REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Slavonskom Brodu-Stalna služba u Novoj Gradiški

Nova Gradiška

Poslovni broj: Pn-139/2022-48

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, po sutkinji Tanji Marušić u pravnoj stvari tužitelja mlt. ČT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po ocu i zakonskom zastupniku IT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupani po punomoćniku Nemanji Nožiniću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Nožinić, Tomljanović & Maričević d.o.o. Nova Gradiška, protiv tuženika VT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Dumenčiću, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne rasprave 30. lipnja 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja, Nemanje Nožinića i punomoćnika tuženika Tomislava Dumenčića, te objave presude 11. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

I Odbija se tužitelj mlt. ČT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po ocu i zakonskom zastupniku IT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] s prijedlogom za oslobađanjem od plaćanja sudskih pristojbi u ovom postupku.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se u cijelosti tužitelj mlt. ČT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po ocu i zakonskom zastupniku IT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] s tužbenim zahtjevom, koji glasi:

„Tuženik VT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], dužan je tužitelju mlt. ĆT, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], platiti na ime naknade štete iznos od 1.445,35 eura (jednu tisuću četiri stotine četrdeset i pet eura i trideset i pet centi), sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena počam od dana 7.rujna 2021. do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. pa do konačne isplate, po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena , kao i nadoknaditi tužitelju parnični trošak ovog postupka sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena počam od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“

II Nalaže se tužitelju mlt. ČT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanom po ocu i zakonskom zastupniku IT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] tuženiku VT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] nadoknaditi parnični trošak ovog postupka u iznosu od 1.750,00 eura (jednu tisuću sedam stotina pedeset eura) sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, počevši od dana donošenja prvostupanjske presude, 11. kolovoza 2026. do isplate, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Mlt. tužitelj zastupan po ocu i zakonskom zastupniku IT je po punomoćniku podnio kod ovoga suda tužbu s istaknutim tužbenim zahtjevom kojim traži da mu sud pruži pravnu zaštitu presudom kojom bi se naložilo tuženiku da mlt. tužitelju na ime naknade štete isplati iznos od 1.445,35, eura (po preciziranom tužbenom zahtjevu od 5. lipnja 2023.).

1.a. Naime, u štetnom događaju koji se dogodio 7. lipnja 2021. u mjestu [adresa], ispred obiteljske kuće tuženika, na asfaltiranom ulazu koji se spaja sa pješačkom stazom, pas u vlasništvu tuženika, pasmine Č, imena I, ženskog spola, bez ikakvog nadzora te bez ikakvog povoda napao je i ugrizao čeljustima mlt. tužitelja, nakon čega mlt. tužitelj uslijed straha i napada psa bježeći pao na lijevo koljeno, slijedom čega su mu nanijete tjelesne ozljede konstatirane u med. dokumentaciji.

1.b. Posebno se napominje kako je pas bio izvan ograđenog dvorišta tuženika, bez nadzora te da su ulazna vrata kapije bila otvorena, a koje okolnosti potvrđuje otac mlt. tužitelja koji se nalazio u neposrednoj blizini kao i ŽT ( baka), koji su bili u blizini djeteta.

1.c. Kako je do narečenog štetnog događaja i predmetnih tjelesnih ozljeda tužitelja došlo isključivo uslijed napada psa tuženika na mlt. tužitelja, to je nesporna odgovornost tuženika za nastalu nematerijalnu i materijalnu štetu tužitelju, a posebice ako se uzme u obzir notorna činjenica kako se u konkretnom slučaju radi o psu koji očito nije bio pod nadzorom vlasnika, te napadu na dijete starosti 6 godina.

Naime, tuženik je sukladno odredbi članka 1064. u svezi s članka. 1063 Zakona o obveznim odnosima, odgovoran za nastanak predmetnog štetnog događaja i nastalu nematerijalnu i materijalnu štetu kao vlasnik odnosno imatelj opasne stvari, a što predstavlja predmetni pas u smislu Zakona o obveznim odnosima.

2. U odgovoru na tužbu od 19. srpnja 2022. tuženik navodi da u cijelosti osporava osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva, kao i visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik ističe kako u konkretnom predmetu nisu ostvarene pretpostavke odgovornosti za štetu iz kojeg razloga tuženik predlaže naslovljenom sudu u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev.

2.a. Tuženik ističe kako je tužbi iznesen niz netočnih i neistinitih navoda u pogledu nastanka štetnog događaja u cilju da se utvrdi činjenično stanje koje ne odgovara stvarnom stanju.

2.b. Prije svega, netočan je navod kako je do štetnog događaja došlo ispred obiteljske kuće tuženika, na asfaltiranom ulazu koji se spaja sa pješačkom stazom. Naime, do štetnog događaja došlo je na način da je tužitelj, kao maloljetna osoba bez nadzora punoljetne osobe oko 20,00 sati, ušao u ograđeno i zatvoreno dvorište tuženika na ulazu u koje stoji natpis „Oštar pas“. Dakle, tužitelj je neovlašteno i uz izostanak dužne pažnje, ušao u dvorište tužitelja prilikom čega je naknadno zadobio lakše tjelesne ozljede pa stoga nisu istiniti navodi tužitelja iz tužbe da je „pas bio izvan ograđenog dvorišta tuženika, bez nadzora te da su ulazna vrata kapije bila otvorena…“.

2.c. Dokazi predloženi od strane tužitelja za dokazivanje iznesenih činjenica, konkretno saslušanje kao svjedoka TT, nisu podobni kako bi se njima utvrdile navedene činjenice pa se stoga tuženik istima protivi, a to iz razloga što je u tijeku prekršajnog postupka koji se vodio pred naslovljenim sudom pod posl. brojem:

Pp-2423/2021 utvrđeno, na temelju iskaza svjedoka NT, kako mu je otac djeteta, TT, rekao „da nije ništa vidio predmetne zgode, odnosno da nije vidio način na koji bi pas ugrizao dijete“.

2.d. U navedenom prekršajnom postupku tuženik je presudom od 26. svibnja 2022. oslobođen od optužbe da ne bi držao pod nadzorom svoga psa uslijed čega bi pas na ulazu u dvorište ugrizao tužitelja.

2.e. Osim toga, tuženik ističe kako tužitelj nije dostavio dokaz da se opisani štetni događaj dogodio isključivo krivnjom tuženika. Naime, iz rezultata cjelokupno provedenog dokaznog postupka u prethodno navedenom prekršajnom postupku jasno proizlazi kako je do štetnog događaja došlo isključivo radnjama tužitelja, a što predstavlja ekskulpacijski razlog zbog kojega je isključena krivnja na strani tuženika, sukladno odredbi članka 1067. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima.

2.f. Tuženik, opreza radi, osporava i visinu tužbenog zahtjeva te ističe kako je ista previsoko postavljena, a uzimajući u obzir sudsku praksu i Orijentacijske kriterije VSRH.

3. Tijekom postupka sud je, u smislu odredbe članka 220. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine „ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08 –Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP) proveo dokaze i to: uvid u povijest bolesti za mlt. tužitelja (str. 5-23 spisa), fotografije ozljede mlt. tužitelja (str. 24, 25, 27 spisa), Izviješće PP Okučani od 14. srpnja 2021. upućeno punomoćniku mlt. tužitelja (str. 26 spisa), zahtjev za naknadom štete izvansudskim putem tuženiku od 1. rujna 2021. (str. 28-29 spisa), dopis Državnog inspektorata punomoćniku mlt. tužitelja od 10. rujna 2021. (str. 31 spisa), Optužni prijedlog Državnog inspektorata upućen ovom sudu, Prekršajnom odjelu (str. 32 -33 spisa), Obavijest o prekršaju Državnog inspektorata tuženiku od 2. rujna 2021. (str. 34 -35 spisa), Zapisnik Državnog inspektorata o izvršenom inspekcijskom nalazu tuženika od 17. kolovoza 2021. (str. 37-39 spisa), putovnica psa (str. 40-41 spisa), Zapisnik Državnog inspektorata o izvršenom inspekcijskom nadzoru z.z. mlt. tužitelja od 17. kolovoza 2021. (str. 43-44 spisa), ispis podataka iz evidencije za psa Ministarstva poljoprivrede od 20. srpnja 2021. (str. 49 spisa), obavijest o počinjenom prekršaju PP Okučani od 14. srpnja 2021. (str. 51-52 spisa), službena bilješka PP Okučani od 26. lipnja 2021. (str. 53 spisa), Presudu ovog suda, Prekršajnog odjela, poslovni broj Pp - 2423/2021-12 od 26. svibnja 2022. (str. 62-65 spisa), fotografije ulaza i kapije na nekretnini tuženika (str. 66-67 spisa), zdravstveni karton za mlt. tužitelja (str.81 spisa), nalaz i mišljenje vještaka primarijusa profesora dr.sc. Zorana Jukića dr. med. od 9. ožujka 2023. (str. 92-94 spisa), nalaz i mišljenje istog vještaka od 2. lipnja 2023. (str. 107-109 spisa), nalaz i mišljenje istog vještaka od 17. rujna 2023. (str. 126 spisa), uvid u spis PP-2423/2021, usmene iskaze svjedoka i pisane i usmene iskaza stranaka provedene u svrhu dokazivanja.

