REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp -322/2026
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Andrei Krelja Tovarac, uz sudjelovanje Marine Pazman, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika LZ, kojeg brani Damir Đegerec, odvjetnik u Koprivnici zbog prekršaja iz čl. 57. st. 2. i 7. u vezi čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 74/11., 80/12., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23.,145/24.), odlučujući o prigovoru okrivljenika podnesenom protiv obaveznog prekršajnog naloga PU zagrebačke, II postaje prometne policije Zagreb, temeljem čl.244.st.1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17.,118/18. i 114/22.), nakon provedenog žurnog postupka, dana 14. kolovoza 2026. javno je objavio i
p r e s u d i o je
I. Okrivljeni: LZ, sin L i majke U, djev. M rođen **.**.1969. u [adresa], državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], SSS, po zanimanju vozač, zaposlen, plaća u iznosu od 1.500,00 eura, lošeg imovnog stanja, oženjen, otac dvoje djece, sa stanom u [adresa], prekršajno kažnjavan,
kriv je
što je 18. srpnja 2025. u 8,55 sati u Zagrebu upravljajući vozilom N1 registarske oznake [registarska oznaka] sjevernom kolničkom trakom Samoborske ceste u pravcu zapada, dolaskom do raskrižja sa Ulicom Malešnica III skrenuo je lijevo u pravcu jugozapada prema kolniku Ulice Malešnica III, a da prethodno nije propustio vozilo koje mu je u raskrižje nailazilo iz suprotnog smjera zadržavajući smjer kretanja ravno, uslijed čega je prouzročio prometnu nesreću u kojoj je nastala materijalna šteta i u kojoj je UZ zadobio tjelesne ozljede na način da je skretanjem teretnog vozila lijevo prema kolniku Ulice Malešnica III prisilio vozača motocikla ZG 9773-JV UZ, koji se kretao južnim kolničkim trakom Samoborske ceste u pravcu istoka, na naglo kočenje uslijed kojeg je isti s motociklom pao na kolnik na lijevu bočnu stranu,
čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 57. st. 2. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
pa mu se na osnovi istog članka istog propisa izriče
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 650,00 (slovima: šestopedeset) eura
II. Temeljem odredbe članka 33.stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljeni je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 3 (tri) mjeseca po primitku ove presude, a ukoliko u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena, a u protivnom će se postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.
III. Novčanu kaznu ili dvotrećinsku novčanu kaznu okrivljeni je obvezan platiti odabirući odgovarajuću od priloženih uplatnica.
IV. Temeljem odredbe članka 139.stavka 3., u vezi članka 138.stavka 2.točke 1., 2. i 3. Prekršajnog zakona okrivljeni je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (slovima: pedeset) eura, trošak izrade skice mjesta prometne nesreće u iznosu od 27,00 (slovima: dvadesetsedam) eura te trošak prometnog vještačenja u iznosu od 160,13 (slovima: stošezdeseteura i trinaestcenti) eura odnosno ukupno 237,13 (slovima: dvjestotridesetsedameuraitrinaestcenti) eura prema priloženoj uplatnici, u roku 3 (tri) mjeseca po primitku ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 152.stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. PU zagrebačka, II postaja prometne policije Zagreb pod brojem Klasa 211-07/25-4/102561, Urbroj: 511-19-45-25-1 izdala je 1.listopada 2025. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. Protiv obaveznog prekršajnog naloga okrivljenik je pravovremeno podnio prigovor, zbog poricanja prekršaja, pa je temeljem članka 244.stavak 1. Prekršajnog zakona obavezni prekršajni nalog stavljen izvan snage i proveden je žurni prekršajni postupak.
3. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da je predmetne zgode oprezno skretao lijevo, provjerio je prometnu situaciju iz suprotnog smjera i smatra da je do prometne nesreće došlo isključivo iz razloga što se motociklist kretao prevelikom brzinom. Dodaje da se kretao brzinom od 30-40 km/h, prije skretanja lijevo je provjerio prometnu situaciju iz suprotnog smjera, vidio je kretanje motociklista koji je bio dosta daleko, ne može se izjasniti kolika je bila udaljenost između njihovih vozila u trenutku kada je započeo skretati lijevo, međutim u fazi skretanja vozila lijevo je vidio da mu se motocikl velikom brzinom približava i da koči, nakon čega je vozač motocikla pao sa motociklom na kolnik, klizao se još neko vrijeme te se zajedno sa motociklom zaustavio na udaljenosti od 2 metra od njegovog vozila. U momentu kada je isti započeo sa kočenjem i kada je vidio da se motociklist kliže po kolniku, već je gotovo dovršio svoju radnju skretanja lijevo
4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao zapisnik o očevidu, zapisnike o ispitivanju prisutnosti alkohola za okrivljenika i oštećenika, pregledao je medicinsku dokumentaciju za oštećenika MZ, skicu mjesta prometne nesreće i fotografije snimljene na mjestu prometne nesreće, izvadak iz prekršajne evidencije okrivljenika te je prometna vještakinja dipl. ing. Ivana Višnić dala svoj nalaz i mišljenje.
