REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Čakovcu

Ruđera Boškovića 18

40000 Čakovec

Poslovni broj: Pn-82/2025-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu, po sutkinji toga suda Valentini Varga Gombar, u pravnoj stvari tužitelja Republika Hrvatska, OIB:52634238587, zastupana po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru, Građansko-upravni odjel, protiv tuženika ZK , OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po Odvjetničkom društvu Porobija & Špoljarić d.o.o. iz Varaždina, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave, održane i dovršene dana 24. srpnja 2026.god., u nazočnosti z.z. tužitelja LK, zamjenice ODO u Bjelovaru i punomoćnika tuženika Marka Benčića, odvjetnika u OD, dana 13. kolovoza 2026.god., objavio je i

p r e s u d i o  j e :

I. Nalaže se tuženom GK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] da tužitelju Republici Hrvatskoj, OIB:52634238587, naknadi štetu u iznosu od 17.221,26 eura (sedamnaesttisućadvjestodvadesetijedan eur i dvadesetišest centi ), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26. srpnja 2023. do isplate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena tekućom od tekućom od 26. srpnja 2023. do 29. prosinca 2023., a od 30. prosinca 2023. prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dana 1. srpnja te godine pa do isplate, u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženom GK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] da tužitelju Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, namiri troškove parničnog postupka u iznosu od 5.420,00 EUR (pettisućačetiristoidavdeset eura ), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dana 1. srpnja te godine pa do isplate sve u roku 15 dana.

Obrazloženje :

1. Tužitelj Republika Hrvatska je dana 30. travnja 2025.god. podnijela tužbu protiv tuženika ZK, radi naknade štete. Tužitelja Republiku Hrvatsku prema Odluci Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske broj DU-125/2024-5 od 17. travnja 2025. u predmetu broj P-DO-25/2025 zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Bjelovaru ( a ne nadležno Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu ), sve kako je navedeno u obrazloženju te odluke.

2. U toj podnesenoj tužbi tužitelj RH navodi da je pravomoćnim i izvršnim rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za ljudske potencijale , Služba disciplinskog sudovanja, Odjel prvostupanjskog disciplinskog sudovanja Zagreb broj klase: UP/I- 114-04/23-02/313, Urbroj:511-01-158-23-5 od 12. rujna 2023. i rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za ljudske potencijale , Služba disciplinskog sudovanja, Odjel drugostupanjskog disciplinskog sudovanja Zagreb klasa: UP/II-114- 04/23-02/105 od 21. studenog 2023. godine tuženi je odgovoran za prometnu nesreću s materijalnom štetom koja je nastala 27. ožujka 2023. godine oko 7,35 sati kada je tuženik kao policijski službenik Policijske postaje u Čakovcu u službi upravljao službenim vozilom Ministarstva unutarnjih poslova marke Škoda Octavia Combi Ambition, reg oznake 210-198 kojom prilikom je na autocesti A-4 u mjestu Hrastovec Topolički na službenom vozilu reg oznake 210-198 uzrokovao prometnu nesreću s materijalnom štetom tako da je prilikom kretanja lijevim prometnim trakom autoceste A-4 iz smjera Varaždina u smjeru Zagreba uslijed krajnje nepažnje , nije prilagodio brzinu kretanja stanju i uvjetima na cesti (mokar i sklizak kolnik) i nije na vrijeme uočio prometne znakove koji su bili postavljeni radi radova na lijevoj prometnoj traci, zbog čega je došlo do udara prednjeg dijela vozila u prometni znak "Obavezno obilaženje" sa stupom na postolju i dva komada prometnih svjetala sa led bljeskalicama u vlasništvu "Hrvatskih autocesta d.o.o. Zagreb, pri čemu je nastala znatna materijalna šteta na službenom vozilu, oštetivši time Republiku Hrvatsku za iznos od 17.221,26 eura. Tuženik je proglašen odgovornim za povredu službene dužnosti opisanu u čl. 96.toč.7. Zakona o policiji te mu je izrečena disciplinska kazna dok je sa istim rješenjem zahtjev za naknadu štete odbijen obzirom da je visina štete oštećenog vozila u trenutku donošenja odluke ostala na procjeni štete.

3. Nadalje tužitelj navodi da je automobil marke Škoda Octavia Combi Ambition, je okvirnim sporazumom za nabavu leasing policijskih vozila putem operativnog leasinga nabavio tužitelj te je sklopljen i ugovor o operativnom leasingu broj 68730/22 od 7. srpnja 2022. godine. Nakon prometne nesreće izvršena je procjena oštećenja i izvršen je popravak službenog vozila marke Škoda Octavia reg oznake 210-198 u servisu AC Jasenović d.o.o. Čakovec, a šteta je iznosila 17.221,26 eura te je ista plaćena. Tužiteljica se obratila tuženika sa zahtjevom za mirno rješenje spora, sukladno čl. 186 a ZPP-a ,na koji se tuženik očitovao da ne prestaje da se spor riješi mirnim putem. Budući da je tuženi počinio štetu na imovini u vlasništvu Republike Hrvatske, temeljem čl. 1045 st. 1. u svezi čl. 1049. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08) u vezi čl. 117 st. 1 Zakona o policiji (NN34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16, 66/19 ,155/23) donese Presudu kojom će obvezati tuženika da joj naknadi imovinsku štetu u iznosu od 17.221,26 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima postupka.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, kako u osnovi, tako i u visini. Navodi da je nesporno da je tuženik policijski službenik policijske postaje u Čakovcu te da je dana 27.03.2023. prouzročio prometnu nesreću s materijalnom štetom, na način da, za vrijeme radnog vremena, u obavljanju službe, upravljajući službenim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] marke Škoda Octavia Combi Ambition, autocestom A4 iz smjera Čakovca u smjeru Zagreba, nije na vrijeme uočio prometne znakove koji su bili postavljeni radi radova na lijevoj prometnoj traci, zbog čega je došlo do udara prednjeg dijela vozila u prometni znak „Obavezno obilaženje“ sa stupom na postolju i dva komada prometnih svjetala s led bljeskalicama, pri čemu je nastala materijalna šteta na službenom vozilu. Navodi da je sporno je da li je do predmetne prometne nesreće došlo zbog obične ili zbog krajnje nepažnje tuženika. Nesporno je da namjere nije bilo. Tuženik tvrdi i smatra da je kritične zgode upotrijebio onu pažnju koju bi upotrijebio prosječan građanin u sličnoj situaciji, i da je stoga do naleta na prometnu infrastrukturu došlo zbog obične nepažnje koja se njemu može pripisati u krivnju, a nikako zbog njegove krajnje nepažnje. Poziva se na čl. 117. Zakona o policiji („Narodne novine“ br. 34/11, 130/12, 89/14, 33/15, 121/16, 66/19, 155/23) gdje je određeno da su policijski službenici dužni nadoknaditi štetu koju u službi ili u vezi s obavljanjem službe namjerno ili krajnjom nepažnjom nanesu Republici Hrvatskoj. Prema čl. 107. Zakona o radu, radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi. Prema čl. 116. Zakona o državnim službenicima važećeg u vrijeme štetnog događaja, državni službenik je dužan naknaditi štetu koju u službi ili u svezi sa službom namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese državnom tijelu.

5. Tuženik stoga smatra da ako nema namjere ili krajnje nepažnje, nema niti obveze nadoknade štete. Dakle, tuženik ne odgovara za štetu ako je šteta nastala zbog obične nepažnje. Krajnja nepažnja se ne presumira. Ona se mora dokazati. Teret dokaza za postojanje krajnje nepažnje je na tužitelju. Predmnijeva se samo obična nepažnja (članak 1045. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima). Pri tome se napominje da parnični sud nije vezan utvrđenjima iz disciplinskog postupka koji se vodio protiv tuženika, jer ne postoji identitet spora za naknadu štete i disciplinskog postupka, niti se ista procesna pravila i pravila o dokazivanju primjenjuju u tim postupcima jer se u disciplinskom postupku primjenjuju pravila Zakona o općem upravnom postupku, dok se u postupku radi naknade štete primjenjuje Zakon o parničnom postupku. U disciplinskom postupku uopće nisu bili izvođeni dokazi kojima bi se dokazivala krajnja nepažnja. Tuženik zbog toga osporava osnovu tužbe i tužbenog zahtjeva. Kao daljnju važnu činjenicu tuženik ističe i okolnost da protiv njega uopće nije vođen prekršajni postupak zbog štetnog događaja, i to po principu bezuvjetnog oportuniteta iz čl. 109.b. Prekršajnog zakona (u spisu se uz tužbu nalazi dokaz o tome). Prema navedenoj odredbi Prekršajnog zakona, ovlašteni tužitelj može ne pokrenuti prekršajni postupak iako postoji sumnja da je počinjen prekršaj ako je s obzirom na okolnosti vjerojatno da će se u prekršajnom postupku protiv počinitelja primijeniti članak 24.a (beznačajan prekršaj) i članak 38. (oslobođenje od kazne) tog zakona. Prema čl. 24.a Prekršajnog zakona, nema prekršaja, iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen. Prema č. 38. Prekršajnog zakona sud će osloboditi od kazne počinitelja kad to zakon izričito propisuje, a može ga osloboditi od kazne u tri zakonom propisana slučaja: nije nastupila značajnija šteta, da nema ozlijeđenih osoba te da je od strane HAC-a dobivena suglasnost o nepokretanju prekršajnog postupka odnosno o mogućnosti primjene oprtuniteta. Tuženik smatra da u takvoj situaciji, ne može biti govora o krajnjoj nepažnji jer kad bi se radilo o krajnjoj nepažnji sasvim sigurno bi se tuženika prekršajno procesuiralo odnosno ne bi se na njega primijenio institut bezuvjetnog oportuniteta. Tuženik osporava i visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik naime smatra da je šteta na vozilu uslijed štetnog događaja bila znatno manja nego li je tužitelj platio ovlaštenom servisu. To proizlazi i iz obrazloženja radne grupe Postaje prometne policije Varaždin koja je obrazložila zaključak da su ispunjeni uvjeti za ne pokretanje prekršajnog postupka primjenom instituta bezuvjetnog oportuniteta, između ostalog, i činjenicom da nije nastupila značajnija šteta. Stoga predlaže da sud u cijelosti odbije tužbu i tužbeni zahtjev i da tužitelja obveže na naknadu troškova postupka.

