REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U KRAPINI

Krapina, Trg dr. Mirka Dražena Grmeka 1

Poslovni broj: Pn-23/2024-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini po sutkinji Romani Mališ, u parničnom predmetu tužitelja PI, vl. obrta [obrt], OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska ulica 2, OIB 94472454976, zastupan po odvjetnicima iz OD Grgić & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon javno provedene i zaključene glavne rasprave 7. srpnja 2026. u prisutnosti tužitelja osobno i punomoćnika tuženika, Damira Salahovića, odvjetnika u OD Grgić & Partneri iz Zagreba, 13. kolovoza 2026. donio je, objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Listopadska ulica 2, OIB 94472454976 da na ime naknade štete isplati tužitelju PI vlasniku obrta [obrt], [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], iznos od 15.620,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 8.3.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31.12.2022. a od 1.1.2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, kao i da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 2.911,03 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena tekućom od 13. kolovoza 2026. pa do dana isplate, sve u roku 15 dana.

II O d b i j a s e tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 4.380,00 EUR kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je 4.veljače 2022. u 11,40 sati, na južnom kolniku autoceste A3 na 19. km odnosno na ulaznoj zoni čvora Lučko u Zagrebu gledano iz smjera zapada, došlo do prometne nezgode koju je skrivio RI upravljajući osobnim automobilom reg. oz. [registarska oznaka], a u kojoj prometnoj nezgodi je oštećeno osobno vozilo marke Mercedes reg. oz. [registarska oznaka] vlasništvo tužitelja. Prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka za promet i sigurnost vozila dipl.ing. GI kojeg je navedeni vještak dao u prekršajnom spisu Općinskog suda u Novom Zagrebu posl.br. Pp-1504/2022 prema prometno tehničkim kriterijima uzrok nezgode je radnja pretjecanja RI po desnoj prometnoj traci autoceste obzirom da je to za PIovdje tužitelja bilo potpuno neočekivano.

1.1. Nadalje, tužitelj tvrdi da je u vrijeme štetnog događaja navedenog pod 1. vozilo reg. oz. [registarska oznaka] bilo obavezno osigurano kod tuženika.

1.2. Vezano za prometnu nezgodu navedenu pod 1. tužitelj je zahtjev za naknadu štete na vozilu KR 626JA dostavio tuženiku 8.3.2022. Tuženik je 15.3.2022. tužitelju dostavio mail u prilogu kojeg mu je dostavio izvid štete i ponude za otkup ostataka vozila, iz čega slijedi da je na vozilu tužitelja došlo do totalne štete, ali tuženik tužitelju na ime naknade štete na vozilu reg. oz. [registarska oznaka] do dana podnošenja predmetne tužbe nije isplatio ništa. Dopisom “Utemeljeni odgovor” od 29.4.2023. tuženik je tužitelja obavijestio da je tuženik donio odluku da je odštetni zahtjev tužitelja pravno neutemeljen po svim točkama iz odštetnog zahtjeva, uz uputu ovdje tužitelju da za slučaj da s ovim “utemeljenim odgovorom” nije suglasan da može u roku od 8 dana izjaviti prigovor na koji da će ovdje tuženik odgovoriti u roku od 15 dana. Ovdje tužitelj je izjavio prigovor, ali ovdje tuženik na isti do dana podnošenja predmetne tužbe nije odgovorio.

1.3. U štetnom događaju navedenom pod 1. na vozilu tužitelja reg. oz. [registarska oznaka] nastala je totalna šteta u iznosu od 20.000,00 EUR (vrijednost vozila umanjena za vrijednost ostataka).

1.4. Kako je šteta na vozilu tužitelja nastala krivnjom vozača osobnog vozila reg. oz. [registarska oznaka] koje je u vrijeme štetnog događaja bilo obavezno osigurano kod tuženika, tužitelj predlaže donijeti presudu kojom će se naložiti tuženiku da na ime naknade štet isplati tužitelju iznos od 20.000,00 € sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 8.3.2022. do isplate kao i troškove postupka sa zakonskom zateznom kamatom.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ističe da je pasivna legitimacija tuženika u smislu sudjelovanja tuženikova osiguranika u prometnoj nesreći u kojoj je oštećeno vozilo tužitelja 4.2.2022.

