Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Trg bana Josipa Šokčevića 17

32100 Vinkovci

Poslovni broj: Ovr-338/2022-50

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Vinkovcima, Stalna služba u Otoku, po sucu Borni Mišiću, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Hrvatska poštanska banka d.d. Zagreb, Jurišićeva 4, OIB: 87939104217, po Odvjetničkom društvu Planinić, Šoljić i partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv ovršenika LB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po odvjetnici Ivani Jurčević iz Vinkovaca, radi ovrhe na nekretnini, 13. kolovoza 2026.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se ovršni zahtjev kao neosnovan.

II Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda da izvrši zabilježbu odbijenog ovršnog zahtjeva na nekretnini ovršenika upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] [adresa] DVORIŠTE SPREMIŠTE NADSTREŠNICA GARAŽA KUĆA, KB. 1 NADSTREŠNICA POMOĆNA ZGRADA GOSPODARSKA ZGRADA SPREMIŠTE ukupne površine 1415 m2.

Obrazloženje

1. Ovrhovoditelj je 5. travnja 2022. podnio prijedlog za ovrhu na nekretnini ovršenika povodom kojeg je ovaj sud donio rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr- 338/2022-4 od 13. travnja 2022.

2. Protiv navedenog rješenja o ovrsi ovršenik je podnio žalbu povodom koje je Županijski sud u Bjelovaru donio rješenje poslovni broj Gž Ovr 198/2024 -2 od 14. siječnja 2025. kojim se žalba ovršenika uvažava te se ukida pobijano rješenje o ovrsi i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Ovršenik u žalbi i tijekom postupka u bitnom navodi da predmetna nekretnina predstavlja njegovu jedinu nekretninu pozivajući se pritom na članak 75. Ovršnog zakona (Narodne novine broj: 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024, dalje: OZ) prema kojem se ovrha ne može provesti na stvarima i pravima fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost koje su nužne za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. Ističe kako nije dao suglasnost da se ovrha provede na njegovoj jedinoj nekretnini. Također ističe prigovor narušene pravične ravnoteže te se poziva na pravila o izuzimanju od ovrhe. Navodi da bi provedbom ovrhe bila povrijeđeno njegovo dostojanstvo, a ističe i prigovor prava na dom.

4. Ovrhovoditelj se tijekom postupka u bitnom usprotivio navodima ovršenika navodeći da nema drugih prikladnih sredstava za namirenje svoje tražbine, zatim da ovršenik nije dokazao da je predmetna nekretnina njegova jedina nekretnina, upućuje na protek vremena u kojem njegova tražbina nije namirena te ističe da je ovršenik dao zadužnicu kojom je dao mogućnost namirenja iz cjelokupne imovine, uključujući i nekretninu.

5. Ovršni zahtjev je neosnovan.

6. Prigovor ovršenika kojeg je trebalo prvenstveno ispitati jer o njemu ovisi ne samo osnovanost ovršnog zahtjeva, već i potreba ispitivanja ostalih prigovora, je prigovor izuzimanja od ovrhe. Članak 91. stavak 1. OZ-a propisuje da ne mogu biti predmet ovrhe poljoprivredno zemljište i gospodarske zgrade poljodjelca u opsegu potrebnom za njegovo uzdržavanje i uzdržavanje članova njegove uže obitelji te drugih osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. Riječ je o kogentnim odredbama koje se ne primjenjuju samo u slučaju iz članka 77. OZ-a (čl. 91. st. 3. OZ-a) odnosno u situaciji kad je ovrhovoditelj na temelju pravnog posla na nekoj stvari stekao založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje zahtjeva. U konkretnom slučaju, ovrhovoditelj nije stekao takvo pravo koje bi derogiralo primjenu članka 91. stavka 1. OZ-a, a koji zaključak proizlazi iz zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu te navedeni zaključak nije doveden u pitanje ni zadužnicom od 28. listopada 2011. jer iz iste proizlazi samo da je ovršenik dao suglasnost da se radi naplate tražbine ovrhovoditelja zaplijene svi računi ovršenika, dakle nije dana suglasnost za provedbom ovrhe na ovršenikovoj nekretnini niti je ovrhovoditelj stekao založno ili slično pravo radi osiguranja svoje tražbine.