6. Stranke su se tijekom postupka dodatno očitovale, te su dodatno obrazlagale svoje stajalište.

7. Sukladno rješenju ovoga suda sa održane glavne rasprave dana 27. studenog 2025., tužitelj je u spis dostavio skenirane fotografija u boji koje je sačinila Policijska uprava Varaždinska, Policijska postaja Novi Marof na dan očevida 27. ožujka 2023., radi potrebe daljnjeg postupanja i to posebice radi provođenja prometno-tehničkog vještačenja, a s obzirom da fotografije u spisu predane uz tužbu nisu jasno vidljive.

8. Parnične stranke nakon očitovanja vještaka Makovec Aleksandra na njihove primjedbe nisu predlagale usmeno saslušanje istog.

9. Ovaj sud je na ročištu za glavnu raspravu održanom dana 24. srpnja 2026.god., nakon što su provedeni svi predloženi dokazi, još izvršio uvid u dokumentaciju koja se nalazi u spisu, te je zaključio glavnu raspravu.

10. U postupku dokazivanja sud je izvršio uvid u zahtjev za mirno rješenje spora s nacrtom tužbe, te povratnicom (list 5-10 spisa), punomoć (list 11 i 12 spisa), okvirni sporazum (list 13-20 spisa), opće uvjete ugovora o operativnom leasingu (list 21-28 spisa), ugovor o operativnom leasingu) (list 29-30 spisa), zapisnik o očevidu (list 31- 33 spisa), izvješće o postupanju (list 34-35 spisa), dopis – zamolbu (list 36 spisa), preslik iskaznice (list 37 spisa), podatke (list 38-41 spisa), fotografije (list 42-53 spisa), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (list 54-55 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka (list 56-58 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola i dr. (list 59-61 spisa), ispis događaja (list 62-69 spisa), fotografije (list 70 spisa), izjavu Porsche Croatia d.o.o. i podatke (list 71-76 spisa), račun AC Jasenović (list 77-80 spisa), prosudbu o ekonomskoj isplativosti popravka (list 81 i 82 spisa), rješenje MUP (list 83-88 spisa), rješenje Ministarstva unutarnjih poslova-MUP (list 89-94 spisa), podatke i oznaku o štetu – izvidi (list 95-96 spisa), policu osiguranja (list 97 spisa), zahtjev za uslužnu procjenu štete na vozilu (list 98 spisa), komercijalni račun AC Jasenović (list 99-112 spisa), dopis MUP, Policijska uprava Međimurska (list 113 spisa), izvješće MUP o prometnoj nesreći (list 114 spisa), potvrdu o zaprimljenoj uplati (list 115 spisa), zapisnik MUP (list 116 i 117 spisa), dopis – očitovanje (list 118 i 119 spisa), odluku (list 120-121 spisa), sudsku praksu (list 128-138 spisa), dopis MUP (list 142 spisa), presudu Upravnog suda u Zagrebu (list 143-152 spisa), žalbu na presudu Upravnog suda u Zagrebu (list 157-161 spisa), presudu Visokog upravnog suda RH (list 168-172 spisa), situacijski plan, dokumentaciju s očevida i fotografije s očevida (list 184-230 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Makovec Aleksandra zaprimljeno 23. ožujka 2026. (list 250-255 spisa), procjenu štete vještaka Makovec Aleksandra zaprimljeno 23. ožujka 2026. (list 256-258 spisa), odgovor – očitovanje vještaka Makovec Aleksandra zaprimljeno 04. svibnja 2026. (list 275-278 spisa), saslušao je svjedoke EK, TK, NK i ŽK, te je saslušao tuženika ZK kao stranku u svrhu dokazivanja.

11. Analizom izvedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine RH br. 53/91, 91/92, 111/99, 8/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – koji se primjenjuje s obzirom na vrijeme zaprimanja tužbe), kao i rezultata cjelokupnog raspravljanja, ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

12. U čl. 2. st. 1 Zakona o parničnom postupku određeno je da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Odredbom čl. 7. Zakona o parničnom postupku, određeno je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a u čl. 219. istog Zakona da je u parnici svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

13. U čl. 221.a. Zakona o parničnom postupku određeno je da ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu; o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

14. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika radi naknade imovinske štete u postavljenom novčanom iznosu iz razloga jer smatra da mu tuženik istu mora nadoknaditi.

15. Tužbenim zahtjevom tužitelj od tuženika traži naknadu imovinske štete na službenom vozilu tužitelja RH, Ministarstva unutarnjih poslova marke Škoda Octavia Combi Ambition, koja šteta je nastala u prometnoj nesreći od dana 27. ožujka 2023.god.

16. Nesporno je između stranaka da se tužitelj RH, prije pokretanja ovog parničnog postupka, putem nadležnog Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru sa zahtjevom za mirno rješenje spora dana 24. prosinca 2024.god. ( broj N-DO-120/24 ), kao i da tuženik sa tužiteljem nije sklopio nikakvu nagodbu, već se očitovao u dopisu -podnesku od dana 11. ožujka 2025.god. da ne pristaje da se spor riješi mirnim putem u bitnome iz razloga jer smatra da se ne radi o krajnjoj nepažnji, a što nije utvrđivano u disciplinskom postupku.

17. Tužba tužitelja RH protiv tuženika ZK je nakon toga ovome sudu podnesena dana 30. travnja 2025.god.

18. Stoga u konkretnom slučaju, s obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev za naknadu štete, tužitelj ima pravo pred sudom tražiti da mu tuženik naknadi imovinsku štetu nastalu na tom službenom vozilu.

19. Stoga sud treba odlučiti o postavljenom tužbenom zahtjevu tužitelja za naknadu imovinske štete na službenom vozilu koja šteta se dogodila prilikom prometne nesreće od dana 27. ožujka 2023.god.

20. Nesporno je da je tuženik policijski službenik koji radi kod RH, Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava međimurska.

21. Nesporno je da je pravomoćnim i izvršnim rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za ljudske potencijale, Služba disciplinskog sudovanja, Odjel prvostupanjskog disciplinskog sudovanja Zagreb broj klase: UP/I-114-04/23-02/313, Urbroj:511-01-158-23-5 od 12. rujna 2023. i rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za ljudske potencijale, Služba disciplinskog sudovanja, Odjel drugostupanjskog disciplinskog sudovanja Zagreb klasa: UP/II-114-04/23-02/105 od 21. studenog 2023. godine utvrđeno da je tuženik kao policijski službenik policijske postaje u Čakovcu te da je za vrijeme radnog vremena, u obavljanju službe, upravljajući službenim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] marke Škoda Octavia Combi Ambition, je odgovoran za prometnu nesreću s materijalnom štetom koja je nastala 27. ožujka 2023. godine oko 7,35 sati kada je tuženik kao policijski službenik Policijske postaje u Čakovcu u službi upravljao službenim vozilom Ministarstva unutarnjih poslova marke Škoda Octavia Combi Ambition, reg oznake 210-198 kojom prilikom je na autocesti A-4 u mjestu Hrastovec Topolički na službenom vozilu reg oznake 210-198 uzrokovao prometnu nesreću s materijalnom štetom tako da je prilikom kretanja lijevim prometnim trakom autoceste A-4 iz smjera Varaždina u smjeru Zagreba uslijed krajnje nepažnje , nije prilagodio brzinu kretanja stanju i uvjetima na cesti (mokar i sklizak kolnik) i nije na vrijeme uočio prometne znakove koji su bili postavljeni radi radova na lijevoj prometnoj traci, zbog čega je došlo do udara prednjeg dijela vozila u prometni znak "Obavezno obilaženje" sa stupom na postolju i dva komada prometnih svjetala sa led bljeskalicama u vlasništvu "Hrvatskih autocesta d.o.o. Zagreb, pri čemu je nastala znatna materijalna šteta na službenom vozilu, oštetivši time Republiku Hrvatsku za iznos od 17.221,26 eura.

22. Nesporno je da je tom Odlukom tuženik proglašen odgovornim za povredu službene dužnosti opisanu u čl. 96. toč. 7. Zakona o policiji („Narodne novine“ br. 34/11, 130/12, 89/14, 33/15, 121/16, 66/19, 155/23), a kojim je propisano kažnjavanje policijskog službenika zbog nedoličnog ponašanja u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije, te mu je izrečena disciplinska kazna dok je sa istim rješenjem zahtjev za naknadu štete odbijen obzirom da je visina štete oštećenog vozila u trenutku donošenja odluke ostala na procjeni štete.

23. Nakon toga je ovdje tuženik ZK pokrenuo i upravni spor, te je Upravni sud u Zagrebu donio Presudu broj Us I-6235/2023-9 dana 09. svibnja 2025. god. povodom tužbe ovdje tuženika protiv Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske , radi povrede službene dužnosti, kojom Presudom je odbijen tužbeni zahtjev tamo tužitelja (ovdje tuženika ) ZK za poništenjem rješenja RH, Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za ljudske potencijale, Službe disciplinskog sudovanja, Odjela drugostupanjskog disciplinskog sudovanja od 23. studenog 2023.god., a koje odluke su već ranije citirane.