2.1. Nadalje, ne postoji tuženikova odgovornost za tužiteljevu štetu koja je nastala kao posljedica tužiteljeva nezakonitog mijenjanja prometnog traka kojim se kreće bez da je prethodno provjerio hoće li ta radnja koju namjerava poduzeti ugroziti ostale sudionike u prometu.

2.2. Odluka suda u prekršajnom postupku, koji je okončan oslobađajućom presudom u odnosu na oba sudionika predmetne prometne nesreće neodlučna je u predmetnoj parnici kao i vještačenja provedena u tom postupku na koje se poziva tužitelj budući da se tuženik protivi korištenju istog kao dokaza u predmetnoj parnici. Tužiteljevu prijedlogu za provođenjem prometnog vještačenja na okolnost dinamike nastanka štetnog događa tuženik se ne protivi, ali prethodno predlaže provesti dokaz saslušanjem svjedoka i pribaviti policijski fotoleborat s lica mjesta prema potvrdi MUP- a, PU Zagrebačke, II. PPP Zagreb, br. Klasa 211-08/22-4/1628, URBROJ: 511-19-45- 22-2 od 4.2.2022.

2.3. Tuženik ističe da je tužiteljev osiguratelj od automobilske odgovornosti, Grawe Hrvatska d.d. tuženikovu osiguraniku štetu iz predmetnog štetnog događaja nadoknadio u cijelosti priznajući na taj način isključivu odgovornost svog osiguranika

– predmetnog tužitelja za predmetnu prometnu nesreću.

2.4. Sporna je i visina štete. Vozilo tužitelja u vrijeme štetnog događaja vrijedilo je oko 130.000,00 kn, a tuženik je pribavio ponude za otkup ostatka tužiteljeva vozila koji je imao vrijednost od 47.770,00 kn, pa šteta na vozilu tužitelja iznosi 82.230,00 kn / 10.913,79 EUR (uključen PDV).

2.5. U slučaju da tužitelj ostvari pravo na naknadu u predmetnoj parnici ista ne smije sadržavati i iznos PDV-a budući je tužitelj predmetno vozilo koristio kao obrtnik u sustavu PDV-a u gospodarske svrhe.

2.6. Tuženik se protivi utuženom početku tijeka zateznih kamata.

2.7. Konačno, tuženik predlaže tužbeni zahtjev tužitelja odbiti uz naknadu troška tuženiku.

3. Tužitelj je u očitovanju na odgovor na tužbu naveo da vezano za predmetnu prometnu nezgodu do datuma 6.9.2024. tuženik na ime naknade štete tužitelju nije isplatio ništa, niti je preuzeo ostatke oštećenog vozila tužitelja reg. oznake [registarska oznaka]. Budući tužitelj-vlasnik obrta [obrt], ostatke vozila nije mogao koristiti za potrebe obrta, tužitelj je ostatke vozila prodao 29.12.2022. za 37.500,00 kn/4.977,11 € (s uključenim PDV-om) pa tuženik neosnovano navodi da naknada štete u predmetnoj parnici ne smije sadržavati i iznos PDV-a.

4. U dokaznom postupku izvršen je uvid, odnosno pročitana je sljedeća dokumentacija: presuda Općinskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pp-1504/2022 od 31. kolovoza 2022. (list 4-11 spisa), naredba Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Pp-1504/2022-10 od 2. lipnja 2022. kojim se određuje prometno vještačenje po sudskom vještaku za promet i sigurnost vozila GI, dipl.ing. (list 12), nalaz i mišljenje sudskog vještaka na zapisniku od 5. srpnja 2022. (list 13-15), e-mail tuženika od 15.3.2022. uz izvid štete i ponudu za otkup ostataka oštećenog vozila [registarska oznaka] (list 16-21), dopis tuženika od 28.3.2022. i 3.5.2022. (list 22-23), e- mail od 24.1.2023. i dopis punomoćniku tužitelja od 24.1.2023. (list 24-25), e-mail i dopis "Utemeljeni odgovor" tuženika od 29.4.2023. (list 26-28), prigovor tužitelja od 8.5.2023. na "Utemeljeni odgovor" (list 29-30), e-mail punomoćnika tužitelja od 15.2.2024. (list 31), Potvrda II Postaje Prometne policije Zagreb od 4.2.2022. (list 41- 42), pisana Izjava RI o tijeku nastanaka prometne nesreće (list 43-44), obrazložena ponuda Grawe Hrvatska d.d. od 20.7.2022. (list 45-46), podaci o vrijednosti rabljenog vozila, izvid štete s fotografijama oštećenja vozila tužitelja i podaci o vrijednosti usporedivih vozila (list 47-68), pisana izjava tužitelja o njegovom poreznom statusu (list 69-70), račun br. 02/22OSS/01 od 29.12.2022. i preslika prometne dozvole vozila [registarska oznaka] (list 74-76), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka RI kao i tužitelja osobno na zapisniku od 14. ožujka 2024. (list 84-86), fotografije (list 91-192), dopis II Postaje Prometne policije Zagreb od 19. svibnja 2025. (list 196), provedena je rekonstrukcija prometne nesreće 22. listopada 2025. kojom prilikom su saslušani svjedoci VI i NI, uz sudjelovanje prometnog vještaka dipl.ing. Juraja Vilenica, koji je dostavio nalaz i mišljenje (list 216- 228) te je prometni vještak saslušan neposredno na ročištu od 6. srpnja 2026., a po prigovorima tuženika (list 236-237) i tužitelja (list 239-240). Izvršen je i uvid u priložen spis Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pp-1504/2022 protiv prvo okrivljenika PI i drugo okrivljenika RI.

