Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split
Poslovni broj: Pp-5808/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu po sutkinji Suzani Budimir, uz sudjelovanje zapisničarke Karle Balažić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ČĐ, zastupanog po branitelju Dinu Pivcu, odvjetniku u [adresa], zbog prekršaja iz članka 59. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24) kažnjivog po članku 59. stavku 5. istog Zakona, pokrenutom po prigovoru izjavljenom protiv obaveznog prekršajnog naloga, prihvaćenog kao optužni prijedlog, Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije Split, Klasa: 211-07/26-2/9594 od 04. ožujka 2026. nakon provedenog žurnog postupka u nazočnosti okrivljenika, a u izočnosti branitelja okrivljenika, 13. kolovoza 2026.
p r e s u d i o j e
I. Okrivljenik: ČĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Č i K, rođen **.**.1990. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, kineziolog, zaposlen u Hajduku, neoženjen, bez djece, lošeg imovnog stanja, prekršajno nekažnjavan,
k r i v j e
što je 04. ožujka 2026. u 12:44 sati u Splitu, na križanju ulica Dubrovačka i Vukovarska, upravljao vozilom M1 marke "Toyota", registarske oznake i broja [registarska oznaka] krećući se kolnikom Dubrovačke ulice iz smjera sjevera u smjeru juga te dolaskom do raskrižja s Vukovarskom ulicom, prošao kroz raskrižje i zadržao smjer kretanja u smjeru juga za vrijeme dok je na semaforu za njegov smjer kretanja bilo uključeno crveno svjetlo,
čime je počinio prekršaj iz članka 59. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivog po članku 59. stavku 5. istog Zakona pa se na temelju navedenog propisa, a primjenom članka 37. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, 86/26) okrivljeniku
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 150,00 (sto pedeset) eura.
Izrečenu novčanu kaznu okrivljenik je dužan uplatiti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 30 dana po primitku presude jer će se u protivnom ista naplatiti prisilnim putem.
Okrivljenik se upozorava da ako u naprijed navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena (članak 152. stavak 3. Prekršajnog zakona „NN“ 39/13, 157/13, 118/18, 114/22).
II. Na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan uplatiti troškove postupka u iznosu od 30,00 (trideset) eura u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 30 dana po primitku presude, a pod prijetnjom prisilne
Obrazloženje
1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Postaja prometne policije Split, Klasa: 211-07/26-2/9594 od 04. ožujka 2026. izdala je obavezni prekršajni nalog kojim je ČĐ proglašen krivim zbog prekršaja navedenog u izreci presude te kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 390,00 eura, koju je dužan uplatiti u roku od 8 dana po pravomoćnosti, a ukoliko u zadanom roku plati 2/3 izrečene novčane kazne smatrat će se da je kazna u cjelini plaćena. Istim obaveznim prekršajnim nalogom izrečena mu je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 1 mjesec te je dužan na ime troškova postupka uplatiti iznos od 13,27 eura u roku od 8 dana, a pod prijetnjom izvršenja.
2. Protiv tog obaveznog prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno, putem branitelja, uložio prigovor nakon čega je, temeljem članka 243. stavka 1. Prekršajnog zakona cjelokupni spis dostavljen ovom sudu na nadležno postupanje, a ovaj sud je sukladno članku 238. stavku 9. Prekršajnog zakona obavezni prekršajni nalog stavio van snage te na temelju članka 221. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.
3. Ispitan u postupku okrivljeni ČĐ, bez prisustva branitelja, izjavio je da je kriv za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Da je navedene prigode upravljao vozilom Toyota kolnikom Dubrovačke ulice u Splitu od sjevera prema juga te da je dolaskom do raskrižja s Vukovarskom ulicom bio zaustavljen na semaforu, a ispred njega su bila 2 vozila, te kako se svjetla od semafora nalaze visoko i palila su se svjetla za skretanje desno i lijevo te kako su oba vozila ispred njega krenula, da je on mahinalno krenuo za njima i prošao kroz crveno svjetlo. Napomenuo je da nije nikoga ugrozio svojom vožnjom, da nikada nije prekršajno kažnjavan, moli da mu se ne izrekne zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom jer mu je vozilo neophodno radi posla, žao mu je zbog počinjenog prekršaja pa moli da se sve navedeno uzme u obzir kod donošenja odluke.
