Poslovni broj: Povrv-36/2026

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, po sucu tog suda Mariji Skokandić, kao sucu pojedincu, na prijedlog više sudske savjetnice - specijalist ŠFO, u pravnoj stvari tužitelja HRT, Zagreb, Prisavlje 3, OIB: 68419124305, kojeg zastupa punomoćnica Maja Čuljak, odvjetnica iz Zagreba, Medulićeva 31, protiv ovršenika ŠF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi naplate novčane tražbine, donoseći presudu u pisanom postupku, dana 10. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u Rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovoga suda, pod poslovnim brojem: Ovrv-1734/2026, koje rješenje je doneseno 9. travnja 2026. pa se nalaže tuženiku ŠF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužitelju HRT, Zagreb, Prisavlje 3, OIB: 68419124305, namiri novčanu tražbinu u iznosu od 95,58 EUR zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamata koje teku na pojedine iznose kako slijedi;

- na iznos od 10,62 EUR od 01.02.2025.,

- na iznos od 10,62 EUR od 01.03.2025.,

- na iznos od 10,62 EUR od 01.05.2025.,

- na iznos od 10,62 EUR od 01.06.2025.,

- na iznos od 10,62 EUR od 01.07.2025.,

- na iznos od 10,62 EUR od 01.08.2025.,

- na iznos od 10,62 EUR od 11.09.2025.,

- na iznos od 10,62 EUR od 01.10.2025.,

- na iznos od 10,62 EUR od 01.11.2025.,

po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa do isplate odnosno namirenja, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

II. Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovoga suda, pod poslovnim brojem: Ovrv-1734/2026, koje rješenje je doneseno 9. travnja 2026. u dijelu koji se odnosi na nastale troškove ovršnog postupka u iznosu od 75,00 EUR s pripadajućim kamatama.

III. Nalaže se tuženiku ŠF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknaditi tužitelju HRT, OIB: 68419124305, Zagreb, Prisavlje 3, troškove postupka u visini od 152,50 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve to u roku od 15 (petnaest) dana, dok se u preostalom dijelu do zatraženih 367,50 EUR zahtjev tužitelja za naknadnom troška odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Dana 9. travnja 2026. ovaj sud donio je rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, a temeljem prijedloga za ovrhu podnesenog javnom bilježniku Nikši Mozari iz Dubrovnika, koji je potom isti proslijedio sudu na daljnji postupak. U navedenom prijedlogu navodi se kako je temeljem vjerodostojne isprave - Izvatka iz ovjerovljenih poslovnih knjiga ovršenik dužan platiti ovrhovoditelju iznos od ukupno 95,58 EUR, zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama i odmjerenim troškovima ovršnog postupka u iznosu od 87,50 EUR. Budući da ovršenik nije dobrovoljno ispunio svoju obvezu, predloženo je donošenje rješenja o ovrsi.

2. U prigovoru koji je u spis premeta zaprimljen 4. svibnja 2026., ovršenik navodi kako je starije životne dobi, ima 95 godina te uslijed problema s vidom i sluhom ne može pratiti zbivanja oko sebe, a pogotovo TV program te kako temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju brigu o njoj vode njen sin i snaha. Zaključno, ističe kako se ne sjeća da je ikada pristupio netko od HRT-a pa ne zna temeljem čega postoji njegova obveza, stoga moli da se ukine pobijano rješenje.

3. Postupajući po zaprimljenom prigovoru, rješenjem ovog suda, posl. br. Povrv-36/2026 od 5. svibnja 2026. stavljeno je izvan snage rješenje o ovrsi u dijelu u kojem je određena ovrha te su ukinute provedene radnje. Po osnovi čl. 58. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20 i 114/22; dalje OZ) postupak je nastavljen kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

4. U podnesku zaprimljenom 1. lipnja 2026. tužitelj navodi kako je prema evidenciji obveznika plaćanja pristojbe "Obveznik plaćanja RTV pristojbe", šifra obveznika: 43919779 prijavljen prijamnik na adresi prijave/fakture za koji se, sukladno odredbama članka 34. st. 1. Zakona o HRT-u naplaćuje pristojba. Prijava je sačinjena dana 4. kolovoza 2009. temeljem prijave prijamnika koja je obavljena na adresi [adresa]. Tom prilikom je upravo tuženik predstavniku tužitelja dao i svoje osobne podatke. Nadalje, tužitelj navodi kako sukladno čl. 34. st. 8. Zakona o HRT-u, iznimno od odredbe st. 4 pravne i fizičke osobe (a tuženik je fizička osoba) koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost (tuženik obavlja ugostiteljsku djelatnost i fizička je osoba) plaćanjem mjesečne pristojbe za jedan prijamnik u ugostiteljskom objektu stječu pravo na korištenje triju dodatnih prijamnika u istom objektu. Slijedom navedenog, tuženik ima pravo na tri dodatna prijamnika u apartmanima, ali ne i u vlastitom kućanstvu jer se za kućanstvo pristojba plaća odvojeno od apartmana, a sve sukladno čl. 34. st. 1. Zakona o HRT-u te je u konkretnom slučaju tuženik osoba koja se bavi gospodarskom djelatnošću, odnosno iznajmljivač je koji potpada pod odredbe Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i kao građanin koji pruža usluge u domaćinstvu izjednačen je s ugostiteljima, jer isti kao gospodarski subjekt obavlja gospodarsku djelatnost sa svrhom postizanja dobiti/dohotka pa je izjednačen sa ugostiteljima. Navodi kako je tuženik prijavio prijamnik sukladno Zakonu o čemu u spis dostavlja dokaze i prijavljeni je pretplatnik što je vidljivo iz saldo konti kartice iz koje proizlazi kako ovdje sporni iznosi, nisu plaćeni, a tuženik je inače uredno zasnovao pretplatnički odnos te mu HRT na adresu prijave dostavlja uplatnice i opomene. Imajući u vidu navedeno, kao i odredbu čl. 34 Zakona o HRT-u, tužitelj predlaže održati na snazi platni nalog te ujedno u spis dostavlja dokaze iz kojih je vidljiv pretplatnički odnos tuženika te dokaz iz kojega je vidljivo ovdje sporno potraživanje. Tako je tužitelj dostavio Izvadak iz evidencije pretplatnika (dokument naziva "Obveznik plaćanja RTV pristojbe") te prijavu obveznika/prijamnika. HRT je ustanova koja je Zakonom o HRT-u ovlaštena voditi evidencije pretplatnika te ovime sudu dostavlja izvod iz iste iz kojeg je vidljivo da je tuženik evidentiran kao pretplatnik pri ovlaštenoj ustanovi. Kako se radi o evidenciji koju HRT vodi temeljem Zakona o HRT-u i radi se o ustanovi koja je javna, tako se i izvodi iz evidencije pretplatnika smatraju ispravama javne vjere i predlaže ih se tako i cijeniti u svrhu dokazivanja. Tužitelj je stoga predložio održati platni nalog na snazi, uz obvezu tuženog na snošenje parničnih troškova.

