Republika Hrvatska

Trgovački sud u Varaždinu

Varaždin, Cehovska ulica 1

Poslovni broj: P-32/2025-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Varaždinu, po sucu tog suda Denisu Krnjaku, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Allianz Hrvatska d.d., Zagreb, Ulica Vjekoslava Heinzela 70, OIB:23759810849, kojeg zastupa punomoćnik Alan -Stjepko Sorić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Lovačko društvo "Srnjak-Ravna Gora" Lepoglava, Kameničko Podgorje 16d, OIB:95319768213, kojeg zastupa punomoćnik Massimo Činić, odvjetnik iz Zagreba u sporu male vrijednosti radi naknade štete, nakon glavne rasprave zaključene 7. srpnja 2026. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja MZ i zamjenice punomoćnika tuženika LZ, **.**.2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Prihvaća se kao osnovan tužbeni zahtjev te se nalaže tuženiku da tužitelju u roku od 15 dana plati

iznos od 2.577,41 eura sa zateznom kamatom koja teče od 7. listopada 2023. pa do isplate po stopi od 7,00% godišnje u razdoblju od 01. srpnja 2023. do 31. prosinca 2023., po stopi od 7,50% godišnje u razdoblju od 01. siječnja 2024. do 30. lipnja 2024., po stopi od 7,25% godišnje u razdoblju od 01. srpnja 2024. do 31. prosinca 2024., po stopi od 6,15% godišnje u razdoblju od 01. siječnja 2025. do 30. lipnja 2025., po stopi od 5,15% godišnje u razdoblju od 01. srpnja 2025. do 30 lipnja 2026. i po stopi od 5,40% godišnje u razdoblju od 01. srpnja 2026. pa nadalje, a u slučaju promjene stope po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope iz čl. 29. st. 8. u vezi sa st. 2. Zakona o obveznim odnosima za tri postotna poena.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana tužitelju naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.611,89 eura zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 13. kolovoza 2026. do isplate po stopi od 5,40% godišnje, a u slučaju promjene stope po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope iz čl. 29. st. 8. u vezi sa st. 2. Zakona o obveznim odnosima za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Tužitelj tužbenim zahtjevom traži isplatu novčanog iznosa od 2.577,41 eura uvećano za zatezne kamate koje teku od 7. listopada 2023. do isplate. U historijatu tužbe ističe se da je 28. lipnja 2023. oko 21,15 sati kod mjesta Kamenica došlo do prometne nezgode na način da je ĆZ upravljao osobnim vozilom marke Mercedes registarskih oznaka [registarska oznaka] te je došlo do naleta vozila na divljač

– srnu s time da se divljač nakon naleta vozila udaljila s mjesta događaja u nepoznatom smjeru. Vozač nije bio pod utjecajem alkohola. Na dan štetnog događaja osobno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] bilo je osigurano kod tužitelja policom osiguranja Moj auto broj 04401374778. Tužitelj je na temelju navedene police vlasniku oštećenog vozila ĆZ **.**.2023. nadoknadio štetu u iznosu od 2.577,41 eura. Tužitelj se u mirnom postupku obratio tuženiku (odnosno Hrvatskom lovačkom savezu) sa zahtjevom za isplatom gore navedenog iznosa budući da je isti odgovoran za nastanak štetnog događaja, ali je zahtjev tuženik otklonio. Budući da tuženik gospodari okolnim lovištem V/117 Ravna Gora unutar kojeg lovišta se nalazi mjesto nastanka štetnog događaja tužitelj je stekao pravo regresa prema tuženiku na temelju Zakona o osiguranju, uvjetima osiguranja i Zakona o obveznim odnosima. U konačnici tužitelj predlaže usvajanje tužbenog zahtjeva te i traži naknadu troškova postupka.

