Poslovni broj: Us I - 2325/2025-15

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji toga Suda Neli Mešin, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Nene Čulić, u upravnom sporu tužitelja FU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Jeličić & Partneri d.o.o. Split, Kliška 29, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Drugostupanjskog disciplinskog suda, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, radi teže povrede službene dužnosti i prestanka državne službe, nakon javne rasprave zaključene 16. srpnja 2026. u nazočnosti tužitelja s opunomoćenikom Mijom Jeličićem, odvjetnikom u Splitu i generalnog opunomoćenika tuženika MU, objavljene 12. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Drugostupanjskog disciplinskog suda, Klasa: UP/II-114- 04/25-02/32, Urbroj: 511-01-158-25-6 od 28. svibnja 2025. i vraćanje predmeta na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika, Klasa: UP/II-114-04/25-02/32, Urbroj: 511-01- 158-25-6 od 28. svibnja 2025. usvojena je žalba načelnika PU splitsko-dalmatinske te je poništeno rješenje Prvostupanjskog disciplinskog suda MUP-a u Osijeku, Klasa: UP/I-114-04/24-02/549, Urbroj: 511-01-158-25-8 od 24. siječnja 2025. u odnosu na izrečenu disciplinsku kaznu te je temeljem članka 110. stavka 2. točke 6. Zakona o policiji u vezi članka 17. stavka 1. točke 2. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti policijskih službenika, policijskom službeniku FU izrečena disciplinska kazna prestanka državne službe, te je odbijena žalba tužitelja kao neosnovana. Spomenutim prvostupanjskim rješenjem utvrđeno kako je policijski službenik FU, ovdje tužitelj, počinio teže povrede službene dužnosti: iz članka 96. stavka 1. točke 3. Zakona o policiji opisanu kao "zlouporaba položaja u službi ili izvan službe ili prekoračenje ovlasti u službi", iz članka 96. stavka 1. točke 5. Zakona o policiji opisanu kao "odavanje podataka iz članka 35. Zakona o policiji neovlaštenim osobama", iz članka 96. točke 7. Zakona o policiji, opisanu kao "nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije" i iz članka 96. stavka 1. točke 9. Zakona o policiji opisanu kao "neovlašteno ili nenamjensko korištenje sredstava Ministarstva", te mu je temeljem članka 110. stavka 2. točke 5. Zakona o policiji u svezi s člankom 17. stavkom 1. točkom 2. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti policijskih službenika, izrečena disciplinska kazna - uvjetna kazna prestanka državne službe uz rok kušnje od dvanaest mjeseci, s tim da se kazna neće izvršiti pod uvjetom da policijski službenik u tom roku ne počini novu težu povredu službene dužnosti.