4. Prvenstveno je potrebno istaći da je nova koncepcija instituta neimovinske štete uvedena je u pravni sustav Republike Hrvatske Zakonom o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05), koji je na snazi od 1. siječnja 2006.

Prihvaćena je objektivna koncepcija neimovinske štete prema kojoj neimovinsku štetu čini već sama povreda prava osobnosti, a pretrpljeni tjelesni i duševni bolovi i strah, izazvani štetnom radnjom, samo su mjerilo težine povrede prava osobnosti i uzimaju se u obzir, pored drugih okolnosti, pri utvrđivanju pravične novčane naknade.

5. Polazeći od prava osobnosti napominje se da je pravo osobnosti vrlo širok pojam koji ima biološki, etički, društveni, pravni i općecivilizacijski aspekt. U tom smislu zaštita prava osobnosti popravljanjem nanesene neimovinske štete tek je jedan oblik zaštite. To, u okviru prava osobnosti i njihove zaštite kroz prizmu neimovinske štete, otvara složeno pitanje-tko je subjekt te zaštite i kako se ona građansko pravno ogleda.

6. Novčanu naknadu koju oštećenik dobiva ne treba, dakle, shvatiti kao ekvivalent ugroženom ili izgubljenom dobru. Novac treba oštećeniku osigurati mogućnost pribavljanja drugih dobara i ugodnosti koje mu pomažu da lakše prebrodi tjelesnu ili duševnu krizu ili strah nastao kao posljedica štete. Isplata neke svote barem može ublažiti osjećaj neugode koju oštećenik trpi i donekle pridonijeti naknadi izgubljenog zadovoljstva u ljudskom življenju.

7. Institut isplate novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu uređuje odredba članka 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 - dalje ZOO) gdje je konačno zakonodavac izrijekom uputio sud da ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosudi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

8. Između stranaka nije sporno da je maloljetni tužitelj zadobio ozljedu ugrizom psa pasmine Č, imenom I , **.**.2021.

8.a. Između stranaka je sporna osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva kao i visina tužbenog zahtjeva.

9. Na okolnost karaktera i opsega ozljeda koje je mlt. tužitelj pretrpio, a radi utvrđenja da li težina povrede prava osobnosti mlt. tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje opravdava dosuđenje pravične novčane naknade te visine iste sud je proveo dokaz uvidom u medicinsku dokumentaciju mlt. tužitelja iz koje proizlazi da je istoga ugrizao pas poznatog vlasnika u području desne natkoljenice. Nakon toga je potrčao i pao na lijevo koljeno. U području vanjske strane desne natkoljenice vidljiva je ugrizna rana dužine oko 1 cm. Na lijevom koljenu nalazi se ekskorijacija.

9.a. Nadalje, sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku medicinske struke, primarijusu Zoranu Jukiću, dr. med. koji je u svom nalazu i mišljenju od 9. ožujka 2023. iznio da je ČT r. 2016. ozlijeđen 7. lipnja 2021. u [adresa]. U toj nezgodi zadobio je ugriznu ranu psa u predjelu vanjske strane desne natkoljenice. Bježeći od psa, pao je i zadobio ogreblinu lijevog koljena. Ovakve ozljede imaju karakter lake tjelesne ozljede i to:

Ugrizna rana psa desne natkoljenice.

Ogreblina lijevog koljena.

Zbog navedenih ozljeda ČT je bio pregledan u kirurškoj ambulanti Opće bolnice u Novoj Gradiški. Tada mu je učinjen pregled od strane liječnika kirurga. Učinjen mu je prevoj ozlijeđenog dijela tijela. Nakon toga je upućen epidemiologu. U prilogu nalaz epidemiologa od 8. lipnja 2021.

U OB Nova Gradiška učinjeno mu je još 11 pregleda u kirurškoj ambulanti. Liječenje je provedeno sukladno dobroj kliničkoj i kirurškoj praksi.

Za potrebe ovog vještačenja, na poziv je pristupio malodobni ČT u pratnji oca. Uzeta im je detaljna anamneza na štetni događaj te na stanje proizašlo iz njega. Učinjen je i fizikalni pregled te učinjen nalaz.

Anamneza:

ČT i njegov otac iskazuju kako je dijete napao susjedov pas. Navode da ga je ugrizao za desnu natkoljenicu. Bježeći od psa navode da je ČT pao i tada ozlijedio lijevo koljeno. Navodi da ga je boljelo mjesto ugriza te da se jako uplašio. Otac navodi da je dijete odmah odvedeno u bolnicu u Novu Gradišku te da su nakon pregleda bili vraćeni kući. Otac navodi da je dijete tu noć loše spavalo jer se budio u noći zbog, kako otac navodi, straha od psa. Isto tako navodi da se i danas boji toga psa i da ne ide blizu kuće gdje se pas nalazio.

Fizikalni pregled:

Radi se o dječaku u dobi od 7 godina. Dječak je gracilne građe. Pokazuje na vanjskom dijelu desne natkoljenice ožiljak na koži od psećeg ugriza. Vidan je ožiljak eliptičnog oblika, dužine 13 mm, a najveće širine 7 mm na vanjskoj strani desne natkoljenice. Ožiljak je normalnog kolorita u razini kože. Nastao je kao posljedica psećeg ugriza. Ožiljak je bezbolan na dodir. Na lijevom koljenu nema vidljivog ožiljka od ogrebline. Zbog navedenih ozljeda malodobni ČT je trpio kratkotrajni primarni panični strah za vrijeme napada.

Trpio je sekundarni strah jakog intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta tri dana i slabog intenziteta deset dana. Strah ga je bilo za eventualni ponovni napad i novo ozljeđivanje.

Trpio je bolove srednjeg intenziteta dva dana i slabog intenziteta pet dana. Bila mu je potrebna tuđa pomoć i njega svaki dan kada je odlazio na pregled u Novu Gradišku. Radi se o malodobnoj osobi koja treba, a i mora imati pratnju odrasle osobe od kuće do bolnice u Novoj Gradiški, prisustvo u čekaonici i za vrijeme pregleda u kirurškoj ambulanti i u povratku u [adresa].

Za 12 tretmana u kirurškoj ambulanti, računajući odlazak i povratak, bilo mu je potrebno 72 sata tuđe njege i pomoći.

Naruženje je niskog stupnja. Vidljivo je drugim osobama s distance socijalnog kontakta u situacijama kada se nose kratke hlače (ljetni period, kupanje na otvorenom , športske aktivnosti i slično).

U sudskom spisu priložen je karton iz ordinacije obiteljske medicine. U zdravstvenom kartonu ne nalazim bolesti i stanja koja se mogu povezati sa štetnim događajem. Ranije navedene ozljede su uredno notirane kao ozljeđivanje psećim ugrizom.

9.b. Podneskom od 22. svibnja 2023. tuženik je istakao prigovor na nalaz i mišljenje sudskog vještaka te predložio dopunu istog u pisanom obliku. Prigovora prije svega iz razloga što sudski vještak nije jasno obrazložio navodno postojanje uzročno posljedične veze između u tužbi opisane dinamike štetnog događaja s ugriznom ranom psa desne natkoljenice i ogreblinom lijevog koljena. Štoviše, sudski vještak u nalazu i mišljenju jasno navodi kako „na lijevom koljenu nema vidljivog ožiljka od ogrebline“ pa je nejasno kako je sudski vještak utvrdio da ogreblina lijevog koljena postoji, odnosno kako je utvrdio da je eventualna ogrebilna u uzročno-posljedičnoj vezi sa štetnim događajem uslijed kojega je pokrenut ovaj postupak.