24. Po žalbi ovdje tuženika ZK Visoki upravni sud Republike Hrvatske je pod brojem Usž-2854/2025 dana 03. rujna 2025.god. donio Presudu kojom je u cijelosti potvrdio Presudu Upravnog suda u Zagrebu broj Us I-6235/2023-9 dana 09. svibnja 2025. god. I u tom upravnom postupku je potvrđeno stajalište da je u konkrentoj situaciji kada se dogodila sporna prometna nesreća ovdje tuženik kao vozač policijskog vozila postupio sa krajnjom nepažnjom.

25. Međutim, s obzirom da se ovdje radi o parničnom postupku i ovaj sud kao nadležni sukladno Zakonu o sudovima i Zakonu o parničnom postupku za sporove naknade štete mora samostalno u ovom postupku utvrditi da li je kritične zgode ovdje tuženik upravljao službenim vozilom s krajnjom nepažnjom kako to tvrdi tužitelj ili samo sa običnom nepažnjom kako to tvrdi tuženik, a o kojem utvrđenju ovisi da li onda tuženik tužitelju odgovara za naknadu imovinske štete na vozilu, sukladno Zakonu o obveznim odnosima koji se primjenjuje u parnicama radi naknade imovinske štete, što će dalje biti obrazloženo.

26. Prilikom donošenja odluke u ovom parničnom postupku valja ponovno ocijeniti sve dokaze i ponovno utvrditi na koji način je tuženik postupio prilikom vožnje službenim vozilom toga dana.

27. Sukladno čl. 117. Zakona o policiji policijski službenici su dužni nadoknaditi štetu koju u službi ili u vezi s obavljanjem službe namjerno ili krajnjom nepažnjom nanesu Republici Hrvatskoj.

28. Prema čl. 93. st. 2. Zakona o policiji policijski službenik odgovara za povrede službene dužnosti ako je povredu učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje.

29. I prema čl. 107. Zakona o radu (Narodne novine RH broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, sada i 64/23 ), koji općenito uređuje radne odnose za sve radnike je određeno da radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.

30. Na tuženika koji je zaposlen kod tužitelja RH se primjenjuje i čl. 116. Zakona o državnim službenicima ( Narodne novine RH broj 141/22 -važećeg u vrijeme štetnog događaja), u kojem je određeno da je državni službenik dužan naknaditi štetu koju u službi ili u svezi sa službom namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese državnom tijelu.

31. Ističe se da se prilikom procjene ispravnosti i prihvatljivosti ponašanja policijskih službenika primjenjuju znatno stroži kriteriji u onosu na kriterije koji se primjenjuju prema građanima i ostalim državnim službenicima.

32. Sukladno navedenom, krajnja nepažnja ili namjera kao oblik krivnje ovdje tuženika se moraju dokazivati u ovom konkretnom parničnom postupku za naknadu imovinske štete, što valja utvrditi u ovom parničnom postupku.

33. Kako je tužitelj podnio tužbu radi naknade štete, to sud i o istome mora odlučiti, a sukladno tome tužitelj treba dokazati postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu.

34. U ovom postupku je sporno na koji način se je dogodila sporna prometna nesreća, tko je za istu odgovoran, te je onda sporno i koja šteta je nastala na vozilu tužitelja, te visina te štete.

35. Valja istači da je građansko-pravna odgovornost šira od kaznene odgovornosti, pa tako štetnik može odgovarati za nastalu štetu iako nije vođen niti kazneni, niti prekršajni postupak protiv vozača vozila, ovdje tuženika, pa je stoga ovaj sud ovlašten odlučivati o tužbenom zahtjevu za naknadu štete.

36. U ovom postupku je nesporno utvrđeno da protiv vozača tog vozila, ovdje tuženika nije pokrenut niti prekršajni postupak u svezi te prometne nesreće, kako će biti dalje obrazloženo.

37. Člankom 1045. Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine RH 35/05,41/08, 125/11, 78/15 sada i 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) - pretpostavke odgovornosti je u st. 1. određeno da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, u st.2. da se predmnijeva obična nepažnja, u st.3. da za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju i u st. 4. da za štetu bez obzira na krivnju odgovara se i u drugim slučajevima predviđenim zakonom.

38. Člankom 1046. Zakona o obveznim odnosima je propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta ) i sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist ), a i nanošenje drugom fizičkog ili psihičkog bola ili straha ( neimovinska šteta ).

39. Prema općim pravilima Zakona o obveznim odnosima koja reguliraju odgovornost za štetu, da bi postojala odgovornost za štetu potrebno je ispunjenje nekoliko pretpostavaka i to da postoji osoba odgovorna za štetu (štetnik) i osoba koja potražuje odštetu (oštećenik), da je štetnik počinio štetnu radnju, da je na strani oštećenika nastala šteta, da postoji uzročna veza između izvršene štetne radnje kao uzroka i određene štete kao posljedice i da postoji protupravnost štetne radnje (protivna je nekom pravnom pravilu i štetna radnja je počinjenja krivnjom štetnika).

40. Naknada imovinske štete je propisana Zakonom o obveznim odnosima i to čl. 1085. st. 3. Zakona o obveznim odnosima u kojem je određeno da kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. Zatim čl. 1089. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima gdje je određeno da oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi, a visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo. U čl. 1090. Zakona o obveznim odnosima je određeno da će sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

41. Međutim kako je u ovom postupku sporno na koji način se dogodila ta prometna nesreća i tko je odgovoran za istu, tako prvo valja obrazložiti isto, a tek nakon toga, ukoliko su ispunjeni uvjeti, se odlučuje o naknadi i visini imovinske štete nastale na osobnom vozilu tužitelja, a koju imovinsku štetu tužitelj potražuje svojim tužbenim zahtjevom u ovom postupku.

42. Prvo stoga sud obrazlaže dokaze koji se odnose na utvrđivanje da li postoji osnov za naknadu štete tužitelju.

43. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u dokumentaciju, saslušao je svjedoke, saslušao je tuženika, te je proveo prometno-tehničko vještačenje.

44. Na osnovu iskaza svjedoka i tuženika, te ostalih dokaza u spisu, sud odlučuje u ovom parničnom postupku, a s obzirom da je građansko-pravna odgovornost šira od kazneno-pravne, te i prekršajne odgovornosti.

45. Iz iskaza svjedoka ŽK sud je u bitnome utvrdio da radi u Policisjkoj upravi varaždinskoj kao policijski službenik i nakon izvršenog očevida sporne prometne nesreće 2023.god. na autocesti u PU je zaprimljena zamolba ovdje tuženika da se prema njemu primijeni načelo oportuniteta, te su proveli postupak, pribavili su suglasnost Policijske uprave međimurske gdje je ovdje tuženik radio kao i suglasnost Hrvatskih autocesta, oformljena je komisija, te je napravljeno izvješće da je prekršaj počinjen, da se ne radi o teškom kršenju prometnih propisa i stoga su primijenilo to načelo oportuniteta, što znači da je prekršaj evidentiran ali se ne pokreće daljnji prekršajni postupak. Njemu nije poznato da li je protiv ovdje tuženika vođen kakav disciplinski postupak. Nakon toga je odgovarao na pitanja kada se smatra da se na autocesti prebrzo vozi i kada se protiv vozača pokreću prekršajni postupci zbog neprilagođene brzine. Također je naveo da su oni u svom postupku štetu na službenom vozili nestručno procijenili sukladno fotografijama vozila na očevidu. Isto tako oni nisu utvrđivali brzinu vozila u konkretnom slučaju. Oni su u tom postupku primijenili to načelo oportuniteta.

46. Svjedok ŠK je u pogledu tog postupka po zamolbi da se primijeni načelo oportuniteta prema ovdje tuženiku iskazivao kao i svjedok ŽK i potvrdio je na koji način se taj postupak proveo. Oni su odluku donijeli samo temeljem dokumnetacije i fotografija pribavljenih na izvršenom očevidu na licu mjesta. Naveo je da tim postupkom nije otklonjena prekršajna odgovornost vozača samo je utvrđen blaži prekršajni oblik. On ne zna da li su se vodili kakvi drugi postupci protiv ovdje tuženika.

47. Svjedok EK je u svom iskazu izjavio da radi u Policijskoj upravi međimurskoj u Postaji prometne policije i da je toga dana 023.god. išao sa ovdje tuženikom ZK sa službenim vozilom marke Škoda Octavia iz Čakovca u Zagreb na seminar, tuženik je vozio, a on je bio suvozač. Bili su jutarnji sati, bilo je kišovito vrijeme. Tuženik je upravljao po lijevoj kolničkoj traci jer se na desnoj nalazio šleper (kamion ) koji je bacao kišu i bilo je nepregledno. Vozili su se nekih 90-100 km/h i duže vrijeme su se vozili usporedno s tim kamionom. Onda se naglo dogodio taj događaj, tuženik je dobro regagirao i nisu udarili u kamion već samo u tu signalizaciju. Bilo je jako kišovito i on nije vidio nikakve znakove ili signalizaciju za ograničenje brzine ili za radove na cesti. U prometnoj nesreći nitko od njih nije ozlijeđen. Nakon nesreće su zvali svojeg nadređenog, a na lice mjesta su prvo došli cestari, a nakon toga na očevid su došli policijski službenici druge nadležne policijske uprave koji su sačinili zapisnik o očevidu i fotodokumnetaciju, a i alkotestirali su njega i ovdje tuženika. Na službenom vozilu je bila oštećena prednja strana i to više desno i to branik, poklopac motora, prednje vjetrobransko staklo. Oni vozilo više nisu dirali, po njega je došla vučna služba. Ne zna da li su se vodili kakvi drugi postupci protiv ovdje tuženika.

