REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Požega, Sv. Florijana 2

Poslovni broj: Gž-615/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, predsjednika vijeća, Renate Marić izvjestiteljice i članice vijeća i Branke Ribičić članice vijeća, pravnoj stvari tužiteljice-protutuženice UK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Vladi Vladika, odvjetniku u Rijeci protiv tuženice- protutužiteljice VK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Vedranu Skočibušiću, odvjetniku iz Čabra, radi naknade štete, rješavajući žalbu tuženice- protutužiteljice VK protiv presude Općinskog suda u Rijeci od 5. svibnja 2026., poslovni broj Pn-358/2020-48, u sjednici vijeća održanoj 12. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

Žalba tuženice- protutužiteljice VK iz [adresa] se odbija kao neosnovana te se presuda Općinskog suda u Rijeci od 5. svibnja 2026. poslovni broj Pn-358/2020- 48 potvrđuje u odbijajućem dijelu točke II izreke.

r i j e š i o  j e

Žalba tuženice- protutužiteljice VK iz [adresa] se prihvaća kao osnovana te se presuda Općinskog suda u Rijeci od 5. svibnja 2026. poslovni broj Pn-358/2020- 48 ukida u točkama I i III izreke i vraća sudu na ponovno odlučivanje .

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Rijeci od 5. svibnja 2026. poslovni broj Pn- 358/2020-48 presuđeno je:

"I. Nalaže se tuženici-protutužiteljici VK tužiteljici – protutuženici UK isplatiti iznos od 500,00 € (petstoeura) sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na taj iznos od 9. listopada 2020. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena; od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena; a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 (petnaest) dana.

II. Odbija se protutužbeni zahtjev tuženice – protutužiteljice koji glasi: "1. Nalaže se tuženici isplatiti tužiteljici iznos od 25.000,00 kn uvećano za zateznu kamatu koja teče od dana presuđenja pa do isplate po stopi sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženici nadoknaditi tužiteljici prouzročeni parnični trošak, u roku od 15 dana."

III. Nalaže se tuženici-protutužiteljici VK tužiteljici – protutuženici UK naknaditi parnični trošak u iznosu od 2.749,00 € sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 5. svibnja 2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 (petnaest) dana."

2. Protiv presude žalbu je uložila tuženica- protutužiteljica zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353.st.1.točka 1. do 3. ZPP-a. Ukazuje na apsolutno bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer presuda ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati, nema razloga o odlučnim činjenicama i ti razlozi su proturječni onome što u razlozima presude govori o sadržaju isprava i iskazima, te na relativno bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP -a zbog povrede članka 8. ZPP-a. Navodi da je prvostupanjski sud prilikom obrazlaganja pobijane odluke u potpunosti zanemario, tj. propustio obrazložiti od kakvog je značaja odluka u prekršajnom postupku odnosno zaključci prekršajnog suda iz tog postupka. Zaključci iz mišljenja imenovane vještakinje, a sagledani kroz Orijentacijske kriterije i iznose ne daju osnova za odluku o visini konačno postavljenog tužbenog zahtjeva, što prvostupanjski sud propušta utvrditi. Tijekom dokaznog postupka nije proveden niti jedan dokaz koji bi potvrdio postojanje fizičkih tegoba kod tužiteljice-protutužene. Zaključak suda o istima, a bez odgovarajućeg dokaza, neutemeljen je, kao što je bez temelja i opravdanje visine tužbenog zahtjeva navodnim fizičkim tegobama. Predlaže sudu preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev kao i zahtjev tužiteljice - protutužene za naknadom troškova postupka, a podredno pobijanu presudu ukinuti te vratiti na ponovni postupak prvostupanjskom sudu.

3. Odgovor na tužbu nije podnesen.

4. Žalba je djelomice osnovana.

5. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda, te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, je našao da je sud prvog stupnja donošenjem pobijane presude u ukinutom dijelu počinio bitnu povredu postupka propisanu u čl. 354. st. 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku jer presuda u tom dijelu ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati i nema razloga o odlučnim činjenicama. Osim toga, sud je nepotpuno utvrdio činjenično stanje u tom dijelu, te na tako nepotpuno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo.

5.1. Što se tiče točke II izreke presude u kojoj je odbijen protutužbeni zahtjev tužene- protutužiteljice sud pravilno navodi da tijekom postupka nije utvrđeno da bi na strani iste postojala protupravna radnja naspram tužiteljice-protutužene niti da bi tužena– protutužiteljica trpjela ikakvu štetu. Njeni navodi ostali su na razini subjektivnog doživljaja bez dokaza, a ista u svojim žalbenim razlozima niti ne osporava navedeno, zbog čega je sud u tom dijelu presudu potvrdio.

6. U žalbenom postupku tužena-protutužiteljica osporava cijelu presudu, ali kao sporno ističe utjecaj prekršajnog postupka na ovaj predmet, visinu tužbenog zahtjeva i pitanje fizičkih tegoba tužiteljice.