Tuženik nadalje prigovara nalazu i mišljenju vještaka u dijelu u kojemu je vještak utvrdio da je tužitelj imao primarni panični strah za vrijeme napada, sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 1 dan, srednjeg intenziteta 3 dana te slabog intenziteta 10 dana, potom fizičke bolove srednjeg intenziteta 2 dana te slabog intenziteta 5 dana, kao i utvrđenju sudskog vještaka da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 72 sata te utvrđenju postojanja naruženja niskog stupnja vidljivog drugim osobama s distance socijalnog kontakta u situacijama kada se nose kratke hlače, a to iz razloga što su utvrđenja sudskog vještaka suprotna liječničkoj dokumentaciji dostavljenoj od strane tužitelja uzimajući u obzir težinu ozljeda i trajanje liječenja. Naime, sudski vještak tvrdnje o trajanju bolova tužitelja, straha te potrebe za tuđom pomoći nije na bilo koji način obrazložio pa stoga tuženik predlaže da sudski vještak dopuni i obrazloži svoje mišljenje, a iz razloga što je trajanje spomenutog utvrdio u predugim i neodređenim vremenskim intervalima s obzirom na težinu navodnih ozljeda.

Tuženik ujedno napominje kako iz trenutnog nalaza i mišljenja sudskog vještaka nesporno proizlazi da je tužbeni zahtjev previsoko postavljen, a uzimajući u obzir sudsku praksu i Orijentacijske kriterije VSRH.

Naime, prema trenutnom nalazu i mišljenju proizlazi da bi tužitelj, u slučaju eventualnog utvrđenja osnovanosti tužbe, imao pravo na minimalnu naknadu na ime pretrpljenih bolova i pretrpljenog straha, ako ih dokaže.

9.c. Podneskom od 5. lipnja 2023. mlt. tužitelj je putem svog punomoćnika precizirao tužbeni zahtjev kako je istaknut u točki I izreke ove presude.

9.d. Iz dopune medicinskog vještačenja po istom sudskom vještaku od 9. lipnja 2023. isti se očituje na prigovor tuženika da vještak : “nije jasno obrazložio navodno postojanje uzročno posljedične veze između u tužbi opisane dinamike štetnog događaja s ugriznom ranom psa desne natkoljenice i ogreblinom lijevog koljena”. Za potrebe ovog vještačenja pozorno je proučena medicinska dokumentacija priložena u sudskom spisu. Isto tako , uzeta je iscrpna anamneza od tužitelja (podaci koje bolesnik govori o svojoj bolesti) i heteroanamneza od oca mlt. tužitelja( podaci o bolesti koje daju drugi o bolesniku) na štetni događaj. Učinjen je fizikalni pregled mlt. ČT uz prisustvo oca, a sve sa svrhom sigurne i detaljne procjene posljedica štetnog događaja.

Iz specijalističkog kirurškog nalaza dr. med. PT od 07.06.2021. koji je učinjen u hitnoj kirurškoj ambulanti Opće bolnece Nova Gradiška nedvojbeno je opisana kontuzija I ekskorijacija lijevog koljena. U dijelu nalaza koji anamnestički opisuje slučaj dr.med. FT navodi :” Ugrizao ga je pas poznatog vlasnika u području desne natkoljenice. Nakon toga je potrčao i pao na lijevo koljeno”.

Isto potvrđuje mlt. ČT.

Na daljnji prigovor kako :” na lijevom koljenu nema vidljivog ožiljka od ogrebline” ističem da ogrebline i ne ostavljaju ožiljke. Da je ostao ožiljak na koži lijevog koljena za vrijeme fizikalnog pregleda bi bio uočen. Nakon toga bi bio opisan u nalazu i došao bi u obzir u procjeni naruženja što ovdje nije slučaj.

Navedeno je bilo dostatno za kvalifikativ dijagnoze navedene u vještačenju. Nastavno, u stavci 3. prigovora odvjetnik prigovara da je pretrpljeni strah i pretrpljeni bolovi, oblici nematerijalne štete, “ predugi i neodređeni u vremenskim intervalima”. Ljudskom biću je imanentan strah od nasilja i ozljeda koje idu s njim. Pogotovo ako je nasilje učinjeno nad petogodišnjim djetetom. Za vještaka nema dvojbe da se dijete, životinje koja ga se sprema napasti, boji. Ako i dođe do napada strah je još i veći. U početku je to paničan strah primarnog karaktera, a kasnije postaje sekundaran strah. Sekundaran strah se odnosi na posljedice ranjavanja.

Ozljede nastale u napadu su iznenadne. Dolazi do grubog kidanja kontinuiteta kože i potkožnog tkiva s krvarenjem. Neminovno je to bolan događaj.

Ranjavanje je potvrđeno u nalazu dr. med. FT od 07.06.2021.godine, u anamnezi i hetroanamnezi danih za vrijeme pregleda za potrebe ovog vještačenja te potvrđene posljedice ranjavanja u obliku ožiljaka kože na ozlijeđenim dijelovima tijela kod fizikalnog pregleda mlt. tužitelja.

Procjena boli je sukladna težini ozljede.

Temeljem navedenog ostajem pri ranijoj kvalifikaciji ozljeda i procjenom materijalne i nematerijalne štete.

9.e. U podnesku od 18. kolovoza 2023. tuženik ustraje u prigovoru na nalaz i mišljenje sudskog vještaka iz razloga što su navodi sudskog vještaka kontradiktorni. U odnosu na tuženikov prigovor kako „na lijevom koljenu nema vidljivog ožiljka od ogrebline“ sudski vještak se očitovao na način da „ogrebline i ne ostavljaju ožiljke“ te da bi „da je ostao ožiljak na koži lijevog koljena za vrijeme fizikalnog pregleda bi bio uočen.“. Također, sudski vještak je u dopuni nalaza i mišljenja od dana 02.06.2023. naveo kako „nakon toga bi bio opisan u nalazu i došao bi u obzir u procjeni naruženja što ovdje nije slučaj.“.

Međutim, unatoč tome što sudski vještak očigledno ističe kako nije procjenjivao naruženost u konkretnom slučaju, isti je u svom nalazu i mišljenju zaključio „naruženje je niskog stupnja“, a što znači da je ipak ocijenio kako u konkretnom slučaju postoji naruženje.

Takav zaključak sudskog vještaka kontradiktoran je njegovom očitovanju na prigovor u kojemu navodi kako u konkretnom slučaju nije došlo u obzir procjena naruženja pa stoga ovakva kontradiktornost dovodi u pitanje vjerodostojnost provedenog vještačenje u cijelosti.

Poradi navedenog, tuženik predlaže pozvati vještaka da se pisanim putem očituje na istaknute prigovore.

Tuženik nadalje napominje kako iz trenutnog nalaza i mišljenja sudskog vještaka nesporno proizlazi da je prvotno postavljeni tužbeni zahtjev u tužbi, ali naknadno i tužbeni zahtjev uređen podneskom od dana 05.06.2023. previsoko postavljen, a uzimajući u obzir sudsku praksu i Orijentacijske kriterije VSRH te nalaz i mišljenje sudskog vještaka.

9.f. Iz dopune medicinskog vještačenja od 17. listopada 2023. vještak, dr. Jukić, a očitujući se a prigovore tuženika navodi da ozljeda koljena nije uzeta u obzir kod ocjene naruženja. U procjeni naruženja uzeti su zaostali ožiljci od ugrizne rane na natkoljenici što je razvidno iz vještačenja.

10. Na ročištu održanom kod ovog suda 24. travnja 2024. saslušan je stalni sudski vještak, dr. Zoran Jukić koji je u bitnome iskazao da je za potrebe ovog postupka sačinio pisani nalaz i mišljenje od 18. svibnja 2023. te se očitovao na navode i prigovore tuženika dana 9. lipnja i 17. lipnja 2023. Iskazuje da u cijelosti ostaje kod nalaza kao i dopuna istog. Na poseban upit pun. tuženika vještak iskazuje da se prilikom izrade nalaza i mišljenja koristio za procjenu nematerijalne štete kod tužitelja tablicama u relevantnoj medicinskoj literaturi koje se nalaze u udžbenicima sudske medicine V, Ć i Ć, V, Ž.

