Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž R-69/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Ani Mišlov, u pravnoj stvari tužitelja BP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koga zastupa punomoćnica Maja Buhin, odvjetnica u Zagrebu, Kneza Borne 14/II, protiv tuženika ABC [adresa], [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-2222/2025-10 od 28. travnja 2026., 29. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I Uvažava se žalba tužitelja BP, ukida rješenje Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-2222/2025-10 od 28. travnja 2026. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

II O troškovima postupka u povodu žalbe odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem je suđeno:

„I. Određuje se prekid postupka u ovoj pravnoj stvari do pravomoćnog okončanja upravnog spora koji se vodi pred Upravnim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem UsI-1044/2026.

II. Postupak će se nastaviti kad se pravomoćno završi postupak pred Upravnim sudom u Zagrebu koji se vodi pod poslovnim brojem UsI-1044/2026 ili kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi da se čeka na njegov završetak.“

2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio tužitelj iz svih žalbenih razloga. Ističe da je pogrešan zaključak suda da priznavanje ozljede ozljedom na radu od strane HZZO predstavlja prethodno pitanje u ovom postupku te da je nedvojbeno da odluka o priznavanju/nepriznavanju ozljede na radu proizvodi pravne učinke za ozlijeđenog radnika, ali samo u kontekstu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja zbog čega da je nezakonito učinak te odluke proširiti na parnicu radi naknade štete zbog povrede prava osobnosti. Predlaže usvojiti žalbu te ukinuti rješenje suda prvog stupnja uz naknadu žalbenih troškova tužitelju.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Tužitelj u žalbi navodi da se žali iz svih žalbenih razloga, međutim opisno zapravo ukazuje da je pobijano rješenje doneseno protivno odredbi čl. 213. st. 1. u vezi čl. 12. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP).

6. Pobijanim rješenjem sud prvog stupnja je odredio prekid postupka u ovoj pravnoj stvari do pravomoćnog okončanja upravnog spora koji se vodi pred Upravnim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem Usl-1044/2026, te svoju odluku obrazlaže time da je protiv drugostupanjskog rješenja Direkcije Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje HZZO) tužitelj pokrenuo upravni spor pa da je prije svega potrebno utvrditi da li se radi o ozljedi na radu, što da predstavlja prethodno pitanje.

7. Odredbom čl. 213. st. 1. ZPP propisano je da će sud prekid postupka odrediti ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju (članak 12.).

7.1. Prema čl. 12. st. 1. ZPP kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom štete zbog ozljede na radu od 16. kolovoza 2025., koju je pretrpio kod poslodavca Zagrebački električni tramvaj d.o.o. Zagreb, na radnom mjestu vozača, a koji poslodavac s tuženikom ima sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti za štetu koju radnici istog pretrpe na radu. Tužitelj potražuje, od tuženika kao osiguratelja poslodavca, naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, zbog pretrpljenog straha, fizičkih bolova i duševne boli zbog umanjenja životne i radne aktivnosti te imovinsku štetu za pruženu tuđu pomoć i njegu i troškove liječenja, sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate.

8.1. Tuženik je priznao pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja, ali osporava u cijelosti odgovornost tuženika, kao i odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja te visinu tužbenog zahtjeva.

9. Nije sporno da je tužitelj pokrenuo upravni spor koji se vodi pod poslovnim brojem Usl-1044/2026 pred Upravnim sudom u Zagrebu, a u kojem tužitelj osporava drugostupanjsko rješenje Direkcije HZZO, kojim drugostupanjskim rješenjem je odbijena žalba tužitelja protiv rješenja HZZO Klasa: UP/I-502-03/25-02/16741, Ur. broj:

338-21-05-03-25-04 od 30. listopada 2025. kojim se tužitelju ne priznaje ozljeda na radu povodom predmetnog štetnog događaja.

9.1. Iz priloženog rješenja HZZO Klasa: UP/I-502-03/25-02/16741, Ur. broj: 338-21-05- 03-25-04 od 30. listopada 2025. proizlazi da je ova odluka upravnog tijela, kao i pokrenuti upravni spor, vezana uz priznavanje i ostvarivanje određenih prava tužitelja temeljem Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj 80/13, 137/13, 98/19 i 33/23 – dalje ZOZO).

10. S obzirom da iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi da tužitelj traži naknadu štete za koju tvrdi da ju je pretrpio na radu, predmet konkretnog tužbenog zahtjeva nije vezan za prava tužitelja iz obveznog zdravstvenog osiguranja, o kojima se odlučuje uz primjenu odredbi ZOZO u upravnom sporu, pa su pobijanim rješenjem, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, pogrešno primijenjene odredbe čl. 213. st. 1. i čl.12. st.1. ZPP.

11. Naime, rješenjem HZZO zadobivena ozljeda nije priznata kao ozljeda na radu, zbog čega tužitelj ne ostvaruje određena prava iz zdravstvenog osiguranja, međutim to ne znači da tužitelj ne može dokazivati da je zadobio ozljedu na radnom mjestu i da mu je zbog te ozljede nastala šteta, jer su odlučne okolnosti za pitanje prava tužitelja na naknadu štete, koju u ovom postupku potražuje, u nadležnosti parničnog suda.

12. Zbog navedenog, ovaj drugostupanjski sud smatra da odluka u upravnom sporu ne predstavlja prethodno pitanje za odluku o odgovornosti tuženika za naknadu utužene štete tužitelju, pa u konkretnom slučaju nisu postojale pretpostavke za određivanje prekida postupka.

13. Prvostupanjski sud je donošenjem pobijanog rješenja o prekidu postupka počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 213. st. 1. ZPP, zbog čega je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP valjalo uvažiti žalbu tužitelja, ukinuti pobijano prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak.

14. U konačnoj odluci prvostupanjski sud će odlučiti o svim troškovima postupka pa i o troškovima postupka u povodu žalbe, na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP.

Zadar, 11. kolovoza 2026.

Sutkinja

Ana Mišlov