2. Tužitelj u tužbi, kojom osporava zakonitost rješenja tuženika u bitnom navodi kako prvostupanjska odluka ne sadrži valjane razloge za osuđujuće rješenje prvenstveno zbog zastare vođenja disciplinskog postupka, a onda i zbog svih ostalih razloga iznesenih u žalbi i odgovoru na žalbu, te predlaže da se uzmu kao sastavni dio ove tužbe. Prigovara kako je tužitelju onemogućeno sudjelovanje u postupku uskratom zakonom propisanog prava stranke na iznošenje obrane prije pokretanja disciplinskog postupka sukladno odredbi članka 105. Zakona o policiji u vezi s odredbom članka 8. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti službenika, a osobito određivanja nadležnosti najudaljenijeg disciplinskog suda u Republici Hrvatskoj, pa do razmatranja prigovora i propusta zauzimanja ispravnog stava u pogledu prigovora zastare te obveze poštovanja načela zakonitosti, pa do načina donošenja odluke o disciplinskoj kazni, čime je u konkretnom slučaju došlo do povrede prava na pravično suđenje ili odlučivanje kroz povredu članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te članka 29. stavka 1. Ustava RH, te načela zakonitosti iz članka 5. ZUP-a i načela zakonitosti i pravne sigurnosti iz članka 7. Zakona o državnim službenicima. Tužitelj navodi kako je do zastare vođenja postupka došlo zbog činjenice što je prvostupanjski disciplinski sud u Osijeku donio rješenje od 21. veljače 2024., a drugostupanjsko tijelo je donijelo svoje rješenje 27. rujna 2024., koje je uručeno stranci 29. listopada 2024., a kako je postupak pokrenut 27. rujna 2022. kad je spis uručen nadležnom sudu, nastupila je zastara vođenja postupka budući je proteklo više od dvije godine od njegovog pokretanja. Nadalje, prigovara kako je osporeni akt nerazumljiv te ukazuje na odredbu članka 18. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti službenika kojom je definiran način utvrđivanja kazni i izricanja kazni za pojedine stegovne prijestupe, kao i izricanje jedinstvene kazne. Smatra kako je u smislu spomenute odredbe podnositelj zahtjeva bio dužan već u zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka razgraničiti pojedina stegovna djela u njihovom činjeničnom opisu uz odgovarajuću pravnu oznaku za svaki pojedini učin, što u konkretnom slučaju nije učinjeno. Smatra kako je povredom spomenute odredbe tužitelju uskraćeno pravo na pravično suđenje te je povrijeđeno načelo "jednakosti oružja" budući je podnositelj zahtjeva, kada se zahtjevom za pokretanje disciplinskog postupka službeniku na teret stavlja više stegovnih djela, dužan svaki činjenični opis koji smatra pojedinačnim stegovnim djelom navesti pravnu oznaku tog tijela, onako kako je to propisano Zakonom o policiji i službenik mora biti upoznat, bez ikakve dvojbe, za koje se konkretno djelo tereti jer se jedino na taj način može tijekom postupka uspješno braniti iznoseći i predlažući dokaze kojima može uspješno osporiti svako pojedino stegovno djelo, osobito radnju počinjenja koja čini biće stegovnog djela. Smatra kako je disciplinski sud podnositelju zahtjeva morao vratiti zahtjev na uređenje ili sam po službenoj dužnosti u okviru činjeničnog opisa razdvojiti pojedina stegovna djela, za svako pojedino utvrđeno stegovno djelo izreći posebnu kaznu i onda primjenom pravila iz odredbe članka 18. Pravilnika, u slučaju stjecaja, odrediti jedinstvenu kaznu, što u konkretnom slučaju nije napravljeno niti je obrazloženo. Nadalje, navodi i kako polazeći od činjenice da je osporena odluka donesena na osnovi odredbe članka 110. stavka 2. točke 6. Zakona o policiji u svezi odredbe članka 17. stavka 1. točke 2. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti policijskih službenika, a da je utvrđeno da je počinio povrede službene dužnosti iz članka 96. stavka 1. točke 3., 5., 7. i 9., iako nije jasno kako je istim i identičnim učinom počinio 4 različita stegovna djela, i da mu je temeljem te osnove izrečena disciplinska kazna prestankom službene dužnosti, a da je u obrazloženju na zadnjoj stranici, u dijelu u kojem se obrazlažu razlozi za donošenje ove kazne kao temelj istaknuta odredba članka 110. stavka 3. Zakona o policiji, smatra kako očito da je to obrazloženje proturječno izreci presude što ukazuje na apsolutnu bitnu povredu odredaba. Smatra kako je u konkretnom slučaju ključno pitanje je li policijski službenik osporenim aktom osuđen za težu povredu službene dužnosti koja ima obilježja korupcije. Tvrdi kako nijednom odredbom Zakona o policiji nije definirana teška povreda službene dužnosti s obilježjem korupcije te kako takva povreda podrazumijeva i nužno uključuje neko obećanje stjecanja imovinske koristi, što znači da teške povrede službene dužnosti s obilježjima korupcije nema ako taj bitni elementi izostane. Smatra kako u konkretnom slučaju osim paušalnog i arbitrarnog stava da ova djela imaju koruptivne elemente, nema niti jednog valjanog, logičnog i provjerljivog dokaza, kao što nema ni obrazloženja da bi bilo tko obećao ili dao naknadu za eventualno obavljenu radnju. Smatra da osim paušalne tvrdnje da su podaci trećoj osobi dani "u nakani", u postupku nije izveden nijedan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da je tužitelj navedenim počinjenjem stegovnih djela novinaru ŽU osigurao ekskluzivnost ili bilo kakvu drugu korist za njega ili za samog novinara. Smatra kako u postupku nije bilo prepreka da se pribavi i kao dokaz pročita iskaz ŽU kojeg je u svojstvu svjedoka dao u kaznenom postupku. Tužitelj smatra da ako je tuženik zaključio da postoje koruptivna obilježja u ponašanju tužitelja da je morao u obrazloženju dati valjane, logične i dostatne razloge pozivajući se pritom na činjenice koje potvrđuju postojanje koruptivnog elementa i u izreci odluke je morao rješenje temeljiti na odredbi članka 110. stavka 2. točke 6. i stavka 3. Zakona o policiji. Nadalje, vezano za zastaru vođenja postupka navodi kako su disciplinski prijestupi počinjeni 29. rujna 2020., 28. listopada 2020. i 24. svibnja 2021., kako je disciplinski postupak za sva djela pokrenut 27. rujna 2022. zahtjevom za pokretanje disciplinskog postupka od 23. rujna 2022. predajom tog zahtjeva Prvostupanjskom disciplinskom sudu u Splitu, te je osporeni akt donesen 28. svibnja 2025., a uručen je tužitelju 1. rujna 2025. Tvrdi obzirom da tužitelj u konkretnom slučaju nije proglašen krivim na temelju odredbe članka 110. stavka 3. Zakona o policiji nego samo temeljem članka 110. stavka 2. točke 6. Zakona o policiji, imamo situaciju da se raspravlja o težoj povredi službene dužnosti, a ne o kvalificiranom obliku te povrede koja sadrži koruptivne elemente. Prigovara kako pitanje trenutka saznanja u osporenoj odluci nije pravilno utvrđeno te smatra kako se dan saznanja treba ravnati od onog dana kada je objava izvršena na portalu Slobodne Dalmacije. Tvrdi kako je pretraga mobitela izvršena u srpnju 2021. i od tada je protekao rok duži od godine dana od saznanja za počinjenu povredu i počinitelja. Svakako smatra kako izvršna odluka nije donesena u roku od dvije godine od pokretanja postupka te je u smislu odredbe članka 109. stavka 2. Zakona o policiji, rok istekao 27. rujna 2024. Tužitelj smatra kako tuženik upravo iz navedenoga razloga pokušava konstruirati tvrdnju da stegovni prijestupi imaju obilježja korupcije jer u tom slučaju zastara vođenja postupka nastupa u roku od četiri godine od pokretanja disciplinskog postupka. Navodi kako je iz dopisa Službe za informatiku Klasa: OGR-650-01/21-03/2 od 22. rujna 2021. vidljivo da su nadležna tijela raspolagala svim podacima u vezi komunikacije između tužitelja i novinara ŽU upravo 22. rujna 2021., te navodi kako činjenica saznanja o povredi i činjenica postojanja osnovane sumnje nisu ništa drugo nego spoznaja o disciplinskoj povredi i počinitelju. Nadalje, prigovara kako je Zaključak o delegaciji nadležnosti od 4. studenoga 2022. koji je određen Disciplinski sud u Osijeku kao mjesno nenadležan nezakonit jer je istim uskraćeno pravo na jednakost i pravo na pristup sudu obzirom da se radi o najudaljenijem sudu. Također, navodi kako je u Zaključku u uputi o pravnom lijeku navedeno kako je žalba nedopuštena pozivom na članak 98. stavak 3. Zakona o policiji te smatra kako je ispravan stav tuženika da protiv odluke o zahtjevu za delegaciju mjesne nenadležnosti nije dopuštena žalba, kao i stav da prema odredbi članka 77. stavka 5. ZUP-a stranka ima pravo zakonitosti zaključka pobijati u žalbi protiv odluke o glavnoj stvari, pa zakonitost istog pobija predmetnom tužbom. Istovremeno, tužitelj tvrdi kako je protiv zaključka uložio žalbu te prigovara kako o istoj nije odlučeno, odnosno kako je trebalo biti doneseno rješenje kojim će žalbu odbaciti s poukom o pravnom lijeku ili pak u odluci o glavnoj stvari odlučiti. Nadalje, poziva se na odredbu članka 103. stavka 3. Zakona o državnim službenicima prema kojem je tijelo koje vodi postupak dužno službeniku omogućiti sudjelovanje sindikata čiji je član, koji u tom postupku ima položaj izjednačen s položajem branitelja, o kojem pravu tuženik nije poučio tužitelja niti ga je uputio na postojanje toga prava. Nadalje, tvrdi kako je tužitelj morao biti saslušan u predmetnom disciplinskom postupku, a nije sporno da je svoj izostanak opravdao medicinskim nalazima, čime je povrijeđena odredba članka 107. stavka 1. Zakona o državnim službenicima, a smatra kako nije bilo mjesta iznimki iz članka 107. stavka 2. istog Zakona jer je tužitelj uredno opravdao svoj izostanak. Tužbenim zahtjevom traži poništenje rješenja tuženika i vraćanje predmeta na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu u odnosu na istaknute tužbene navode u pogledu nastupa zastare vođenja disciplinskog postupka, koje je tužitelj isticao i u žalbi, navodi kako je Drugostupanjski disciplinski sud detaljno, jasno i argumentirano iste odbio te upućuje na obrazloženje Drugostupanjskog disciplinskog suda. Ističe kako je Drugostupanjski disciplinski sud nakon potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja djelomično usvojio žalbu načelnika PU splitsko dalmatinske, te prilikom odlučivanja o vrsti i visini disciplinske sankcije sukladno odredbi članka 111. stavka 1. Zakona o policiji, uzeo u obzir težinu počinjene povrede, stupanj odgovornost policijskog službenika (namjera), okolnosti u kojima je povreda počinjena te olakotne i otegotne okolnosti na strani policijskog službenika te je tužitelju izrekao jedinu moguću disciplinsku kaznu za počinjenu težu povredu službene dužnosti, uzimajući u obzir članak 110. stavak 3. Zakona o policiji koji propisuje da se policijskom službeniku obvezno izriče kazna prestanka državne službe za teže povrede službene dužnosti s obilježjima korupcije. Tvrdi kako pogrešno tužitelj u tužbi navodi da teže povrede službene dužnosti s obilježjima korupcije nema ukoliko izostane element stjecanja imovinske koristi, te da nema jasnog obrazloženja između tužiteljevih postupanja i koruptivne posljedice, te se poziva na odluku Visokog upravnog suda RH broj: Usž-4413/19-2 od 3. lipnja 2020. iz koje proizlazi da korupcija podrazumijeva i povrede koje zlouporabom svog položaja počini policijski službenik, neovisno o tome je li ili nije primljena neka usluga, dar ili novac. U odnosu na tužbeni navod da je pogrešan stav drugostupanjskog suda da dopis Službe za informatiku od 22. rujna 2021. predstavlja za načelnika PU splitsko dalmatinske samo osnovu sumnje da je tužitelj počinio težu povredu službene dužnosti, ističe da je načelnik PU splitsko dalmatinske jedini ovlašten podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka, no to može učiniti tek kada raspolaže svim činjenicama i dokazima iz kojih proizlazi tko je počinitelj djela, te na temelju kojih može sastaviti činjenični opis djela za koji će teretiti počinitelja, odnosno tek kada je predmet u cijelosti kompletiran, te stoga ističe da je pravilno tuženo tijelo držalo te je dan saznanja načelnika PU splitsko dalmatinske za djelo i počinitelja dan predaje zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka protiv tužitelja. Nadalje, tvrdi kako je u potpunosti netočan navod tužitelja da tuženik nije odlučio o tužiteljevoj žalbi izjavljenoj protiv Zaključka o delegaciji nadležnosti na drugi mjesno nadležni sud, stoga što je tuženik rješenjem od 15. listopada 2024 odbacio žalbu tužitelja kao nedopuštenu. Nadalje, navodi kako tužitelj u žalbi nije iznio niti jedan žalbeni navod vezan uz doneseni Zaključak o delegaciji nadležnosti na drugi mjesno nadležan sud, slijedom čega tuženik nije niti mogao odlučiti o osnovanosti/neosnovanosti žalbenih navoda, budući drugostupanjski sud ispituje zakonitost i svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe. Napominje da je usmenim raspravama održanim pred Prvostupanjskim disciplinskim sudom u Osijeku tužitelja zastupao njegov opunomoćeni branitelj, što je detaljno obrazloženo u pobijanom rješenju, te je stoga netočan navod tužitelja da mu nije omogućeno sudjelovanje u postupku, te povrijeđeno načelo pristupa sudu. Ističe kako u odnosu na ostale tužbene navode ostaje u cijelosti kod obrazloženja pobijanog rješenja. Predlaže tužbu i tužbene zahtjeve odbiti kao neosnovane u cijelosti.

4. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja Sud je tijekom dokaznog postupka izvršio uvid u sudski spis te spis tuženog tijela dostavljen uz odgovor na tužbu.

Izveden je dokaz saslušanjem tužitelja.

5. U sporu su održane rasprave 8. svibnja 2026., 10. lipnja 2026. i 16. srpnja 2026., čime je dana mogućnost strankama da se sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24., dalje u tekstu ZUS-a) očituju o činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješenje ove upravne stvari.

6. Temeljem provedenih dokaza tijekom upravnog postupka kao i tijekom ovog spora, te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, sukladno odredbi članka 114. stavka 4. ZUS-a, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Iz sadržaja spisa predmeta proizlazi kako je u provedenom upravnom postupku utvrđeno da je tužitelj odgovoran što je tijekom 2020. i 2021. u Splitu, znajući da su podaci prikupljeni tijekom izvida tajni podaci, a podaci o istovjetnosti osobe protiv koje je podnesena kaznena prijava i podaci na temelju kojih se može zaključiti o istovjetnosti te osobe službena tajna, te da pristup podacima koje je saznao u obavljanju i povodom obavljanja službe nije dopušten neovlaštenim osobama, podatke o osobama i njihovoj istovjetnosti i rezultatima kriminalističkog istraživanja nad tim osobama koje je provodila Služba gospodarskog kriminaliteta i korupcije u kojoj je tada bio raspoređen, te koristeći se svojim ovlaštenjem za rad u Informacijskom sustavu MUP-a, obavljao uvid u taj sustav i podatke o izvidima koje su provodile druge ustrojstvene jedinice Policijske uprave splitsko-dalmatinske, te podatke o rezultatima policijskih mjera i radnji nad osobama na koje se odnose te mjere i radnje i podatke o njihovom identitetu, u nakani da ŽU, novinaru dnevnog lista "Slobodna Dalmacija" osigura ekskluzivnost u objavi tih podataka u odnosu na ostale novinare drugih medijskih kuća, a koji su mu nedostupni kao neovlaštenoj osobi i tako ga okoristio tim podacima u vidu informacija kako bi objavljivao opsežne i detaljne novinarske članke o osobama protiv kojih se provode policijske mjere i radnje, izvidi i kriminalistička istraživanja, pa je tako:

- utvrđeno kako je 29. rujna 2020. putem internetske aplikacije Whatsapp ŽU dostavio dvije fotografije s podacima kriminalističkog istraživanja koje je provela Služba gospodarskog kriminaliteta i korupcije protiv ČU, zaposlenice Antipiros d.o.o. i iz kaznene prijave koja je podnesena zbog sumnje u počinjenje više kaznenih djela iz članka 279. Kaznenog zakona i dr., a nakon što je izvršio uvid i sa zaslona računala fotografirao podatke događaja evidentiranog pod brojem 200/2020 "Dnevnik događaja" Policijske uprave splitsko-dalmatinske u Informacijskom sustavu Ministarstva unutarnjih poslova, na temelju kojih podataka je ŽU istog dana na internetskom portalu dnevnog lista "Slobodna Dalmacija" objavio članak,

- utvrđeno kako je 28. listopada 2020. nakon što je izvršio uvid u "Dnevnik događaja" Policijske uprave splitsko-dalmatinske u Informacijskom sustavu MUP-a i provjeravao podatke o događaju kojeg su u taj Informacijski sustav evidentirali policijski službenici I. policijske postaje Split pod vrstom događaja "držanje životinja bez nadzora ili zlostavljanje ili loše postupanje sa životinjama, ne prijavljivanje u propisanom roku ili ne odjavljivanje prebivališta ili boravišta" i pod brojem 2874/2020, fotografirao zaslon računala sa sadržajem provedenog kriminalističkog istraživanja nad ŠU, dostavio dvije fotografije sadržaja tog kriminalističkog istraživanja ŽU, koji je na temelju tih podataka istog dana na internetskom portalu dnevnog lista "Slobodna Dalmacija" objavio članak,

- utvrđeno kako je dana 28. listopada 2020. u Informacijskom sustavu MUP-a izvršio uvid u evidenciju Dnevnik događaja broj 2891 na razini I. policijske postaje Split te putem aplikacije Whatsapp poslao fotografiju zaslona računala koja prikazuje sadržaj tog događaja novinaru ŽU,

- utvrđeno je kako je dana 24. svibnja 2021. nakon što je izvršio uvid u "Dnevnik događaja" PU splitsko-dalmatinske u Informacijskom sustavu MUP-a i provjeravao podatke o događaju kojeg su u taj Informacijski sustav 20. svibnja 2021. evidentirali službenici PU splitsko-dalmatinske, pod vrstom događaja "Protupravno oduzimanje slobode, spolna zlouporaba djeteta mlađeg od 15. godina, bludne radnje" pod brojem 1159/2021, fotografirao zaslon računala sa sadržajem te takve podatke predao ŽU, koji je na temelju tih podataka istog dana na internetskom portalu dnevnog lista "Slobodna Dalmacija" objavio članak, a 25. svibnja 2021. na internetskom portalu Šibenik.

