Poslovni broj: Ovrv -4948/2026-4
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Čakovcu
Ruđera Boškovića 18
40000 Čakovec
Poslovni broj: Ovrv -4948/2026-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Čakovcu po sutkinji toga suda Ivani Starčević, u postupku osiguranja privremenom mjerom po prijedlogu predlagatelja DM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog ureda Vugrin Petre, Vugrin Petri i Vugrin Josipu, odvjetnicima u Čakovcu, protiv protivnika osiguranja BM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], **.**.2026.
r i j e š i o j e
I. Prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere od 31. srpnja 2026. godine kojom bi se protivniku osiguranja naložilo da dozvoli privremenu upotrebu nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. 303682 VII Brežni kotar, čest. br. 256/1/13/2, radi postavljanja skele i obavljanja radova potrebnih za izvođenje fasade na pomoćnim objektima predlagatelja osiguranja koji se nalaze na nekretnini upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. 303682 VII Brežni kotar, čest. br. 256/1/20/1 — odbija se kao neosnovan.
II. Odbija se zahtjev predlagatelja za naknadu troška u iznosu od 310,00 eura.
Obrazloženje
1. Predlagatelj osiguranja podnio je dana 31. srpnja 2026. godine prijedlog za određivanje privremene mjere kojom bi mu se omogućio pristup susjednoj nekretnini protivnika osiguranja radi postavljanja skele i izvođenja fasaderskih radova na svojim pomoćnim objektima u razdoblju od 10. do 21. kolovoza 2026. godine.
2. Sudu je poznato da je prijedlog dostavljen protivniku osiguranja radi odgovora, međutim do dana donošenja ovoga rješenja protivnik osiguranja nije potvrdio primitak, niti je dostavio odgovor.
3. Sud je cijenio je li potrebno čekati odgovor protivnika osiguranja. Odredbom članka 341. stavka 2. Ovršnog zakona (NN 112/12 i dalje, dalje: OZ) propisano je da prijedlog za određivanje privremene mjere mora sadržavati činjenice i dokaze na kojima se temelji, a predlagatelj je dužan te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog. Ovršni zakon u dijelu koji uređuje privremene mjere ne propisuje obligatornu dostavu prijedloga protivniku osiguranja niti čekanje njegova odgovora kao uvjet za donošenje odluke — nasuprot tome, privremene mjere mogu se po prirodi stvari donijeti i bez prethodnog saslušanja protivnika osiguranja kad to okolnosti zahtijevaju.
4. U konkretnom slučaju, sud raspolaže svim činjenicama i dokazima potrebnim za meritorno odlučivanje već iz samog prijedloga s prilozima, a prijedlog je po ocjeni suda neosnovan na temelju materijalnog prava neovisno o eventualnom sadržaju odgovora protivnika osiguranja. Čekanje odgovora protivnika osiguranja u takvim okolnostima ne bi doprinijelo donošenju drugačije odluke, a s obzirom na vremenski ograničen period koji predlagatelj traži (10. — 21. kolovoza 2026.) odgoda bi mogla bespredmetnom učiniti njegov prijedlog. Stoga je sud, s obzirom na okolnosti slučaja i na temelju jasnoće prijedloga i priloženih dokaza, pristupio donošenju rješenja bez čekanja odgovora protivnika osiguranja, uzimajući u obzir da je prijedlog ionako neosnovan iz razloga koji su u cijelosti razvidni iz samog prijedloga.
5. Predmetni prijedlog po svojoj pravnoj naravi odnosi se na osiguranje nenovčane tražbine, budući da predlagatelj traži nalog protivniku osiguranja da dopusti određeno faktično postupanje (privremeni pristup i korištenje nekretnine). Na takve prijedloge primjenjuje se odredba članka 346. stavka 1. OZ-a. Sukladno toj odredbi, radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera jedino ako su kumulativno ispunjene dvije pretpostavke: 1. predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine, i 2. mora učiniti vjerojatnim: opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito promjenom postojećeg stanja stvari (subjektivna pretpostavka opasnosti), ili — da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Obje pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno. Neispunjenje ijedne od njih dovodi do odbijanja prijedloga.
6. Nadalje, iz ustaljene sudske prakse slijedi da pretpostavka opasnosti mora biti subjektivne naravi: predlagatelj osiguranja dužan je učiniti vjerojatnim da protivnik osiguranja poduzima konkretne radnje kojima može spriječiti ili otežati ostvarenje tražbine, a ne da je opasnost isključivo objektivnog karaktera (tj. okolnost do koje bi moglo doći bez namjerne radnje protivnika).
7. Pravo vlasnika nekretnine da privremeno upotrijebi tuđu nekretninu radi izvođenja radova na svojoj nekretnini uređeno je odredbom članka 107. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96 i dalje, dalje: ZV), prema kojoj: "Vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, postavljanja skele i sl., ako se to na drugi način ne može izvesti." Predmetna odredba daje vlasniku nekretnine susjedsko pravo privremene uporabe tuđe nekretnine, no to pravo nije neograničeno — ostvaruje se isključivo pod uvjetom nužnosti, tj. samo ako se radovi ne mogu izvesti na drugi način.
