Republika Hrvatska

Općinski sud u Kutini

Hrvatskih branitelja 1

44320 Kutina

Poslovni broj: P-332/2024-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Kutini, po sucu toga suda Lovorki Grahek, u pravnoj stvari tužitelja SĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Ostoić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB:52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Sisku, nakon glavne rasprave održane i zaključene 6. srpnja 2026. u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja i zakonskog zastupnika tuženice, 12. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Utvrđuje se da na dijelu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu kao poslužne nekretnine, a koja u naravi predstavlja kolni i pješački pristupni put, postoji pravo služnosti puta, a u korist suvlasnika nekretnine upisane kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] kao povlasne nekretnine, što je tužena dužna priznati i trpjeti uknjižbu stvarnog prava služnosti puta, površine 267 m2 (dužine 88,94 m i širine 3,00 m) na ime tužitelja, jer će u protivnom isto zamijeniti ova presuda, u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženoj naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužitelju SĆ naknaditi tuženici Republici Hrvatskoj troškove parničnog postupka u iznosu od 500,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 12. kolovoza 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja te godine, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

Odbija se prigovor mjesne nenadležnosti ovog suda kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio Općinskom građanskom sudu u Zagrebu tužbu protiv tuženice radi utvrđenja postojanja prava služnosti puta u kojoj je naveo da se dana 21. prosinca 2023. obratio Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi mirnog rješenja spora, te da su ispunjenje pretpostavke za podnošenje tužbe protiv tuženice. Tužitelj je naveo da je suvlasnik nekretnine, u naravi dvorište, spremište i kuća izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], [adresa], upisana u zemljišne knjige kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk. ul. [broj ZK uloška], da se za prilaz predmetnoj nekretnini iz toč. I. koristi postojećim prilaznim putem na z. k. č. broj [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] a koja odgovara katastarskoj k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja je u vlasništvu tuženice. Da bi nesmetano imao jedini prilaz svojoj nekretnini tužitelj je predložio da sud donese presudu kojom će utvrditi da na dijelu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu kao poslužne nekretnine, a koja u naravi predstavlja kolni i pješački pristupni put, postoji pravo služnosti puta, a u korist suvlasnika nekretnine upisane kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] kao povlasne nekretnine, što je tuženica dužna priznati i trpjeti uknjižbu stvarnog prava služnosti puta, površine 267 m2 (dužine 88,94 m i širine 3,00 m) na ime tužitelja, jer će u protivnom isto zamijeniti ta presuda.

2. Rješenjem predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Su-IV- 108/2024-4 od 26. travnja 2024. ovaj sud je određen kao drugi stvarno nadležan sud za postupanje u ovom predmetu te je spis ustupljen ovom sudu na daljnje postupanje.

