REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-15649/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Zrinjki Matijević, uz sudjelovanje Ivane Pavić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ŠU zastupanog po braniteljici RU, odvjetnici u [adresa], zbog prekršaja iz čl.51.st.1. i st.5. uz primjenu čl.293.st.1. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13 i 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22), povodom prigovora okrivljenika na prekršajni nalog PU Zagrebačke, I. Postaje prometne policije, klasa: 211-07/25-3/14552, Urbroj: 511-19- 44-25-1 od 04.09.2025.g., nakon provedenog žurnog postupka, temeljem članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 153/13, 110/15, 70/17 , 118/18 i 114/22), dana 13. kolovoza 2026. godine javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I.

Okrivljenik: ŠU, sin Š i R (djev. N), rođ. **.**.2000. godine u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj]. državljanin RH, VŠS, zaposlen, neoženjen, bez djece, prekršajno kažnjavan, s prebivalištem u [adresa],

k r i v  j e

što je dana 27. srpnja 2025. godine u 22:50 sati u Zagrebu, upravljao osobnim automobilom [registarska oznaka], krećući se kolnikom Sljemenske ceste u smjeru jugozapada, te dolaskom za 50 m zapadnije od 11.ugibališta, nije prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama i stanju ceste (desni nepregledni zavoj i kolnik u usponu do 8%) i preglednosti tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti odnosno postupiti po prometnom pravilu ili znaku, pa je tom prilikom, ulaskom u desni nepregledni zavoj izgubio nadzor nad vozilom i u kočenju produžio kretanje ravno uslijed čega je sletio van kolnika u provaliju na 10 metara dubine gdje je došlo do prevrtanja vozila preko krova te se zaustavio okrenut na lijevi bočni dio, prednjim dijelom vozila okrenut u smjeru sjevera, a u prometnoj nesreći nastala je materijalna šteta,

dakle, okrivljenik je postupio suprotno odredbi iz čl.51.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

čime je počinio prekršaj iz čl.51.st.5. u svezi sa čl.293.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

2. u vrijeme i na mjestu kao pod točkom 1. upravljao osobnim automobilom [registarska oznaka], za vrijeme dok je u krvi imao alkohola od 1,21 g/kg, umanjeno za 0,10 g/kg granicu dopuštene pogreške mjerenja, a što je utvrđeno alkotestiranjem alkometrom marke Drager 6820, serijskog broja. ARHH-0252,

čime je počinio prekršaj iz čl.199.st.2 Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 199.st.7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

pa mu se, na osnovi citiranih propisa, utvrđuju

za djelo pod točkom 1. – NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 260,00 (dvjesto šezdeseteura),

za djelo pod točkom 2. – NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 660,00 eura (šestošezdeset eura).

Temeljem članka 39. stavak 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku se izriče UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 920,00 eura (devetstodvadeset eura).

Temeljem čl. 33. st.11. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženim predlošcima uplatnica u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.

Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona ukoliko okr. u navedenom roku plati 2/3 izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

II. Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. toč. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50 eura (slovima: pedeseteura), te trošak prometnog vještačenja u iznosu od 300,00 eura (slovima: tristoeura), odnosno ukupno 350,00 eura u korist Državnog proračuna, na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i st. 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. PU Zagrebačka, I. Postaja prometne policije, klasa: 211-07/25-3/14552, Urbroj: 511-19-44-25-1 izdala je dana 04.09.2025. godine prekršajni nalog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude ., na koji je okr. pravodobno uložio prigovor, pa je isti stavljen izvan snage i proveden žurni postupak.