48. Svjedok NK je u iskazu izjavio da radi u Policijskoj upravi varaždinskoj, Postaja prometne policije Varaždin i da je on išao na lice mjesta kada se dogodila ta prometna nesreća 2023.god. na autocesti u kojoj je sudjelovao policijski službenik, ovdje tuženik. Bio je prisutan prilikom alkotestiranja ovdje tuženika, a nakon njega je dopla i očevidna ekipa . Nakon završenog očevida vozilo je odvezla vučna služba. Nesreća se dogodila na mjestu gdje su bili nekakvi radovi, a vozilo je s prednjim dijelom udarilo u prometni znak koji je bio postavljen na kolniku radi preusmjeravanja prometa u drugu traku.. Koji prometni znakovi su bili postavljeni je upisala očevidna ekipa u zapisnik. Kada su mu predočene fotografije iz spisa, isti je potvrdio da je to bilo mjesto te prometne nesreće. Nakon toga su u Policijskoj postaji zaprimili zamolbu ovdje tuženika da se prema njemu primijeni načelo oportunitea i proveden ej taj postupak tzv. skraćeni prekršajni postupak i protiv ovdje tuženika se nije dalje pokretao prekršajni postupak, a to iz razloga jer nisu utvrdili nikakvu namjeru ili grubo kršenje propisa. Na licu mjesta nije bilo tragova kočenja, pa se nije mogla utvrditi brzina kretanja, a oni bez vještaka niti ne mogu utvrditi brinu kretanja. Što se tiče oštećenja službenog vozila, očevidna ekipa je isto navela u zapisniku o očevidu, a sačinjenje su i fotografije oštećenja na vozilu. Oni su u tom postupku utvrdili da je nastala manja materijalna šteta na vozilu i da se ne radi o nemarnosti ili grubom kršenju, to je bila njihova procjena bez stručne pomoći.

49. Sud je iskazima tih svjedoka povjerovao isti su iskazivali o postupku koji su proveli protiv tuženika, a koji je onda rezultirao time da nije pokrenut prekršajni postupak protiv tuženika. Svjedok EK pak je iskazivao o načinu i brzini kretanja toga dana, te o uvjetima na autocesti prije same te prometne nesreće.

50. U ocjeni osnovanosti tužbenog zahtjeva iskazi tih svjedoka se moraju staviti u korelaciju sa ostalim dokazima u spisu.

51. Tuženik ZK, je u iskazu izjavio da ostaje kod svega što je navedeno u odgovoru na tužbu i dalje tijekom postupka. Radi kao policijski službenik u Postaji prometne policije Čakovec od kraja 2020. Što se tiče ovog postupka, isti se vodi u svezi prometne nesreće koja se je dogodila dana 27. ožujka 2023. ujutro na autocesti. Toga dana je s kolegom OK išao sa službenim policijskim vozilom marke Škoda Octavio na Policijsku akademiju na tečaj. Smjena toga dana im je počela u 06,00 ujutro, u Zagrebu su morali biti oko 09,00 sati, pa su onda iz Čakovca krenuli oko 07,00 sati. Razdanilo se kada su krenuli iz Čakovca i kada su došli na autoput padala je kiša i kolnik je bio mokar. Cijelo vrijeme kako su se vozili je padala kiša pa sve do nastanka te prometne nesreće. Sjeća se da su očevidnu ekipu čekali nekih sat do sat i pol i u tom vremenu je prestala kiša jer su čekali van auta. Cijelo vrijeme je on vozio taj auto, a kolega OK je bio suvozač. Ta nesreća se dogodila negdje oko Novog Marofa otprilike 1 (jedan) km prije benzinske pumpe INA Ljubešćica, nekih dva zavoja prije te benzinske pumpe. Vozio se po lijevoj prometnoj traci jer su na desnoj prometnoj traci bila 2 (dva) ili 3 (tri) teretna vozila koje je htio preteći i onda se vratiti na desnu prometnu traku. Vozio se brzinom 90-100 km/h. Cijelo vrijeme su mu na auto radili brisači prednjeg stakla, a i ovi kamioni koje je prestizao su dizali maglu od kiše na kolniku. Prometne znakove za radove on nije primijetio, nije vidio niti nikakve te žute prometne znakove za radove, niti pak su radovi bili naznačeni gore na portalu iznad autoceste. Sjeća se da je prošao ona dva tunela koji se nalaze oko Novog Marofa i da se nesreća dogodila nakon toga i da su radovi bili u samom zavoju, to je desni normalni zavoj gdje su negdje na sredini zavoja bili ti radovi. Kretao se po tom zavoju i prije samog udarca je uočio taj prometni znak, međutim s desne strane su bili ti kamioni, pa je nastavio voziti ravno, kočio je i to naglo, međutim nije uspio stati prije tog prometnog znaka na cesti i udario je u njega s prednjom stranom vozila skoro po sredini vozila. U autu se nisu aktivirali zračni jastuci. Niti on niti kolega OK nisu nigdje udarili niti su se ozlijedili. Poslije tog udarca se vozilo zaustavio i izašli su van da pogledaju kakva je šteta na vozilu. Kolega OK EK je nazvao u Postaju u Čakovcu da ih obavijesti da su imali nesreću i da se poduzmu daljnje radnje. Na vozilu je upalio 4 (četiri) žmigavca, a uskoro su došli i cestari s ophodnjom te su i oni upalili one žute rotirke. Nakon toga su došli i policijski službenici koji su alkotestirali i njega i kolegu OK i oba dva su imali 0,00 promila. Nakon toga je došla i očevidna ekipa te je on bio tamo za vrijeme očevida. Policijska postaja nakon je poslala novi auto i onda je taj auto vozio kolega OK i nastavili su u Zagreb. Vidio je da je na ovom vozilu Škoda Octavio od tog udarca bio oštećen prednji branik, prednji poklopac motora, prednje vjetrobransko staklo i pukla je guma na prednjem desnom kotaču. Policijski službenici koji su radili očevid su sve to fotografirali. Nakon te nesreće njemu je načelnik njegove Postaje prometne policije Čakovec dao na znanje da može napisati zamolbu za taj bezuvjetni oportunitet što je i napisao i poslao Postaji prometne policije Varaždin koji su o tome odlučili i protiv njega nisu pokretali nikakav daljnji prekršajni postupak. U svezi te prometne nesreće je protiv njega vođen i disciplinski postupak gdje je kažnjen na način da su mu 1 (jedan) mjesec umanjili plaću za 10%. Nakon te nesreće i nadalje radi na istom radnom mjestu u Postaji prometne policije Čakovec kao prometni motociklist. Niti prije niti nakon te prometne nesreće nije imao nikakve druge prometne nesreće u službi niti kakve druge probleme u službi. To vozilo Škoda Octavia je nakon završenog očevida s vučnom službom odvezeno u Čakovec u AC Jasenović koji su ovlašteni za vozila marke Škoda i tamo su to vozilo popravili, a on ne zna na koji način se napravila procjena te štete. Kada su mu predočaene fotografije na listu 177 pa nadalje do 244 spisa izjavio je da je to mjesto te prometne nesreće i to službeno policijsko vozilo kao i oštećenja na tom vozilu kao i taj prometni znak u koji je udario. On je kamione počeo pretjecati prije ulaska u zavoj, oni se mogu kretati maksimalno 90 km/h, on se vozio malo brže od njih da ih može preteći, radnju pretjecanja je izvodio u tom jednom, desnom zavoju, tek nakon mjesta nesreće se nalazi lijevi zavoj prije benzinske pumpe INA. Kiša je normalno padala, jedino kada su kamioni digli tu maglu onda je vidljivost bila smanjena, ali inače je vidljivost bila u redu. Ti radovi su se izvodili negdje na sredini tog zavoja.

52. Tuženik je u iskazui ostao kod navoda iznijetih tijekom postupka. Detaljnije je iskazivao o brzini i načinu vožnje prije same prometne nesreće.

53. Isto tako se ističe da su policijski službenici na licu mjesta utvrdili sve što su bili u obvezi sukladno svojim ovlastima, te je sačinjen situacijski plan lica mjesta, kao i fotodokumnetacija, te se točno utvrđenje gdje se i na koji način dogodila ta prometna nesreća ( prostorno ) sada utvrđuje u ovom postupku i to prvenstveno na temelju provedenog prometno-tehničkog vještačenja.

54. Uvidom u Zapisnik o očevidu Policijske uprave varaždinske, Postaja prometne policije Varaždin od dana 28. ožujka 2023.god. je utvrđeno da je isti sačinjen zbog prometne nesreće koja se dogodila dana 27. ožujka 2023.god. ujutro oko 07,35 sati na asfaltiranom kolniku autoceste A-4 Goričan-Varaždin-Zagreb ( na 43 km + 250 m ). Pada kiša i stanje kolnika je mokar, javna rasvjeta u funkciji, prometna vertikalna i horizontalna signalizacija dobre. Sačinjen je Situacijski plan gdje se ista prometna nesreća dogodila.

55. Uvidom u fotografije s mjesta prometne nesreće, koja fotodokumnetacija je sačinjena nakon iste po službenim osobama – policijskim službenicima, utvrdio na kojem mjestu su policijski službenici zatekli vozilo nakon nesreće, koji prometni znakovi su bili porušeni, kakvo je bilo stanje kolnika i kakva oštećenja su nastala na vozilu.