3. Tuženica je u odgovoru na tužbu istaknula prigovor mjesne nenadležnosti ovog suda te je osporila osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Istaknula je prigovor nedostatka aktivne legitimacije s obzirom da je tužitelj samo suvlasnik nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja je u tužbenom zahtjevu navedena kao povlasna nekretnina. Budući da je tužitelj upisan kao suvlasnik na 10. suvlasničkom dijelu: ½ dok je kao suvlasnik 9. suvlasničkog dijela: ½ upisana RĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], smatra da se ista pojavljuje kao nužni suparničar u ovom postupku te da MĆ nije bio ovlašten pokrenuti ovaj parnični postupak kao jedini tužitelj. S obzirom na navode tužitelja prema kojima opisani smjer pružanja služnosti predstavlja jedini pristup njegovoj nekretnini tuženica smatra da bi iz navedenog proizlazilo da tužitelj u ovom parničnom postupku postavlja zahtjev za utvrđenje nužnog prolaza o kojem bi zahtjevu bilo potrebno odlučivati u izvanparničnom postupku. Navela je da činjenični supstrat tužbe nije potkrijepljen dokazima iz kojih bi jasno proizlazila bilo koja druga zakonska osnova za stjecanje prava služnosti opisanog sadržaja sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, s obzirom na navedeno, predložila je sudu sukladno članku 19. stavku 1. ZPP-a obustaviti ovaj parnični postupak. Navela je da iz samog „petita“ tužbe ne proizlazi u korist koje je nekretnine kao povlasne potrebno uspostaviti predmetnu služnost, da uvidom u dokumentaciju Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba proizlazi da prema identifikaciji katastarska čestica broj [katastarska čestica] upisana u posjedovni list broj 2897 k. o. [katastarska općina] odgovara zemljišnoknjižnoj čestici broj 3894/1 upisanoj u z.k.u.l. broj 73519 k. o. [katastarska općina], da je iz povijesti promjena na katastarskim česticama od 11. srpnja 2024. navedena nekretnina katastarske oznake k. č. br. [katastarska čestica] nastala od dijela k. č. br. [katastarska čestica] i to 1958. godine u postupku revizije katastarskog operata te je na istoj od 1958. kao posjednik evidentirana Šumarija Sljeme kao prednik Hrvatskih šuma d.o.o. Smatra da je iz očitovanja Hrvatskih šuma d.o.o. od 7. prosinca 2022. razvidno da je predmetni dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uključen u šumskogospodarsku osnovu te da se nalazi u Programu gospodarenja gospodarskom jedinicom „Sljeme-MedvedgradskeŠume“. Istaknula je da je člankom 12. Uredbe o osnivanju prava građenja i služnosti na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 87/2019.) u vezi s člankom 58. Zakona o šumama („Narodne novine“ broj: 68/2018., 115/2018., 98/2019., 32/2020., 145/2020., 101/2023., 145/2023. i 36/2024.) taksativno navedeno u koje se svrhe može osnovati pravo služnosti na šumi i/ili šumskom zemljištu, a među kojima nije propisano osnivanje prava služnosti puta/prolaza te da iz navedenog proizlazi da na predmetnoj nekretnini nije dozvoljeno osnivanje prava, utvrđenje kojeg zahtjeva tužitelj. U pogledu visine postavljenog tužbenog zahtjeva tuženica je istaknula da tužitelj ničim ne dokazuje iz kojeg razloga zahtijeva utvrđenje prava služnosti u opsegu koji je opisan u tužbenom zahtjevu odnosno u dužini 88,94 i širini 3 metra, niti iz dokaza dostavljenih uz tužbu proizlazi da je u navedenom sadržaju i opsegu istu ikada izvršavao. Smatra da iz dokaza dostavljenih uz tužbu ne proizlazi da bi ovako opisani smjer pružanja služnosti predstavljao jedini mogući prilaz povlasnoj nekretnini. Predložila je obustaviti ovaj parnični postupak, podredno odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

4. Ovaj sud je postupku izvršio uvid u rješenje o izvedenom stanju Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Klasa: UP/I-350-05/18-007/324 od 20. veljače 2020. (str. 3-6 spisa), rješenje o izvedenom stanju Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Klasa: UP/I 350-05/2013-007/19118 od 13. veljače 2014. (str. 7-9 spisa), identifikaciju čestica Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba od 19. prosinca 2022. (str. 10 spisa), skicu izmjere (str. 11 spisa), zahtjev za mirno rješenje spora od 20. ožujka 2024. (str. 13 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 14-15 spisa), dopis Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba od 11. srpnja 2024. (str. 50-51 spisa), Izvod iz katastarskog plana od 11. srpnja 2024. (str. 52-53 spisa), izvod iz posjedovnog lista broj 2897 k. o. [katastarska općina] (str. 54-55 spisa), Očitovanje Hrvatskih šuma d.o.o. o statusu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 7. prosinca 2022. (str. 56-62 spisa) te je proveo dokaz saslušanjem tužitelja.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. U odnosu na prigovor tuženice u pogledu mjesne nenadležnosti ovog suda valja navesti da je tužitelj podnio tužbu Općinskom građanskom sudu u Zagrebu koji je stvarno i mjesno nenadležan sukladno odredbo članka 56. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., dalje: ZPP). Međutim, rješenjem predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Su- IV-108/2024-4 od 26. travnja 2024. ovaj sud je određen kao drugi stvarno nadležan sud za postupanje u ovom predmetu te je spis ustupljen ovom sudu na daljnje postupanje, pa prigovor mjesne nenadležnosti nije osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje postojanja prava služnosti puta na dijelu nekretnine – zemljišnoknjižne čestice broj (dalje: zk.č.br.) 3894/1 upisane u zemljišnoknjižni uložak broj (dalje: zk.ul.br.) 73519 katastarske općine (dalje k.o.) Šestine u vlasništvu tuženice kao poslužne nekretnine (za koji dio tužitelj tvrdi da u naravi predstavlja kolni i pješački pristupni put), a u korist suvlasnika nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine i to u površini 267 m2 (dužine 88,94 m i širine 3,00 m) i upis tog prava u zemljišnu knjigu.