2. Okrivljenik je u svojoj obrani osporavao prekršaje koji mu se stavljaju na teret kao i krivnju za iste. Opisao je da je predmetne zgode upravljao vozilom [registarska oznaka], a kretao se je kolnikom Sljemenske ceste u smjeru jugozapada. Razlog njegovog slijetanja s kolnika nije neprilagođena brzina kretanja a kao što mu se stavlja na teret, već izlijetanje male životinje pa je s namjerom izbjegavanja iste, izgubio nadzor nad vozilom i sletio u provaliju. Poricao je rezultat alkotestiranja, jer je te večeri, otprilike dva sata prije opisane prometne nesreće, popio jednu pivu. Na upit suda, okr. je iskazao da je nakon prometne nesreće vozilo se u provaliji zaglavilo između dva drveta, pa je mobitelom zvao hitnu službu 112, no prije nego li je stigla hitna, uspio se izvući iz vozila, te ih je dočekao na cesti. Hitna pomoć ga je odmah pregledala i utvrdila da nije zadobio nikakve ozljede, a nakon njih su stigli vatrogasci i policija. Dok su vatrogasci izvlačili vozilo iz provalije, policija ga je alkotestirala na način da mu je najprije ponudila alkotest kojeg je prihvatio, pitali su ga je li konzumirao alkohol, odgovorio im je da je popio pivu, a nakon alkotestiranja, rezultat utvrđene koncentracije alkohola mu je predočen te nije prigovarao provedenom alkotestiranju a zapisnik je osobno potpisao. Naglasio je da je bio u kompletnom šoku zbog prometne nesreće koja mu se dogodila pri slijetanju u provaliju. Na upit braniteljice, okr. je opisao uvjete na cesti, odnosno da je bilo mračno jer se nesreća dogodila oko 22:50 sati, da je kolnik bio mokar te da nije poznavao navedenu cestu niti dio grada kojim se je kretao jer živi u [adresa]. Nadalje je iskazao da nije potraživao naknadu štete sa police osiguranja jer nije imalo smisla a auto je prodao za dijelove. Na upit suda, okr. je iskazao da se je kretao brzinom od oko 50 km/h, a nije mogao precizirati koliko je vremena trebalo hitnoj pomoći te vatrogascima i policiji da stignu na mjesto nesreće, te je procijenio da su došli između 23 i 24:00 sata na mjesto prometne nesreće. Braniteljica je predložila prometno vještačenje ako sud smatra isto svrhovitim budući je samo okr. oštećen u ovoj prometnoj nesreći te nije bilo drugih sudionika.

3. U postupku sudac je izvršio uvid u izvješće o poduzetom od 27.07.2025., u izvješće o počinjenom prekršaju, u zapisnik o očevidu od 01.08.2025., u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola br. 02448713, izvješće o ispitivanju alkometra, u naredbu o određivanju mjere opreza br. 01014729, u skicu mjesta događaja, u fotografije mjesta prometne nesreće i oštećenja na vozilima, u prekršajnu evidenciju te je provedeno prometno vještačenje po vještaku Nevenu Erešu, dipl. ing. 4. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola koji je sačinio pol. službenik, proizlazi da je isti sačinjen sukladno pravilima o postupanju, da je od posljednje konzumacije alkohola do alkotestiranja proteklo dovoljno vremena pa nije upitna pouzdanost mjerenja, propisno je umanjena utvrđena koncentracija alkohola za granicu dopuštene pogreške mjerenja, ista je predočena okr. a zapisnik je okr. potpisao bez primjedbi.

5. Iz prekršajne evidencije proizlazi da je okr. prekršajno kažnjavan za upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola a odluka je postala pravomoćna dana 13.12.2023. godine te je prekršajno kažnjavan za prekoračenja brzine a odluka je postala pravomoćna 13.03.2025. godine.