5. Tijekom postupka nije bila sporna pasivna legitimacija tuženika u smislu sudjelovanja tuženikova osiguranika u prometnoj nesreći u kojoj je oštećeno vozilo tužitelja 4. veljače 2022., dok je bila sporna tuženikova odgovornost za tužiteljevu štetu kao i visina štete.

6. Svjedok RI iskazao je da se nakon 3 godine više ne sjeća što se dogodilo. Sjeća se da je dobio presudu iz prekršajnog postupka gdje je utvrđeno da svako snosi svoju štetu, da trošak postupka ide na teret proračuna, a on je oslobođen optužbe. Koliko se sjeća, na njega je naletio auto dok se on kretao desnom stranom. Vozač automobila koji je naletio na njegov automobil, odnosno automobil kojim je on upravljao, je tužitelj koji je prisutan ročištu, koliko se sjeća lica. Tužitelj je naletio svojim autom na njega jer nije gledao svoj mrtvi kut, a kao što to proizlazi iz nalaza vještaka iz prekršajnog postupka. Vozilo tužitelja uočio je u daljini, na suprotnom traku, odnosno na lijevom traku. I on i tužitelj kretali su se u istom pravcu. Koliko se sjeća prije skretanja kod tužitelja nije bio uključen desni žmigavac. Ne sjeća se brzine kojom se kretao. Napravio je manevar u lijevo kako bi izbjegao tužiteljevo vozilo, udario je u bankinu i vozilo kojem je upravljao, završio je na krovu.

7. Saslušan u svrhu dokazivanja tužitelj PI iskazao je da se sjeća da je tog 4.2.2022. vozio majku u bolnicu, kretao se lijevom trakom, brzinom negdje oko 90 km/h. U jednom trenutku, na izlazu jug prestrojavao se u desnu traku i kad je već bio u desnoj traci, pogledao je u retrovizor i vidio da dolazi automobil, velikom brzinom. U tom trenutku se samo zgrčio i došlo je do udara u njegov stražnji lijevi dio, u predjelu prtljažnika. Od trenutka kad je pogledao u retrovizor do udara, prošlo je 2-3 sekunde. Automobil koji ga je udario završio je skroz u lijevoj traci gdje je udario u ogradu i završio na krovu. Njegov automobil je odletio preko još dvije trake koje su bile s desne strane i završio u ogradi. Na cesti se automobil dva puta zarotirao i prtljažnikom završio u ogradi. Policija je protiv njega dala prijavu, u konačnici je završilo da nije kriv. Prije prestrojavanja pogledao je u desni retrovizor, lagano okrenuo glavom, ali iza njega je bio veliki kamion i nije mogao vidjeti daleko iza. Kretao se lijevom trakom jer je bila velika gužva, iza njega je također vozio automobil pa kamion. Ne sjeća se je li prije prestrojavanja u desni kolnički trak pretjecao koje vozilo koje se kretalo tim trakom, možda nekih 100-200 metara prije, ali se točno ne sjeća. Pojasnio je da kad se sve to dogodilo, izašao je iz auta i potrčao preko sve četiri trake kako bi pomogao vozaču u automobilu koji je završio na krovu, sjeća se da ga je pitao ima li još koga u automobilu, rekao je da ne, a nakon toga ga je pitao "kud si gledao", a on mu je odgovorio "stari, ja tebe uopće nisam vidio". On ima automobil "boje asfalta", ali mu je svejedno čudno da ga nije vidio.