2. Tužitelj u dokaznom postupku predlaže provedbu slijedećih dokaza:

- čitanje dokumentacije koju je tužitelj dostavio u spis,

- pribavu spisa Policijske postaje Ivanec o predmetnom štetnom događaju,

- saslušanje svjedoka ĆZ i policijskih službenika koji su obavili očevid,

- provedbu prometnog vještačenja uz po potrebi očevid odnosno rekonstrukciju prometne nezgode.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Primarno ističe prigovor promašene pasivne legitimacije budući da se štetni događaj nije dogodio u području lovišta tuženika već se dogodio u naseljenom mjestu, a na kojem području je jedinica lokane samouprave dužna izraditi Program zaštite divljači kojim ista stječe prava i obveze lovoovlaštenika. Uz to prema tuženiku u postupku se ničim ne dokazuje da bi šteta nastala naletom automobila na divljač te i da bi divljač potekla iz lovišta tuženika. Poziva se na čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu te ističe da na dan štetnog događaja u lovištu tuženika nisu provođene lovne aktivnosti pa da posljedično nema odgovornosti tuženika za nastalu štetu. Ističe, također, kako je divljač dobro od interesa za RH te je pod njezinom osobitom zaštitom te kao takva ne može biti opasna stvar pa je u konkretnom slučaju potrebno primijeniti pravila o subjektivnoj odgovornosti po principu krivnje odnosno odgovornosti se oslobađa onaj tko dokaže da štetu nije prouzročio namjerno ili nepažnjom. Nadalje, tuženik ističe da u svom lovištu provodi sve propisane mjere za sprječavanje nastanka šteta od divljači te i naglašava da tužitelj u tužbi ne označuje u čemu se sastoji eventualni propust tuženika. Tuženik prigovara i visini tužbenog zahtjeva te i ističe da oštećenja na predmetnom osobnom vozilu nisu u uzročnoj vezi s predmetnim štetnim događajem. Zbog svega predlaže tužbeni zahtjev odbiti te i traži naknadu troškova parničnog postupka.

4. Tuženik u dokaznom postupku predlaže provedbu slijedećih dokaza:

- čitanje dokumentacija koju je dostavio u spis,

- saslušanje zastupnika po zakonu tuženika,

- saslušanje svjedoka BZ.

5. U dokaznom postupku sud je pribavio policijski spis Policijske postaje Ivanec vezan uz obavljeni očevid predmetne prometne nezgode (listovi 171 do 186 spisa), saslušao je svjedoka ĆZ (vlasnik vozila, vozač vozila prilikom prometne nezgode), svjedoka BZ (lovnik kod tuženika koji je bio pozvan na očevid prometne nezgode) te zastupnika po zakonu tuženika OZ (predsjednik lovačkog društva). Provedeno je vještačenje po vještaku za cestovni promet i procjenu motornih vozila na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja te visini i opsega nastale štete te je u spis dostavljen nalaz stalnog sudskog vještaka Davora Ference, dipl.ing. prometa (listovi 218 do 225 spisa), koji je i saslušan na ročištu za glavnu raspravu. Što se tiče ocjene izvedenog dokaza vještačenjem sud je u cijelosti povjerovao nalazu i mišljenju sudskog vještaka Davora Ferenca, jer je navedeni nalaz i mišljenje izrađen stručno, precizno, detaljno, logično, konzistentno i u skladu s priloženim ispravama te posve u okviru detaljno postavljenih zadataka vještačenja. Isto tako na istaknute prigovore tuženika vještak je prilikom saslušanja na glavnoj raspravi iste otklonio dajući pritom za sud prihvatljive i argumentirane odgovore. Zato će se sud u nastavku ove presude, kao na uvjerljiv dokaz, pozivati na određene dijelove nalaza i mišljenja sudskog vještaka. Nadalje, u dokaznom postupku pročitana je i sva dokumentacija koja je od stranaka dostavljena u spis i to:

- potvrda Policijske postaje Ivanec od 28. lipnja 2023. (listovi 5 do 6 spisa),

- web prijava štete (listovi 7 do 8 spisa),

- zapisnik Policijske postaje Ivanec od 28. lipnja 2023. (list 9 spisa),

- dopis punomoćnika tužitelja od 3. veljače 2025. (list 10 spisa),

- karta lovišta V/117 Ravna Gora (list 11 spisa),

- ispis iz središnje lovne evidencije za lovište V/117-Ravna Gora (listovi 12 do 15 spisa),

- polica autoosiguranja Moj auto broj 04401374778 od 7. srpnja 2022. (listovi 16 do 17 spisa),

- tužiteljevi uvjeti osiguranja (listovi 18 do 54 spisa),

- preslika vozačke dozvole i prometne dozvole (listovi 55 do 56 spisa),

- tužiteljev izvid štete (list 57 spisa),

- račun broj A419/1/1 od 5. listopada 2023. izdan na iznos od 2.577,41 eura (list 58 spisa),

- fotoelaborat (listovi 60 do 74 spisa),

- nalog za isplatu od 5. listopada 2023. sa potvrdom o plaćanju (listovi 75 do 76 spisa),

- e-mail korespondencija između tužitelja i Hrvatskog lovačkog saveza (listovi 77 do 80 spisa),

- sudska praksa dostavljena uz odgovor na tužbu (listovi 99 do 132 spisa) .

