REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Zadru
Borelli 9, 23000 Zadar
Poslovni broj: 81 K-551/2026-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru po sucu toga suda Ani Zrilić, kao predsjednici vijeća uz sudjelovanje Nikole Perice i Varije Šunde Nikolić kao članova vijeća te Maje Lerga Smokrović kao zapisničara u kaznenom predmetu protiv okrivljenika ČCĆ zbog kaznenog djela iz članka 314. stavak 2. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15, 101/17, 118/18 , 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 i 136/25 – dalje u tekstu: KZ/11), a povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zadru (u daljnjem tekstu ODO Zadar) broj KO -DO- 471/2026 od 28. srpnja 2026. godine, nakon održane javne rasprave dana 13. kolovoza 2026. godine u nazočnosti zastupnice optužbe ČC zamjenice u Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, okrivljenika te braniteljice Aleksandre Horvat odvjetnice iz Zagreba, a u odsutnosti oštećenika, istog dana, objavio je javno i
p r e s u d i o j e
I.
Okrivljenik:
ICĆ, sin DCĆ i IC, rođen **.**.2003. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Belgije, u Zatvoru u Zadru po rješenju suca istrage Županijskog suda u Zadru broj Kir-473/2026 od 7. srpnja 2026.,
k r i v j e
što je dana 5. srpnja 2026. oko 14,15 sati, u Zadru, u Ulici dr. Franje Tuđmana 35, na obližnjem parkingu ispred Općinskog suda u Zadru, dok su ga policijski službenici Policijske postaje Zadar s Ispostavom [adresa] DC i ŠC privodili na Prekršajni odjel Općinskog suda u Zadru povodom počinjenja prekršaja iz čl. 14. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i postupali sukladno čl. 13. st. 1. toč. 5. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (NN 76/09, 22/14 i 70/19) uto se otrgnuo iz ruku policijskih službenika i počeo bježati, pa kad su ga sustigli imenovani policijski službenici nastavili su s njim prema zgradi Suda, kada je ŠC zamijenio oštećeni AC, ali se on i dalje opirao te je u jednom trenutku AC odgurnuo od čega je AC udario tijelom u metalnu ogradu, a okrivljeni ga tada i udario nogom u lijevu nogu, pa su ga oni ponovno savladavali i uveli u zgradu, a potom i u sudnicu, od kojih udaraca je policijski službenik AC zadobio tjelesne ozljede u vidu ogrebotine lijeve nadlaktice s unutarnje strane, nagnječenja lijeve potkoljenice i oguljotine desnog koljena,
dakle, silom spriječio službenu osobu u obavljanju službene radnje koja je u okviru njenih ovlasti i pri tom službenoj osobi nanio laku tjelesnu ozljedu,
čime je počinio kazneno djelo protiv javnog reda - prisila prema službenoj osobi iz članka 314. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11,
pa se okrivljenik ICĆ, temeljem citirane zakonske odredbe i odredbe članka 44. KZ/11 te uz primjenu odredbe iz članka 49. stavak 1. točka 4. KZ/11,
osuđuje
na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci,
u koju kaznu zatvora se okrivljeniku uračunava vrijeme oduzimanja slobode od dana uhićenja odnosno od 5. srpnja 2026. godine pa na dalje.
II. Temeljem odredbe članka 148. u svezi članka 145. stavak 2. točka 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – odluka Ustavnog suda i 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17 , 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26– dalje u tekstu: ZKP/08) okrivljenik ICĆ je dužan platiti paušalni trošak od 50,00 (pedeset) eura uplatom u Državni proračun Republike Hrvatske u roku od 15 (petnaest) dana.
III. Temeljem odredbe članka 148. u svezi članka 145. stavak 2. točka 1. ZKP/08 okrivljenik ICĆ je dužan platiti trošak vještačenja od 210,00 (dvjesto deset) eura uplatom u Državni proračun Republike Hrvatske u roku od 15 (petnaest) dana.
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Zadru je dana 28. srpnja 2026. godine podiglo optužnicu KO-DO-471/2026 protiv okrivljenika ICĆ radi kaznenog djela iz članka 314. stavak 2. i dr. KZ/11.
2. U odnosu na kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret okrivljenik je iskazao da se smatra krivim.
3. Okrivljenik je u svojoj obrani iskazao da se smatra krivim zbog nanošenja ozljede policajcu. Žao mu je radi učinjenog. Ovim putem se ispričava policijskom djelatniku radi svog ponašanja. Pojasnio je i da je on u Belgiji zaposlen kao farmaceutski tehničar - zadužen za kontrolu kakvoće proizvoda i to radi zadnje tri i pol godine. Nikada nije imao nikakav kazneni postupak. Boravak u istražnom zatvoru je utjecao na njega tako da ne bi htio ovakve stvari ikad ponoviti. Taj dan kada je privođen bio je uplašen i zato je tako reagirao. Došao je u Hrvatsku sa šestero prijatelja i još su im se dvoje pridružili pa ih je bilo 8. Trebali su 10 dana biti u Hrvatskoj jer se trebao vratiti na posao. Nije bio pod utjecajem alkohola niti opijata.