11. Na ročištu održanom kod ovog suda 9. lipnja 2025. saslušana je svjedokinja RT, viša veterinarska inspektorica, dr. vet.med. koja je u bitnome iskazala da pas Č spada u skupinu kućnih pasa, mali je pas, najviše može narasti od 30-40 cm. U trenutku štetnog događaja je li pas imao štence, odgovara da je po primitku izvješća PP Okučani u jednom od tih izvješća pisalo da je pas imao štence. Psa osobno nije vidjela. Kako je moguće da mali pas ugrize dijete starosti 6 godina u desnu natkoljenicu, iskazuje da je moguće da je pas skočio ili da je dijete u tom trenutku čučalo. Svjedokinja dalje iskazuje da je pas bio uredno cijepljen protiv bjesnoće. Saznanje da je do štetnog događaja došlo na ulazu u dvorište, a ne u samom dvorištu, svjedokinja crpi isključivo iz opisa štetnog događaja dostavljenog joj od strane PP Okučani. Informaciju o štetnom događaju dobila je od policije i stranaka ovog postupka te je na osnovu toga i podigla optužni prijedlog protiv tuženika (vlasnika psa) Prekršajnom sudu. Nije izašla na lice mjesta, nego je pozvala stranke, a i nije bilo svrhe izlaziti na lice mjesta nakon što je proteklo dva mjeseca od štetnog događaja. Da li je uobičajeno da toliko vremena protekne od štetnog događaja do prijave Državnom inspektoratu svjedokinja iskazuje da to ovisi o onome tko prijavljuje (policija, zavod za medicinu). Svjedokinja iskazuje da je optužni prijedlog protiv tuženika podnijela na temelju iskaza stranaka i prijave o štetnom događaju od strane PP Okučani. Iskazuje da po samoj morfologiji Č ne spada u skupinu opasnih pasa, ali pri tome dodaje da svaki pas može biti opasan u smislu da nanese teške ozljede ljudima, usmrti ljude te druge životinje. Tako se donosi rješenje i pas proglašava opasnim psom. Za ovog psa nije doneseno rješenje da se radi o opasnom psu. Iskazuje da je imala iskustvo gdje su T znali ugristi osobu i to jedan ili dva puta. Kakvo je ponašanje kuje kada nepoznata osoba pristupi njezinim štencima, svjedokinja iskazuje da je logično da pas u takvom trenutku ima obrambeni stav radi zaštite svojih štenaca. Pasmina Č može težiti maksimalno do 10 kg ili možda i manje. S obzirom je izjavila da je imala iskustvo da su Maltezeri znali ugristi čovjeka da pojasni u kojim okolnostima je do ugriza došlo, iskazuje da se ne sjeća. Ne sjeća se je li gosp. VT koji je došao po njezinom pozivu priznao ili negirao da je pas ugrizao mlt. tužitelja, ali da sve postoji u zapisniku. Ne sjeća se postoji li na kapiji znak "opasan pas", ali da misli da je negdje u dokumentima pisalo da postoji znak odnosno tabla da se u dvorištu nalazi pas, a da li na tabli stoji "opasan pas" ili "pazi oštar pas" svjedokinja se ne sjeća. Svjedokinja se ne sjeća da bi tuženik ili netko njegov tijekom štetnog događaja bio sa psom. Da li je u trenutku štetnog događaja netko od odraslih osoba bio uz mlt. tužitelja svjedokinja iskazuje: mislim da ne, ali se ne sjećam.

12. Na ročištu održanom kod ovog suda 30. lipnja 2026. saslušan je svjedok NT kao i TT, z.z. mlt. tužitelja te tuženik.

Svjedok NT iskazao je da se ne sjeća samog štetnog događaja, ali da je bio na intervenciji. Sačinjavao je službenu bilješku. Iskazuje da je po dojavio bio na terenu, a misli da je to isti dan. Zašto je upitao z.z. mlt. tužitelja TT zašto nije prijavio napad psa na svog sina ČT odmah isti dan PP Okučani, svjedok odgovara da pretpostavlja da isti dan nisu zvali nego da je on izišao po dojavi. Ne može se sjetiti, a zbog proteka vremena, što mu je z.z. mlt. tužitelja iskazao. Po sjećanju iskazuje da se radi o napadu psa gospodina VT na jedno od djece, a o kojem točno djetetu se radi ne sjeća se. Ne sjeća se s kim sam još razgovarao prilikom intervencije, osim s TT. Ne sjeća li se je li se napad psa dogodio u dvorištu ili izvan dvorištu, već ukazuje na službenu bilješku koja se nalazi u spisu. Da li je pas bio u ograđenom dvorištu ili izvan ograđenog dvorišta svjedok iskazuje da se ne može sjetiti. O samom činu napada te s kim je sve razgovarao ne može se sjetiti.

Svjedok i z.z. mlt. tužitelja, TT iskazao je da su ispred kuće bili on, njegova mama i ČT koji se igrao na stazi ispred kuće tuženika, kapija je bila otvorena i pas je istrčao iz kuće tuženika. Osobno nije vidio sam napad psa na ČT, ali ga je vidjela njegova pokojna majka. Imao je ogrebotine na oba koljena te ranu od ugriza psa na desnoj natkoljenici te smo ga odmah odvezli na hitnu. Događaj sam odmah prijavio policiji, ali policija nije odmah izašla na teren. Dijete još uvijek ima ožiljak od ugriza psa. Nije osobno vidio kada je pas ugrizao dijete. Nije osobno vido da je pas istrčao iz dvorišta. Iskazuje da je ČT potrčao prema baki. Iskazuje da je baka uzela dijete, došao sam i on, a susjed ST vozio ih je na hitnu. Iskazuje da je pas srušio dijete i da su u tom trenutku nastale i ogrebotine na koljenima kao i ugriz. Da li je na ulazu u dvorište u tom trenutku bio postavljen znak upozorenja da se u kući odnosno u dvorištu nalazi pas i kakav znak, iskazuje da misli da tad nije bilo. Da li je kapija dvorišta bila otvorena ili zatvorena, iskazuje da je bila otvorena. Kako to da on nije vidio napad psa na dijete, iskazuje da se u tom trenutku najvjerojatnije okrenuo te je baka bila s njim. Na zapisniku Državnom inspektoratu iskazali ste da napad niste vidjeli jer se između kuća nalaze drveća koja zaklanjaju pogled na susjedovo imanje pa sud postavlja pitanje koliko su velika ta drveća te koliko zaklanjaju pogled na susjedovo imanje te jeste li od drveća uopće vidjeli da je pas istrčao iz dvorišta i štetni događaj kako ste ga vi opisali, svjedok iskazuje da su bila u tom trenutku dva bora te da je vidio prilaz na dvorište, a svjedok na pitanje kako ako je vidio prilaz na dvorište , a nije vidio i napad iskazuje da se vjerojatno okrenuo. Pas je i ranije bio agresivan prema mlt. tužitelju i ogrebao ga je, radi se o istom psu. Zašto se njegovo dijete nalazilo ispred dvorišta obitelji ST, svjedok iskazuje da je dijete bilo na stazi i da se igrao. Dijete je tad imalo pet godina. S djetetom je bila baka djeteta na udaljenosti od 10-15 metara. Kako znate da se napad dogodio upravo ispred ulaza u dvorište obitelji ST, svjedok iskazuje po iskazu svoje majke koja je bila u blizini djeteta. Nije moguće da je dijete palo kad je istrčalo iz dvorišta. Je li točno da su vaša djeca samostalno i prije ovog događaja ulazila u dvorište obitelji ST svjedok iskazuje rijetko, ali nisu bila bez nadzora, a uz njih je bila gospođa N, supruga od ST. Da li ste znali da taj pas ima mladunčad, svjedok iskazuje da niti prije samog događaja niti tijekom događaja nije znao da pas ima mladunčad (štence). U roku od 1 -2 minute nakon napada došao je do djeteta. Ne zna je li se u dvorištu kuće u tom trenutku nalazila i gospođa JT. Kada je prišao po dijete uočio je da je otvorena cijela kapija. Ne zna koliko je udaljen ulaz u njegovo dvorište od ulaza obitelji JT. Na večer je razgovarao sa tuženikom, rekao mu da je dijete vozio na hitnu, da je policiji prijavio ugriz na što je on rekao: dobro, i to je to. Točno je da je štetni događaj prijavio nakon razgovora s odvjetnikom. Od štetnog događaja do razgovora s odvjetnikom prošlo je 10 dana jer je čekao da Hitna prijavi štetni događaj policiji. Policiji nije prijavio događaj nego samo Hitnoj. Nakon toga je otišao odvjetniku koji je prijavio štetni događaj.

