REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Gž-5/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branke Ribičić, kao predsjednice vijeća, Branimira Miljevića kao izvjestitelja i člana vijeća i Renate Marić kao članice vijeća, u pravnoj stvari prvo tužitelja ŽE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i drugo tužitelja PE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oba zastupani po punomoćnici Andrei Čoti, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika Sava osiguranje d.d. – Podružnica Hrvatska iz Zagreba, Roberta Frangeša Mihanovića 9, OIB:45237012600, zastupanog po punomoćniku Zvonimiru Bućanu, odvjetniku u Splitu, radi naknade štete, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: Pn-412/2022- 24, od 31. listopada 2025., u sjednici vijeća održanoj 12. kolovoza 2026.,

p r e s u d i o  j e

Žalba prvo tužitelja ŽE i drugo tužitelja PE odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: Pn- 412/2022-24, od 31. listopada 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: Pn-412/2022-24, od 31. listopada 2025., presuđeno je:

I. Nalaže se tuženiku da tužitelju pod 1) na ime naknade neimovinske štete uslijed povrede prava osobnosti zbog fizičkih bolova, pretrpljenog straha, naruženja i smanjene opće životne aktivnosti isplati iznos od 442,04 eura, sa zateznom kamatom od dana presude do dana isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope (koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu do zatraženih 2.638,01 EUR-a tužbeni zahtjev odbija.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju pod 1) na ime naknade imovinske štete uslijed troška liječenja, te tuđe pomoći i njege isplati iznos od 87,78 eura, sa zateznom kamatom koja teče od 8. studenog 2019. godine do isplate, a obračunava po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope, na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekuće polugodište za 3% poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu tužbeni zahtjev odbija.

III. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" Nalaže se tuženiku da tužitelju pod 2) na ime naknade neimovinske štete uslijed povrede prava osobnosti zbog pretrpljenog straha isplati iznos od 929,05 eura, sa zateznom kamatom od dana presude do dana isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope (koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana."

IV. Nalaže se tuženiku da tužiteljima pod 1) i 2) naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 297,50 EUR-a, sve u roku od 15 dana. ''

2. Protiv prvostupanjske presude žalbu su uložili tužitelji zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži, a pobijana presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev usvoji u cijelosti, ili ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

2.1. U sadržaju žalbe tužitelji posebno ukazuju da je prvostupanjski sud kao odlučnu činjenicu naveo da je tuženik u odgovoru na tužbu iznio tvrdnju da je na ime naknade neimovinske štete, te imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege isplatio prvo tužitelju iznos od 1.607,90 eura, a drugo tužitelju iznos od 524.98 eura, međutim kako prilikom dostave odgovora na tužbu tuženik nije priložio u tom pravcu nikakve dokaze kojima bi potvrdio ove navode, sud je prihvaćajući naknadne dokaze u tom pravcu, počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka i prekoračio svoje ovlasti.

2.2. Glede neimovinske štete tužitelji spore i visinu dosuđene naknade, odnosno umanjenje njihovih zahtjeva smatrajući da je sud pogrešno izračunao stvarnu neimovinsku štetu koju su pretrpjeli pogrešnom primjenom materijalnog prava i krutim tumačenjem Orijentacijskih kriterija, a nauštrb procjenjivanja stvarno nastale neimovinske štete.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, nije našao da bi sud prvog stupnja donošenjem pobijane presude počinio neku od bitnih povreda postupka, dok je pravilno primijenio materijalno pravo.

6. U razlozima presude prvostupanjski sud dao je za svoj pravni stav jasno obrazloženje, tako da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla preispitati, niti je u bilo čemu nerazumljiva ili ima proturječja između izreke i razloga presude.

6.1. Neosnovano tužitelji u žalbi prigovaraju da je prvostupanjski sud protivno zakonu prihvatio dokaze tuženika o isplaćenoj šteti tužiteljima, iako nisu dostavljeni do okončanja pripremnog postupka. Naime, procjena suda mora se temeljiti na činjenicama koje su specifične za svaki pojedini slučaj. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud ne može odbiti izvođenje takvog dokaza, jer tuženik u trenutku zaključenja pripremnog postupka nije mogao pretpostaviti da će tužitelji osporiti da su primili uplatu štete i da će izvođenje tog dokaza biti potrebno.

7. U prvostupanjskom postupku nije bila sporna ni pasivna legitimacija tuženika ni odgovornost za štetu, a u drugostupanjskom postupku sporna je visina dosuđene štete kao i visina isplaćene štete tijekom postupka.

8. Provjerom priloženih uplata utvrđeno je da je tuženik 13. lipnja 2025. u spis dostavio potvrde o plaćanju 199,08 EUR-a, a 31. siječnja 2020. na ime naknade štete zadrugo tuženika 325,90 EUR-a, ili ukupno 524,98 EUR-a. Za prvo tužitelja tuženik je dostavio potvrde o uplati 809,74 EUR-a. i 748,22 EUR-a, ili ukupno 1.557,96 EUR-a.

9. Dakle, kako je u drugostupanjskom postupku ostalo sporan iznos adekvatne novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege, analizirani su nalazi i mišljenja saslušanih medicinskih vještaka radi ocijene težine ozljeda i primjerene novčane satisfakcije težini i posljedicama tih ozljeda.

10. Temeljem medicinske dokumentacije i nalaza medicinskih vještaka dr. Danći Tripalo i dr. Nikole Sikirice, utvrđene su sve relevantne činjenice glede težine i posljedica zadobivenih povreda tužitelja.