8. Svjedok VI iskazao je da se sjeća da je izašao na mjesto predmetne prometne nesreće i sjeća se vozila Mercedes E klase i da je vozač tog automobila rekao da se kretao krajnje lijevom trakom u smjeru istoka. Nadalje, sjeća se da je vozač Mercedesa rekao da se već prestrojio u desnu traku i da je nakon toga uslijedio udarac u stražnji dio njegovog vozila. Koliko se sjeća, vozač Mercedesa je rekao da je izvršio provjeru prije prestrojavanja, ali da tada nije uočio automobil koji je na njega naletio. Drugi sudionik, odnosno vozač koji je naletio na automobil Mercedes, sjeća se da je rekao da je išao desnom prometnom trakom u istom smjeru i da se u jednom trenutku vozač Mercedesa prestrojio ispred njega i da nije mogao usporiti dovoljno svoje vozilo, odnosno da ga je pokušao izbjeći skretanjem u lijevo. Na pitanje zašto nije napravljena skica očevida, odnosno situacijski plan, odgovorio je da u tom trenutku nije bilo ozlijeđenih. Nalet se dogodio na južnom kolniku autoceste u desnoj prometnoj traci, a ne na prometnim trakama kraka prometnog čvora Lučko.

9. Svjedok NI iskazao je da je zajedno s kolegom VI stigao na mjesto nesreće, a kako je kolega VI bio vođa ekipe, on je razgovarao sa sudionicima. Sjeća se da je vozilo Mercedes zatečeno na zaštitnoj ogradi uz južni rub kolnika, na kilometarskoj oznaci autoceste 19. km, a drugo vozilo je zatečeno na lijevoj prometnoj traci na krovu. U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba. Fotografirao je mjesto nesreće.

10. Očevid na licu mjesta proveden je 22. listopada 2025. te je nakon obilaska mjesta prometne nesreće vještak uzeo podatke za izradu nalaza i mišljenja s time, a obzirom da se radilo o gustoj prometnoj situaciji i nije bilo moguće zaustaviti promet u cijelosti da bi se izvršila rekonstrukcija prometne nesreće na licu mjesta, mjesto sudara i završnog položaja vozila nakon sudara određeno je prema slikama iz fotoelaborata policije u suradnji s policijskim službenicima koji su vršili očevid i tužitelja osobno. Sam svjedok RI nije pristupio na lice mjesta već je pristupio kod Općinskog suda u Zlataru, Stalna Služba u Krapini, a kao što je to utvrđeno uvidom u službenu bilješku od 22. listopada 2025. (list 210 spisa).

11. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka, dipl. ing. Juraja Vilenica proizlazi da, a na temelju analize dostupnih podataka, izjava sudionika i tehničkih proračuna, može se zaključiti: -tužitelj se pravilno kretao lijevom prometnom trakom te je započeo prestrojavanje u desnu traku u skladu s prometnim pravilima; -svjedok (RI) se kretao znatno većom brzinom od dopuštene (oko 135 km/h umjesto 100 km/h), čime je smanjena mogućnost pravodobne reakcije; -sudar je nastao uslijed neprilagođene brzine kretanja vozila svjedoka (RI) i nepravovremene reakcije; -od siline udara vozilo tužitelja odbačeno je udesno, a vozilo svjedoka ulijevo, uslijed zanošenja, udarilo je u ogradu i prevrnulo se; -uzrok nezgode tehnički se pripisuje neprilagođenoj brzini kretanja vozila svjedoka (RI); -novo nabavna cijena vozila prema katalogu C.V.H-a (A 0442.01431.06) Nc = 48.383,59 € (s PDV-om). Tržna vrijednost neoštećenog vozila: 22.000,00 € (s PDV-om). Vrijednost oštećenog vozila (spašeni dijelovi – 29,0%): 6.380,00 € (s PDV-om). Nastala šteta na vozilu iznosi: 15.620 € (s PDV-om).