8. U postupku nije sporno da je u zemljišnoj knjizi tuženica upisana kao vlasnica na zk.č.br. 3894/1 upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da su tužitelj i RĆ upisani kao suvlasnici na zk.č.br. 3204/2 upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], svaki u ½ dijela.

9. Sporna je aktivna legitimacija tužitelja, da li je tužitelj svoj zahtjev trebao ostvariti u izvanparničnom postupku te je sporno postojanje predmetnog prava služnosti puta.

10. Prije svega valja navesti da tužbeni zahtjev, postavljen na način kako je navedeno u predmetnoj tužbi, nije usmjeren na osnivanje nužnog prolaza u korist nekretnine tužitelja (o kojem bi se trebalo raspravljati u izvanparničnom postupku), već iz tužbenog zahtjeva jasno proizlazi da se istim zahtjeva utvrđenje da pravo služnosti puta već postoji te da je tuženica kao vlasnica poslužne nekretnine dužna priznati i trpjeti uknjižbu tog stvarnog prava (u zemljišne knjige). Dakle tužbenim zahtjevom se ne traži donošenje konstitutivne sudske odluke kojom se osniva služnost puta u korist nekretnine tužitelja u smislu odredbe članka 191. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 114/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. - dalje: ZVDSP), već deklaratorna odluka kojom se utvrđuje da takva služnost već postoji i određuje upis te služnosti u zemljišne knjige.

11. Prema odredbi članka 186. stavka 1. ZVDSP stvarna služnost je stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti.

12. Odredbom članka 186. stavka 4. ZVDSP-a propisano je da kad je povlasna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih ima jednako pravo izvršavanja stvarnih služnosti u korist povlasne nekretnine; a kad je poslužna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih mora trpjeti da se ovlaštenik služnosti koja tereti njihovu nekretninu njome služi na način na koji ga ovlašćuje njegovo pravo, odnosno svaki mora propuštati radnje glede poslužne nekretnine koje bi bile suprotne tuđem pravu stvarne služnosti.

13. Odredbom članka 233. stavka 1. ZVDSP-a propisano je da ovlaštenik prava služnosti ima pravo zahtijevati od vlasnika poslužne stvari da prizna i trpi njegovo pravo služnosti kao teret na poslužnoj stvari, te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na njoj, odnosno da propušta činiti na njoj ono što je zbog ovlaštenikova prava dužan propuštati; isto ima pravo zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim činima niječe njegovo pravo služnosti ili ga samovlasno onemogućuje ili uznemirava u izvršavanju toga prava. Stavkom 2. istog članka određeno je da pravo iz stavka 1. toga članka imaju svaki pojedini suvlasnik i zajednički vlasnik povlasne stvari i svaki pojedini od više ovlaštenika istoga prava služnosti plodouživanja.

14. Slijedom navedenog, suvlasnici povlasne nekretnine su u parnici radi utvrđenja postojanja stvarne služnosti jedinstveni, ali ne i nužni suparničari, odnosno svaki pojedini suvlasnik je ovlašten tražiti takvo utvrđenje u korist cijele nekretnine, ali ne u korist suvlasničkog dijela. Dakle, izostanak druge suvlasnice povlasne nekretnine u ovoj parnici ne predstavlja pravnu smetnju za vođenje postupka. U tom smislu prigovor tuženice da tužitelj kao suvlasnik povlasne nekretnine nije ovlašten pokrenuti ovu parnicu nije osnovan.