4.1. Iz opisa oštećenja nastalih na vozilima iz zapisnika o očevidu utvrđeno je da je na motociklu ZG 9773JV od pada oštećen lijevi dio u predjelu vjetrobrana, prednje zaštitne maske, putnog svjetla, bočne zaštitne maske, osvrtnog ogledala, ručke upravljača i metalnih dijelova motora, a navedena su oštećenja vidljiva i na fotografijama snimljenim na mjestu prometne nesreće tijekom očevida.
4.2. Iz bolničke prijave za MZ te njegove medicinske dokumentacije utvrđeno je da je isti zadobio tjelesne ozljede.
4.3. Iz skice mjesta prometne nesreće utvrđeno je da u skicu pod brojem 4. ucrtan trag kočenja motocikla ZG 9773-jv, pod brojem 3, ucrtan je položaj motocikla kako je zatečen po dolasku ekipe za očevid, pod brojem 5. u skicu su ucrtani tragovi struganja motocikla po kolniku, a pod brojem 6. tragovi krhotina plastike od motocikla.
4.4. U svom nalazu prometna vještakinja dipl. ing. Ivana Višnić je navela da je na mjestu prometne nesreće, preglednom T- raskrižju, pronađen trag kočenja motocikla marke Yamaha u duljini od 8,00 metara, trag struganja motocikla marke Yamaha po kolniku u duljini od 2,00 metra te tragovi krhotina plastike motocikla označeni u skici policije rednim brojem 6. Neposredno prije prometne nesreće okrivljenik je upravljao teretnim vozilom marke Mercedes, registarske oznake [registarska oznaka], sjevernom prometnom trakom Samoborske ceste iz smjera istoka u smjeru zapada, dolaskom do raskrižja s Ulicom Malešnica III započeo je radnju skretanja ulijevo u smjeru jugozapada, dok se motocikl marke Yamaha kretao južnom prometnom trakom Samoborske ceste zadržavajući smjer kretanja ravno u smjeru istoka. U cilju izbjegavanja sudara motociklist je reagirao snažnim kočenjem, uslijed čega je došlo do destabilizacije motocikla i pada motocikla zajedno s vozačem na lijevi bok te se potom zaustavio uz južni rub kolnika Samoborske ceste, s jugozapadne strane raskrižja, polegnut na lijevi bok, prednjim dijelom okrenut prema jugu.
S obzirom na činjenicu da na mjestu događaja nisu utvrđeni tragovi kočenja teretnog vozila marke Mercedes, kao i na činjenicu da je vozilo nakon događaja pomaknuto s mjesta nesreće, nije moguće tehničkim putem pouzdano utvrditi brzinu kretanja teretnog vozila u trenutku započinjanja radnje skretanja ulijevo niti je iz stanja spisa moguće utvrditi da li je teretno vozilo prije započinjanja radnje skretanja ulijevo bilo zaustavljeno ili se kretalo. Stvarnu opasnost za motocikl predstavljalo je teretno vozilo u trenutku kada je prelazilo preko središnje uzdužne isprekidane crte ulazeći u prometnu traku kojom se kretao motocikl. S obzirom da je na kolniku utvrđen trag kočenja motocikla marke Yamaha u duljini od 8,00 m, nakon kojeg se nastavlja se trag struganja motocikla po kolniku u duljini od 2,00 m, koji se trag gubi na približno 2,00 m do konačnog mjesta zaustavljanja proizlazi da se motociklista neposredno prije prometne nesreće kretao približnom brzinom od oko 41,04 km/h, zaustavni put motocikla pri snažnom kočenju na suhom asfaltnom kolniku iznosi od oko 18,01 metara u vremenu od oko 2,45 sekundi. Vozač motocikla reagirao je na opasnost intenzivnim kočenjem na udaljenosti od oko 9,12 metara prije početka utvrđenih tragova kočenja motocikla na kolniku, a što vremenski iznosi 0,8 sekundi.
Na temelju tragova na kolniku proizlazi da je vozač motocikla najvjerojatnije započeo reakciju kočenja u trenutku kada je teretno vozilo već ulazilo u njegovu prometnu traku, odnosno u fazi izvođenja radnje skretanja ulijevo uslijed čega je došlo do destabilizacije motocikla koji je zajedno s vozačem pao na lijevi bok i zaustavilo se.