8. Utvrđeno je kako je opisanim postupanjem počinio teže povrede službene dužnosti iz članka 96. stavka 1. točke 3. Zakona o policiji opisanu kao "zlouporaba položaja u službi ili izvan službe ili prekoračenje ovlasti u službi", iz članka 96. stavka 1. točke 5. Zakona o policiji opisanu kao "odavanje podataka iz članka 35. Zakona o policiji neovlaštenim osobama", iz članka 96. točke 7. Zakona o policiji, opisanu kao "nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije" i iz članka 96. stavka 1. točke 9. Zakona o policiji opisanu kao "neovlašteno ili nenamjensko korištenje sredstava Ministarstva", te mu je temeljem članka 110. stavka 2. točke 5. Zakona o policiji u svezi s člankom 17. stavkom 1. točkom 2. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti policijskih službenika, izrečena disciplinska kazna - uvjetna kazna prestanka državne službe uz rok kušnje od dvanaest mjeseci, s tim da se kazna neće izvršiti pod uvjetom da policijski službenik u tom roku ne počini novu težu povredu službene dužnosti.

9. Utvrđenja o disciplinskoj odgovornosti tužitelja i počinjenim težim povredama službene dužnosti utemeljeno je na podacima iz Kaznene prijave broj: 511-01-79-K- 5/22 od 4. svibnja 2022. iz koje proizlazi kako se tužitelju stavlja na teret više kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavka 1. Kaznenog zakona, zatim ispisa komunikacije putem internetske aplikacije Whatsapp između tužitelja i novinara ŽU, ispisa internetskih članaka "Slobodne Dalmacije", ispisa događaja Policijske uprave splitsko-dalmatinske broj 200/2020, broj 2874/2020 i broj 1159/2021 te provjere korištenja povjerljivih podataka u Informacijskom sustavu MUP-a za događaje broj 200/2020, broj 2874/2020 i broj 1159/2021.

10. Prvostupanjsko tijelo analizirajući WhatsAppu komunikaciji između tužitelja i ŽU utvrđuje kako je tužitelj dana 29. rujna 2020. u 10:55: i 10:56:03 sati ŽU proslijedio dvije fotografije zaslona računala sa podacima iz "Dnevnika događaja" vezano uz događaj evidentiran pod brojem 200/2022, te mu istoga dana u 10:56:34 ŽU uzvraća porukom "Hvala ti", a dana 30. rujna 2020. u 1:03:04 šalje mu link na objavljeni članak "Kako lažirati potpis profesora: djelatnica "Antipirosa" prijavljena za kaznena djela krivotvorenja isprave i nedozvoljene uporabe osobnih podataka". Analizom objavljenog članka sa sadržajem "opisa događaja" iz Ispisa događaja redni broj: 200 utvrđeno je kako se članak bazira na podacima sadržanim u opisu događaja dostavljenim F strane tužitelj. Uvidom u Provjeru u evidenciji korištenja povjerljivih podataka utvrđeno je kako je tužitelj navedenu provjeru izvršio kroz evidenciju (JRO) dana 29. rujna 2020. u 10:51 sati provjeravajući osobu " ČU".

11. Nadalje, prvostupanjsko tijelo utvrđuje kako je tužitelj dana 29. rujna 2020., nakon izvršenog uvida u "Dnevnika događaja" PU splitsko-dalmatinske u Informacijskom sustavu MUP-a i provjeravao podatke o događaju kojeg su u taj Informacijski sustav evidentirali policijski službenici I. policijske postaje Split, pod vrstom događaja "držanje životinja bez nadzora ili zlostavljanje ili loše postupanje sa životinjama, ne prijavljivanje u propisanom roku ili ne odjavljivanje prebivališta ili boravišta" i pod brojem 2874/2020, fotografirao zaslon računala sa sadržajem provedenog kriminalističkog istraživanja ŽU, koji je na temelju tih podataka istog dana na internetskom portalu dnevnog lista "Slobodna Dalmacija" objavio članak pod naslovom: "Nesretni psić kojeg je u Splitu usmrtio američki staford bio je ljubimac M i njegove supruge ČU. Policija pronašla vlasnik staforda". Analizom Whatsapp komunikacije između tužitelja i ŽU utvrđeno je kako je 28. listopada 2020. u 12:52:37 tužitelj proslijedio ŽU fotografiju zaslona računala sa podacima iz "Dnevnika događaja" vezano uz događaj evidentiran pod brojem 2874/2020 i u 12:52:42 fotografiju zaslona računala sa podacima iz "Dnevnika događaja" vezano uz događaj evidentiran pod brojem 2891/2020, te mu istoga dana u 13:59:23 ŽU šalje link na članak navedenog naslova. Analizom objavljenog članka sa sadržajem "opisa događaja" iz Ispisa događaja redni broj: 2874 utvrđeno je kako se članak bazira na podacima sadržanim u opisu događaja dostavljenim F strane tužitelj. Uvidom u Provjeru u evidenciji korištenja povjerljivih podataka utvrđeno je kako je tužitelj navedenu provjeru u 12:40 sati i 12:34 sati izvršio uvidom u dnevnik događaja kroz evidenciju (EDD) za navedene događaje.

12. Nadalje, prvostupanjsko tijelo utvrđuje kako je tužitelj dana 24. svibnja 2021., nakon izvršenog uvida u "Dnevnika događaja" PU splitsko-dalmatinske u Informacijskom sustavu MUP-a provjeravao podatke o događaju kojeg su u taj Informacijski sustav 20. svibnja 2021. evidentirali policijski službenici PU splitsko- dalmatinske, pod vrstom događaja "protupravno oduzimanje slobode, spolna zlouporaba djeteta mlađeg od 15. god., bludne radnje" pod brojem 1159/2021, fotografirao zaslon računala sa sadržajem provedenog kriminalističkog istraživanja ŽU, koji je na temelju tih podataka istog dana na internetskom portalu dnevnog lista "Slobodna Dalmacija" objavio članak pod naslovom: "Cure detalji stravičnog silovanja maloljetnice nakon više od sata muke spasio ju je brat ili ćeš biti sa mnom ili s obojicom", a 25. svibnja 2021. i na internetskom portalu Šibenski Slobodna Dalmacija. Analizom Whatsapp komunikacije između tužitelja i ŽU utvrđeno je kako je 24. svibnja 2021. u 11:38:22 i 11:39:54 ŽU tužitelju prosijedio dvije fotografije zaslona računala sa podacima o kriminalističkom istraživanju, a u 11:39:03 poruku sadržaja "Ova dvojica 19 godišnjaka na stetu maloljetnice", te istoga dana u 11:43:18 tužitelj uzvraća porukom "Kada se vratim u ured za pola sata", na koju ŽU odgovara "Ok", dok je u 12:26:42 uslijedio odlazni poziv od strane tužitelja ŽU. Utvrđeno je kako istoga dana u 23:06:26 ŽU tužitelju šalje link na članak navedenog naslova. Analizom objavljenog članka sa sadržajem "opisa događaja" iz Ispisa događaja redni broj: 1159 utvrđeno je kako se članak bazira na podacima sadržanim u opisu događaja u koji je uvid izvršio tužitelj. Uvidom u Provjeru u evidenciji korištenja povjerljivih podataka utvrđeno je kako je tužitelj uvid u navedeni događaj izvršio navedenu 24. svibnja 2021. u 12:15 sati, dakle, neposredno nakon što mu se ŽU obratio porukama, odnosno prije nego je uzvratno nazvao ŽU.