15. Uvidom u Rješenja o izvedenom stanju od 20. veljače 2020. i 13. veljače 2014. utvrđeno je da su tim rješenjima ozakonjene stambena zgrada i pomoćna zgrada izgrađene na katastarskoj čestici broj (dalje: k.č.br.) 602 k. o. [katastarska općina] u Zagrebu, a koja rješenja su donesena podom zahtjeva tužitelja.

16. Uvidom u Identifikaciju čestica od 19. prosinca 2022. utvrđeno je da zk.č.br. 3894/1 k. o. [katastarska općina] odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (poslužna nekretnina).

17. Uvidom u Skicu izmjere od 17. kolovoza 2022. utvrđeno je da je ista sačinjena od strane dipl. ing. geod. OĆ (po nalogu tužitelja kao investitora) kao prijedlog služnosti puta preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to dužine 88,94 m2 i širine 3 m, koji put bi se protezao od k. č. br. [katastarska čestica] do k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz navedenog proizlazi da se ne radi o skici izmjere postojećeg puta. Osim toga, tužitelj nije dostavio u spis identifikaciju katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa nije moguće utvrditi da li ista odgovara zemljišnoknjižnoj čestici broj 3204/2 k. o. [katastarska općina] za koju tužitelj navodi da je povlasna nekretnina.

18. Uvidom u dopis Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba od 11. srpnja 2024. i izvod iz posjedovnog lista broj 2897 k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirana na posjedniku Hrvatske šume d.o.o. (ranije Šumarije Sljeme).

19. Uvidom u Izvod iz katastarskog plana od 11. srpnja 2024. i Očitovanje Hrvatskih šuma d.o.o. o statusu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 7. prosinca 2022. utvrđeno je da se k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi u Programu gospodarenja jedinicom „Sljeme-Medvedgradske šume“ s Planom upravljanja područjem Ekološke mreže s važnošću od 01.01.208. - 31.12.2027., odnosno da je obuhvaćena gospodarenjem Hrvatskih šuma d.o.o.

20. Tužitelj je u svom iskazu naveo da se predmetna nekretnina nalazi u [adresa], da se zapravo radi o nekretnini koju čine tri parcele, da je nekada tu bio voćnjak, a da se danas nalaze dva objekta, jedan zidani i jedan mali drveni te dvorište, dok su objekti legalizirani. Naveo je da su te nekretnine u njegovom vlasništvu preko 30 godina, da on živi u [adresa] koja se nalazi nedaleko od kbr. 52A i da do nekretnine na kbr. 52A dolazi pješice prelazeći preko nekretnina u vlasništvu ĐĆ, DĆ i NĆ jer do kbr. 52A ne postoji cesta jer je njihova ulica "slijepa ulica". Naveo je da je prije 20 godina tražio od Šumarije da mu dozvole prolaz uz rub šume do svoje nekretnine na kbr. 52A, ali su ga odbili. Tada mu je susjeda DĆ dozvolila da preko njezine nekretnine koja se nalazi do ruba šume prolazi do svoje nekretnine na kbr. 52A i on je koristio taj put kojeg je sam napravio i tuda je prolazio pješice odnosno sa tačkama na motorni pogon. Kasnije je saznao da se taj put nalazi na nekretnini koja je u državnom vlasništvu, a kojim upravlja Šumarija i njemu su i prije par godina iz Šumarije usmeno dozvolili da on koristi i dalje taj put. Njemu je to rekla jedna gospođa, ne zna kako se zove. To mu je rečeno kada je jednom prilikom došla komisija iz Šumarije na teren i tada su mu rekli da više ne smije ništa raditi na tom putu do konačne odluke, a on im rekao da mora onda to tražiti sudskim putem. Naveo je da je do svoje nekretnine na kbr. 52A dolazio onim nužnim prolazom preko nekretnina SĆS ĐĆ i SĆS NĆ, a putem uz rub šume je počeo dolaziti prije tri ili četiri godine i taj put nije dovršen, a radi se o putu kojeg je on samo malo poravnao da može njime hodati.

21. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je do nekretnine u njegovom vlasništvu na adresi [adresa] dolazio pješice prelazeći preko nekretnina u vlasništvu ĐĆ, [adresa] i [adresa] jer do kbr. 52A ne postoji cesta, a da je prije tri ili četiri godine preko predmetne zk.č.br. 3894/1 k. o. [katastarska općina] (poslužne nekretnine) sam napravio put uz rub šume kojim je prolazio pješice i tačkama na motorni pogon, a koji put nije dovršen. Iz iskaza tužitelja također proizlazi da je navedeni put napravio bez dozvole tuženice, odnosno „Šumarije“ koja upravlja zk.č.br. 3894/1 k. o. [katastarska općina], odnosno da je prije 20 godina tražio od Šumarije da mu dozvole prolaz uz rub šume do svoje nekretnine na kbr. 52A, ali da je odbijen.

22. Tvrdnju da mu je od strane „Šumarije“ dozvoljeno da koristi put koji je napravio tužitelj ničime nije dokazao (tužitelj nije znao imenovati osobu koja mu je navodno dala takvu dozvolu), a tuženica navedenu tvrdnju osporava.

23. Valja dodati da je tužitelj u podnesku od 4. rujna 2024. naveo da je u tužbenom zahtjevu jasno naznačeno u korist koje nekretnine je potrebno osnovati služnost, a iz čega proizlazi da tužitelj zapravo želi osnivanje služnosti puta, odnosno nužnog prolaza, a ne utvrđivanje već postojeće služnosti.

24. Sud je odbio dokazne prijedloge tužitelja za provođenje uviđaja i vještačenja na okolnosti ima li druge prikladne veze s nekretninom tužitelja i u kojoj površini je prikladno osnovati služnost kao nepotrebne, jer navedene okolnosti nisu odlučne za odluku u ovoj pravnoj stvari budući da predmet tužbenog zahtjeva (kako je postavljen u tužbi) nije osnivanje nužnog prolaza.

25. Odredbom članka 218. stavak 1. ZVDSP propisano je da na temelju pravnoga posla vlasnika poslužne nekretnine, odluke suda ili druge vlasti, ili samoga zakona, osniva se pravo stvarne služnosti kao pripadak povlasne stvari za njezina svagdašnjega vlasnika, a na teret određene stvari kao poslužne.

26. Odredbom članka 228. stavak 1. ZVDSP propisano je da će se neposredno na temelju zakona pravo služnosti osnovat kad se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti, a inače samo kad tako odredi posebni zakon, dok je odredbom stavka 2. toga članka propisano da tko stekne pravo služnosti nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi. Odredbom članka 229. stavak 1. ZVDSP propisano je da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.

27. Tužitelj u postupku niti ne tvrdi da bi stekao pravo služnosti puta pravnim poslom ili odlukom suda, dok u odnosu na stjecanje prava služnosti dosjelošću, tužitelj nije dokazao da bi izvršavao sadržaj predmetne služnosti kroz vremenski period od najmanje 20 godina niti je dokazao da je njegov posjed služnosti pošten.

28. Slijedom navedenog, ovaj sud je zaključio da tužitelj nije dokazao da je stekao pravo služnosti puta na jedan od načina propisanih odredbom članka 218. stavak 1. ZVDSP, slijedom čega je temeljem odredbe članka 325. u vezi odredbe članka 219. stavak 1. ZPP odlučio kao u izreci presude.

29. Radi tužitelja se napominje da pravomoćno dovršen postupak u vezi utvrđivanja postojanja stvarne služnosti ne isključuje mogućnost vođenja postupka radi osnivanja nužnog prolaza.

30. O zahtjevu za naknadu troškova postupka odlučeno je temeljem odredbe članka 154. stavak 1., 154.a i 155. ZPP-a, a isti se odnosi na trošak tuženice za zastupanje po državnom odvjetniku koji je određen temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023, dalje: Tarifa) i to jednokratna nagrada u visini od 250 bodova (Tbr. 7.toč. 2. Tarife), odnosno 500,00 EUR zajedno sa zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude sukladno odredbi članka 151. stavak 3. ZPP.

U Kutini 12. kolovoza 2026.

S u d a c:

Lovorka Grahek

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.

DNA:

1. tužitelj po pun.

2. tuženica po ODO u Sisku