6. Sud u dokaznom postupku nije saslušao po tužitelju predloženu svjedokinju ŠZ (policijsku službenicu koja je obavila očevid predmetne prometne nezgode) iz razloga što se odlučno činjenično stanje može utvrditi bez provedbe navedenog dokaza.

7. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

8. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je, dakle, regresni zahtjev za isplatu iznosa od 2.577,41 eura kojeg je tužitelj isplatio svom osiguraniku s osnova police osiguranja broj [broj police osiguranja] kao naknadu imovinske štete na osobnom vozilu reg. oznake [registarska oznaka], a koja šteta je nastala u prometnoj nesreći koja se dogodila 28. lipnja 2023. oko 21:15 sati na cesti broj LC-25107 kod mjesta Kamenica, s time da se prometna nesreća dogodila na način da je vozilo naletjelo i udarilo srneću divljač koja je pretrčavala cestu.

9. Nakon provedene analize činjenica istaknutih po strankama te i analize primarno isprava koje su dostavljene od stranaka u spis ili zatražene od Policijske postaje Ivanec, a uvažavajuću primarno procesno pravilo određeno u čl. 490.a ZPP-a prema kojem će sud, u pravilu, utvrditi odlučne činjenice na temelju isprava, sud činjenično utvrđuje slijedeće:

- da se 28. lipnja 2023. oko 21:15 sati kod mjesta Kamenica na cesti broj LC-25107 dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo marke Mercedes registarskih oznaka [registarska oznaka] s time da je vozilom upravljao vlasnik vozila ĆZ te da je na vozilu nastala materijalna šteta,

- da je vozilo [registarska oznaka] u vrijeme prometne nezgode bilo u vlasništvu ĆZ i osigurano kod tužitelja policom osiguranja broj [broj police osiguranja],

- da je tužitelj izvršio izvid štete te i da je svojem osiguraniku ĆZ isplatio iznos od 2.577,41 eura i to 6. listopada 2023.,

- da je nadležna Policijska postaja Ivanec obavila očevid zbog predmetne prometne nezgode te da je utvrdila da vozač ĆZ nije bio pod utjecajem alkohola, da je na vozilu nastala materijalna šteta, da je izvršeno fotografiranje vozila te i da je sastavljen situacijski plan prometne nezgode,

- da se mjesto Kamenica (odnosno cesta na kojoj se dogodila prometna nezgoda) nalazi unutar područja vezano za kojeg tuženik kao lovoovlaštenik ima sa jedinicom područne samouprave sklopljen ugovor o zakupu.

10. Primarno se u postupku pojavilo sporno pitanje da li se predmetna prometna nezgoda koja se dogodila 28. lipnja 2023. dogodila zbog naleta vozila na srneću divljač koja je pretrčavala kolnik. Nije sporno da prilikom prometne nezgode srneća divljač nije zatečena na licu mjesta. Iz isprava koje je sačinila Policijska uprava prilikom obavljanja očevida vidljivo je da su policijski službenici izvršili fotografiranje vozila te su i fotografirali dijelove vozila na kojima je nastala šteta te i posebno dio vozila na kojem se nalazila životinjska dlaka (označeno na fotoelaboratu sačinjenom prilikom očevida – fotografije F7 i F8 - list 183 ovog spisa te i opisu tragova – list 173 spisa). Nadalje, odmah prilikom obavljanja očevida sačinjen je i zapisnik o ispitivanju svjedoka ĆZ, vozača vozila, koji je izjavio da je do prometne nezgode došlo na način da mu je sa desne strane vozila skočila srneća divljač. Navedeni svjedok saslušan je i na ročištu za glavnu raspravu u ovom postupku te je isti potvrdio navedeni činjenični navod te je izjavio daje siguran da je vozilo udarilo upravo srnu budući da je životinja zbog udarca pala u jarak te neko vrijeme tamo i bila te onda pobjegla, a na vozilu se vidjela dlaka od životinje koju je udario. Zbog svega navedenog sud zaključuje da se predmetna prometna nezgoda dogodila na način da je došlo do naleta vozila na srneću divljač. Ovdje sud dodatno ističe da je prometni vještak u svom nalazu u kojem je, uzevši u obzir dostupnu dokumentaciju sa obavljenog policijskog očevida , utvrdio dinamiku nastanka predmetne prometne nezgode te iz nalaza proizlazi da su oštećenja na predmetnom vozilu mogla nastati zbog naleta na životinju veličine srneće divljači pa i zbog ove okolnosti sud zaključuje da je do predmetne prometne nezgode došlo upravo na način da je vozilo naletjelo na srneću divljač.