56. Nije sporno da je Policijska uprava varaždinska, Postaja prometne policije Varaždin u svezi te prometne nesreće, a po zamolbi ovdje tuženika, dana 16. travnja 2023.god. temeljem tada važećih čl. 4. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika (Narodne novine RH broj 89/10 i 76/15 ) uz primjenu čl. 109.b. Prekršajnog zakona ( Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13 i 110/15 ), kao ovlašteni tužitelj iz čl. 109. Prekršajnog zakona, donijela Izvješće o postupanju u svezi te prometne nesreće, koje su potpisali policijski službenici ŽK, SK i ŠK, uz suglasnost načelnika policijske postaje, kojim su donijeli odluku da s obzirom da nije nastupila značajna šteta i nema ozlijeđenih osoba, da se neće pokrenuti prekršajni postupak protiv vozača, ovdje tuženika i to primjenom načela oportuniteta.

57. To što je prema ovdje tuženiku u konkretnom slučaju Policijska uprava varaždinska primijenila tzv. načelo oportuniteta nikako ne znači da je jasno utvrđeno da je tuženik počinio samo blaži prekršaj, a s obzirom da policijski službenici te Policijske uprave nisu suci u prekršajnom postupku, niti su očito proveli cjelokupni postupak dokazivanja, a svakako nisu niti po ovlaštenim i stručnim osobama bilo procijenili štetu na vozilu niti pak su utvrdili kojom se brzinom ovdje tuženik kretao prije same prometne nesreće.

58. Stoga ovaj sud smatra da bez obzira što je Policijska uprava varaždinska odlučila da protiv ovdje tuženika neće pokretati prekršajni postupak, na utvrđenju iz tog postupka se ne može nikako temeljiti odluka u ovom sudskom postupku, već se upravo u ovom postupku treba utvrditi odgovornost tuženika, a iz razloga jer je građansko-pravna odgovornost za naknadu štete šira od prekršajne, odnosno i kaznene odgovornosti i sita se utvrđuje u zasebnom parničnom postupku radi naknade štete.

59. Sud je Rješenjem od dana 28. siječnja 2026.god. odredio provođenje dokaza prometno-tehničkim vještačenjem radi utvrđenja : dinamike nastanka štetnog događaja tj. prometne nesreće koja se dogodila dana 27. ožujka 2023.god. oko 07,35 sati na autocesti A-4 u mjestu Hrastovec Toplički, a u kojoj je sudjelovalo službeno vozilo RH, Ministarstva unutarnjih poslova registarske oznake [registarska oznaka] marke Škoda Octavia i to : utvrditi samu dinamiku nastanka prometne nesreće s prostorno vremenskom analizom, utvrditi brzinu kretanja toga vozila koje je sudjelovalo u prometnoj nesreći, postojanje prometne signalizacije (posebice za radove na cesti ) i to kako signalizacije na samoj prometnoj traci, tako i druge prometne signalizacije (za radove, za ograničenje brzine kretanja i dr. ) i da li je ona bila dovoljno uočljiva vozaču predmetnog vozila, da li je tuženik kao vozač tog vozila na tom dijelu autoceste prometnom signalizacijom na vrijeme upozoren na zabranu pretjecanja drugih vozila, da li je tuženik prilagao brzinu kretanja stanju i uvjetima na cesti, kakvi su bili vremenski uvjeti prije same te nesreće i da li je i koliko prolazak teretnog automobila (na desnoj prometnoj traci ) mogao utjecati na nastanak prometne nesreće, kao i mogućnost izbjegavanja prometne nesreće, kao i radi utvrđivanja nastale štete na službenom vozilu RH, MUP-a registarske oznake [registarska oznaka] marke Škoda Octavia i visine iste i procjenu s obzirom na kretanja na tržištu popravka oštećenih dijelova kao i mogućnost zamjene za nove dijelove, te isplativost popravka. Vještačenje je povjereno stalnom sudskom vještaku Makovec Aleksandru iz Čakovca.

60. Stalni sudski vještak Makovec Aleksandar je dana 23. ožujka 2026.god. u spis dostavio svoj nalaz i mišljenje u kojem navodi da se prometna nesreća dogodila 27. ožujka 2023.god. u kojem je sudjelovalo osobno vozilo marke Škoda, tip Octavia 2.0. TDI, registarske oznake [registarska oznaka], službeno vozilo policije. Naveo je da se nesreća dogodila na eutocestu, da je kolnik bio dobar, mokar i čist, da je bio dan, uvrijeme nesreće je padala kiša, vidljivost je bila dobra, preglednost ograničena vodenom maglom koju su stvarali kotači pretjecanog kamiona. U svezi signalizacije je vještak utvrdio da je u užoj zoni mjesta nesreće bila pripvremena prometna signalizacija kojom se promet usmjeravao na jednu desnu kolovoznu traku, a da je brzina vožnje prometnim zankom bila ograničena na 60 km/h. Vještak je detaljno opisao mehanizam nesreće, a na temelju svih podataka koji se nalaze u ovom spisu. Opisao je i sva oštećenja i na samom vozilu i na prometnoj sigrnalizaciji na cesti. Vještak je čak na str. 4. nalaza izračunao da je procijenjna moguća brzina vozla marke Škoda bila 111,65 km/h. Naveo je da je jedina mogućnost za tuženika (vozača vozila Škoda) da izbjegne nesreću bila da se zaustavi do pormetnog znaka STOP na sredini pretjecajne kolovozne trake, a što bi mogao učiniti pri brzinama vožnje manjim od 91,35 km/h, dakle i pri dozvoljenoj brzini od 60 km/h. Naveo je da s evozilo Škoda kretalo brzinom većom od dozvljene i da je prestizalo teretno vozilo.

61. Nadalje je vještak Makovec dao mišljenje da je u predmetnoj nesreći došlo do naleta vozila tuženika (Škoda) na privremenu prometnu signalizaciju postavljenu na lijevoj (preticajnoj) kolovoznoj traci autoceste. Do naleta je došlo prilikom pretjecanja kamiona koji se kretao desnom kolovoznom trakom od strane vozila tuženika i nailaskom vozila tuženika na zonu kolnika gdje se on privremenom prometnom signalizacijom sužavao na jednu (desnu) kolovoznu traku. Mjesto naleta na prometni znak nalazi se u poprečnom smislu približno na sredini pretjecajne (lijeve) kolovozne trake, a u uzdužnom smislu na 43 km + 250 m. Kontakt vozila sa znakom odvijao se naletom srednjeg dijela prednjeg kraja vozila na prometni znak za obavezni smjer na način da je stup znaka (u naravi čelična cijev) u donjem dijelu savijen po kutom od 90° i bio prvo podvučen pod vozilo, a u daljem kretanju znak je nabačen na prednji dio vozila gdje je dospio do vjetrobranskog stakla, nakon čega je najvjerojatnije prebačen preko krova i zaostao za vozilom. Vještak smatra da ostali znakovi nisu bili u direktnom kontaktu s vozilom. Procjenjuje da je brzina vozila 2. učesnika u času sudara iznosila ne manje od oko 70 km/h, a brzina vožnje mogla je biti veća, oko 111 km/h. U uzročno-posljedičnom nizu događaja koji su doveli do nesreće prvo je vozilo Škoda po pretjecajnoj prometnoj traci autoputa prestizalo teretno vozilo na dijelu autoceste na kojem je zbog privremenoj suženja kolnika pretjecanje bilo nemoguće. U danoj prometnoj situaciji jedina mogućnost za tuženika (Škoda) da izbjegne nesreću je bila da se zaustavi do prometnoj znaka STOP na sredini pretjecajne kolovozne trake. On bi to mogao učiniti pri brzinama vožnje manjim od 91,35 km/h, dakle i pri na tom mjestu dozvoljenih 60 km/h.

62. Tuženik je iznio primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka.

63. Vještak Makovec je dao odgovor na podnesak tuženika dana 04. svibnja 2026.god. gdj navodi u svezi prometno-tehničkog dijela ekspertize da je Situacijskim planom kolnik u užoj zoni mjesta nesreće prikazan kao ravan (pravocrtan) kolnik, bez zavoj. Ako je prometna signalizacija bila postavljena na izlasku iz desnog zavoja mogućnost uočavanja te signalizacije bila je nešto manja nego da se radilo o ravnom (pravocrtnom) kolniku. Ali da bi se procijenilo kolika je stvarno bila, morala bi se izmjeriti konfiguracija zavoja koji kolnik čini u zoni mjesta nesreće. Vještak je naveo da nije posebno utvrđivao da li su svjetla na bljeskalicama bila uključena u trenutku udara. Ona u pravilu jesu uključena. Taj podatak mogla je mnogo pouzdanije policija utvrditi prilikom očevida. U zapisniku o očevidu se navodi da je javna rasvjeta bila uključena, a vertikalna signalizacija dobra. Zato se raspon mogućih brzina vozila Škoda kreće od one u času udara (procijenjeno na 70 km/h) do 111,65 km/h. Brzinu kamiona od 80 km/h navodi kao najveću moguću (jer je to najveća brzina kojom se kamioni kreću) ukoliko se kamion nije držao ograničenja brzine vožnje od 60 km/h. Proračun je izveo za brzinu vožnje kamiona od 60 km/h, koliko je na tom mjestu kritične zgode bilo dozvoljeno. Vještak je naveo da bez obzira na promjenu procijenjenih brzina s kojima se ulazi u proračun, jedno će ostati stalno: minimalna brzina vozila Škoda je ona kojom je udarila u prometni znak; to može biti koji km/h više ili manje od sada procijenjenog, ali i druge procjene ne mogu biti bitno različite od njegove procjene i maksimalna moguća brzina vozila Škoda je već dobivena za brzinu kamiona od 60 km/h. Za brzinu kamiona od 80 km/h (a niti to se ne može isključiti) i brzina vozila Škoda biti će veća od sada izračunate maksimalne brzine.