12. Saslušan neposredno na ročištu od 7. srpnja 2026., a povodom prigovora stranaka, vještak dipl.ing. Juraj Vilenica iskazao je da se u prvom prigovoru tuženika pod točkom 2. podneska problematiziraju sudarne brzine, putevi odbačaja vozila kao i sudarna oštećenja te razlika brzine oba vozila. Kao što je navedeno u osnovnom nalazu i mišljenju mjesto sudara se nalazi na desnoj prometnoj traci oko 100 m prije mjesta razdvajanja južnog kolničkog traka zaštitnom ogradom. Tužitelj je na licu mjesta pokazao navedeno mjesto sudara koje je u suglasju s fotografijama policije po kojima nedvojbeno proizlazi da je do sudara došlo na desnom prometnom traku autoceste prije razdvajanja južnog kolničkog traka. Ovakvu tvrdnju potkrepljuju tragovi struganja osobnog vozila Škoda na slikama foto elaborata policije pod rednim brojevima 1189 i 1200. Jednostavnom izmjerom smjera tragova struganja osobnog vozila Škoda u pravcu s nastavnim oštećenjima središnje zaštitne ograde kao i slikovitim prikazima položaja prevrnutog vozila Škoda na lijevom prometnom traku dobivena je udaljenost puta kretanja navedenog osobnog vozila do zaustavljanja oko 88 m od mjesta sudara. Prigovor tuženika da sudarne brzine nisu pravilno utvrđene nije osnovan. Brzine vozila u trenutku sudara u predmetnom prometnom vještačenju izračunate su primjenom grafoanalitičke metode koja predstavlja standarde redovite korištene metode i stručno priznate u prometno tehničkim vještačenjima. Nadalje, točno je da se brzine vozila mogu procjenjivati i na temelju energetskih deformacija EESA, međutim ta se metoda temelji na usporedbi sa sličnim oštećenjima i iz EESA kataloga pri čemu identična oštećenja u pravilu ne postoje. Slijedom toga, EES metoda nužno uključuje određeni stupanj procjene te se u prometno tehničkoj praksi koristi kao pomoćna, a ne primarna metoda. U konkretnom slučaju zbog navedenih ograničenja EESA metoda nije korištena kao odlučujuća već se primjenjuju metode koje omogućuju pouzdano utvrđivanje sudarnih brzina na temelju poznatih kinematičkih i dinamičkih odnosa. Vrijeme prestrojavanja i mogućnost uočavanja. Nadalje, tuženik navodi kako se iz osnovnog nalaza i mišljenja ne može pročitati udaljenost osobnog vozila osiguranika tuženika od vozila tužitelja i to u trenutku kad je tužitelj započeo s radnjom prestrojavanja iz lijeve u desnu prometnu traku. Nastavno, tuženik postavlja pitanje je li tuženik mogao u lijevom retrovizoru i okretanjem glave ulijevo uočiti nailazak vozila osiguranika tuženika. Ne stoji prigovor tuženika da se iz nalaza i mišljenja ne može iščitati udaljenost osobnog vozila osiguranika tuženika od vozila tužitelja i to u trenutku kad je tužitelj započeo s radnjom prestrojavanja iz lijeve u desnu prometnu traku. Naime, na strani 8 pisanog nalaza i mišljenja su prikazani potrebni izračuni prestrojavanja vozila tužitelja te udaljenost osobnog vozila osiguranika tuženika u trenutku započetog prestrojavanja od oko 134,6 m. Prema izjavi tužitelja isti je vidio u unutarnjem ogledalu vozilo iza sebe da se približava velikom brzinom i to oko 2-3 sekunde prije sudara, što bi u konkretnom slučaju značilo da je osobno vozilo osiguranika tuženika u trenutku započetog prestrojavanja bilo udaljeno oko 228,6 m iz čega slijedi zaključak da prestrojavanje tužitelja nije u direktnoj vezi sa sudarom ova dva vozila. U odnosu na točku 3. prigovora tuženika, kako tuženik navodi da je očitom omaškom naznačena riječ ulijevo umjesto udesno, očituje se: u zavisnosti od prometne situacije koja je u tom trenutku vladala na cesti, tužitelj je mogao, a i nije morao vidjeti nadolazeće vozilo u zavisnosti prometne situacije jer su mu možda druga vozila zaklanjala vid u retrovizoru. U odnosu na prigovore stranaka na visinu štete, navodi da je u podnesku neosnovan navod kako je vozilo procijenjeno ispod tržišne cijene te da nisu u obzir uzeti usporedni oglasi za predmetno vozilo. Starost vozila u nalazu je pod točkom 3, amortizacija vozila izričito