Nije točno da je iskazao bratu tuženika da su to sve dječja posla. ČT je znao otići po bombone kod susjeda, ali ne sam. Družio se sa djecom obitelji JT. Djeca se nisu međusobno posjećivala bez nadzora odraslih. Misli da je ČT prije štetnog događaja bio u kontaktu s psom maltezerom obitelji JT. Nikada prije toga pas nije bio agresivan prema djetetu. ČT nije pričao da pas ima štence. Dijete nikada nije samo bilo sa psom. Moja obitelj i obitelj tuženika su prvi susjedi.

Tuženik VT iskazao je da je pas u trenutku štetnog događaja bio visok 20-30 cm, i težak maksimalno 4 kg. U tom trenutku pas je imao štence. Pas je ugrizao mlt. tužitelja. Pas je dijete ugrizao u dvorištu. Iz druge ruke, a po pričanju majke GT koja je bila u kući koja gleda i na dvorište i na ulicu čula je vrisak djeteta, sam ugriz nije vidjela, ali je vidjela da je dijete istrčalo iz dvorišta i to dok je gledala kroz prozor. Izišla je prema ulici gdje je bila i pokojna baka mlt. tužitelja. Kada je baka JT pitala što se dogodilo, pokojna baka ČT rekla je da je pas I ugrizla ČT. Ne sjeća se da mu je mama rekla da bi dijete palo trčeći iz dvorišta. Ni je upoznat da bi pas I ikada drugog ugrizao. Psu prilaze i druga djeca. Pas je bio u dvorištu, a dolazio je i u kuću, a od kad je dobio štence nalazio se s tim štencima u blizini ljetne kuhinje, što su vrata odmah do ulaznih vrata u kuću. Baka JT nije vidjela da itko s djetetom od odraslih osoba trči iz dvorišta van. Djeca njegove obitelji i ČT su prvi susjedi i svakodnevno su se igrali. Djeca su znala doći jedni drugima sama , a nekad u pratnji odraslih. Sama kapija nema zvono, ali tko god je trebao nekoga od obitelji mogao je pozvoniti na zvono na mojoj kući s ulice. Kapija se ponekad otvara često u jednom danu, a ponekad niti jednom, ovisno o tome koliko tko puta izlazi iz dvorišta. Uobičajeno je da se kapija zatvara kada tko iziđe. Kapija se nekad ključa, nekad ne. U trenutku štetnog događaja na kapiji je postojala tabla "pazi oštar pas. Da li je opasan pas bio pod nadzorom, tuženik odgovara da je pas bio u dvorištu ograđen, pas se mogao slobodno šetati po dvorištu, ali je većinom bio u kući (nije postojao nikakav poseban boks za psa). Na pitanje koga je baka JT vidjela na pješačkoj stazi, tuženik iskazuje: kada je čula vrisak pogledala je i vidjela da je ČT istrčao na ulicu , a na ulici je bila Gabrijelova pokojna baka. Kapija je kovana i od metala je, ali se lagano otvara. Vrata kapije nisu se sama znala otvoriti. Kvaka od tla je na visini od 1,20 m pokazujući pri tome na kvaku na vratima u referadi (dakle uobičajeno). Pas je bio treniran da samostalno ne izlazi iz dvorišta. Od kad je pas I dobila štence iskazuje da je rekao i svojoj djeci, a ona su vjerojatno rekla i svojim prijateljima, da psa ne diraju. Kada su se djeca dolazila igrati ako nitko od odraslih nije bio u blizini djece i psa znao je psa zatvoriti u ljetnu kuhinju sa štencima. Ljetna kuhinja je zasebna prostorija s vratima. Dana štetnog događaja bio je u Slavonskom Brodu. Kada je išao u Slavonski Brod iza sebe je zatvorio ulazna vrata od dvorišta: nakon štetnog događaja kada se vratio iz Broda po obavijesti brata o tome što se dogodilo otišao je do obitelji TT. Već su se vratili sa Hitne i na upit z.z. tužitelja što se dogodilo, z.z. tužitelj rekao je ugrizao ga je pas, misleći pri tome na ČT, i pusti to su dječja posla te da ga nije jako ugrizao, a on sam ponudio je pomoć svakovrsnu pa i u pogledu vožnje na što je gospodin TT rekao: "a pusti što sad".

13. Nadalje, u dokaznom postupku sud je proučio spis Prekršajnog odjela ovog suda, poslovni broj PP-2423/2021, posebno obrativši pažnju na iskaze svjedoka i stranaka kao i presudu od 11. srpnja 2022.

13.a. Tako iz službene zabilješke PP Okučani od 6. srpnja 2021. sačinjene u prostorijama PP Okučani, po povratku iz službene auto-ophodnje, po službeniku UT, proizlazi da je obavljen razgovor s ST, bratom tuženika , koji je iskazao da se je 7. lipnja 2021. nalazio unutar obiteljske kuće na adresi [adresa], gdje je sjedio u blagovaoni, za blagovaonskim stolom, skupa sa svojom obitelji te je oko 20,00 sati čuo kako netko od susjedove djece, koja su se igrala unutar njegovog dvorišta, zapomaže i jauče, na što je ST odmah pošao van iz kuće kako bi shvatio što se dogodilo, a kad je stupio u prostor dvorišta, uočio je mlt. ĐT, koji je imao vidljivu ranu na desnoj natkoljenici i psa pasmine maltezer, koji je u vlasništvu njegovog brata VT, koji nije bio kod kuće. Kad je upitao ČT što se dogodilo, isti mu je u strahu rekao da ga je navedeni pas ugrizao za nogu i da osjeća bol, na što je ST pošao s ČT do njegovih roditelja na adresi [adresa], kako bi istima objasnio što se dogodilo, nakon čega je skupa s ČT i njegovim ocem TT odvezao iste svojim vozilom u Opću bolnicu u Novoj Gradiški kako bi se ČT pružila medicinska pomoć. ST napominje da je pas u vlasništvu njegovog brata kuja koja ima štence te je vjerojatno došlo do napada navedenog psa iz razloga što je navedeni pas osjećao nekakvu ugrozu za svoju štenad.

13.b. Iz službene bilješke sačinjene 26. lipnja 2026. u prostorijama PP Okučani, proizlazi da je obavljen razgovor na terenu s TT, ocem i zakonskim zastupnikom mlt. ČT te je isti izjavio da je 7.lipnja 2021. u mjestu [adresa], ispred obiteljske kuće VT, na asfaltnom ulazu koji se spaja s pješačkom stazom u 20,30 sati došlo do napada psa, pasmine maltezer, u vlasništvu VT na njegovog mlt. sina ČT na način da mu je navedeni pas prišao iz ograđenog dvorišta, na kojem ulazna vrata kapije nisu bila zatvorena te ga ugrizao čeljustima u predjelu vanjske strane desne natkoljenice, gdje je bila vidljiva rana dužine oko 1 cm, nakon čega je ČT u strahu od navedenog psa, potrčao prema kući te je u tom trenutku izgubio ravnotežu i pao na lijevo koljeno, koje je također ozlijedio u vidu nateknuća i ogrebotine. Izjavljuje da je u 21,13 svog sina ČT dovezao na pružanje liječničke pomoći u OB Nova Gradiška. Na poseban upit policijskog službenika PP Okučani zašto navedeni napad psa na svog sina ČT nije prijavio odmah isti dan PP Okučani, isti nije dao nikakav odgovor, te je izjavio da je nakon tjedan dana od dana napada psa, otišao u odvjetnički ured Nemanje Nožinića, gdje je prijavio navedeni napad i ovlastio ga da ga zastupa.