64. Također je vještak Makovec dao odgovor i na podnesak tužitelja, te je naveo da je uži raspon mogućih brzina vozila Škoda na početku kočenja je 97-111,65 km/h. Ali to ne znači da otpada teoretska mogućnost da vozilo Škoda do samog dara u znak uopće nije kočilo, te ukupni teoretski mogući raspon brzina iznosi 70-111,65 km/h. Sudeći po oštećenjima na vozilu Škoda, to je vozilo udarilo samo u prometni znak, i tu brzinu u času udara je procijenio na 70 km/h.

65. Sud je nalaz i mišljenje vještaka Makovca u cijelosti prihvatio jer je dan stručno i nepristrano.

66. Prema članku 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., koji se primjenjuje s obzirom na vrijeme sporne prometne nesreće), vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, odnosno druge površine kojom se kreće te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. Također, sudionici u prometu dužni su postupati u skladu s propisima i prometnim pravilima, prometnim znakovima postavljenim na cesti, te znakovima i naredbama ovlaštenih osoba (članak 9. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama).

67. U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, pod IV. prometni znakovi, 1. opće odredbe, je u čl. 12. jasno navedeno i to u st. 1. da se ceste moraju obilježavati propisanim prometnim znakovima kojima se sudionici u prometu upozoravaju na opasnost koja im prijeti na određenoj cesti ili dijelu te ceste, stavljaju do znanja ograničenja, zabrane i obveze kojih se sudionici u prometu moraju držati i daju potrebne obavijesti za siguran i nesmetan tok prometa. U st. 2. je određeno da se prometnim znakovima moraju obilježiti i opasnosti privremenog karaktera, osobito one koje nastanu zbog iznenadnog oštećenja ili onesposobljavanja ceste te privremena ograničenja i privremene zabrane u prometu i ti se znakovi moraju ukloniti čim prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni. U st. 3. pak je jasno navedeno da su prometni znakovi: znakovi opasnosti, znakovi izričitih naredbi, znakovi obavijesti i znakovi obavijesti za vođenje prometa s dopunskom pločom koja je sastavni dio prometnog znaka i koja pobliže određuje značenje prometnog znaka ili bez nje, promjenjivi prometni znakovi, prometna svjetla i svjetlosne oznake te oznake na kolniku i drugim površinama, a u st. 4. da su se sudionici u prometu dužni držati se ograničenja, zabrana i obveza izraženih pomoću postavljenih prometnih znakova.

68. Sudionici u prometu dužni su se držati ograničenja, zabrana i obveza izraženih pomoću postavljenih prometnih znakova. U čl. 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama je u st. 1. određeno što se podrazumijeva pod pojmom prometni znakovi i jasno kaže da su to i oznake na kolniku i drugim površinama.

69. Dakle, prema čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama je jasno određeno da vozač svoju vožnju mora prilagoditi uvjetima na cesti, dužan je brzinu kretanja vozila prilagoditi stanju i osobinama ceste, vidljivosti, vremenskim prilikama, teretu i gustoći prometa, tako da se može zaustaviti pred svakom zaprekom.

70. Sukladno čl. 10. Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (Narodne novine RH broj 92/2019 ) radi sigurnosti radnika i vozača. Koriste se posebni žuti znakovi opasnosti (poput znaka „radovi na cesti”) s visokim stupnjem odsjaja, svjetlosna signalizacija i kontrastne ploče za pravovremeno preusmjeravanje brzog prometa. Osnovna boja znaka „radovi na cesti” je žuta (umjesto bijele), a znakovi se često stavljaju na podlogu fluorescentne žuto-zelene boje.Reflektirajući razred: Oprema na autocestama mora imati visoki koeficijent retrorefleksije razreda RA2 ili RA3 za bolju uočljivost. Koriste se i suženja kolnika, pokretne ploče s treptačima, smjerokazi, privremene trake i ograničenja brzine.

71. Iz fotodokumentacije s očevida je vidljivo koji prometni znak je oštećen i na koji način, a isto tako da je na tim prometnim znakovima suženja kolnika i to lijeve kolničke trake autoceste u samo desnu kolničku traku, na istma bilo i žuto svjetlo koje je oštećeno prilikom udarca.

72. U Zapisniku o očevidu Policijske uprave varaždinske vidljiva je konfiguracija zavoja u zoni mjesta nesreće. Na slici F27 fotoelaborata vidljivo je da je signalizacija bila postavljena na izlasku iz desnog zavoja. Radi se o toj krajnjoj prometnoj signalizaciji na autocesti gdje se kolinik već sužava na jednu prometnu traku. Ti krajnji prometni zankovi gdje se već fizički kolnik sužava na jednu prometnu traku i gdje se vozila moraju preusmjeriti s lijeve na desnu kolničku traku imaju na sebi i bljeskalice sa žutim svjetlima, što je vidljivo i na fotodokumnetaciji policije s očevida. Vještak je u nalaz naveo da je uobičajeno da su svjetla na bljeskalicama bila uključena u trenutku naleta, a policijski službenici kod obavljenog očevida nisu nigdje navela da prometna signalizacija nije u bila u redu, u zapisniku o očevidu je jasno navedeno da je i vertikalna i horizontalna signalizacija bila dobra, pa onda sud zaključuje da su radile i te bljeskalice sa žtuim svjetlima, akojih je bilo više na samom mjestu preusmjeravanja prometa na samo jednu prometnu traku.

73. Tuženik ZK, po zanimanju policijski službenik, dana 27. ožujka 2023. godine upravljao je službenim vozilom na autocesti brzinom procijenjenom između 70 i 111 km/h (prema nalazu i mišljenju vještaka Aleksandra Makovca), iako je na predmetnoj dionici zbog izvođenja radova bilo na snazi ograničenje brzine od 60 km/h.

74. Pritom su uvjeti na cesti bili dodatno otežani zbog kiše, pri čemu je došlo do smanjene vidljivosti i mokrog kolnika. Sam tuženik je izjavio i u upravnom postupku i u ovom postupku da je cijelo vrijeme kako se kretao po autocesti od Čakovca prema Zagrebu padala kiša.

75. Naime, prije spornih prometnih znakova gdje se kolnička traka lijeva sužavala samo u desnu, svakako su i ranije na autocesti bili prometni zankovi ograničenja brzine, radova na cesti i obvezi skretanja s lijeve kolničke trake na samo desnu kolničku traku, pa su isti tuženiku kao vozaču morali biti vidljivi na vrijeme i na vrijeme ga upozoriti na opasnost na cesti.

76. Tim više što je tuženik sa vozilom dolazio iz desnog zavoja, pa je onda morao obratiti još i dodatnu pažnju gdje se kolnička traka autoceste sužava samo na desnu traku.

77. Krećući se lijevom prometnom trakom, tuženik je pretjecao kamion koji se kretao u istom smjeru, pri čemu je naletio na privremenu prometnu signalizaciju koja se nalazila na lijevoj traci. Tom je prilikom udario u prometne znakove kojima je bilo označeno suženje prometne trake zbog radova te prouzročio oštećenje službenog vozila. San tuženik je izjavio u provedenim postupcima da nije na vrijeme primijetio prometne znakove na autocesti i to je izjavio i u Službenoj zabilješci od 27. ožujka 2023.god. i u Zapisniku o ispitivanju osumljičenika od 28. ožujka 2023.god., kao i na usmenoj raspravi u upravnom postupku dana 12. rujna 2023.god. U svojim izjavama je ovdje tuženik čak naveo da je vozio brzinom od 100 km/h, a u ovom postupku je izjavio da je vozio 90-100 km/h.

78. Iz oštećenja samog vozila i to njegovog podvozja, puknutog vjetrobranskog stakla i probušene desne prednje gume je vidljivo da je udarac vozilom u prometni znak očito bio jači, dakle vozilo je dolazilo većom brzinom prije samog udarca u znak.

79. Kako je već navedeno, tuženik kao policijski službenik za nastalu imovinsku štetu na službenom vozilu policije odgovara samo ako je do te prometne nesreće došlo zbog krajnje nepažnje tuženika kao vozača tog vozila.

80. Nesporno je da je kritične zgode tuženik vozio brzinom većom od dopuštene i da je samim time počinio prometni prekršaj te da je brzina, uz druge okolnosti izvan utjecaja okrivljenika i to teretno vozilo u desnoj prometnoj traci, mokar kolnik, smanjena vidljivost uslijed zastora podignutih kapljica vode koje su u vožnji podizali kotači pretjecanog teretnog vozila, konfiguracija kolnika-zavoj, upitna uključenost bljeskalica i dr. bila uzrokom naleta na prometnu signalizaciju.

81. Pretjecanje drugog vozila lijevom trakom je zakonita radnja na autocestu, a u konkretnoj situaciji su prometni znakovi zbog kiše, mokrog kolnika i pretjecanog vozila (kamiona ) bili zaklonjeni i nedovoljno vidljivi tuženiku da bi mogao izbjeći nalet na iste, što je i sam rekao u iskazu, kao i svjedok OK, pa sud smatra da je zbog takve situacije u prometu tuženik morao bolje paziti i prilagidti svoju brinu vožnje tim konkretnim uvjetima na cesti.

82. Prekoračenje brzine na cesti izvan naselja, pa i na autocesti, propisano je kao prekršaj u članku 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Stavkom 4. toga članka propisana je novčana kazna u iznosu od 60 eura za prekoračenje brzine od 10 do 30 km/h iznad dopuštene, a stavkom 3. propisana je novčana kazna u iznosu od 260 eura za prekoračenje od 30 do 50 km/h iznad dopuštene. Točno je da se vozaču za bilo koji od ta dva prekršaja ne izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom niti mu se evidentiraju negativni prekršajni bodovi (argument iz stavaka 5. i 6. navedenog članka).