navedena i tehnički obrađena starost vozila od točno 7 godina temeljem čega je izračunat adekvatan pad vrijednosti. Nadalje, analiza tržišta, u nalazu je jasno provedena analiza tržišta rabljenih vozila u RH, oglasnici, portali za prodaju vozila. Za konkretan model Mercedes Benz E Klasa sa prijeđenih 156.000 km utvrđen je raspon vrijednosti od 18.000,00-26.000,00 €. Odnos kataloške procijenjene vrijednosti, kataloška vrijednost ovog rabljenog vozila na dan izračuna 4.2.2022. i prema službenim podacima iznosila je 16.727,00 €. Tržišna vrijednost neoštećenog vozila u nalazu procijenjena je na 22.000,00 € s PDV-om. Procijenjena vrijednost znatno premašuje osnovnu katalošku vrijednost čime je dokazano da su pri procjeni uvaženi faktori koji povisuju cijenu vozila (tržište). Očitovanje na navod o previsoko procijenjenoj vrijednosti ostataka: tužitelj prigovara procijenjenoj vrijednosti ostatka vozila pozivajući se na račun o privatnoj prodaji oštećenog vozila za iznos manji od procijenjenog. U vještačkoj struci vrijednost ostataka od totalne štete utvrđuje se isključivo analitičkim računskim putem, a ne na temelju pojedinačnih privatnih transakcija koje mogu biti podložne različitim netržišnim motivima. U nalazu je detaljno izračunat postotak iskoristivih neoštećenih dijelova (motor, mjenjač, vrata itd.), ukupan zbroj spašenih dijelova iznosi 29% ukupne vrijednosti vozila što iznosi 6.380,00 €. Uz navedeno nužno je istaknuti da prigovor tužitelja sadrži temeljnu logičku i računsku kontradikciju. Tužitelj istovremeno tvrdi da je vrijednost neoštećenog vozila procijenjena prenisko, te da je vrijednost ostataka procijenjena previsoko. Prema standardnoj metodologiji vrijednost ostataka vozila spašenih dijelova predstavlja strogo definiran postotni udio u ukupnoj tržišnoj vrijednosti neoštećenog vozila, u konkretnom slučaju 29%. Iz navedenog proizlazi izravna matematička ovisnost ukoliko bi tržišna vrijednost neoštećenog vozila bila veća, posljedično bi se i financijska vrijednost ispravnih ostataka toga istoga vozila proporcionalno povećala, a ne smanjila. Nije moguće tehnički niti ekonomski opravdati zahtjev po kojem se traži povećanje osnovice uz istovremeno smanjivanje vrijednosti koja se kao postotak iz te iste osnovice izravno izračunava. Slijedom navedenog, procjena visine štete u potpunosti je objektivna, logična, matematički dosljedna i stručno obrazložena. Nastala šteta na vozilu bez PDV-a iznosi 12.496,00 €. Na pitanje pun. tuženika na temelju čega je smanjio pod točkom 3. pisanog nalaza: amortizacija vozila i to ponuda-potražnja - 10%, odgovorio je na temelju tržišta, a što se u pisanom nalazu nalazi pod točkom 3. procjena tržišne vrijednosti, na strani 10 nalaza i mišljenja iz čega proizlazi da se rabljena vozila istih tehničkih karakteristika kao od tužitelja kreću od minimalne tržišne vrijednosti 18.000,00 € do maksimalne tržišne vrijednosti 26.000,00 € iz čega proizlazi da je prosječna tržišna vrijednost vozila 22.000,00 € s uključenim PDV-om, a ne 16.727,27 € kako je to navedeno u katalogu Centra za vozila Hrvatske. Na pitanje pun. tuženika je li tehnički moguće da se u trenutku kada je tužitelj započeo radnju prestrojavanja iz lijeve u desnu prometnu traku ispred vozila osiguranika tuženika nalazilo drugo vozilo, odgovorio je da nije moguće jer bi tada eventualno to vozilo udarilo u vozilo tužitelja. Na pitanje pun. tuženika je li tehnički moguće da je tužitelj u trenutku prestrojavanja iz lijeve u desnu prometnu traku imao mogućnost da vidi vozilo osiguranika tuženika bilo provjerom retrovizora ili mrtvog kuta, odgovorio je da je tehnički moguće, ali nadalje iz provedenih analiza proizlazi da je osobno vozilo tužitelja u trenutku naleta osobnog vozila osiguranika tuženika već dovršilo radnju prestrojavanja i nalazilo se u desnoj prometnoj traci te je bilo položeno paralelno s uzdužnom osi kolnika. Da se tužitelj nije prestrojio u desnu prometnu traku, do sudara vozila ne bi došlo.