7. Radi ispitivanja osnovanosti prigovora izuzimanja od ovrhe sud je saslušao ovršenika i proveo uviđaj na licu mjesta.

7.1. Ovršenik u svom iskazu u bitnom navodi da trenutno radi u Polet Vinkovci d.o.o. i zarađuje otprilike 1100,00 EUR neto mjesečno, a s njegovog računa se svaki mjesec usteže 200,00 EUR s tim da ne zna točno tko je ovrhovoditelj. U nekretnini živi sa ženom koja nije zaposlena, sinom koji zarađuje otprilike 1200,00 EUR neto mjesečno, a kćer radi sezonski i povremeno boravi u navedenoj nekretnini, ovisno o svom zaposlenju. Osim navedene nekretnine nema drugih predmeta iz kojih bi ovrhovoditelj mogao namiriti svoju tražbinu, a nije suglasan s eventualnim dogovorom s ovrhovoditeljem u pogledu otplate dugovanja u ratama. Iznos od 200,00 EUR će mu se ustezati još nekoliko mjeseci pa stoga postoji mogućnost da nakon toga ovrhovoditelj naplati svoje potraživanje na njegovim novčanim sredstvima. Predmetna nekretnina služi za zadovoljenje osnovnih životnih potreba i nema drugih nekretnina te navedena nekretnina predstavlja njegov dom u kojem živi od 2003. godine, a naslijedio ju je od svog djeda. U konkretnom slučaju ne postoji opravdan interes za hitnim namirenjem jer je ovrhovoditelj pravna osoba i nije financijski ugrožen, a ne postoje ni drugi važni razlozi. Osporava da u pogledu predmetne nekretnine postoji zadužnica. Što se tiče prigovora izuzimanja od ovrhe, navodi da za gospodarsku djelatnost koristi sljedeće stavke iz zemljišnoknjižnog izvatka: spremište, nadstrešnica, pomoćna zgrada, gospodarska zgrada i spremište. Ondje drži četiri do pet svinja, 30 kokoši, desetak golubova i šest pada koje prodaje, a sve navedeno koristi za uzdržavanje svoje obitelji. Na godišnjoj bazi od prodaje pasa zaradi otprilike 500,00 – 600,00 EUR. Nema registriran OPG.

7.2. Na uviđaju 12. kolovoza 2026. sud je utvrdio da se na nekretnini ovršenika uz ovršenikovu kuću nalazi zaseban objekt koji je izgledom i funkcijom prikladan za uzgoj svinja. U navedenom objektu se nalaze odgovarajuće naprave za hranjenje svinja i druge naprave potrebne za njihov uzgoj (npr. hranilica za svinje). Navedeni objekt je u potpunosti ograđen i natkriven te se u njemu nalazi 7 bokseva za svinje zajedno sa ugrađenim crijevom za vodu koji je predviđen za pranje kako cijelog objekta tako i samih svinja. Također u navedenom objektu je provedena struja koja prema iskazu ovršenika služi za osvjetljavanje prostora kao i za paljenje grijalica radi uzgoja svinja. U navedenom objektu se trenutno ne nalaze svinje je to prema iskazu ovršenika nije ni moguće zbog aktualne svinjske kuge s obzirom na naredbe nadležnih tijela. Prema iskazu ovršenika takvo stanje traje zadnjih 8 mjeseci od kada nije u mogućnosti držati svinje, ali je prije toga u navedenom objektu držao svinje skoro 15 godina, a prije toga je navedeni objekt služio za uzgoj krava. Navedeni objekt je i dalje u prikladnom stanju za uzgoj svinja te ovršenik navodi da će ih ponovno ovdje uzgajati čim se za to steknu uvjeti odnosno kada prestane opasnost od svinjske kuge. Pored navedenog objekta i preko puta njega nalazi se ukupno osam bokseva prilagođenih za uzgoj pasa te se trenutno u navedenim boksovima nalazi sedam pasa. Također, na nekretnini ovršenika nalaze se dvije bašće, jedna veća i jedna manja. Obje bašće su obrađene i održavane te se na njima nalaze kulture kao što su paradajz, paprika, krastavci, mrkva itd., a navedeno prema iskazu ovršenika služi za prehranu cijele obitelji. Nadalje , na predmetnoj nekretnini se nalazi i sazidan objekt s krovom unutar kojeg se na katu nalazi čardak koji služi za pohranu hrane, a osim toga u predmetnom objektu se nalaze razni alati i uređaji (npr. uređaj za mljevenje kukuruza), a koji prema iskazu ovršenika služi za njegovu poljoprivrednu proizvodnju i prehranu obitelji. U nastavku navedenog objekta se nalazi poseban natkriveni prostor u kojem se trenutno nalazi 16 kokoši, a navedeni prostor je prilagođen njihovom uzgoju. U nastavku prostora u kojem se nalaze kokoši nalazi se posebno predviđen i prilagođen prostor za uzgoj pilića kojih ondje trenutno nema, ali je razvidno da je navedeni prostor namijenjen uzgoju pilića. Prema iskazu ovršenika piliće nabavlja i uzgaja svako proljeće odnosno jesen i to otprilike 30-ak komada, a trenutno nije moguće njihovo držanje zbog prevelikih vrućina. U nastavku navedenog prostora za piliće se nalazi posebno ograđeni i natkriveni prostor koji služi kao spremište za drva te se u njemu trenutno nalaze drva. U nastavku navedenog objekta se nalazi natkrivena vanjska garaža bez vrata, a unutar koje se nalaze dva stola za svinjokolju, jedno korito za svinjokolju i traktor marke Vladimirec ([registarska oznaka]) koji je prema iskazu ovršenika u vlasništvu njegova oca, ali ga ovršenik koristi za svoju poljoprivrednu djelatnost. Na navedeni traktor je priključen poseban boks koji je primarno namijenjen za prijevoz svinja, ali i drugih djelatnosti koje služe za poljoprivrednu djelatnost ovršenika, a što je utvrđeno na temelju kazivanja ovršenika i viđenog na licu mjesta.

