REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: IR-113/2026

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: predsjednice vijeća Sanje Gospočić, te Roberta Završkog i Mladena Genca kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić u svojstvu zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog BN, kojeg brani Ringo Špaleta, odvjetnik u Drnišu, zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 41/77, 55/89, 05/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22 i 47/23), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj putem branitelja protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, Prekršajnog odjela, broj: 56. Pp-2479/2026 od 5. kolovoza 2026., na sjednici vijeća 12. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog BN i potvrđuje pobijano rješenje.

O b r a z l o ž e n j e

1. Pobijanim rješenjem, okrivljenom BN je na temelju odredbe čl. 135. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ), u prekršajnom postupku koji se protiv njega vodi zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, određeno zadržavanje koje započinje 5. kolovoza 2026. u 17:00 sati, a najdulje do 13. kolovoza 2026. u 14:00 sati, i to u Zatvoru u Šibeniku, uz uračunavanje, na temelju čl. 135. st. 2. PZ-a, vremena za koje je okrivljenik bio uhićen od strane djelatnika PP Šibenik od 4. kolovoza 2026. u 20:02 sati do 5. kolovoza 2026. u 15:30 sati, kada je doveden pred sud, s obrazloženjem da postoji stvarna i izravna opasnost da bi okrivljenik puštanjem na slobodu mogao započeti novi fizički napad na istu ili drugu osobu, osobito kada se dovede u visok stupanj alkoholiziranosti, s obzirom na to da je već pravomoćno osuđen zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira presudom Općinskog suda u Šibeniku broj Pp-3594/2023 od 27. prosinca 2023., na koju odluku nije reagirao promjenom ponašanja, te s obzirom na način počinjenja prekršaja koji mu se stavlja na teret, jer postoji osnovana sumnja da nije samovoljno odustao od fizičkog napada niti se smirio, već je u daljnjem agresivnom postupanju spriječen isključivo upotrebom fizičke sile od strane interventne policije, pri čemu je agresivno ponašanje ispoljio na mjestu na kojem se nalazio veći broj osoba, što dodatno povećava društvenu opasnost njegova ponašanja i rizik od eskalacije nasilja u masi ljudi, dok blaže mjere opreza ne bi postigle svrhu sprječavanja ponavljanja djela.

2. Protiv tog rješenja okrivljenik je pravodobno, putem branitelja Ringa Špalete, odvjetnika u Drnišu, podnio žalbu zbog bitne povrede odredbi prekršajnog postupka, povrede materijalnog prava, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog odluke o zadržavanju, s prijedlogom da ovaj sud prihvati navode žalbe i ukine pobijano rješenje.

U žalbi se navodi da se okrivljeniku optužnim prijedlogom Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten, Urbroj: 211-07/26-5/20227, Klasa: 511-13-07-26-1 od 5. kolovoza 2026., stavlja na teret da je počinio prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira na način da je narušavao javni red, a na koji se optužni prijedlog okrivljenik očitovao da se ne osjeća krivim.

Uvidom u sam predmetni spis, a osobito nakon saslušanja okrivljenika, vidljivo je da nije počinjeno nikakvo remećenje mira, odnosno da se okrivljenik nije ponašao „na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir“, kako je to opisano u čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i kako je opisano u prekršajnom nalogu.

Naime, iz same obrane okrivljenika, kao i iz priloženih ovjerenih izjava svjedoka, majke ZN i oca JN, jasno proizlazi da nema elemenata nasilja i vrijeđanja onako kako ga se tereti u optužnom prijedlogu. Okrivljenik je bio samo iritiran pristupom zaštitara prema njegovoj staroj majci, kojeg je zamolio da je pusti s vodom, na što ga je zaštitar grubo vrijeđao i odgurivao te je, iz samo njemu poznatih razloga, pozvao interventnu policiju na bezrazložno uredovanje, gdje su oni, bez ikakve komunikacije, okrivljenika s leđa uhvatili i srušili na pod, vezali ga, digli i tek tada s njim razgovarali te ga mirno odveli u službeno vozilo. Kako je okrivljenik 23. travnja 2026. zadobio ozljede u prometnoj nesreći koje do današnjeg dana nisu zacijelile i trpi bol prilikom dodira, refleksno se trznuo, a što su policajci shvatili kao opiranje, pa su ga bacili na pod i njih osam ga, držeći ga na podu, vezalo. Kada je uspostavljena komunikacija, policajci su okrivljenika digli sa zemlje i bez ikakvog opiranja nastavili razgovor, nakon čega je okrivljenik samovoljno otišao u službeno vozilo. U dokaz tih navoda predlaže se ovjerena izjava ZN, ovjerena izjava JN te medicinska dokumentacija – otpusno pismo Opće bolnice Šibensko-kninske županije.