4. Sud je okrivljenikovo priznanje ocijenio sukladnim prikupljenim i provedenim dokazima i to izvješću o postupanju policijskih službenika (list spisa 8.), medicinskoj dokumentaciji za žrtvu (list spisa 9-10), zapisniku o ispitivanju prisutnosti alkohola za okrivljenika (list spisa 11), sudsko-medicinskom vještačenju (list spisa 66-69) te zapisniku o ispitivanju svjedoka (list spisa 73).
5. Temeljem priznanja teretećih činjenica smatra se dokazanim da je okrivljenik počinio kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret te ga je sud za učin istoga proglasio krivim.
6. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadi štetu.
7. Sud na strani okrivljenika nije našao otegotnih okolnosti, već niz olakotnih i naročito olakotnih okolnosti. Prvo valja iskazati da je okrivljenik u cijelosti priznao kazneno djelo, i to teže od 5 godina za koje tužitelj ne daje prijedlog sankcije, i time je ujedno skratio vođenje kaznenog postupka i dodatne troškove. Nadalje, okrivljenik je iskazao kajanje i žaljenje radi učinjenog kaznenog djela a također je iznio i ispriku prema oštećeniku. Osim toga očito je bilo da je okrivljenik imao određenih zdravstvenih problema kako u vrijeme počinjenja kaznenog djela tako i tijekom suđenja a obzirom na nalaz hitne medicine ( list 10 ) te na činjenicu da se tijekom boravka u istražnom zatvoru okrivljenik zapravo nalazio u zatvorskoj bolnici u Zagrebu, a činjenica je da nije u pitanju bila konzumacija alkohola. Osim toga okrivljenik je osoba mlađe životne dobi ( ima 23 godine dakle, manje od 25 godina ), koji je u svojoj državi i zaposlen i ostvaruje prihode. Sve okolnosti na strani okrivljenika upućuju na zaključak da se ne radi o delikventu.
8. Uvažavajući sve olakotne okolnosti na strani okrivljenika sud je okrivljeniku za navedeno kazneno djelo izrekao kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, u koju kaznu zatvora se uračunava vrijeme oduzimanja slobode okrivljeniku. Radi se o ublaženoj kazni ispod zakonom propisanog minimuma.
9. Sud upravo ovako odmjerenu kaznu zatvora ispod zakonskog minimuma smatra u cijelosti primjerenom kako osobi okrivljenika tako i njegovoj krivnji i težini kaznenog djela. Naime, primjerenom kaznom utječe se na počinitelja da ne ponovi kazneno djelo ali i na sve druge da ne počine kazneno djelo. U konkretnom slučaju sud je uvažio sve olakotne i naročito olakotne okolnosti na strani okrivljenika te je istome izrečena zatvorska kazna ispod minimuma dakle blažena, ali je sud imao u vidu i činjenicu da je okrivljenik u Republiku Hrvatski došao kao turist te je počinio teže kazneno djelo, napadom na policijskog službenika koji je zapravo čuvar pravnog poretka Republike Hrvatske, poradi čega sud drži da se samo i jedino bezuvjetnom kaznom zatvora može postići svrha kažnjavanja te da se samo tako može postići i specijalna i generalna prevencija u konkretnom predmetu.
10. Temeljem odredbe članka 148. u svezi članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08 okrivljenik ICĆ je dužan platiti paušalni trošak od 50,00 (pedeset) eura uplatom u Državni proračun Republike Hrvatske u roku od 15 (petnaest) dana. Paušalna svota je odmjerena s obzirom na duljinu i složenost postupka te imovinske prilike okrivljenika.
11. Temeljem odredbe članka 148. u svezi članka 145. stavak 2. točka 1. ZKP/08 okrivljenik ICĆ je dužan platiti trošak vještačenja od 210,00 (dvjesto deset) eura uplatom u Državni proračun Republike Hrvatske u roku od 15 (petnaest) dana. Radi se o stvarnom trošku isplaćenom vještaku za obavljeno vještačenje a okrivljenik obzirom da je proglašen krivim dužan je predmetni trošak vratiti u Državni proračun Republike Hrvatske.
12. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zadru, 13. kolovoza 2026.
Predsjednica vijeća
Ana Zrilić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o istoj odlučuje Županijski sud.
Presuda se može pobijati zbog bitne povrede odredaba kaznenog pos tupka, povrede Kaznenog zakona, te zbog odluke o kazni, troškovima kaznenog postupka, imovinskopravnom zahtjevu i zbog odluke o oduzimanju imovinske koristi.
DNA:
1. Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, na broj KO-DO-471/2026,
2. Okrivljenik ICĆ,
3. Branitelj Aleksandra Horvat odvjetnica iz Zagreba,
4. Oštećenik AC,
5. U spis 81 K-551/2026.