6. Prometni vještak, dipl.ing. Neven Ereš u svom je nalazu i mišljenju, a nakon što je brižljivo proučio predmet, prema stanju spisa, iskazao da se okrivljenika tereti da predmetne zgode nije prilagodio brzinu kretanja svog vozila desnom nepreglednom zavoju i kolniku u usponu do 8% pri čemu je izgubio nadzor nad vozilom i u kočenju produžio kretanje ravno te sletio u provaliju nakon čega je došlo do prevrtanja njegovog vozila. Prilikom obavljanja očevida na kolniku su utvrđeni tragovi kočenja vozila okrivljenika koji su u skici policije na listu 21 spisa označeni brojkom 1. Položaj i oblik navedenih materijalnih tragova u odnosu na konfiguraciju kolnika pokazuje da je okr. na ulasku u predmetni vrlo oštri desni zavoj reagirao intenzivnim kočenjem pri čemu je u konačnici sletio s kolnika te se prevrnuo. Vozilo okrivljenika je na tragovima kočenja ukupne dužine oko 6 metara na mokrom asfaltnom kolniku u usponu do 8% moglo ostvariti prosječno usporenje od najmanje 6,5 m/s2 dok je njegova brzina u trenutku slijetanja s kolnika prema intenzitetu nastalih oštećen ja morala iznositi najmanje 10 km/h. Računajući s navedenim parametrima, vještak je izračunao da se u trenutku reagiranja kočenjem vozilo okr. kretalo brzinom od najmanje 35,7 km/h. Mjerenjem predmetnog desnog zavoja utvrdio je da polumjer zakrivljenosti istoga u smjeru kretanja vozila okrivljenika iznosi samo 5 metara dok je koeficijent prianjanja na mokrom asfaltnom kolniku mogao iznositi do najviše 0,6. Računajući s navedenim parametrima utvrdio je da granična brzina prolaska predmetnog zavoja na mjestu nesreće iznosi do najviše 19,5 km/h. Kako je brzina kretanja vozila okrivljenika na ulasku u desni predmetni zavoj od najmanje 35,7 km/h bila veća od granične brzine prolaska predmetnog desnog zavoja od najviše 19,5 km/h, tako u konačnici i proizlazi zaključak da se predmetne zgode vozilo okrivljenika kretalo tehnički neprilagođenom brzinom kretanja u predmetnom desnom zavoju pa je stoga tehnički neprilagođena brzina kretanja vozila okrivljenika bila uzrokom nastanka predmetne prometne nesreće. Okrivljenik je u svojoj obrani u bitnom naveo da je radi izbjegavanja na malu životinju izgubio nadzor nad vozilom i sletio s kolnika. Ovako iskazanu obranu okr. u tehničkom smislu nije moguće u potpunosti isključiti, ali čak i u slučaju da je radnja kočenja bila poduzeta u smislu izbjegavanja naleta na navedenu životinju to u tehničkom smislu ne bi utjecalo na utvrđenu dinamiku i uzrok nesreće jer bez obzira na poduzimanje radnje kočenja vozilo okr. pri utvrđenoj brzini od najmanje 35,7 km /h nije moglo proći predmetni desni zavoj pa bi do slijetanja i nesreće došlo bez obzira na radnju kočenja ili postojanje životinje koje prelazi kolnik. Na posebno pitanje gdje se nalazi prometni znak da je dopuštena brzina 19 km/h, naveo je da u spisu nema podataka koji se prometni znakovi nalaze prije mjesta prometne nesreće dok se u zapisniku o očevidu navodi da je brzina kretanja ograničena na 50 km/h. Na vještaka nije bilo daljnjih pitanja niti primjedbi.

7. Braniteljica okr. je nakon provedenog postupka predložila sudu da prilikom odlučivanja u ovom predmetu cijeni činjenicu da u opisanoj prometnoj nesreći nije bilo trećih osoba, nije počinjena materijalna šteta (osim na vozilu okr) koji i dalje ustraje u činjenici da je zbog vremenskih uvjeta, nepoznavanja ceste u tom ruralnom dijelu Zagreba te izbjegavanja naleta na psa, izgubio nadzor nad vozilom. Nadalje, obrana se zauzela za ukidanjem zaštitne mjere koja je prekršajnim nalogom izrečena, jer se radi o mlađoj nekažnjavanoj osobi, kojoj je vozačka dozvola potrebna zbog obavljanja posla, tim više što ima prebivalište u [adresa], a radi u Zagrebu.