13. Sud pisani nalaz i mišljenje kao i usmeno očitovanje vještaka na prigovore stranaka smatra stručnim i objektivnim, danim u skladu s pravilima struke te ga u cijelosti prihvaća.

14. Uvidom u spis Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pp-1504/2022 utvrđeno je da je 31. kolovoza 2022. donijeta presuda kojom je prvo okrivljeni PI oslobođen od optužbe da bi počinio prekršaj opisan u čl.43.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po čl. 43.st.3. u vezi s čl. 293.st.1. istog Zakona, te drugo okrivljeni RI oslobođen od optužbe da bi počinio prekršaj iz čl. 51.st.1. kažnjiv po čl. 53.st.3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koja presuda je potvrđena presudom Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske poslovno broj P pž-10162/2022 od 18. rujna 2024. Odluka kojom su oba okrivljenika i to ovdje tužitelj PI i osiguranik tuženika RI oslobođeni od optužbe nije odlučna za ovaj postupak budući je građanskopravna odgovornost za štetu nastalu u nezgodi šira od eventualne prekršajne odgovornosti.

15. Provedenim prometnim vještačenjem i iskazom sudskog vještaka dipl.ing. Juraja Vilenice utvrđeno je da se tužitelj pravilno kretao lijevom prometnom trakom te je započeo prestrojavanje u desnu traku u skladu s prometnim pravilima dok se osiguranik tuženika kretao znatno većom brzinom od dopuštene (oko 135 km/h umjesto 100 km/h) čim je smanjena mogućnost pravodobne reakcije te je sudar nastao uslijed neprilagođene brzine kretanja vozila svjedoka i nepravovremene reakcije te je od siline udara vozilo tužitelja odbačeno udesno, a vozilo osiguranika tuženika ulijevo, uslijed zanošenja, udarilo je u ogradu i prevrnulo se. Uzrok nezgode tehnički se pripisuje neprilagođenoj brzini kretanja vozila osiguranika tuženika. Da se vozilo osiguranika tuženika kretalo brzinom većom od dopuštene proizlazi i iz iskaza koji je kao drugo okrivljenik dao 17. svibnja 2022. u prekršajnom postupku gdje je naveo da se vozio između 120-125 km/h (list 56 spisa poslovni broj Pp-1504/2022) dok je u ovom postupku u svom iskazu iskazao da se ne sjeća brzine kojom se kretao iz čega sud zaključuje da želi umanjiti svoju odgovornost uz tvrdnju da je oslobođen od optužbe u prekršajnom postupku.

16. Visina nastale štete utvrđena je nalazom i mišljenjem vještaka kojom je utvrđena tržišna vrijednost neoštećenog vozila u iznosu od 22.000,00 € (s PDV-om) te vrijednost oštećenog vozila (spašeni dijelovi -29%): 6.380,00 € (s PDV-om) te konačno nastala šteta na vozilu tužitelja iznosi 15.620,00 € (s PDV-om) te je tužitelju dosuđen iznos naknade štete u iznosu od 15.620,00 € dok je odbijen u preostalom dijelu u iznosu od 4.380,00 €, kao neosnovanim.