Kod takvog činjeničnog stanja, a prema cjelokupnom stanju spisa, pobijano rješenje o zadržavanju je posve nehumano i nezakonito jer naslovljeni sud nije u dostatnoj mjeri cijenio činjenice o životnim situacijama, gdje za jedne vrijedi pravilo da mogu unijeti vodu, dok za druge ne, odnosno da vodu mogu kupiti po znatno većoj cijeni na šanku, a iz samog ponašanja okrivljenika pred sudom više je nego jasno bilo da okrivljenik nema namjere nauditi nikome niti izazivati bilo kakvo remećenje reda i mira, dok se njegov emocionalni istup radi zaštite majke ne može kvalificirati kao agresivno i nasilničko ponašanje, pa je sasvim prvenstveno nehumano odrediti zadržavanje na deset dana, obrazlažući to činjenicom da je evidentiran i osuđen po presudi prekršajnog suda iz 2023. godine, ne ulazeći u bit same presude i nastalog događaja.

Iz svih naprijed navedenih razloga u cijelosti se pobijaju osnove za određivanje zadržavanja jer same osnove za određivanjem zadržavanja nisu konkretizirane i popraćene dokazima koji bi nesporno utvrdile da postoji sumnja da bi se okrivljenik na bilo koji način ponašao na drzak i nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir, a sud svoju odluku o određivanju zadržavanja bazira na priloženoj prekršajnoj evidenciji iz 2023. godine, čime se krše osnovna ljudska prava i pravo na presumpciju nevinosti, jer je dovoljno osobu koja je prekršajno evidentirana osumnjičiti pa da je prekršajni sud automatski proglasi krivom bez vođenja postupka i odredi zadržavanje. Obrana ističe da je takva odluka donesena po prijedlogu policije koji, u nedostatku valjanih osnova, samo naglašava prekršajnu evidenciju, a koju je sud formalno prihvatio, pa je toj osobi, u ovom slučaju okrivljenom BN, odredio zadržavanje od deset dana, što je posve nehumano, prvenstveno stoga što isti provodi medicinske terapije radi sudara, što je samohrani otac maloljetnog djeteta te voditelj svog obrta od kojeg neposredno žive još četiri obitelji, pa je odluka suda o zadržavanju krajnje rigorozna.

Slijedom svega naprijed navedenog, predlaže se da ovaj sud prihvati navode iz žalbe i ukine pobijano rješenje, s obzirom na to da nema nikakve opravdane bojazni da bi okrivljenik mogao počiniti istovrsno ili slično prekršajno djelo.

3. Žalba nije osnovana.

4. Rješavajući o žalbi okrivljenika sukladno odredbi čl. 211. st. 3. PZ-a, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je prvostupanjski sud pravilno, sukladno odredbi čl. 135. st. 1. t. 3. PZ-a, okrivljeniku odredio zadržavanje.

5. Naime, u obrazloženju navedenog rješenja prvostupanjski je sud dao jasne i valjane razloge za određivanje zadržavanja, koje prihvaća i ovaj sud, dakle da će se samo takvom mjerom otkloniti opasnost od ponavljanja djela.

6. Uzimajući u obzir značaj i težinu prekršaja koji se okrivljeniku optužnim prijedlogom stavlja na teret, kao i sve okolnosti koje proizlaze iz spisa predmeta i koje ističe prvostupanjski sud, ovaj sud je imao u vidu očiti visoki stupanj opasnosti od recidivizma.

7. U odnosu na žalbene navode okrivljenika iz kojih proizlazi nedostatnost dokaza da bi počinio djelo koje mu se stavlja na teret, postojanje okolnosti koje isključuju krivnju i neuvažavanje činjenice da postupanje policije nije bilo potrebno, pravilno i zakonito, upućuje se okrivljenik da u ovoj fazi postupka, dokumentacija u spisu za ovaj sud pruža dovoljan stupanj osnove sumnje da je prekršaj i počinjen od strane okrivljenika, a što je dostatan opći zakonski uvjet da bi se protiv okrivljenika zadržavanje uopće moglo odrediti. Je li okrivljenik doista i počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret, te postojanje olakotnih okolnosti koje bi se mogle uzeti u obzir prilikom odluke o kazni, ne može biti predmetom ocjene u preispitivanju odluke o određivanju zadržavanja, pa su u tom smislu žalbeni navodi okrivljenika neosnovani.

8. Promatrajući dosadašnji dio postupka i s aspekta pravičnosti u njegovoj ukupnosti, ovaj sud je utvrdio da je žalitelju svakako pružena realna i razumna mogućnost kvalitetne obrane, dakle da angažira branitelja, upozna se s optužbom, iznese obranu ako želi i u obliku u kojem želi te sudjeluje u postupku, pa ovaj sud ne nalazi bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka niti povredu jamstva obrane predviđenu Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Napominje se da slobode i prava propisana Ustavom Republike Hrvatske te Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda mogu biti podvrgnuta formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom. Člankom 16. Ustava Republike Hrvatske propisano je da se slobode i prava mogu ograničiti, ali samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje te da svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. Po ocjeni ovog suda, zahvat u temeljna prava okrivljenika utemeljen je na normi zakonskog ranga i razmjeran je naravi potrebe u ovom prekršajnom predmetu.

9. U odnosu na istaknutu povredu materijalnog prekršajnog prava, kako se u ovom žalbenom postupku odlučuje o procesnom rješenju, na takav žalbeni navod može mu se odgovoriti tek na način da povrede materijalnog prekršajnog prava na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti nisu utvrđene.

10. Slijedom navedenog, na temelju čl. 211. st. 2. t. 2. PZ-a odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 12. kolovoza 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v. r.

Sanja Gospočić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 4 otpravka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.