13.c. Na zapisniku pred prekršajnim sucem od 23. studenog 2021. izvanraspravo je saslušan svjedok NT, policijski službenik koji je izjavio da nema nikakvih neposrednih saznanja o navedenom događaju koji se zbio 7. lipnja 2021. oko 20,00 sati u mjestu dragalić kada je pas okrivljenika VT ugrizao ET predjelu desne noge. Okrivljenika AT zatekao je na adresi nakon 10 dana od kada se zbio događaj (ranije ga nije mogao zateći na adresi prebivališta jer nije bio kod kuće). Koliko se sjeća brat okrivljenika (ST) mu je izjavio kako je on večrerao u kući i da je u jednom trenutku čuo zapomaganje djeteta i kada je izašao iz kuće vidio je da je ulazna kapija u dvorište bila otvorena i da je djete navodno ušlo u dvorište te da je pas djete ugrizao u dvorištu. Svjedok je također bio i u kući TT, oca ČT koji je izjavio da nije vidio ništa, odnosno način na koji je došlo do ugriza djeteta od strane psa.

13.d. Na ročištu pred prekršajnim sucem od 26. svibnja 2022. saslušana je JT, majka okrivljenikia (tuženika) VT koja je iskazala da je da je 7. lipnja 2021. oko 20,00 sati sjedila u prostoriji dnevnog boravka koji je u prizemlju kuće broj 65 u [adresa]. Sjeća se da je djete ČT, čiji roditelji žive odmah do njihove kuće – s lijeve strane gledano na ulaz u njihovo dvorište, protrčalo ispod njezinog prozora. Nije vidjela trenutak kada je pas ugrizao djete , ali je čula vrisku i plač. Tvrdi da je pas ugrizao djete u dvorištu, a ne na ulazu u dvorište. Izišla je van iz dnevnog boravka na ulicu jer može ući u svoj dio kuće s prednje strane tj. do ulice. Nije obraćala pozornost je li ulazna kapija u dvorište bila otvorena. Dok je bila na ulici, majka djeteta, OT, dotrčala je i djete u naručju odvela kući. S majkom djeteta nije razgovarala. Iskazuje da u kući na adresi [adresa] žive njezina dva sina i njihove supruge, koriste četiri osobna automobila te uglavnom iza sebe i zatvore ulaznu kapiju do ceste. Pas bude iza kuće u dvorištu pred ljetnom kuhinjom koja nije vidljiva sa ceste, a ljetna kuhinja je udaljena od dvorišta oko 22 metra. Pas nikada nije izlazio iz dvorišta bez nadzora, a na ulaznoj kapiji postoji vidljiva oznaka koja upozorava druge osobe tj. oznaka „oštar pas“. Iskazuje da je ČT bio sam i u njegovoj blizini nije bila odrasla osoba.

13.e. Presudom, poslovni broj Pp-2423/2021-12 od 26. svibnja 2022. okrivljenik MT oslobođen je optužbe temeljem odredbe članka 182. stavak 1. točke 3. Prekršajnog zakona da 7. lipnja 2021. oko 20,00 sati u mjestu [adresa] ne bi držao pod nadzorom svog psa pasmine Č, imena I, ženskog spola, uslijed čega bi pas na ulazu u dvorište ugrizao P, djete rođeno 2016., u predjelu desne noge, čime bi počinio prekršaj iz članka 85. stavka 3. uz primjenu stavka 1. točke 14. Zakona o zaštiti životinja. Sud u točki 12. obrazloženja navodi da okrivljenik u svojoj obrani u cijelosti poriče počinjenje djela, a iz iskaza ispitane svjedokinje GT proizlazi kako je djete ušlo u dvorište i to samo, bez nadzora odrasle osobe te da je pas djete ugrizao u dvorištu, dok se u optužnom prijedlogu okrivljeniku stavlja na teret da je pas ugrizao djete na ulazu u dvorište. Ispitani svjedoci RT i NT nemaju neposrednih saznanja o navedenom događaju. Međutim, sud prihvaća dio iskaza svjedoka NT, kao uvjerljiv, kada je iskazao da mu je otac djeteta TT rekao da nije ništa vidio, odnosno, da nije vidio način na koji bi pas ugrizao djete.

14. Sud je za potrebe ovog postupka sa stranica Hrvatskog kinološkog saveza pribavio podatke o tome kakva je pasmina Č te pri tome ustvrdio da se radi o psu za pratnju i patuljaste pasmine. Malen, prilično dugačkog tijela, prekriven dlakom vrlo dugačke, bijele dlake. Po temperamentu živahan, nježan, vrlo smiren i inteligentan pas. Mužjaci mogu narasti od 21 do 25 cm. Ženke od 20 do 23 cm. Težina: 3 do 4 kg.

15. Ocjenom provedenih dokaza svakog zasebno te svih zajedno u uzajamnoj i logičnoj vezi u smislu odredbe članka 8. ZPP-a ovaj sud je našao za utvrđenim da tužbeni zahtjev nije osnovan temeljeći svoju odluku na sljedećim činjenicama utvrđenim tijekom postupka, a to su:

- nesporno je da je pas, pasmine Č, imenom „ I“, ženka, 7. lipnja 2021. ugrizao mlt. tužitelja, ĆT u predjelu desne natkoljenice, pri čemu je mlt. tužitelj bježeći od psa pao i povrijedio lijevo koljeno, a što proizlazi i iz nalaza i mišljenja vještaka, primarijusa profesora dr. sc. Zorana Jukića, dr. med. koji je u sva tri nalaza i mišljenja te usmenom iskazu pred sudom potvrdio upravo da je je ČT r. 2016. ozlijeđen 7. lipnja 2021. u [adresa] u toj nezgodi zadobio ugriznu ranu psa u predjelu vanjske strane desne natkoljenice. Bježeći od psa, pao je i zadobio ogreblinu lijevog koljena.

Ovakve ozljede imaju karakter lake tjelesne ozljede i to:

Ugrizna rana psa desne natkoljenice.

Ogreblina lijevog koljena.

- da je sud utvrđujući okolnosti pod kojima došlo do štetnog događaja, ugriza psa desne natkoljenice mlt. tužitelja zaključio:

- da otac i zakonski zastupnik mlt. tužitelja nije vidio sam štetni događaj, te da je iskaz istoga u kontradikciji sa samim sobom kada na istom ročištu tvrdi da je isti pas već i ranije bio agresivan prema mlt. tužitelju i ogrebao ga je, a zatim na ponovljeno pitanje iskazuje da misli da je ČT prije štetnog događaja bio u kontaktu s psom maltezerom obitelji GT te da nikada prije toga pas nije bio agresivan prema djetetu.

Po logici stvari, da je pas bio agresivan ranije prema djetetu, dijete se ne bi igralo u blizini takvog psa niti na prilazu prema dvorištu tuženika niti u dvorištu, već bi izbjegavalo blizinu agresivnog psa, a što je uređeno svim ljudskim bićima, naime da se odmaknu od onoga što može biti opasno. To jasno proizlazi iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka medicinske struke, dr. Zorana Jukića od 2. lipnja 2023. koji navodi „Ljudskom biću je imanentan strah od nasilja i ozljeda koje idu s njim. Pogotovo ako je nasilje učinjeno nad petogodišnjim djetetom. Za vještaka nema dvojbe da se dijete, životinje koja ga se sprema napasti, boji. Ako i dođe do napada strah je još i veći.“