83. Međutim, sud smatra da to ne upućuje na zaključak da se radi o lakšem prekršaju kako to tvrdi tuženik.

84. Iz navedenih okolnosti proizlazi da se nije radilo o situaciji koju tuženik nije mogao predvidjeti ili očekivati, već se radilo o propustu tuženika da postupi u skladu s prometnim propisima i privremenom regulacijom prometa. Tuženik nije prilagodio vožnju uvjetima na cesti te se time sam doveo u situaciju u kojoj se našao. Ovdje se radi o postupanju s krajnjom nepažnjom, jer tuženi nije primijenio niti onu pažnju koju bi upotrijebio prosječan vozač prilikom vožnje na cesti na kojoj je prometnom signalizacijom i znakovima označeno da je potrebno smanjiti brzinu i izvršiti prestrojavanje, a kamoli kao službena osoba koja upravlja službenim vozilom.

85. Naime, tuženik je, kao policijski službenik, nedvojbeno postupao protivno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Policijski službenici dužni su suzdržavati se od svih oblika zabranjenog ponašanja, a osobito od radnji koje imaju obilježje kaznenog djela ili prekršaja te su dužni svojim urednim i zakonitim ponašanjem služiti kao primjer, a ne sami činiti radnje koje su kao policijski službenici dužni otkrivati i sankcionirati kod ostalih građana.

86. U konkretnom slučaju su i vještak kao i sam tuženik u svom iskazu naveli da je prije nesreće tuženik upravljao automobilom brzinom od 90 ili 100 km/h i da je naglo počeo kočiti kada je vidio da će udariti u prometne stupiće. Također i vještak je naveo da je tuženik u slučaju naglog kočenja vozio brzinom od najmanje 90 – 111 km/h.

87. Tako sud iz iskaza tuženika kao i nalaza vještaka utvrđuje da je tuženik u konkretnom slučaju upravljao brzinom od najmanje 30 km/h većom od dopuštene (dopuštena je bila 60 km/h ), što je svakako po mišljenju suda postupanje sa krajnjom nepažnjom makar se radilo o vožnji po autocesti gdje su dopuštene brzine veće nego u uobičajenom prometu na cesti i u naseljima, sve to uzimajući u obzir i stanje na cesti, kao i ograničenje brzine označeno prometnim znakom.

88. S obzirom na nalaz vještaka, ali i iskaz tuženika sud smatra da u slučaju da se tuženik kretao brzinom od samo 70 km/h kako to navodi tijekom ovog postupka u pisanom podnesku (iako je tuženik u iskazu naveo da je vozio brzinom od čak 90 km/h ) tada uopće ne bi mogao niti pretjecati, odnosno zaobilaziti kamione u pretjecanoj traci jer bi za to bio prespor. Dakle, očito je tuženik vozio svakako većom brzinom od 70 km/h i to kako su izjavili i on i svjedok OK brzinom od 90 km/h.

89. Također tuženik nije prilagodio brzinu kretanja stanju na cesti, a to se odnosi na kišu koja je padala cijelo vrijeme vožnje po autocesti sve od ulaska na istu iz smjera Čakovca do mjesta nesreće, kao i tome da je tuženik bio svjestan da mu prilikom pretjecanja kamiona ti kamioni bacaju kišu tzv. vodenu maglu, zbog čega mu je vidljivost bila smanjena.

90. Tuženik kao dugogodišnji policijski službenik i to upravo prometne policije je trebao biti svjestan i imati veću pažnju prilikom kretanja vozila i prilagoditi svoju brzinu svim tim uvjetima na cesti i ukupnosti tih nepovoljnih uvjeta na autocesti koji su očito prije same prometne nesreće bili nepovoljni.

91. Da je tuženik na vrijeme svoju vožnju i svoju brzinu kretanja prilagodio tim nepovoljnim uvjetima, svakako bi na vrijeme uočio sve prometne znakove na autocesti i konkretne prometne znakove o sužavanju kolniku u samo jednu i to desnu prometnu traku i mogao bi na vrijeme prikočiti i spriječiti udarac vozilom u te postavljene prometne znakove.

92. Sud smatra da se nikako nije radilo o nekoj nepredviđenoj situaciji koju tuženik kao vozač ne bi mogao predvidjeti i očekivati na autocesti. Radovi na autocesti se mogu očekivati u svako vrijeme i na svakom mjestu, a pogotovo na relaciji Čakovec – Zagreb jer se radi o prometnoj cesti, a već i starijoj cesti. Uvijek je moguće da je na nekom mjestu zbog uporabe ili nesreće oštećen kolnik ili ograda autoceste.

93. Naime, opće poznata je činjenica da se prometni znakovi na autocesti postavljaju za konkretnu prometnu situaciju na više mjesta i to na način da se prvo ograničava brzina kretanja vozila i da se upozorava da su radovi na autocesti, a isto tako se postavljaju i prometni znakovi da će se kolnička traka sužavati na samo jednu kolničku traku, koji svi prometni znakovi se postavljaju puno prije samog mjesta na autocesti gdje se stvarno ta kolnička traka i sužava u jednu traku, dakle krajnjeg mjesta gdje je u konkretnom slučaju tuženik već vozilom udario u prometnu signalizaciju koja se postavlja na samom krajnjem mjestu gdje se sa vozilom svakako mora preusmjeriti na tu jednu kolničku traku, ovdje konkretno se lijeva traka sužavala u samo jednu desnu traku.

94. Tuženik tvrdi da nije vidio te prometne znakove na lijevoj strani, dakle na lijevoj pretjecajnoj traki po kojoj se kretao, a to su bili krajnji postavljeni prometni zankovi na mjestu gdje se već morao preusmjeriti iz lijeve samo na desnu kolničku traku autoceste, međutim očito je da tuženik nije primijetio niti jedan ranije postavljeni prometni znak. Prema svom iskustvu kao vozača, a posebice kao policijskog službenika prometne policije, za tuženika nije mogla niti nepredviđena situacija da se na autocesti mogu izvoditi radovi, da može biti oštećenja kolnika ili ograde i da se zbog toga brzina kretanja vozila ograničava, pa čak i da se prometna traka autoceste može sužavati iz dvije u samo jednu prometnu traku.

95. Krajnja nepažnja je pravni termin koji se odnosi na nedopustivo ponašanje koje se smatra vrlo nepažljivim i opasnim. U kontekstu ove sudskog odluke, tuženik je izazvao štetni događaj upravljajući automobilom neprimjerenom brzinom prema uvjetima puta (klizav kolnik od ugaženog snijega), što se smatra krajnjom nepažnjom.

96. Naime, nepažljivo postupa onaj koji ne želi nastupanje štetne posljedice niti na nju pristaje, ali se ne ponaša onako kako bi trebao (kako nalažu pravila pravnog poretka), jer smatra da do štete neće doći ili da će je moći spriječiti (svjesna nepažnja), odnosno ne zna da svojim postupanjem može uzrokovati štetu premda bi to trebao znati (nesvjesna nepažnja).

97. Nepažnja kao jedan od subjekata krivnje u smislu članka 158. Zakona o obveznim odnosima javlja se u dva temeljna oblika tj. kao krajnja nepažnja i kao obična nepažnja. O krajnjom nepažnji je riječ onda kada je štetnik u svom postupanju zanemario i ovakvu pozornost koja se može i mora očekivati u svakog čovjeka prosječnih sposobnosti. Ponašanje tuženika u konkretnom slučaju treba dakle, usporediti s ponašanjem bilo kojeg vozača prosječnih sposobnosti. Ako dakle, tuženik nije postupao pažnjom kojom bi postupio svaki prosječni vozač, onda je postupio krajnjom nepažnjom bez obzira na njegove subjektivne osobine (godine života, iskustvo i slično). Ako je pak postupio pažnjom koju bi upotrijebio svaki prosječni vozač, onda na njegovoj strani ne bi bilo krajnje nepažnje.

98. Sudska praksa zauzima stajalište da neprilagođena brzina postoji i kada vozač vozi čak unutar dopuštenog ograničenja, ako brzina nije prilagođena konkretnim uvjetima na cesti, poput smanjene vidljivosti i mokrog kolnika. U ovom slučaju tuženik je vozio brzinom većom od dopuštene, na dionici obilježenoj radovima i privremenom prometnom signalizacijom, uz kišu, mokar kolnik i smanjenu vidljivost, zbog čega se njegova brzina nedvojbeno može smatrati neprilagođenom.

99. Stoga sud smatra da neprilagođavanje brzine kretanja vozilom u takvim nepovoljnim uvjetima na cesti, pa makar se radilo i o autocesti gdje su uobičajeno dopuštene više brzine kretanja, nesporno predstavlja krajnju nepažnju tuženika prilikom upravljanja tim službenim policijskim vozilom.

100. Stoga je tuženik kao policijski službenik sukladno Zakonu o policiji, Zakonu o državnim službenicima i Zakonu o obveznim odnosima odgovoran za štetu koja je nastala tužitelju kao njegovom poslodavcu na službenom policijskom vozilu marke Škoda Octavia.

101. Sada treba utvrditi kolika šteta je nastala na samom tom službenom vozilu tužitelja.

102. U Zapisniku o očevidu Policijske uprave varaždinske je jasno navedeno koji je model vozila i koja je registarska oznaka, kao i da se radi o službenom policijskom vozilu.