8. Nakon ovako provedenog postupka, uvidom u zapisnik o očevidu, skicu mjesta prometne nesreće, fotografije sačinjene nakon prometne nesreće te analizirajući obranu okrivljenika i nalaz i mišljenja vještaka prometne struke, sud smatra činjenično stanje u potpunosti utvrđeno. Nalaz i mišljenje prometnog vještaka sud je u cijelosti prihvatio, ocijenivši ga stručnim i logičnim. Dakle, iako je okr. osporavao odgovornost za opisanu prometnu nesreću, navodeći da razlog njegovog slijetanja s kolnika nije neprilagođena brzina kretanja, već izlijetanje male životinje koju je namjeravao izbjeći, uslijed čega je izgubio nadzor nad vozilom i sletio u provaliju, iz vještačkog nalaza proizlazi da je brzina kretanja vozila okr. pri ulasku u desni zavoj iznosila najmanje 35,7 km/h, a što predstavlja veću brzinu od granične brzine prolaska konkretnog zavoja, koji je oštar i nepregledan, te činjenicu da je kolnik bio mokar, a radi se o kolniku u usponu do 8%. Prema tome, čak i da je okr. izbjegavao nalet na malu životinju intenzivnim kočenjem, navedeno ne bi utjecalo na utvrđenu dinamiku i uzrok nesreće jer okr. pri utvrđenoj brzini od najmanje 35,7 km/h nije mogao savladati predmetni zavoj, te bi do slijetanja i nesreće došlo bez obzira na prelaženje životinje preko kolnika. Slijedom svega navedenog u ponašanju okr. ispunjena su obilježja prekršaja iz čl.51.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pa kako je prouzročio prometnu nesreću sa materijalnom štetom, trebalo ga je kazniti sukladno odredbi iz čl.51st.5. u svezi čl.293.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. U svezi prekršaja iz čl.199.st.2. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, nesporno je da je okr. predmetne zgode konzumirao alkohol, a kako je to u svojoj obrani i priznao, navodeći da je popio jednu pivu, dva sata prije prometne nesreće. Prigovor okr. na rezultat alkotestiranja neosnovan je i usmjeren isključivo izbjegavanju prekršajne odgovornosti te ga sud nije prihvatio, jer je uređaj – alkometar marke Drager 6820, ser. broja ARHH-0252 ispravan i umjeren (kako to proizlazi iz ovjernice – izvješće o ispitivanju br. 0200/25 ), a utvrđena koncentracija alkohola propisno je umanjena za granicu dopuštene pogreške mjerenja.

9. Prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne, ovaj je sudac u smislu čl. 36.st.2.PZ- a, cijenio sve okolnosti koje utječu na istu, te je kao olakotno uzeo mladu životnu dobu i vozačko neiskustvo, međutim kako je već prekršajno kažnjavan (a što proizlazi iz prekršajne evidencije), sud nije pronašao razloga za posebnim ublažavanjem novčane kazne, već je uvjerenja da će se izrečenom novčanom kaznom u donjoj granici zakonom propisane kazne postići svrha kažnjavanja kod okr. te će utjecati na njegovu svijest da više ne čini ovakva niti slična djela prekršaja a istom će se postići društva disciplina i pravičnost kažnjavanja počinitelja.

10. Temeljem članka 39. stavak 1. Prekršajnog zakona, ovako utvrđene kazne sud je zbrojio i okrivljeniku izrekao ukupnu novčanu kaznu jednaku zbroju pojedinačno utvrđenih kazni.

11. Sud na okrivljenika nije primijenio zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom, uvažavajući da je okr. vozačka dozvola neophodna za posao, pa smatra da će se i bez primjene takve mjere okrivljenik ubuduće kloniti činjenja prekršaja u prometu, a posebno upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola.

12. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, to je obvezan naknaditi trošak prometnog vještačenja kao i paušalnu svotu troškova prekršajnog postupka koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka, te imovno stanje okrivljenika.

Zagreb, 13. kolovoza 2026. godine

Zapisničarka

Sutkinja

Ivana Pavić

Zrinjka Matijević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez naplate takse, na adresu: Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na gornji broj, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostavna naredba:

1. okrivljenik ŠU, [adresa],

2. branitelj okr. RU, odvjetnica u [adresa],

3. tužitelj, PU Zagrebačka, I. Postaja prometne policije,

4. spis