11. Imajući u vidu prednje utvrđenje u konkretnom slučaju relevantan je čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu (Narodne novine, broj 99/18, 32/19 i 32/20, dalje u tekstu: Zakon o lovstvu) kojim je propisano da se za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara na sljedeći način: - vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, - lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. Isto tako, relevantan je i čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu koja propisuje da, u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu, važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovaj Zakon ne propisuje drugačije. Nadalje, u čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, dalje u tekstu: ZOO) propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi, dok je u čl. 1067. ZOO-a propisano da se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti. Vlasnik stvari oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti. Vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično, ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete. Ako je nastanku štete djelomično pridonijela treća osoba, ona odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje. Osoba kojom se vlasnik poslužio pri uporabi stvari ne smatra se trećom osobom.

12. Iz gore navedenog, razvidno je kako je predmetna materija uređena dvama zakonima – Zakonom o lovstvu kojeg valja smatrati lex specialis i ZOO-om kao lex generalis, odnosno općim zakonom. Pritom Zakon o lovstvu kao lex specialis generalno ne isključuje primjenu općeg zakona na što upućuje i čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu. Naime, prema stavu ovog suda, odredbama Zakona o lovstvu kao lex specialis nije regulirana situacija kada do štete dođe naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, pa u skladu s čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu valja primijeniti odredbe ZOO- a.

13. Nadalje, valja istaknuti, suprotno pravnom stavu tuženika, kako je ovaj sud stava da divljač na cesti jest opasna stvar s obzirom da divljač koja izleti na prometnicu predstavlja povećanu opasnost za sudionike u prometu. Dakle, divljač na cesti predstavlja opasnu stvar i to neovisno o tome provodi li se lov ili ne, jer divljač koja se nalazi na cesti predstavlja povećanu opasnost prouzročenja štete na vozilima koja se kreću tom cestom. Stoga, za štetu koja je nastala uslijed naleta vozila na divljač koja se nalazila na cesti, lovoovlaštenik i nadalje odgovara po načelu objektivne odgovornosti u skladu s čl. 1063.-1067. ZOO-a u svezi sa čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu.

14. Dakle, s obzirom da je u konkretnom slučaju nedvojbeno utvrđeno da se u vrijeme štetnog događaja nije provodio lov niti koja druga aktivnost tuženika to nisu ispunjene pretpostavke za primjenu odredbe čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu, pa predmetnu situaciju valja procjenjivati prema odredbama ZOO-a o objektivnoj odgovornosti za štetu od opasne stvari koje propisuju da za štetu od opasne stvari prvenstveno dogovara njezin vlasnik. Kako iz materijalne dokumentacije u spisu predmeta nedvojbeno proizlazi da cesta (mjesto Kamenica i područje oko Kamenice) na kojoj se dogodio štetni događaj prolazi lovištem kojim gospodari tuženik, razvidno je da je štetu počinila divljač iz lovišta u nadležnosti tuženika.