Teretno vozilo predstavljalo je stvarnu opasnost kada je okrivljenik započeo vozilom prelaziti središnju liniju koja razdvaja kolničke trake. U tom trenutku prema utvrđenim materijalnim tragovima može se zaključiti da je vozač motocikla reagirao na mogućnost događanja prometne nesreće snažnim kočenjem motocikla. S obzirom na utvrđeni zaustavni put motocikla od približno 18,01 metara, proizlazi da bi u slučaju izostanka pravovremene i intenzivne reakcije kočenjem došlo do prometne nesreće s većom vjerojatnošću izravnog kontakta sudionika. S obzirom na preglednost predmetnog raskrižja i činjenicu da se motocikl kretao prometnom trakom iz suprotnog smjera, isti je bio uočljiv vozaču teretnog vozila tijekom donošenja odluke o započinjanju radnje skretanja ulijevo .Po mišljenju prometne vještakinje okrivljenik je mogao izbjeći prometnu nesreću da je prije započinjanja radnje skretanja ulijevo pravodobno uočio motocikl koji mu je dolazio iz suprotnog smjera, kada je imao tehničku mogućnost odustati od započete radnje i time izbjeći nastanak prometne nesreće.
5. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajuću obranu okrivljenika i sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu je stavljen na teret.
6. Nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljeni predmetne zgode prouzročio prometnu nesreću na način opisan u izreci presude postupajući protivno odredbi čl. 57. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, budući da je u raskrižju skretao lijevo, a prethodno nije propustio motocikl oštećenika, koji mu je nailazio iz suprotnog smjera i koji je produžujući vožnju ravno kroz raskrižje imao prednost prolaska.
6.1. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometne vještakinje, koji je dan objektivno i po pravilima struke, nakon analize materijalnih tragova nastalih u prometnoj nesreći, koji su prikazani u skici i vidljivi na fotografijama snimljenim tijekom policijskog očevida, a iz kojeg proizlazi da je okrivljenik mogao uočiti nailazak motocikla iz suprotnog smjera prije poduzetog skretanja lijevo. Imajući u vidu da je prometna vještakinja u svom nalazu navela da se motocikl oštećenika neposredno prije prometne nesreće kretao približnom brzinom od oko 41,04 km/h, obranu okrivljenika u kojoj navodi da je do prometne nesreće došlo razloga što se motociklist kretao prevelikom brzinom sud nije prihvatio, ocijenivši istu subjektivnom i danom isključivo u cilju otklanjanja prekršajne odgovornosti.
7. Stoga je u djelu okrivljenika sud našao obilježja prekršaja iz citirane odredbe navedenog propisa, pa je istog proglasio krivim te mu je izrekao novčanu kaznu za koju smatra da je primjerena značaju i težini počinjenog prekršaja te stupnju odgovornosti i imovinskim prilikama okrivljenika.
8. Prilikom odmjeravanja kazne sud je okrivljeniku kao olakotnu okolnost uzeo činjenicu da uzdržava dvoje djece i da nije kažnjavan zbog težih prekršaja iz područja sigurnosti prometa na cestama, otegotnih okolnosti nije našao, zbog čega mu je izrekao novčanu kaznu u zakonu propisanom minimalnom iznosu, u uvjerenju da će se i takvom kaznom postići opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona te svrha kažnjavanja iz članka 32. istog zakona.
9. Sud okrivljeniku nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom, jer isti nije prekršajno osuđivan zbog težih prekršaja iz područja sigurnosti prometa na cestama, u spisu nema podataka da bi protiv njega bio u tijeku neki drugi prekršajni postupak, a inkriminirano ponašanje, po ocjeni ovog suda, ne predstavlja takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu koje bi upućivalo na opasnost da će okrivljenik ponovo počiniti takav prekršaj, Navedene okolnosti počinjenog prekršaja i činjenica da je okrivljenik vozač po zanimanju, ne upućuju na potrebu i nužnost primjene zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije.
10.Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, to je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka, koji se odnose na paušalni iznos, koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka te njegovo imovno stanje, trošak izrade skice mjesta prometne nesreće, koji je određen Cjenikom MUP-a RH te na trošak prometnog vještačenja.
Zagreb, 14. kolovoza 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Marina Pazman
Andrea Krelja Tovarac
Ova presuda je pravomoćna.
Dostavna naredba:
1. okrivljeni LZ, [adresa]
2. branitelj: Damir Đegerec, Nemčićeva 4 a, Koprivnica
3. tužitelj – PU zagrebačka, II postaja prometne policije Zagreb
4. spis