13. Slijedom navedenog, u provedenom disciplinskom postupku, temeljem dokaza prethodno izloženih, za koje je ocjenjeni kako se radi o egzaktnim dokazima koji nisu podložni različitim ocjenama, te se vremenski, sadržajno i prostorno u cijelosti poklapaju, te čine životnu i logičnu cjelinu, kojim se u cijelosti poklanja vjera, utvrđeno je kako je tužitelj s namjerom dostavljao podatke iz IS MUP-a novinaru ŽU, koje je on koristio u pisanju novinarskih članaka, čime je počinio teže povrede službene dužnosti iz članka 96. stavka 1. točke 3. Zakona o policiji opisanu kao "zlouporaba položaja u službi ili izvan službe ili prekoračenje ovlasti u službi", iz članka 96. stavka 1. točke 5. Zakona o policiji opisanu kao "odavanje podataka iz članka 35. Zakona o policiji neovlaštenim osobama", iz članka 96. točke 7. Zakona o policiji, opisanu kao "nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije" i iz članka 96. stavka 1. točke 9. Zakona o policiji opisanu kao "neovlašteno ili nenamjensko korištenje sredstava Ministarstva". Odlučujući o vrsti i visini kazne, u skladu sa odredbom članka 111. stavka 1. Zakona o policiji, uzeta je u obzir težina počinjene povrede službene dužnosti, nastale posljedice, stupanj odgovornosti tužitelja, okolnosti u kojima je povreda počinjena kao i otegotne i olakotne okolnosti, s tim da su kao olakotne okolnosti uzete dosadašnje godišnje ocjene rada tužitelja, dobru radnu karakteristiku te činjenicu da do sada nije disciplinski kažnjavan, a kao otegotne okolnosti uzeta je činjenica da je djelo počinio kao dugogodišnji djelatnik, te je izrečenu kaznu smatralo primjerenom težini počinjene povrede službene dužnosti.

14. Tuženik je odlučujući o žalbama prvostupanjskog tijela i tužitelja utvrdio kako je činjenično stanje u potpunosti i pravilno utvrđeno te je pravilan zaključak kako je tužitelj odgovoran za teže povrede službene dužnosti činjenično i pravno opisane u prvostupanjskom rješenju. Međutim, utvrđuje kako je tužitelj dajući neovlaštenoj osobi službene podatke koje je saznao u obavljanju posla ili povodom obavljanja posla i čineći ih dostupnim neovlaštenim osobama, odnosno ponašajući se protivno odredbi članka 35. Zakona o policiji, policijski službenik je zloupotrijebio svoj položaj u službi ili izvan službe, te kako pojam korupcije podrazumijeva, između ostalog, i kršenje pravne norme, te kako je nesporno da je takvim svojim ponašanjem tužitelj počinio težu povredu službene dužnosti s obilježjima korupcije, potpuno neovisno o tome je li za dane podatke stekao kakvu protupravnu imovinsku ili neimovinsku korist (u predmetnom slučaju tužitelj je okoristio osobu kojoj je neovlašteno dao podatke). Tuženik utvrđuje kako se protupravnost ogleda u odavanju podataka s mogućnošću činjenja dostupnih istih drugim neovlaštenim osobama. Također, utvrđuje kako obzirom da Zakon o policiji ne sadrži zakonsko određenje korupcije, u skladu sa odredbama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta pod pojmom korupcije podrazumijeva se između ostalog zlouporaba položaja i ovlasti koju počini državni službenik. Utvrđuje kako je službeni položaj policijskog službenika iskorišten kada taj službenik ovlasti koje ima kao policijski službenik koristi djelujući protivno interesima policijske službe i javnom interesu, te ostvari neki svoj ili tuđi interes. Utvrđuje da obzirom da je prema članku 35. Zakona o policiji policijski službenik dužan čuvati podatke koje je saznao u obavljanju posla ili povodom obavljanja posla, nesporno je kako je tužitelj olako zanemario svoju obvezu čuvanja podataka koje je saznao u obavljanju posla ili u svezi s obavljanjem posla, te je zloupotrebljavajući činjenicu da je kao policijski službenik imao mogućnost pristupa predmetnim podacima, podatke koje je na taj način saznao prenosio neovlaštenoj osobi. Stoga, tuženik zaključuje kako je odavanje podataka koruptivno djelo te tužitelju trebalo izreći disciplinsku kaznu prestanka državne službe u skladu s odredbom članka 110. stavka 3. Zakona o policiji, kako je odlučeno osporenim rješenjem tuženika.

15. Prema odredbi članka 96. Zakona o policiji ("Narodne novine" broj: 34/11., 130/12., 89/14., 151/14., 33/15., 121/16., 66/19.) teže povrede službene dužnosti su: 3. zlouporaba položaja u službi ili izvan službe ili prekoračenje ovlasti u službi, 5. odavanje podataka iz članka 35. ovoga Zakona neovlaštenim osobama, 7. nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije, 9. neovlašteno ili nenamjensko korištenje sredstava Ministarstva.

16. Odredbom članka 97. stavka 2. Zakona o policiji propisano je da za teže povrede službene dužnosti postupak vodi i odluku donosi disciplinski sud.

17. Odredbom članka 98. stavka 3. Zakona o policiji propisano je da drugostupanjski disciplinski sud može za vođenje postupka odrediti drugi mjesno nadležni prvostupanjski disciplinski sud ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili postoje drugi važni stvarni i pravni razlozi. Protiv odluke o zahtjevu za delegaciju mjesne nadležnosti nije dopuštena žalba.

18. Odredbom članka 102. stavka 1. Zakona o policiji propisano je da policijski službenik protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak ima pravo sudjelovati u tom postupku, očitovati se o dokazima, predlagati dokaze i iznijeti očitovanje o predloženim i izvedenim dokazima. Stavkom 2. istog članka propisano je da policijski službenik u disciplinskom postupku ima pravo na branitelja koji u tom postupku ima položaj opunomoćenika. Stavkom 3. istog članka propisano je da tijelo koje vodi disciplinski postupak zbog povrede službene dužnosti dužno je, na zahtjev policijskog službenika protiv kojeg se vodi postupak, omogućiti sudjelovanje sindikata čiji je član, koji u tom postupku ima položaj izjednačen s položajem branitelja.

19. Odredbom članka 104. stavka 2. Zakona o policiji propisano je da postupak zbog teže povrede službene dužnosti pokreće čelnik tijela ili nadležni rukovoditelj, danom predaje zahtjeva za pokretanje postupka nadležnom disciplinskom sudu.

20. Odredbom članka 105. Zakona o policiji propisano je da prije podnošenja zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka čelnik tijela ili nadležni rukovoditelj mora pružiti mogućnost policijskom službeniku da se očituje o povredi službene dužnosti koja mu se stavlja na teret.

21. Odredbom članka 106. Zakona o policiji propisano je da disciplinski sud nije vezan za pravnu kvalifikaciju povrede službene dužnosti ali je vezan za činjenični opis povrede službene dužnosti.

22. Odredbom članka 107. stavka 1. Zakona o policiji propisano je da postupku zbog teže povrede službene dužnosti mora se provesti usmena rasprava, a policijskom službeniku protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak mora se pružiti mogućnost da na toj raspravi sudjeluje. Stavkom 2. istog članka propisano je da se rasprava može održati i bez nazočnosti policijskog službenika protiv kojeg se vodi disciplinski postupak ako je policijski službenik uredno pozvan, a pozivu se nije odazvao niti je svoj nedolazak opravdao.

23. Odredbom članka 109. stavka 2. Zakona o policiji propisano je da pokretanje disciplinskog postupka zbog teže povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od godine dana od dana saznanja za počinjenu povredu i počinitelja, a najkasnije u roku od 2 godine od dana kada je povreda počinjena. Ako u roku od 2 godine od dana pokretanja postupka ne bude donesena izvršna odluka, postupak će se obustaviti zbog zastare vođenja postupka. U slučajevima težih povreda službene dužnosti koje imaju obilježja korupcije, zastara vođenja postupka nastupa u roku od 4 godine od dana pokretanja disciplinskog postupka. Stavkom 3. istog članka propisano je da zastara vođenja postupka prekida se svakom postupovnom radnjom nadležnog tijela usmjerenoj ka odlučivanju o disciplinskoj odgovornosti ili zakonitosti i ustavnosti upravnog akta te nakon svakog prekida zastara počinje iznova teći. U svakom slučaju apsolutna zastara vođenja postupka nastupa protekom dvostruko onoliko vremena koliko je prema zakonu propisana zastara vođenja disciplinskog postupka.