10.1. Vještak Nikola Sikirica iskazao je da je prvo tužitelj u trenutku štetnog događaja doživio primarni strah u trajanju od pola minute, nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta od 24 sata, zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta u trajanju od 7- 10 dana, te sekundarni strah blažeg intenziteta do 8 tjedana. Drugo tuženik ŠE je uzevši u obzir nalaz kliničkog psihologa od 10. prosinca 2019. doživio sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju do 2 mjeseca.

10.2. Vještak dr. Danći Tripalo iskazala je da se prvo tužitelj nakon štetnog događaja tužio na bolove u glavi i vratu, a EKG vratne kralježnice i glave nisu pokazali znakove koštane traume. Predložen mu je mekani okovratnik slijedećih 5 (pet) dana. Na kontroli neurokirurga od 25. studenoga 2019. predloženo mu je da se nakon akutnih bolnih simptoma se javi fizijatru.. Liječenje je trajalo mjesec dana. Nema umanjenja životnih aktivnosti jer se radi o blažoj tjelesnoj ozljedi. Imao je bolove jakog intenziteta 1 (jedan) dan, srednjeg intenziteta jedan tjedan i u slabom intenzitetu 6 (šest) tjedana. Tuđa pomoć i njega je bila potrebna 2 (dva) tjedna po 2 (dva) sata dnevno dok je nosio okovratnik, a sastojala se u pomoći kod osobne higijene. Naruženosti nema.

11. Nalaze i mišljenja sudskih vještaka pravilno je prvostupanjski sud prihvatio u cijelosti i na njima temeljio svoju odluku, jer su nalazi izrađeni stručno i detaljno, a vještaci su na iznesene primjedbe dali i konkretne odgovore.

12.Temeljem nalaza vještaka drugostupanjski sud smatra da su tužitelji nedvojbeno pretrpjeli povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, jer na to ukazuje težina zadobivenih povreda i intenzitet i trajanje posljedica povređivanja. Stoga u konkretnom slučaju tužiteljima pripada pravo na pravičnu novčanu satisfakciju primjenom odredbi članka 1046. stavka 1. i članka 1100. stavka. 1-3. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ , br. 35/05., 41/08., 125/11, 76/15 - dalje: ZOO), u vezi sa člankom čl. 19. st. 2. ZOO-a, a kao kriteriji za određivanje visine novčane satisfakcije uzeti su trajanje i intenzitet fizičkih bolova, te intenzitet i trajanje straha.

12.1. Razmatrajući utvrđene vidove neimovinske štete po pojedinim kriterijima polazeći od činjenice da je neimovinska šteta po osnovi povrede prava osobnosti jedinstvena šteta, a pojedine manifestacije te štete su tek kriteriji za utvrđivanje visine pravične novčane satisfakcije, imajući pri tome u vidu da su u odnosu na tužitelje povrede ostavile blaže posljedice, dosuđeni iznos u svojoj ukupnosti primjeren i sukladan pravnom shvaćanju Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske sa sjednica održanih 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020.

12.2. Može se polemizirati da li je po pojedinom kriteriju mogao biti utvrđen viši ili niži iznos novčane satisfakcije, ali cijeneći posljedice ozljeda koje je pretrpio prvo tužitelj s osnove povrede prava osobnosti, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da bi iznos od ukupno 2.000,00 EUR-a, bio adekvatna novčana satisfakcija.

12.3. Glede nenovčane imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege, pravilno je utvrđeno da je prvo tužitelju ista bila potrebna ukupno 14 sati, što ukupno iznosi 74,37 EUR, odnosno, 5,31 EUR po jednom satu potrebe za tuđom pomoći i njegom. Tužitelju je priznat i iznos od 13,41 EUR za kupnju ovratnika, ili ukupno 87,78 EUR-a, imovinske štete. 13. Budući je tuženik isplatio prvo tužitelju na ime naknade neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć njegu ukupno 1.557,96 EUR-a, pravilno mu je dosuđen iznos od 442,04 EUR-a, dok je s preostalim dijelom zahtjeva odbijen.

13. Drugo tuženik je u trenutku štetnog događaja imao 5 godina i pretrpio je sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju do 2 mjeseca, dok drugih posljedica nije imao. Drugostupanjski sud smatra da je pravilno prvostupanjski sud ocijenio da bi iznos od 500.00 eura bio adekvatna pravična novčana naknada, pa kada se uzme u obzir da je tuženik drugo tužitelju isplatio iznos od 524,98 EUR-a, pravilno je taj dio zahtjeva odbijen kao neosnovan.

14. Nije osnovana žalba ni glede odluke o troškovima postupka.

14.1.Troškovi postupka sastoje se od troškova zastupanja tužitelja po punomoćniku i određeni su primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23), prema vrijednosti spora, a presuđeni su temeljem odredbe članka 154. stavak 2. i članka 155. ZPP-a.

14.2. Sukladno uspjehu tužitelja u parnici (s osnovom zahtjeva 100%, a s visinom 14%,), tužitelji su u sporu uspjeli sa 57% a tuženik sa 43%, pa im pripada 14% priznatih troškova postupka ili ukupno 297,50 EUR-a, kako je to pravilno obrazložio prvostupanjski sud.

15. Zbog svega iznesenog, temeljem članka 368. stavak 1. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud odlučio je kao u izreci ove presude.

U Požegi 12. kolovoza 2026.

Predsjednica vijeća:

Branka Ribičić