16.1. Pri dosudi naknade štete sud je uzeo u obzir odredbu iz čl. 1085.st.1. ZOO-a, prema kojoj je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, a prema odredbi iz čl. 1090. ZOO-a sud će uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročene štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojoj bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja. U navedenim zakonskim odredbama sadržano je temeljno pravilo u popravljanju materijalne štete, a to je uspostava prijašnjeg stanja u oštećenikovoj imovini, odnosno isplata naknade štete u novcu u onom iznosu koji je potreban da se uspostavi stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala. Ako se radi o oštećenju stvari koju oštećenik nije popravio, sud će oštećenom dosuditi svotu novca koja je potrebna za popravak stvari i na taj način se oštećenikova materijalna situacija dovodi u ono stanje u kojem je bila prije štetne radnje. Tom se zahtjevu ne može udovoljiti ako se oštećeniku koji nije popravio oštećenu stvar (ne ulazeći u razloge zbog kojih ju nije popravio), ne priznaje i pravo na (potpunu) naknadu štete koja u sebi, uz ostalo uključuje i porez na dodanu vrijednost. U protivnom, oštećenik ne bi mogao popraviti štetu jer mu nedostaje puni novčani iznos potreban za popravak vozila pa bi u konačnici, na svoj teretni rizik, morao plaćati ili predujmljivati PDV, u korist štetnika što je nespojivo s institutom popravljanja (imovinske štete). Tužitelj ima pravo na naknadu štete u punom iznosu, uključujući porez na dodanu vrijednost, neovisno o tome je li popravio vozilo ili se radilo o totalnoj šteti jer je porez na dodanu vrijednost dio novčanog iznosa potrebnog da se materijalna situacija oštećenika dovede u stanje prije štetne radnje u smislu čl. 1085. ZOO-a., a pri tom nije odlučno što oštećenik nije imao nikakvih izdataka za popravljanje stvari, dakle da nije niti popravio vozilo s obzirom da se radilo o totalnoj šteti, jer pravo na naknadu štete u cijelom opsegu, uključujući i porez na dodanu vrijednost, nije uvjetovano prethodnim popravljanjem automobila, odnosno plaćanjem izdataka za popravak. Iz navedenog proizlazi da tužitelj kao oštećeni koji koristi vozilo u gospodarske svrhe kao obrtnik u sustavu PDV- a ima pravo na naknadu štete koja uključuje i iznos PDV-a jer je PDV sastavni dio troškova potrebnih za vraćanje stvari u prvobitno stanje, a pravo na naknadu nije uvjetovano stvarnim plaćanjem popravka.

17. Kako se obveza naknade imovinske štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete i to sukladno čl. 1086. ZOO-a, tužitelju pripada zakonska zatezna kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, 8. ožujka 2022., a što među strankama nije niti sporno. Nadalje, čl.12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu propisano je da je odgovorni osiguratelj dužan najkasnije u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu zahtjeva te u slučaju neizvršavanja obveze isplate naknade štete u roku oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

18. Na odluku o troškovima primijenjen je čl. 154.st.2. ZPP-a, odnosno isti je dosuđen prema uspjehu stranaka u postupku. Tužitelj je uspio sa 100 % u osnovi i sa 78 % u visini pa je njegov uspjeh 89 %, dok je uspjeh tuženika 11 %. Kad se od uspjeha tužitelja odbije uspjeh tuženika proizlazi da je tužitelj uspio sa 78 % te mu je tuženik u tom postotku dužan naknaditi parnični trošak.

18.1. Troškovi tužitelja koji je do 2. siječnja 2026. bio zastupan po punomoćniku u osobi odvjetnika, priznati su troškovi sastava tužbe, zastupanja na ročištu 3.12.2024. i 14.3.2024. te na očevidu od 22.10.2025., za svaku radnju po 250 bodova, odnosno 500,00 €, određeni u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika uvećano za 25 % PDV-a u iznosu od 500,00 € odnosno sveukupno 2.500,00 € koji iznos je valjalo umanjiti razmjerno uspjehu tužitelja u sporu od 78% što iznosi 1.950,00 €.

18.2. Tužitelju je u cijelosti priznat predujam za očevidu u iznosu od 649,48 €, budući je bio odlučan za rješenje spora.

18.3. Tužitelju je priznat trošak sudskih pristojbi na tužbu i presudu u ukupnom iznosu od 399,43 €, umanjen za uspjeh u sporu što iznosi 311,55 €.

18.4. Tužitelju je priznat ukupni parnični trošak u iznosu od 2.911,03 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja sukladno odredbi čl. 151.st.3. ZPP-a.

U Krapini 13. kolovoza 2026.

S u t k i n j a

Romana Mališ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od objave odnosno uručenja istog. Žalba se predaje putem ovoga suda, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa istog.

Dostaviti:

1. PI, vl. obrta [obrt], [adresa]

2. OD P & Partneri