4. Sud je u postupku izvršio uvid u dokaze koji priležu sudskom spisu: prigovor okrivljenika na obavezni prekršajni nalog te uvid u potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenika iz koje je razvidno da isti do sada nije prekršajno kažnjavan.
5. Na temelju ovako provedenog prekršajnog postupka, izjave okrivljenika, a uvidom u navedenu dokumentaciju, sud smatra dovoljno utvrđenim da je isti počinio prekršaj činjenično opisan i pravno označen u izreci ove presude, radi čega ga je trebalo proglasiti krivim.
6. Naime, članak 59. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisuje: na raskrižju i na drugom mjestu na kojem se upravlja prometom uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima (semaforima ili drugim uređajima), prometna svjetla za sudionike u prometu znače: crveno svjetlo – zabranu prolaska, zeleno svjetlo
– slobodan prolazak, žuto svjetlo – upaljeno samostalno, znači da vozilo ne smije prijeći crtu zaustavljanja niti smije ući u raskrižje, ako se u trenutku kad se žuto svjetlo pojavi, nalazi na takvoj udaljenosti od prometnog svjetla da se može na siguran način zaustaviti, dok iz odredbe stavka 5. istog članka proizlazi da novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji, na mjestu na kojem se promet upravlja uređajem za davanje znakova prometnim svjetlima, ne zaustavi svoje vozilo na znak crvenog svjetla.
7. Okrivljeni ČĐ je na ispitivanju izjavio da je točno da je navedene prigode u Splitu, upravljao vozilom marke Toyota krećući se kolnikom Dubrovačke ulice od sjevera prema jugu te se dolaskom do raskrižja s Vukovarskom ulicom zaustavio na semaforu, ali kako su ispred njega bila 2 vozila, a svjetla od semafora se nalaze visoko te su se palila svjetla za skretanje desno i lijevo te kako su oba vozila ispred njega krenula, da je on krenuo mahinalno za njima i prošao kroz crveno svjetlo, pa je nedvojbeno da je svojom radnjom ostvario obilježje prekršaja koji mu se stavlja na teret, radi čega ga je trebalo proglasiti krivim i kazniti.
8. Pri odmjeravanju novčane kazne vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i osobu okrivljenika te je sud istome, primjenom članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, izrekao novčanu kaznu ispod zakonskog minimuma jer su mu kao posebno olakotne uzete činjenice da je u potpunosti priznao prekršaj, da do sada nije prekršajno kažnjavan, svojom radnjom nije ugrozio druge sudionike u prometu, iskreno žaljenje zbog počinjenog, dok posebno otegotnih nije našao, smatrajući da će se i na taj način postići svrha kažnjavanja te da isti ubuduće neće činiti ovakve i slične prekršaje.
9. U smislu odredbe članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona sud upozorava okrivljenika da ako u naprijed navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se kako je novčana kazna u cjelini plaćena (članak 152. stavak 3. Prekršajnog zakona).
10. Sud okrivljeniku za počinjeno djelo prekršaja nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije iz razloga jer se u konkretnom slučaju radi o okrivljeniku koji nije sklon povredama odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama, što proizlazi iz potvrde Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije, a uzimajući u obzir okolnosti počinjenja prekršaja te iskazanu svijest zbog počinjenog prekršaja, sud je uvjerenja da će se i samim izricanjem novčane kazne prema okrivljeniku ostvariti svrha kažnjavanja.
11. Sud je okrivljenika obvezao na plaćanje troškova prekršajnog postupka, koji iznos je primjeren složenosti i dužini trajanja postupka te imovnom stanju okrivljenika.
Split, 13. kolovoza 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Karla Balažić, v.r.
Suzana Budimir, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Sukladno članku 244. stavku 3. Prekršajnog zakona protiv ove presude nije dopuštena žalba.
Dostavna naredba:
- okrivljeniku,
- branitelju okrivljenika,
- tužitelju,
- u spis.