24. Odredbom članka 110. stavkom 2. točkom 6. Zakona o policiji propisano je da za teže povrede službene dužnosti može se izreći kazna prestanak državne službe. Stavkom 3. istog članka propisano je da policijskom službeniku obvezno se izriče kazna prestanka državne službe iz stavka 2. točka 6. ovoga članka ako bude proglašen odgovornim za težu povredu službene dužnosti koja ima obilježja korupcije. Stavkom 7. istog članka propisano je da ako je policijski službenik u istom postupku proglašen odgovornim za više povreda službene dužnosti, disciplinski sud će utvrditi kaznu za svaku pojedinu povredu i izreći jedinstvenu kaznu.

25. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, ocjenjujući zakonitost osporenih rješenja, Sud cijeni kako navodima iz tužbe pravilnost u disciplinskom postupku utvrđenog činjeničnog stanja nije dovedena u pitanje, kao niti primjena materijalnog prava.

26. Prema stajalištu ovog Suda, disciplinski sud prvog i drugog stupnja su na temelju dokaza izvedenih u provedenom postupku na pravilan i nedvojben način utvrdili kako je tužitelj dostavljanjem službenih podataka iz kriminalističkih istraživanja, koji su prikupljeni tijekom izvida i predstavljaju tajne podatke, neovlaštenoj osobi novinaru ŽU, koje je saznao u obavljanju posla iz Informacijskog sustava MUP-a, počinio težu povredu službene dužnosti odavanja podataka iz članka 35. Zakona o policiji neovlaštenim osobama, na koji način je i zloupotrijebio položaj u službi i neovlašteno i nenamjenski koristio sredstva Ministarstva, što predstavlja nedolično ponašanje u službi koje šteti ugledu policije, čime je počinio teže povrede službene dužnosti iz odredbe članka 96. točke 3., 5., 7. i 9. Zakona o policiji, kako je to pravilno utvrđeno u provedenom disciplinskom postupku. Obzirom kako je tužitelju nedvojbeno utvrđena odgovornost za počinjenu težu povredu službene dužnosti zloupotrebe položaja u službi koja ima obilježja korupcije, pravilno je tužitelju izrečena kazna prestanka državne službe u skladu sa citiranom odredbom članka 110. stavka 3. Zakona o policiji.

27. Navedena utvrđenja nedvojbeno proizlaze iz sadržaja i vremenskog slijeda Whatsapp poruka i komunikacije između tužitelja i novinara ŽU i vremena uvida u povjerljive podatke u Informacijskom sustavu MUP-a od strane tužitelja kroz evidenciju JRO i EDD, kao i vremena objave novinarskih članaka ŽU u „Slobodnoj Dalmaciji“, kako je to prethodno izloženo, kojim materijalnim dokazima Sud poklanja vjeru kao vjerodostojnim, budući isti dokazi zajedno, vremenski i sadržajno predstavljaju logičan slijed događaja iz kojeg se nedvojbenom može donijeti zaključak kako je tužitelj novinaru ŽU omogućio pristup povjerljivim podacima i time postupio protivno citiranim odredbama Zakona.

28. Nastavno, Sud ocjenjuje kako pravilno tuženo tijelo zaključuje da u konkretnom slučaju počinjena teža povreda službene dužnosti ima obilježja korupcije budući je tužitelj zloupotrijebio svoj položaj radi pribavljanja koristi novinaru ŽU, na način da je tužitelj s namjerom novinaru ŽU osigurao ekskluzivnost u objavi podataka iz kriminalističkih istraživanja u odnosu na ostale novinare drugih medijskih kuća, a općepoznata je i životna činjenica kako je u pravilu profesionalni cilj novinara doći do ekskluzivne priče ili informacije prije drugih novinara (konkurencije), što posljedično povećava čitanost, ugled novinara i medija, što u konačnici zasigurno dovodi i do financijske vrijednosti i koristi, kako za medij tako i samog novinara. Tužitelj je kao policijski službenik znao/trebao znati kako su podaci prikupljeni tijekom izvida tajni podaci, a podaci o istovjetnosti osobe protiv koje je podnesena kaznena prijava i podaci na temelju kojih se može zaključiti o istovjetnosti te osobe službena tajna, te kako pristup podacima koje je saznao u obavljanju i povodom obavljanja službe nije dopušten neovlaštenim osobama, kako pravilno tuženik zaključuje. U prilog zaključku da počinjena zloupotreba položaja u službi odavanjem podataka iz članka iz članka 35. Zakona o policiji ima obilježje korupcije govori i sadržaj kaznene prijave Ravnateljstva Policije, Uprave kriminalističke policije, Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Službe za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Split, broj: 511-01-79-K- 5/22 od 4. svibnja 2022., kojom se tužitelju stavlja na teret da je kao službena osoba iskoristio svoj položaj i ovlasti i prekoračio granice svojih ovlasti i time drugoj osobi pribavio korist, na koji način je počinio više djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavka 1. Kaznenog zakona, među kojim se navode i predmetna djela povrede službene dužnosti.

29. Stoga, uvažavajući navedeno prigovori tužitelja kako je tuženo tijelo pogrešno utvrdilo obilježja korupcije za utvrđene teže povrede službene dužnosti, ovaj Sud je ocijenio neosnovanim. Tim u vezi, prigovor tužitelja kako tuženik nije dao valjane, logične i dostatne razloge niti činjenice koje potvrđuju postojanje koruptivnog elementa, ovaj Sud je ocijenio neosnovanim iz razloga što se tuženik naveo i obrazložio razloge na stranici 17. i 18. osporenog rješenja, koje pravilnim ocjenjuje ovaj Sud.

30. Nadalje, Sud je stajališta kako je pravilna ocjena tuženog tijela da je tužitelj imao ovlasti za uvid u evidencije povjerljivih podataka u Informacijskom sustavu MUP-a, međutim, kako je uvid ovlašten vršiti samo kada postoji službena potreba za tim, a koja potreba u ovom slučaju nije postojala, odnosno tužitelj je službene evidencije koristio neopravdano i nenamjenski za privatne potrebe, kako bi podatke iz članka 35. Zakona o policiji, dao neovlaštenoj osobi ŽU, čime je počinio težu povredu službene dužnosti iz članka 96. točke 9. Zakona o policiji opisanu kao

„neovlašteno ili nenamjensko korištenje sredstava Ministarstva.“

31. Također, pravilna je ocjena tuženog tijela kako sama činjenica da su podaci koje su policijski službenici saznali za vrijeme vršenja policijskih poslova i do kojih su došli korištenjem Informacijskog sustava MUP-a, izašli u javnost medijima, bez objektivnog kriterija, narušava se odnos povjerenja građana prema policijskoj službi, odnosno osjećaj kako bi policijski službenici trebali njihove osobne podatke čuvati od zlouporabe, jednako kao što se narušava odnos među kolegama koji svoj posao obavljaju uredno, čime je tužitelj ostvario obilježje teže povrede službene dužnosti iz članka 96. točke 7. Zakona o policiji opisanu kao „nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije".