15. Vezano za visinu nastale štete tužitelj je u spis dostavio fotografije vozila sa oštećenjima te i zapisnik o izvidu štete (list 57 spisa) kao i račun izdan od strane Autoservisa Galić, OIB:18585906277 (list 58 spisa). Iz navedene dokumentacije vidljivo je da je predmetno vozilo popravljano kod Autoservisa Galić te je ukupan trošak iznosio 2.577,41 eura. U dokaznom postupku na okolnost opsega i visine štete provedeno je prometno-tehničko vještačenje te stalni sudski vještak Davor Ferenc u svom nalazu potvrđuje da su predmetna oštećenja na vozilu opisana na tužiteljevom izvidu štete mogla nastati naletom na srneću divljač, a šteta nastala na osobnom vozilu oštećenog po svom je karakteru djelomična i popravak vozila je bio ekonomski opravdan s time da vještak ističe da su predmetni troškovi popravka iznose 2.577,41 eura. Posljedično navedenom sud utvrđuje da tužitelj osnovano potražuje upravo navedeni iznos štete, a koja šteta je nastala zbog sudjelovanja predmetnog vozila u predmetnoj prometnoj nezgodi.

16. Slijedom svega navedenog sud u cijelosti prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja budući da tužitelj u skladu sa čl. 963. st. 1. ZOO-a ima pravo regresno potraživati isplaćenu štetu koja je nastala na vozilu koje je osigurano kod tužitelja kao osiguratelja i to od osobe koja je odgovorna za štetu. Tako je tuženiku kao osobi koja je objektivno odgovorna kao vlasnik srneće divljači naloženo plaćanje iznosa od 2.577,41 eura zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 7. listopada 2023. pa do isplate. Ističe se da tužitelju pripada pravo na zatezne kamate od trenutka isplate štete osiguraniku u skladu s čl. 29. st. 1. ZOO-a po stopi koja se primjenjuje na ostale odnose, s time da je iz izvatka po transakcijskom računu (list 76 spisa) vidljivo da je isplata štete osiguraniku tužitelja izvršena 6. listopada 2023.

17. Odluka o naknadi parničnog troška temelji se na čl. 154 st. 1. ZPP -a kojim je propisano da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu je dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Kako je tužitelj u cijelosti uspio u ovom postupku razvidnim proizlazi obveza tuženika na naknadu troškova postupka tužitelju. Sud je kao potrebne troškove u smislu čl. 155. st. 1. ZPP-a za vođenje parnice tužitelju priznao slijedeće troškove (vrijednost predmeta spora iznosi 2.577,41 eura):

- sastav tužbe po punomoćniku prema Tbr.7.t.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23 - dalje u tekstu: Tarifa) u iznosu od 250,00 eura (uključen PDV),

- sastav podneska od 22. travnja 2025. i 17. travnja 2026. po punomoćniku prema Tbr.8.t.1. Tarife u iznosu od 500,00 eura (uključen PDV; 2 x 250,00 eura),

- zastupanje na ročištima po punomoćniku 16. travnja 2025., 9. prosinca 2025., 19. siječnja 2026. i 7. srpnja 2026. prema Tbr.9.t.1. Tarife u iznosu od 1.000,00 eura (uključen PDV; 4 x 250,00 eura),

- trošak na ime sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 36,12 eura,

- trošak na ime sudske pristojbe na presudu u iznosu od 145,77 eura i

- trošak vještačenja u iznosu od 650,00 eura,

- trošak pristupa svjedoka u iznosu od 30,00 eura

odnosno sumarno je tužitelju priznat trošak postupka u iznosu od 2.611,89 eura. Na dosuđeni trošak tužitelju je dosuđena i zatezna kamata koja teče od dana donošenja ove odluke u skladu sa čl. 151. st. 3. ZPP -a. Ističe se da je tužitelj u svom troškovniku kojeg je predao prilikom zaključenja glavne rasprave zatražio i naknadu troškova podnesaka od 3. travnja 2025., 1. listopada 2025., 3. studenoga 2025., 18. veljače 2026. i 1. lipnja 2026., a koje troškove sud tužitelju nije priznao buduć i da ih je ocijenio nepotrebnima u smislu čl. 155. st. ZPP-a.

U Varaždinu 13. kolovoza 2026.

Sudac:

Denis Krnjak

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o tom ročištu. Ako stranka nije uredno obaviještena o tom ročištu, može podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovoga suda (e-Komunikacijom za osobe koje su obvezne komunicirati putem e-Komunikacije), a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u Zagrebu.

Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2., osim zbog povreda iz čl. 354. st. 2. t. 3. ZPP-a.

U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP-a).

DNA:

- punomoćnik tužitelja

- punomoćnik tuženika