7. Prvostupanjski sud ocjenjuje da je potraživani iznos od 500,00 € primjeren pravičnoj novčanoj naknadi, imajući u vidu da je tužiteljica - protutuženica pretrpjela kratkotrajne fizičke tegobe te strah srednjeg, a potom blagog intenziteta, bez trajnih posljedica i bez smanjenja životne aktivnosti. Iako se radi o šteti manjeg intenziteta, sud je prilikom odlučivanja uzeo u obzir okolnosti nastanka štete, osobito iznenadnost i neosnovanost postupanja tuženice - protutužiteljice te činjenicu da je do štetnog djelovanja došlo uporabom nadražujućeg sredstva u zatvorenom prostoru.

8. Uvidom u dostavljenu medicinsku dokumentaciju utvrđeno je da je psihijatrijski i ranije liječena, a dostavljena dokumentacija Klinike za psihijatriju KBC Rijeka je za period od 26.8.2020. (list 18) do 4.11.2020 (list 26 spisa). Najprije je pregledana od strane Hitne medicinske pomoći (list 25 spisa) 25.8.2020. gdje je savjetovana, da bi se 26.08.2020. javila svom psihijatru radi pogoršanja psihičkog stanja. Dijagnoza koja je postavljena bila je Akutna reakcija na stres F43.0. Vještakinja je u svojem mišl jenju navela da je navedeni poremećaj prolazan i koji se razvija obično kod osobe bez drugog mentalnog poremećaja i pojavljuje se kao reakcija na izniman fizički ili psihički stres te obično prolazi nakon nekoliko sati ili dana.

8.1. Strah srednjeg intenziteta trajao je do pružanja liječničke pomoći od strane Hitne medicinske pomoći radi opisanih smetnji pečenja u grlu i suzenja očiju. Strah blagog intenziteta trajao je do javljanja svom psihijatru odnosno 26.08.2020. (list 18 spisa). Za pretrpljene fizičke bolove vještakinja je navela kako navedeno nije u domeni psihijatra, isto kao i potreba za tuđom pomoći i njegom iako iz općeg medicinskog znanja uvažavajući činjenice opisanog događaja i nakon njega, doimlje da isto nije bilo potrebno.

9. Polazeći od stanja spisa, ovaj sud prihvaća žalbene navode tuženice-protutužiteljice kojima ukazuje na to da pobijana presuda pati od bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a. Naime, prvostupanjska presuda u ukinutim točkama nema razloga o odlučnim činjenicama, a njezino je obrazloženje u pogledu utvrđivanja visine štete u suprotnosti sa dokazima. Izneseni nalaz i mišljenje vještakinje, u korelaciji s utvrđenjima prvostupanjskog suda, ne pružaju pravno relevantnu i valjano obrazloženu osnovu za podvođenje pod pravni standard pravične novčane naknade te donošenje odluke o meritumu u pogledu visine postavljenog tužbenog zahtjeva.

10. Nadalje, osnovano tuženica - protutužiteljica u žalbi ističe da je prvostupanjski sud, prilikom obrazlaganja pobijane odluke, u potpunosti propustio pravno analizirati i ocijeniti prejudicijelni značaj te utjecaj odluke donesene u prekršajnom postupku. Navedeni propust dobiva na težini s obzirom na značajan protek vremena, budući da je prekršajna presuda donesena 16. studenoga 2023. dok prvostupanjski sud o glavnoj stvari u ovom postupku odlučuje tek 5. svibnja 2026. Jednako tako, činjenični zaključak prvostupanjskog suda o postojanju „realno i objektivno potvrđenih fizičkih tegoba“ na strani tužiteljice - protutuženice, predstavlja arbitrarno utvrđenje koje se ne može sa sigurnošću ispitati niti ono nalazi uporište u priloženim materijalnim dokazima u spisu.

11. Zbog navedenog, sud je sukladno odredbi članka 368. st. 1. ZPP-a odbio žalbu i potvrdio točku II izreke presude, a sukladno odredbi čl. 369.st.1. ZPP-a ukinuo točke I i III izreke presude i vratio na ponovno odlučivanje.

12. U ponovljenom postupku ovaj će sud iznova ocijeniti pravni značaj i relevantnost odluke, odnosno meritornih zaključaka donesenih u prekršajnom postupku. Nadalje, sud će ponovno utvrditi osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva, s posebnim osvrtom na intenzitet i trajanje straha te fizičkih tegoba tužiteljice-protutužene, kao i opravdanost dosude te visinu pripadajuće naknade štete, nakon čega će donijeti na zakonu zasnovanu i pravilno obrazloženu odluku.

12.1. Prilikom ponovnog odlučivanja o troškovima parničnog postupka, sud će primjenom mjerodavnih odredbi Zakona o parničnom postupku i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika uzeti u obzir visinu prvobitno postavljenog tužbenog zahtjeva, visinu protutužbenog zahtjeva, visinu specificiranog tužbenog zahtjeva, te konačni procesni uspjeh stranaka u ovom sporu.

U Požegi, 12. kolovoza 2026.

Predsjednik vijeća

Branimir Miljević