32. Prigovor tužitelja kako je u konkretnom slučaju nastupila zastara vođenja disciplinskog postupka nije osnovan, budući u konkretnom slučaju nisu protekli rokovi za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka propisani odredbom članka 109. stavka 2. Zakona o policiji. Teže povrede službene dužnosti koje se tužitelju stavljaju na teret počinjene su 29. rujna 2020., 28. listopada 2020. i 24. svibnja 2021., a Zahtjev za pokretanje postupka zbog teže povrede službene dužnosti broj: 511-12- 01-10-30/22 od 23. rujna 2022. je predan Disciplinskom sudu 27. rujna 2022., kada se u smislu odredbe članka 104. stavka 2. Zakona o policiji postupak zbog teže povrede službene dužnosti smatra pokrenutim, iz čega proizlazi kako nije protekao zastarni rok od 2 godine propisan člankom 109. stavkom 2. Zakona o policiji. Obzirom kako se u konkretnom slučaju radi o težim povredama službene dužnosti koje imaju obilježja korupcije, a što je Sud prethodno obrazložio u ovoj presudi, razvidno je kako nije protekao niti zastarni rok od 4 godine za vođenje postupka propisan člankom 109. stavkom 2. Zakona o policiji, računajući od dana pokretanja postupka predajom Zahtjeva za pokretanje postupka zbog teže povrede službene dužnosti odnosno 27. rujna 2022. do dana donošenja osporenog rješenja 28. svibnja 2025.

33. U odnosu na tvrdnje tužitelja kako je nastupila zastara pokretanja disciplinskog postupka jer u osporenoj odluci nije pravilno utvrđen datum saznanja za povrede službene dužnosti, koji se treba uzeti od dana kada je objava izvršena na portalu Slobodne Dalmacije, odnosno od pretrage mobitela tužitelja koja je izvršena u srpnju 2021. i time je protekao je rok od godine dana od saznanja, valja navesti kako iz Zahtjeva za pokretanje postupka zbog teže povrede službene dužnosti proizlazi kako je nakon što je Ravnateljstvo policije, Uprave kriminalističke policije dopisom od 21. lipnja 2022. izvijestila PU splitsko dalmatinsku da je protiv tužitelja podnesena kaznena prijava te kako su tijekom kriminalističkog istraživanja prikupljene obavijesti i materijalni dokazi iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je tužitelj kao policijski službenik počinio težu povredu službene dužnosti činjenično i pravno opisanu kao u izreci, podnesen je predmetni Zahtjev. Prema ocjeni Suda, pravilno upravna tijela utvrđuju kako se dan saznanja za počinjenje težih povreda službene dužnosti tužitelja uzima dan kada je Ravnateljstvo policije, Uprave kriminalističke policije obavijestilo Načelnika PU splitsko dalmatinske o podnesenoj kaznenoj prijavi dopisom od 21. lipnja 2022., koji je isti zaprimio 5. srpnja 2022. Također, pravilno tuženo tijelo ocjenjuje kako nisu relevantna saznanja o sumnji radi koje se provodi kriminalističko istraživanje ili objave u dnevnom listu, nego je relevantan dan kada je ovlaštenik disciplinskog progona, a to je u konkretnom slučaju Načelnik PU splitsko dalmatinske, saznao da je podnesena kaznena prijava po završetku kriminalističkog istraživanja, u kojem su provjerene osnove sumnje, prikupljeni dokazi i utvrđena osnovana sumnja za djelo i počinitelja, a to je 5. srpnja 2022., od kojeg dana nije protekao subjektivni zastarni rok od 1 godine dana od saznanja. Stoga, prigovor tužitelja kako je u konkretnom slučaju nastupila zastara pokretanja disciplinskog postupka nije osnovan.

34. Nadalje, prigovor tužitelja kako mu je onemogućeno sudjelovanje u postupku uskratom zakonom propisanog prava stranke na iznošenje obrane prije pokretanja disciplinskog postupka, valja kazati kako iz dokumentacije priložene spisu upravnog tijela i službene bilješke policijskog službenika LU od 15. rujna 2022., kao i obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da je spomenuti policijski službenik obavio telefonski razgovor sa tužiteljem dana 14. rujna 2022. u 12,06 sati i upoznao ga da je od Ureda načelnika PU splitsko dalmatinske stigao dopis da se sukladno članku 105. Zakona o policiji upozna s povredama službene dužnosti koje mu se stavljaju na teret i da mu se omogući očitovanje po istima, te mu je pojašnjeno su u pitanju stvari vezane uz njegovu komunikaciju sa ŽU i da je njegovo očitovanje potrebno zbog pokretanja disciplinskog postupka, na što je tužitelj odgovorio da neće dolaziti u službene prostorije i tražio je da se službena pismena vezana za disciplinski postupak dostave na adresu njegovog odvjetnika. Dakle, odlučno je li tužitelju omogućeno da dozna što mu se stavlja na teret i da se o tome izjasni, a iz navedenoga je razvidno kako je tužitelj usmeno obaviješten o pokretanju disciplinskog postupka i djelima koja mu se stavljaju na teret, a koja su utvrđena temeljem kaznene prijave podnesene protiv tužitelja, o kojim je tužitelj imao saznanja iz kaznenog postupka. Tužitelj navedenom nije prigovorio nakon što je primio Zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka niti tijekom disciplinskog postupka na održanim raspravama 19. prosinca 2024. i 21. siječnja 2025., pa Sud drži da je tužitelj uistinu smatrao kako mu je povrijeđeno pravo na iznošenje obrane prije pokretanja disciplinskog postupka, prigovor bih iznio tijekom disciplinskog postupka. Ovdje je potrebno napomenuti kako je tužitelj, nakon što je primio Zahtjev za pokretanje postupka zbog teže povrede službene dužnosti, kojim je u "Uputi" poučen kako može podnijeti odgovor na zahtjev i predložiti izvođenje dokaza važnih za donošenje odluke, mogao iznijeti navedeni prigovor, međutim, isti nije iskoristio svoju zakonsku mogućnost. Stoga, navedeni prigovor ovaj Sud ne uvažava osnovanim.

35. U odnosu na prigovor tužitelja kako mu je povrijeđeno pravo na iznošenje obrane pred disciplinskim sudom, Sud smatra kako je tužitelju trebalo biti omogućeno iznošenje obrane i saslušanje, zbog čega je navedeni propust otklonio ovaj Sud koji to ovlaštenje ima kao sud pune jurisdikcije, kao što je pribavio i iskaz novinara ŽU iz kaznenog postupka, obzirom na prigovore tužitelja kako isti nije pribavljen u disciplinskom postupku. Ocjenom iskaza tužitelja danog na ročištu od 10. lipnja 2026. te iskaza ŽU iz kaznenog postupka, ovaj Sud utvrđuje kako istim nije dovedena u dvojbu pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja u provedenom disciplinskom postupku, pa slijedom toga niti zakonitost osporenog rješenja. Tužitelj je u bitnom iznio prigovore na nezakonito vođenje kaznenog postupka i nezakonitost pribavljenih dokaza u kaznenom postupku, koje prigovore može ispitivati nadležni sud u kaznenom postupku, a ne upravni sud. Odredbe Zakona o općem upravnom postupu (Narodne novine broj: 47/09, 110/21, dalje u tekstu ZUP-a) ne poznaju nezakonite dokaze već službena osoba slobodnom ocjenom utvrđuje koje će činjenice i okolnosti uzeti dokazane, a sve u skladu odredbe članka 9. u vezi članka 58. ZUP-a. Tužitelj je u svom iskazu izričito naveo da novinaru ŽU nije dao niti jedan podatak vezano za krim. istraživanja, međutim, ovaj Sud ne poklanja vjeru navodima tužitelja jer materijalni dokaz, odnosno sadržaj i vremenski slijed Whatsapp poruka i komunikacije između tužitelja i novinara ŽU, kao i vrijeme uvida u povjerljive podatke u Informacijskom sustavu MUP-a od strane tužitelja kroz evidenciju JRO i EDD, te vrijeme objave novinarskih članaka ŽU u „Slobodnoj Dalmaciji“, kako je to prethodno izloženo, zajedno, vremenski i sadržajno predstavljaju logičan slijed događaja iz kojeg se nedvojbenom može donijeti zaključak kako je tužitelj novinaru ŽU omogućio pristup povjerljivim podacima i time postupio protivno citiranim odredbama Zakona. Nastavno, iz istih razloga Sud ocjenjuje kako niti iskaz novinara ŽU u kaznenom postupku nije doveo u dvojbu činjenično stanje utvrđeno od strane disciplinskog suda.