103. Isto tako je u tom Zapisniku o očevidu jasno navedeno da su na tom vozilu marke Škoda Octavia registarske oznake [registarska oznaka] oštećeni, a što su utvrdili policijski službenici na licu mjesta i to : oštećeno je prednje vjetrobransko staklo, poklopac motora, prednja ukrasna maska, prednji branik, prednja registarska pločica s nosačem, podvozje vozila, prednja lijeva i desna guma kotača. Na fotodokumnetaciji PU varaždinske je vidljivo da je to upravo to službeno vozilo policije, te marke i te registarstke oznake, a na istima su vidljiva i ta oštećenja vozila.

104. Iz podataka o vozilu i to Ugovora o leasingu, zatim u opće uvjete ugovora o operativnom leasingu i okvirni sporazum za nabavu leasing policijskih vozila od dana 11. travnja 2022.god., sud je utvrdio da je predmetno vozilo marke Škoda Octavia bilo novo vozilo godine proizvodnje 2022.god., dakle u vrijeme sporne prometne nesreće je bilo staro godinu dana.

105. Vještak Makovec Aleksandar je dana 23. ožujka 2026.god. dostavio i nalaz i mišljenje u kojem je sačinio procjenu štete na vozilu Škoda. U istome je detaljno naveo o kojem vozilu se radi, kao i da s eradi o službenom policijskom vozilu, te su navedeni svi podaci o vozilu. Radi se o policijskom vozilu, opremljenom sa svom dodatnom opremom koja se ugrađuje u policijska vozila (svjetla, oznake, radio-veza, itd.). Vozilo je dana 27.03.2023. oko 07:35 sati oštećeno u prometnoj nesreći u kojoj je naletjelo na pomičnu prometnu signalizaciju privremeno postavljenu na kolniku autoceste A-4 (Goričan-Zagreb) na 43 + 5 km u mjestu Hrastove Toplički. Oštećenja od naleta na prometni znak grupirana su na prednji dio vozila počevši od samog prednjeg kraja (prednji branik, poklopac motora) do uključivo vjetrobranskog stakla. Oštećenja uslijed kontakta s postoljem znaka nalaze se i na donjem dijelu vozila, u zoni ispod prostora motora. Ta oštećenja se ne vide na fotografijama foto elaborata, ali se navode pod dijelovima za zamjenu i popravak na izvidu štete i računu popravka koji se nalaze u spisu. Zračni jastuk (vozača i suvozača) nije bio aktiviran. Vještak je u nalazu naveo detaljan popis oštećenih dijelova i to u točki 3.2.1. i 3.2.2. ove kalkulacije (str. 2 i 3. tog nalaza ). Nadalje je vještak naveo da se u vezi vrijednosti vozila na dan štete u spisu (str. 82) nalazi procjena vrijednosti vozila na dan 25.04.2023. koju je izdala Jomologija, vjerojatno na zahtjev Croatia osiguranja koje je radilo izvid štete na vozilu. Po tome je vrijednosti vozila na dan štete iznosila: vrijednost vozila na dan štete: 27.805,78 EUR. Vještak je u svezi isplativost popravka naveo da je omjer cijene popravka i vrijednosti vozila na dan štete: Cijena popravka: tržišna vrijednost na dan štete: 19.797,43 EUR : 27.805,78 = 0,71. Popravak je na granici isplativosti, obzirom da se granica isplativosti obično procjenjuje na 70% omjera cijene popravka i vrijednosti vozila na dan štete. Međutim, u ovom slučaju je izvršilac radova popravka dao komercijalni popust, pa je popravak obračunao po cijeni: obračunata cijena popravka (s PDV-om): 17.221,26 EUR.

106. Sud je ocijenio taj nalaz vještaka i popis oštećenih dijelova, te utvrđuje da prema utvrđenom nakon same nesreće po policijskim službenicima, te prilikom procjene štete na vozilu da je životno i logično da su se svi ti dijelovi na tom vozilu morali zamijeniti, odnosno popraviti.

107. Na procjenu štete na vozilu je primjedbe imao tuženik.

108. Vještak se očitovao dana 04. svibnja 2026.god., te je naveo da stvarni pregled vozila za njega nije bio moguć. U spisu postoji izvid štete Croatia osiguranja. On je manjkav jer se potpuni uvid u stanje oštećenja može dobiti tek prilikom demontaže oštećenih dijelova i djelomičnog rastavljanja vozila, što je učinjeno tek u AC- Jasenović. AC-Jasenović je ovlašteni servis i distributer za vozila Škoda pa su cijene dijelova i normativi rada po kojima radi propisane od strane proizvođača vozila i pouzdanijih podataka od toga nema. On je prema ponudi servisa AC-Jasenović mogao napraviti procjenu u Audatex programu (što je danas standardni program za izračun štete na vozilu). Ali u tom programu se nalaze sada aktualne cijene dijelova, a ne one koje su vrijedile u vrijeme nesreće ili popravka. Pošto je zadatak procjene štete odrediti njen iznos na dan štete, onda sam smatrao da su cijene iz računa AC- Jasenovića znatno bliže tom zahtjevu nego sadašnje cijene iz programa Audatex.

109. Sud je nalaz i mišljenje vještaka Makovca u pogledu visine štete na vozilu u cijelosti prihvatio jer je dans tručno i nepristrano i u skladu je s ostalim dokazima u spisu.

110. U Zapisniku o očevidu Policijske uprave varaždinske je navedeno koja oštećenja su policijski službenici na održanom očevidu utvrdili, kako je već ranije obrazloženo, a policijski službenici su na očevidu sačinili i fotografije tog vozila gdje su isto vidljiva oštećenja na tom vozilu.

111. Svi dijelovi na vozilu marke Škoda Octavia su procijenjeni u izvodu štete osiguravateljskog društva Croatia osiguranje broj 99-UPR-332/2023, u računu popravka 210-198 AC Jesenović d.o.o., zatim i prosudbe o isplativosti popravka vozila, a gdje je detaljno navedeno koja su bila oštećenja i što je potrebno popraviti i zamijeniti da bi vozilo bilo u voznom i ispravnom stanju, te je navedeno da je poprava vozila isplativ.

112. Tako je vještačenjem utvrđeno da imovinska šteta na vozilu tužitelja marke Škoda Octavia iznosi 17.221,26 EUR, kako tužitelj i potražuje u svojem tužbenom zahtjevu. Iz toga sud zaključuje i da se svakako ne radi o manjoj šteti na vozilu.

113. Stoga je valjalo navedeni iznos tužitelju i dosuditi temeljem odredbe čl. 1085. st. 1. i 3. ZOO-a i odlučiti kao u izreci pod točkom I.

114. Prema odredbi čl. 1086. i čl. 1089. Zakona o obveznim odnosima (popravljanje imovinske štete ) obveza naknade imovinske štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete, a visina naknade se određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke.

115. Uvidom u račun tvrtke AC Jesenović d.o.o. utvrđeno je da je račun od 26. srpnja 2023. godine za popravak tog vozila tada i plaćen.

116. Stoga od navedeno dana na isti teku i zakonske zatezne kamate od toga dana.

117. Stoga je sud u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev tužitelja Republike Hrvatske i odlučio kao pod toč. I. izreke ove presude.

118. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku budući da je tužitelj RH u cijelosti uspio u ovom postupku jer je tužbeni zahtjev tužitelja usvojen u cijelosti.

119. Trošak tužitelja odnosi se na troškove zastupanja po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru, a trošak je odmjeren prema vrijednosti postavljenog tužbenog zahtjeva ( 17.221,26 EUR), kao i sukladno čl. 163. Zakona o parničnom postupku i kako je zatraženo na ročištu za glavnu raspravu, kao i čl. 162. ZPP-a (zastupanje RH po državnom odvjetništvu ), te u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine RH broj 138/23), posebice Tbr. 48. iste, dakle 2,00 EUR/bod.

120. Sud tužitelju priznaje trošak i to: sastav zahtjev za mirno rješenje spora od 24. prosinca 2024. u iznosu od 500,00 EUR, sastav tužbe od 30.04 2025. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr.7/1 ), zastupanje na ročištu od 02. listopada 2025. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr.9/2), zastupanje na ročištu od 27. studenog 2025. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr.9/1), zastupanje na ročištu od 21. siječnja 2026. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr.9/1), zastupanje na ročištu od 24. srpnja 2026. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr.9/1), kao i za sastav podneska od 18. lipnja 2025.god. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr.8/1), sastav podneska od 01. kolovoza 2025.god. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr.8/1), sastav podneska od 10. travnja 2026.god. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr.8/2) i sastav podneska od 12. svibnja 2026.god. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr.8/1).

121. Tužitelju se priznaje i trošak plaćenog predujma za prometno-tehničko vještačenje u iznosu od 770,00 EUR, kao i za dopunu tog vještačenja u iznosu od 150,00 EUR.

122. Tako ukupni trošak tužitelja iznosi 5.420,00 EUR, a na platež je pozvan tuženik koji je u cijelosti izgubio spor.

123. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Čakovcu, 13. kolovoza 2026. godine

S U T K I N J A:

Valentina Varga Gombar

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana primitka iste, putem ovog suda na nadležni Županijski sud sukladno čl. 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova ( Narodne novine RH broj 67/18 i 21/22 ), pismeno u tri istovjetna primjerka.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu smatrat će se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335 st. 9. Zakona o parničnom postupku).

Važno : Temeljem čl. 348. st. 5. Zakona o parničnom postupku rokovi za žalbu ne teku od 01. kolovoza do 15. kolovoza 2026.god.

O tom obavijest:

1. z.z. tužitelja Općinsko državno odvjetništvo u Bjelovaru, Građansko-upravni odjel

2. punomoćnici tuženika OD Porobija i Špoljarić iz Varaždina