Sud ovdje napominje da se radi o susjedskim obiteljima koji žive kuća do kuće, i čija djeca se zajedno igraju. Odgovori z.z. mlt. tužitelja koji su u kontradikciji, neodređeni, na mahove nejasni su također i potpuno nelogični. Naime u slučaju da je pas dijete ugrizao na asfaltiranom prilazu ispred kapije tuženika gdje se uz dijete nalazila njegova, sada pokojna baka ŽT, dijete po logici stvari ne bi trebalo trčati jer bi baka koja je bila 10-15 m udaljena od djeteta reagirala i ili otjarala psa, koji po prirodi spada u skupinu patuljastih pasa ili uzela djete u naručje odmah po ugrizu ispred kuće te odvela dijete njegovoj kući pa se postavlja pitanje gdje je dijete trčalo i zašto je imalo potrebu trčati. Nadalje, z.z. tužitelja iskazuje da je pas srušio dijete i da su u tom trenutku nastale i ogrebotine na koljenima kao i ugriz. Dakle, više ne govori o trčanju djeteta, već o tome da je pas srušio dijete i zatim ga ugrizao. Ako se uzme u obzir opis psa sa stranica Hrvatskog kinološkog saveza, onda se radi o psu težine 3 do 4 kg. Kako je pas uspio srušiti dijete od 15 kg (podatak iz kartona pacijenta) ne spominje se nigdje tijekom postupka osim u iskazu TT danom na ročištu 30. lipnja 2026. Mišljenje je ovog suda da je ovakav iskaz ovog svjedoka i z.z. mlt. tužitelja inskonstriran pogotovo ako se uzme u obzir da je isti kao zakonski zastupnik mlt. tužitelja prisustvovao i ročištu od 9. lipnja 2026. na kojem je iskaz dala svjedokinja RT, viša veterinarska inspektorica dr.vet.med. koja je iskazala da je pas mogao ugristi djete tako da je skočio, što sud nije povjerovao jer tada ugrizna rana ne bi bila onakva kako je opisano od strane liječnika FT, koji je primio i pregledao mlt. tužitelja, dakle rana dužine 1 cm, a što je vidljivo i iz fotografija koje prileže spisu (str. 24-25) gdje je vidljiva rana pravilnog oblika bez razderotine prema dole, dakle prema koljenu, ili je pas ugrizao djete dok je čučalo, što po logici stvari ima više smisla uzimajući u obzir izgled rane. Odatle i iskaz TT da je pas srušio dijete i ugrizao ga, što je neživotno i nelogično.

- nadalje utvrđujući okolnosti nastanka štetnog događaja sud u obzir nije uzeo iskaze svjedoka RT, niti NT danima u ovom postupku jer isti nemaju neposrednih saznanja kako i gdje je pas ugrizao dijete. Sud je u obzir uzeo iskaz svjedokinje RT da po samoj morfologiji Č ne spada u skupinu opasnih pasa, ali pri tome dodaje da svaki pas može biti opasan u smislu da nanese teške ozljede ljudima, usmrti ljude te druge životinje. Tako se donosi rješenje i pas proglašava opasnim psom. Za ovog psa nije doneseno rješenje da se radi o opasnom psu. Iz njezinog iskustva jesu li Maltezeri pasmina koji su skloni napadima na ljude, iskazuje da je imala iskustvo gdje su Maltezeri znali ugristi osobu i to jedan ili dva puta. U kojim okolnostima je do ugriza došlo, ista iskazuje da se ne sjeća.

- dakle, za psa F imena „ I“ nije doneseno rješenje da se radi o opasnom psu.

- nadalje, radi se o psu koji je u trenutku štetnog događaja imao štence, a po iskazu svjedokinje RT, koji je u iskaz sud uzeo obzir, ponašanje kuje kada nepoznata osoba pristupi njezinim štencima, logično je da pas u takvom trenutku ima obrambeni stav radi zaštite svojih štenaca.

- nadalje, iz iskaza svjedokinje GT u prekršajnom predmetu Pp -2423/21 proizlazi da nije vidjela trenutak kada je pas ugrizao dijete, ali je čula vrisku i plač. Tvrdi da je pas ugrizao dijete u dvorištu, a ne na ulazu u dvorište. Izišla je van iz dnevnog boravka na ulicu jer može ući u svoj dio kuće s prednje strane tj. do ulice. Nije obraćala pozornost je li ulazna kapija u dvorište bila otvorena. Dok je bila na ulici majka djeteta, OT, dotrčala je i dijete u naručju odvela kući. S majkom djeteta nije razgovarala. Iskazuje da u kući na adresi [adresa] žive njezina dva sina i njihove supruge, koriste četiri osobna automobila te uglavnom iza sebe i zatvore ulaznu kapiju do ceste. Pas bude iza kuće u dvorištu pred ljetnom kuhinjom koja nije vidljiva sa ceste, a ljetna kuhinja je udaljena od dvorišta oko 22 metra. Pas nikada nije izlazio iz dvorišta bez nadzora, a na ulaznoj kapiji postoji vidljiva oznaka koja upozorava druge osobe tj. oznaka „oštar pas“. Iskazuje da je ČT bio sam i u njegovoj blizini nije bila odrasla osoba.

- nadalje ovakav iskaz svjedokinje GT, a vezano za okolnosti nastanka štetnog događaja poklapa se kako s iskazom saslušanog KT od strane PP Okučani, tako i iskazom samog tuženika (osim mu dijelu tko je mlt. tužitelja odveo kući).

- sud, slijedom svega navedenog, a s obzirom na suprotne iskaze parničnih stranaka i svjedoka, a materijalne dokaze koje prilože spisu nije sa sigurnošću utvrdio da su činjenični navodi iz tužbe točni već je došao do sljedećeg zaključka, pri tome koristeći se logikom, matrijalnim i personalnim dokazima, naročito nalazom i mišljenjem dr. Jukića vezano za psihologiju ljudskog bića u stanju opasnosti, te vezano za okolnosti štetnog događaja te utvrdio da je dijete bez nadzora odraslih, a što je sasvim životno u situacijama kada se susjedi međusobno posjećuju i njihova djeca se zajednički igraju, privučeno znatiželjom došlo pogledati štence (nešto što je interesantno uglavnom svakom djetetu), poznavajući pri tome psa „ R“, bez bojazni prišlo tim štencima ne očekujući da će pas obrambeno reagirati, što je rezultiralo ugrizom. Od straha i pod panikom djete je zavrištalo i potrčalo izvan dvorišta i pri tome palo povrijedivši lijevo koljeno.

- nadalje, nitko od svjedoka niti stranaka nije vidio sam štetni događaj (ugriz psa), ali je najživotniji i po mišljenju suda najlogičniji iskaz upravo GT dan u prekršajnom postupku i koja jedina spominje da je majka djeteta, CT došla po djete i uzela ga naručje. Dakle, ne otac koji tvrdi da je u tom trenutku bio okrenut leđima, niti baka koja je je bila uz djete pred asfaltiranim ulazom u dvorište tuženika već majka djeteta. Niti majka djeteta niti JT nisu bile predložene kao svjedokinje u ovom postupku naknade štete.

- zatim, tu je i iskaz oca koji na pitanje policijskog službenika NT šuti kada ga se pita zašto štetni događaj nije prijavio odmah, nego iskazuje da je štetni događaj prijavio nakon razgovora s odvjetnikom jer je navodno čekao da Hitna prijavi štetni događaj policiji. Tako je čekao 10 dana. Ovakav iskaz sud nije uzeo kao logičan i životan, upravo suprotno, nigdje iz medicinske dokumentacije vezano za štetni događaj ne proizlazi da je liječnik na hitnoj i u jednom trenutku dao do znanja da će obavijestiti policiju ili da je otac pitao liječnika hoće li obavijestiti policiju. Nadalje, hitna pomoć nije dužna automatski pozvati policiju zbog samog ugriza psa, jer je njihova primarna zakonska i medicinska obveza sanacija rane te upućivanje pacijenta u antirabičnu ambulantu. Protokol obavještavanja policije ili drugih službi aktivira se samo u specifičnim situacijama koje upućuju na kazneno djelo ili neposrednu opasnost za javnost. "Crveni protokol" se kod ugriza psa ne aktivira automatski, jer sam ugriz životinje medicinski spada pod epidemiološku obradu (prevenciju bjesnoće), a ne pod automatsku sumnju na teško nasilno kazneno djelo. Međutim, hitna pomoć će pokrenuti ovaj protokol i hitno obavijestiti policiju ako ugriz psa ispunjava specifične kriterije teškog kaznenog djela ili ugroze. „Crveni protokol“ kod ugriza psa aktivira se isključivo u ovim situacijama:

- Pas kao "hladno oružje" (Napad s namjerom): Ako pacijent ili svjedoci navedu da je vlasnik namjerno nahuškao psa na čovjeka. To se pravno više ne tretira kao nesretni slučaj ili prekršaj, već kao pokušaj nanošenja teške tjelesne ozljede ili ubojstva, što povlači kaznenu odgovornost

- Kritične i po život opasne ozljede (Trauma): Ako je pas (ili više njih) unakazio pacijenta, pokidao vitalne arterije ili nanio ozljede glave/vrata koje izravno ugrožavaju život. Velika količina prolivene krvi i priroda rana automatski zahtijevaju policijski očevid kako bi se utvrdilo je li u pozadini kazneno djelo "Dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom" [302.].