36. Nastavno, Izjava ZU, koju je tužitelj predao na raspravi 16. srpnja 2026., također ne dovodi u dvojbu utvrđeno činjenično stanje budući se u istoj u bitnom prepričava razgovor ZU i ŽU prema kojem je potonji bio spreman napisati istinitu i vjerodostojnu ispravu, jer da iako je potpisao izjavu u USKOK – u ne može tvrditi da je ta izjava napisana doslovno onako kako je pričao, međutim, isti navodi se ne mogu provjeriti niti se može utvrđivati vjerodostojnost istih, jer je svjedok novinar ŽU u međuvremenu preminuo, ali postoji njegova pisana izjava vlastoručno potpisna koju je ovaj Sud ocijenio, kako je prethodno navedeno.

37. Prigovor tužitelja kako je tijelo koje je vodilo postupak bilo dužno tužitelju omogućiti sudjelovanje sindikata čiji je član, koji u tom postupku ima položaj izjednačen s položajem branitelja, a o kojem pravu tuženik nije poučio tužitelja niti ga je uputio na postojanje toga prava, ovaj Sud u cijelosti ocjenjuje neosnovnim. To iz razloga što odredba članka 102. stavka 3. Zakona o policiji propisuje kako je tijelo koje vodi disciplinski postupak zbog povrede službene dužnosti dužno na zahtjev policijskog službenika protiv kojeg se vodi postupak, omogućiti sudjelovanje sindikata čiji je član, dok iz spisa predmeta ne proizlazi niti da je tužitelj to tražio niti da je član sindikata. U odnosu na prigovor da je tijelo bilo dužno upoznati tužitelja sa navedenim pravom, valja navesti kako je u Zahtjevu za pokretanje postupka zbog teže povrede službene dužnosti, u "Uputi" tužitelj poučen kako može podnijeti odgovor na zahtjev, te da njegov opunomoćenik ili sindikat imaju pravo predložiti izvođenje dokaza važnih za donošenje odluke. Osim toga, tužitelj je u disciplinskom postupku imao odvjetnika koji ga je zastupao, te ga je i odvjetnik mogao upoznati sa njegovim pravima.

38. U odnosu na prigovor tužitelja kako je upravno tijelo trebalo po službenoj dužnosti u okviru činjeničnog opisa razdvojiti pojedina stegovna djela, za svako pojedino utvrđeno stegovno djelo izreći posebnu kaznu i onda primjenom pravila iz odredbe članka 18. Pravilnika, u slučaju stjecaja, odrediti jedinstvenu kaznu, što u konkretnom slučaju nije napravljeno niti je obrazloženo, ovaj Sud je stajališta kako se kod utvrđenja teže povrede službene dužnosti s obilježjima korupcije, u smislu odredbe članka 110. stavka 3. Zakona o policiji, policijskom službeniku obvezno izriče kazna prestanka državne službe, slijedom čega Sud smatra kako se u konkretnom slučaju radi o jedinstvenoj kazni prestanka državne službe, za koju se propisuje obveza izricanja. Ovdje se navodi kako je u istoj pravnoj situaciji (više težih stegovnih djela i izrečena (jedna) kazna prestanka državne službe zbog obilježja korupcije), ovaj Sud je u odluci poslovnog broja: Us I-611/2024-8 jednako odlučivao, koja odluka je potvrđena od strane Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: Usž-4047/2024-2.

39. Prigovor tužitelja kako mu nije dostavljen Zaključak o delegaciji nadležnosti, nije osnovan iz razloga što je tuženik dostavio spis upravnog tijela iz kojeg proizlazi suprotno. Isto tako, Sud ne nalazi osnovanim prigovore tužitelja kako mu je zbog delegacije predmeta na Prvostupanjski disciplinski sud u Osijeku povrijeđeno pravo na jednakost i pravo na pristup sudu zbog bolesti, udaljenosti i značajnih troškova, a razloge navedene u Zaključku o delegaciji Sud uvažava utemeljenim na odredbi članka 98. stavka 3. Zakona o policiji.

40. Naposljetku, dokazne prijedloge tužitelja za saslušanjem svjedoka EU, ĐU i GU kao i pregled kaznenog predmeta u kojem je saslušan preminuli svjedok ŽU, Sud je raspravnim rješenjem od 16. srpnja 2026. odbio kao nepotrebne. To iz razloga što je navedene svjedoke tužitelj predlagao na okolnost nezakonite pretrage pa slijedom toga i nezakonitosti dokaza na kojima se temelji odgovornost tužitelja, međutim, o navedenom prigovoru je Sud već dao svoje stajalište, pa je slijedom toga i predloženi dokaz nepotreban ali i neosnovan. Što se tiče pribavljanja kaznenog predmeta, Sud je pribavio iskaz novinara ŽU i pregledao isti u dokaznom postupku, pa smatra kako je nepotrebno bilo pribaviti cjelokupan kazneni predmet. Pri tome, ukazuje se i na odredbu članka 8. ZUS-a i načelo učinkovitosti provođenja upravnog spora.

41. Slijedom svega navedenoga, ocjena ovog Suda je kako su prvostupanjski sud i tuženik detaljno analizirali izvedene dokaze pojedinačno i u međusobnoj povezanosti, te su obrazložili kojim dokazima i iz kojih razloga je poklonjena vjera i koje su činjenice na temelju tih dokaza utvrđene, a to obrazloženje kao logično i argumentirano u cijelosti prihvaća i Sud.

42. Stoga, radi nepotrebnog ponavljanja, Sud upućuje i na razloge koje su u obrazloženjima svojih rješenja iznijeli prvostupanjski sud i tuženik, tim više što i iz dokaza provedenih u ovom sporu koje je ocijenio Sud također proizlazi isto utvrđeno činjenično stanje.

43. Slijedom navedenoga, prema ocjeni Suda osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa je valjalo na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a, odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i odlučiti kao točki I izreke presude.

44. Kako tužitelj nije uspio u sporu, trebalo je temeljem odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a, odbiti zahtjev za naknadom troškova spora kao neosnovan i odlučiti kao pod točkom II izreke presude.

U Splitu, 12. kolovoza 2026.

S U T K I N J A

Nela Mešin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sud Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku 15 dana od dana dostave presude (članak 131. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

DNA:

1. Opunomoćeniku tužitelja Odvjetničkom društvu Jeličić & Partneri d.o.o. Split, Kliška 29,

2. Tuženiku Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Drugostupanjskom disciplinskom sudu, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33,

3. U spis

4. Kalendar 30 dana