7.3. Sud je prihvatio iskaz ovršenika kao istinit i uvjerljiv u dijelu u kojem nije protivan utvrđenom činjeničnom stanju na uviđaju tj. u pogledu trenutnog broja pojedinih vrsta životinja na ovršenikovoj nekretnini.

8. Na temelju provedenog postupka sud je utvrdio da se ovršenik bavi poljodjelstvom i da se na ovršenikovoj nekretnini zaista nalaze objekti tj. gospodarske zgrade koji služe uzdržavanju ovršenika i njegove obitelji, napose kada se uzmu u obzir ovršenikova primanja i ustezi na njegovim novčanim sredstvima koji tijekom postupka nisu dovedeni u sumnju. Stoga takvi objekti ne mogu biti predmet ovrhe jer potpadaju pod pravilo o izuzimanju od ovrhe, u skladu s člankom 91. stavkom 1. OZ - a.

9. No kad je riječ o dopuštenosti ovrhe u odnosu na ovršenikovu kuću odnosno objekte koji ne predstavljaju gospodarske zgrade iz članka 91. stavka 1. OZ-a, odgovor na potonje pitanje potrebno je promatrati kroz prizmu načela pravnog jedinstva nekretnine koje proizlazi iz članka 9. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje: ZVDSP). Navedeni zakonski članak propisuje da pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina. To drugim riječima znači da sve što se nalazi na nekretnini dijeli jedinstvenu pravnu sudbinu. Također je potrebno ukazati i na članak 81. OZ-a koji propisuje da nije li što drugo određeno, predmet ovrhe može biti samo nekretnina kao cjelina određena pravilima koja uređuju vlasništvo i druga stvarna prava i zemljišne knjige.

10. U konkretnom slučaju, imajući u vidu način na koji je predmetna nekretnina upisana u zemljišne knjige tj. svi objekti na nekretnini su upisani u istom zemljišnoknjižnom ulošku i na istoj katastarskoj čestici, o dopuštenosti ovrhe na predmetnoj nekretnini potrebno je odlučiti jedinstveno, a ne fragmentarno jer bi fragmentarnost u konkretnom slučaju bila protivna načelu pravnog jedinstva nekretnine. S obzirom na to da je tijekom postupka nedvojbeno utvrđeno da se na nekretnini ovršenika nalaze gospodarske zgrade poljodjelca koje su izuzete od ovrhe, a one se nalaze na istoj čestici kao i ostali objekti odnosne nekretnine, pravila o izuzimanju od ovrhe navedenih gospodarskih zgrada se primjenom načela pravnog jedinstva nekretnine protežu i na ostatak nekretnine tj. na cijelu nekretninu.

11. Slijedom navedenog, sud zaključuje da je ovrha na nekretnini u konkretnom slučaju nedopuštena zbog pravila o izuzimanju od ovrhe. Pritom je irelevantno što ovršenik nema registriran OPG jer članak 91. stavak 1. OZ-a ne treba tumačiti strogo formalistički, nego je njegov smisao u faktičnom stanju tj. postojanju gospodarskih zgrada poljodjelca koji služe za uzdržavanje njega i njegova obitelji.

12. Ovakvo tumačenje ne dokida pravo ovrhovoditelja da namiri svoju tražbinu iz onog dijela ovršenikove nekretnine koji ne potpada pod pravila o izuzimanju od ovrhe. Naime, ovrhovoditelj je kao osoba s pravnim interesom ovlašten ishoditi parcelaciju predmetne nekretnine na način da se u zasebnu česticu izdvoje oni objekti koji su izuzeti od ovrhe, a u zasebnu česticu oni objekti koji nisu izuzeti od ovrhe te potom provesti ovrhu ne potonjim objektima kao zasebnom nekretninom. To potvrđuje i članak 72. Zakona o državnoj izmjeri i katastaru (Narodne novine broj: 112/2018, 39/2022, 152/2024, dalje: ZDK), a ovrhovoditelj svoj pravni interes za pokretanje postupka promjene u katastarskom operatu može dokazati upravo ovim rješenjem.

13. S obzirom na to da je sud ocijenio osnovanim ovršenikov prigovor izuzimanja od ovrhe, nije bilo potrebe odlučivati o osnovanosti ostalih ovršenikovih prigovora.

14. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki I izreke rješenja.

15. Odluka iz točke II izreke rješenja temelji se na članku 120. stavku 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj: 63/2019, 128/2022, 155/2023, 127/2024).

Otok, 13. kolovoza 2026.

Sudac:

Borna Mišić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv rješenja je dopuštena žalba u roku od 8 dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi pisano ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. OD Planinić, Šoljić i partneri d.o.o., Zagreb (uz zapisnik o uviđaju)

2. Odvjetnica Ivana Jurčević, Vinkovci (uz zapisnik o uviđaju)

3. ZK Otok - odmah