- Sumnja na zlostavljanje ili zanemarivanje djeteta: Ako je pas teško ozlijedio malo dijete, a okolnosti upućuju na to da su roditelji ili skrbnici ostavili dijete potpuno nezaštićeno ili su ozljede pokušali prikriti. Medicinsko osoblje u tom slučaju odmah alarmira policiju i socijalnu službu pod sumnjom na povredu djetetovih prava.

Dakle, u konkretnom slučaju, nisu ispunjeni uvjeti za aktivacijom tzv. "Crvenog protokola".

Standardni (Zeleni/Plavi) protokol za obične ugrize

Ako je pas ugrizao u parku, na ulici ili je nekoga ugrizao vlastiti pas bez elemenata namjernog napada, crveni protokol se ne pokreće. Sustav tada primjenjuje isključivo medicinsko-epidemiološki protokol:

Sanacija: Hitna pomoć ispire i previja ranu.

Epidemiologija: Izdaje se uputnica za antirabičnu ambulantu. Prijava veterinaru: Bolnica šalje službeni dopis Veterinarskoj inspekciji (Državnom inspektoratu) kako bi se pas stavio u obveznu 10-dnevnu karantenu radi provjere bjesnoće.

U tom standardnom scenariju, hitna pomoć neće zvati policiju. Ako postoji želja da se vlasnik kazni za držanje psa bez nadzora, policiju zove oštećeni ili njegov zakonski zastupnik.

- u konkretnom slučaju, Državni inspektorat postupao je prema izvješću Policijske uprave Brodsko-posavske, PP Okučani te je podigao optužni prijedlog protiv VT da 7. lipnja 2021. oko 20,00 sati u mjestu [adresa], da nije držao pod nadzorom svog psa pasmine Č, imena " I", ženskog spola, oštenjenog 8. svibnja 2015, označenog mikročipom 191100002001438 te je isti ugrizao ČT u predjelu desne noge te da je time počinjen prekršaj iz članka 51. stavka 2. zakona o zaštiti životinja ("Narodne novine" broj 102/17, 32/19) kažnjiv po članku 85. stavak 1. točka 14. istog Zakona, a Prekršajni odjel ovog suda u predmetu Pp- 2423/2021 je ustvrdio da iz iskaza svjedokinje GT proizlazi kako je dijete ušlo u dvorište i to samo, bez nadzora odrasle osobe te da je pas dijete ugrizao u dvorištu, pa dalje navodi da na temelju provedenih dokaza nije mogao nedvojbeno i s posebnom sigurnošću zaključiti da bi okrivljenik počinio djelo koje mu se stavlja na teret te je donio presudu, poslovni broj Pp-2423/2021-12 od 26. svibnja 2022. kojim se okrivljenika VT oslobađa optužbe po gore opisanom optužnom prijed logu.

16. Ocjenjujući tužbeni zahtjev za naknadom neimovinske štete sud je ponajprije uzeo u obzir okolnosti nastanka štetnog događaja. Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 – dalje ZOO-a) u članku 1063. navodi "Šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete." U članku 1964. navodi "Za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi."

16.a. U članku 1067. ZOO-a navedeno je, pak, (1) Vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti.

(2) Vlasnik stvari oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti.

16.b. S obzirom da je sud pri utvrđivanju okolnosti nastanka štete utvrdio da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti, to je odlučio kao u izreci ove presude.

17. Podneskom od 18. kolovoza 2023., a iz razloga što je podneskom od dana 5. lipnja 2023. smanjen i očito povučen dio tužbenog zahtjeva za iznos od 94,23 eura / 710,00 kn, tuženik ujedno potražuje da mu tužitelj neovisno o ishodu spora, sukladno odredbi članka 156. ZPP-a, naknadi troškove parničnog postupka i to za:

- sastav odgovora na tužbu 19.07.2022.g.: 49,77 eura + PDV 25%,

- pristup na ročište 16.01.2023.g.: 49,77 eura + PDV 25%,

- sastav podneska 22.05.2023.g.: 49,77 eura + PDV 25%,

Navedeno iz razloga što je tužitelj u tužbi potraživao iznos od 1.539,58 eura / 11.600,00 kn, a podneskom od dana 5. lipnja 2023. sada potražuje iznos od 1.445,35 eura / 10.890,00 kn na ime naknade štete.

17.a. Točno je da je odredbom članka 190. stavka 1. ZPP-a propisano da tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka. Međutim nedopuštanjem preinake tužbe tužitelju se nameće ograničenje prava na pristup sudu, koje pravo je jedan vid „prava na sud“ sadržanog u pravu na pravično suđenje zajamčeno odredbom člankom 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine

–Međunarodni ugovori“ broj: 18/97,6/99-pročišćeni tekst,8/99-isp., 14/02 i 1/06: dalje Konvencija) te je stoga u svakom pojedinom slučaju primjenom testa razmjernosti potrebno ispitati je li takvim ograničenjem narušena sama bit toga prava, dakle da li dolazi do povrede prava na pristup sudu.

U situaciji kada tužitelj u vrijeme podnošenja tužbe ne raspolaže svim odlučnim činjenicama potrebnim za postavljanje konačnog tužbenog zahtjeva, s obzirom da je objektivno postavljanje tužbenog zahtjeva radi naknade štete bez prethodnog vještačenja realno nemoguće, budući je teško procijeniti i odrediti iznos koji bi eventualno pripao tužitelju, već je nužno i u pravilu potrebno provesti medicinsko vještačenje nakon kojega je i tek tada moguće saznati sve odlučne činjenice vezane uz visinu tužbenog zahtjeva, nedopuštanje preinake tužbe koja je uslijedila odmah nakon provedenog medicinskog vještačenja nije razmjerno legitimnom cilju iz odredbe članka 190. stavka 1. ZPP-a i rezultira povredom prava na pristup sudu.

17.b. Stoga, odluka kojom se ne bi dopustila preinaka tužbe, pod pretpostavkom da se radi o preinaci, ne bi bila razmjerna legitimnom cilju iz odredbe članka 190. stavka 1. ZPP-a, čime bi bila narušena sama bit prava tužitelja na pristup sudu.

18. Rješenjem suda odbijen je mlt. tužitelj s prijedlogom za oslobađanjem od plaćanja sudskih pristojbi jer u spisu nigdje ne priloži dokaz da je podnesen zahtjev nadležnom upravnom tijelu Brodsko-posavske županije za oslobađanjem od plaćanja sudskih pristojbi, kao niti rješenje istog tijela kojem je odobreno oslobađanje od plaćanja sudskih pristojbi.

19. Odluka o trošku tuženika temelji se na odredbama članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/23, 107/25 - dalje: OT-e), a prema vrijednosti predmeta spora od 1.445,35 eura. Tako je tuženiku priznat trošak po Tbr. broj 8/1 OT-e za odgovor na tužbu u iznosu od, 250,00 eura (PDV uračunat), po Tbr. 9/1 OT-e pristup na ročište 16. siječnja 2023. u iznosu od 250,00 eura, po Tbr. 8/1 OT-e sastav podneska od 22. svibnja 2023. u iznosu od 250,00 eura (PDV uračunat), po Tbr. 8/1 sastav podnesak od 18. kolovoza 2023. u iznosu od 250,00 eura, po Tbr. 9/1 OT-e pristup na ročište od 24. travnja 2024. u iznosu od 250,00 eura (PDV uračunat), po Tbr. 9/1 OT-e pristup na ročište od 9. lipnja 2026. u iznosu od 250,00 eura (PDV uračunat), po Tbr. 9/1 OT- e pristup na ročište od 30. lipnja 2026. u iznosu od 250,00 eura (PDV uračunat), odnosno sveukupno 1.750,00 eura.

20. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Novoj Gradiški 11. kolovoza 2026.

Sutkinja

Tanja Marušić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana objave iste na e-oglasnoj ploči. Žalba se podnosi pisano ovom sudu u 3 istovjetna primjerka. Rok za stranku koja nije uredno obaviještena o ročištu za objavu presude računa se od dana primitka pisanog otpravka presude.

DNA:

1. punomoćnik mlt. tužitelja

2. punomoćnik tuženika