8. Predlagatelj osiguranja u prijedlogu navodi da je protivnik osiguranja u početku pristao na izvođenje radova, a potom se usprotivio pristupu. Navedena tražbina (pravo pristupa radi postavljanja skele i izvođenja fasade) u načelu nalazi svoju pravnu osnovu u citiranoj odredbi ZV-a. Međutim, sam prijedlog ne sadržava dokaze o tome da radove nije moguće izvesti na drugi način bez pristupa tuđoj nekretnini (npr. vještačenje ili tehnički nalaz), što je upravo conditio sine qua non za primjenu čl. 107. ZV-a. Prijedlog se temelji isključivo na tvrdnji predlagatelja i na uvjerenju da bi pristup bio praktičan, a ne na dokazima o njegovoj nužnosti.
9. Već na razini prve pretpostavke (vjerojatnost tražbine) sud ocjenjuje da predlagatelj osiguranja iste nije učinio dovoljno vjerojatnom jer nije priložio nikakav dokaz o tehničkoj nužnosti pristupa tuđoj nekretnini — niti vještački nalaz, niti tehničko izvješće, niti drugu objektivnu dokumentaciju koja bi potvrdila da fasadu nije moguće postaviti s vlastite parcele ili na drugi način.
10. Čak i da je tražbina učinjena vjerojatnom, sud ocjenjuje da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom niti opasnost u smislu čl. 346. st. 1. OZ-a. Predlagatelj navodi da se protivnik osiguranja "protivi pristupu" te da bi mjeru trebalo odrediti da bi se "izbjegla uporabe sile". Međutim, sama okolnost da protivnik osiguranja uskraćuje pristup svojoj nekretnini — čime se koristi zakonskim pravom vlasnika da drugome zabrani pristup bez pravnog temelja — ne predstavlja radnju kojom bi protivnik osiguranja poduzimao konkretne aktivnosti za sprječavanje ili znatno otežavanje ostvarivanja tražbine u smislu OZ-a. Protivnik nije ništa promijenio na nekretnini, nije otuđio imovinu niti učinio bilo što što bi onemogućilo eventualno ostvarivanje tražbine ako bi predlagatelj pokrenuo parnicu. Nadalje, predlagatelj kao razlog hitnosti navodi da bi se radovi trebali izvesti u slobodnom tjednu njegova sina (10. — 21. kolovoza 2026.) koji je po struci soboslikar. Takva okolnost ne predstavlja nenadoknadivu štetu u smislu OZ-a. Naime, nenadoknadiva šteta podrazumijeva štetu koja se po svojoj prirodi ni na koji način ne može naknaditi ili popraviti kasnijim djelovanjem, a ovdje se radi o odgodi izvođenja radova za neko buduće prikladno razdoblje. Fasaderski radovi mogu se izvesti u drugom terminu — dapače, mogu se povjeriti i drugom izvođaču — pa se radna sposobnost sina kao izvođača i korištenje njegova godišnjeg odmora nikako ne mogu smatrati razlogom koji bi upućivao na nenadoknadivu štetu. Niti predlagatelj ne navodi (niti dokazuje) da bi odgodom fasaderskih radova došlo do oštećenja supstance zgrade u mjeri koja bi bila nenadoknadiva, niti prilaže bilo kakvu dokumentaciju (npr. nalaz o prodiranju vlage, hitnom konstruktivnom oštećenju ili sl.) iz koje bi navedena opasnost bila razvidna.
11. Konačno, predložena privremena mjera po svojoj sadržajnoj naravi faktično unaprijed regulira odnos stranaka i sadržajno je istovjetna onome što bi predlagatelj mogao ostvariti meritorno u parnici iz susjedskog prava (čl. 107. ZV-a). Privremena mjera nije instrument kojim se meritorno rješava spor, nego isključivo instrument privremenog osiguranja dok se čeka okončanje parničnog postupka. Određivanje predložene mjere u ovom slučaju ne bi imalo karakter osiguranja budućeg merituma, nego bi iscrpilo sav sadržaj moguće meritornog odlučivanja — što je okolnost koja govori protiv njezina određivanja.
12. Budući da predlagatelj osiguranja nije ispunio niti jednu od dviju kumulativnih pretpostavki iz čl. 346. st. 1. OZ-a — nije učinio vjerojatnom tražbinu (izostanak dokaza o nužnosti pristupa) niti opasnost (ni subjektivnu, ni nenadoknadivu štetu) — prijedlog za određivanje privremene mjere valjalo je odbiti kao neosnovan te odbiti zahtjev predlagatelja za naknadu troška.
U Čakovcu 10. kolovoza 2026.
Sutkinja
Ivana Starčević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave istog. Žalba se podnosi ovome sudu u tri primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
O tom obavijest:
1. predlagatelj osiguranja po punomoćniku
2. protivnik osiguranja