5. U podnesku tuženika, odnosno JF, kćerke tužene, zaprimljenom 1. srpnja 2026., ista navodi kako njena majka nije sposobna pristupiti na ročište zakazano za dan 8. srpnja 2026., prvenstveno zbog svog zdravstvenog stanja, pa predlaže istog odgoditi. Također, podneskom zaprimljenim 7. srpnja 2026. punomoćnica tužitelja moli odgodu ročišta zakazanog za dan 8. srpnja 2026. Spomenuto pripremno ročište odgođeno je za dan 22. srpnja 2026., a ujedno je i rješenjem ovog suda od 8. srpnja 2026. pozvana JF dostaviti sudu valjanu punomoć za zastupanje tuženika u ovom predmetu. JF je podneskom zaprimljenim 20. srpnja 2026. obavijestila sud kako ne posjeduje punomoć za zastupanje svoje majke, obzirom da ista ne može potpisati punomoć, niti razumije o čemu se radi. Nadalje, podneskom zaprimljenim 21. srpnja 2026. punomoćnica tužitelja je ponovno obavijestila sud kako nije u mogućnosti pristupiti na ročište u ovom predmetu zakazano za dan 22. srpnja 2026., te predlaže sudu odgodu, odnosno da sud provede one procesne radnje koje smatra mogućim i potrebnim te predlaže sudu zaključiti prethodni postupak i održati glavnu raspravu te prilaže troškovnik tužitelja.

6. Dana 22. srpnja 2026., obzirom da na, već jednom odgođeno te ponovno zakazano pripremno ročište, a sukladno ranije zaprimljenim podnescima, nisu pristupile parnične stranke, sud je rješenjem odredio kako će se odluka u ovoj pravnoj stvari donijeti pozivom na odredbu čl. 461.a Zakona o parničnom postupku te o istom uredno, dostavom zapisnika, obavijestio stranke u ovom postupku.

7. U ovoj pravnoj stvari tužbeni zahtjev tužitelja glasi na iznos od 95,58 EUR, pa se radi o sporu male vrijednosti sukladno odredbi čl. 458. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP), obzirom da se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 1.320,00 EUR.

8. Sud je izveo dokaz uvidom u dokumentaciju priloženu spisu i to: prijedlog i rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, prigovor ovršenika odnosno tuženika, izvadak iz ovjerovljenih poslovnih knjiga HRT-a sa stanjem na dan 17. siječnja 2026., s navedenim dugovanjima kako slijedi: pristojba za 01/2025, 02/2025, 04/2025, 05/2025, 06/2025, 07/2025, 08/2025, 09/2025 i 10 /2025 s navedneim datumima dospijeća svakog pojedinog obroka, ispis iz evidencije Obveznik plaćanja RTV pristojbe po prijavi od 4. kolovoza 2009., obrazac prijava obveznika/prijamnika i pregled stanja računa obveznika/saldo konti.

9. Predmet spora je ispunjenje obveze tuženika po osnovi nepodmirenih računa za RTV pristojbu za mjesec siječanj, veljaču, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan i listopad 2025., broj obveznika plaćanja pristojbe: 834 u ukupnom iznosu od 95,58 EUR, odnosno po10,62 EUR mjesečno (list 27 spisa).

10. Među strankama je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva, a to obzirom na istaknuti prigovor tuženika.

11. Na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka, prije svega dokaza predloženih od strane samog tužitelja na kojem je i teret dokaza u ovoj pravnoj stvari, ovaj sud cijeni da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

12. Uvidom u prijavu prijamnika, vidljivo je da je tuženik dana 4. kolovoza 2009. postao obveznik plaćanja pristojbe na adresi [adresa], naziv: "apartman", identitet utvrđen uvidom u osobnu iskaznicu br: [broj osobne iskaznice]. Iz prijave obveznika/prijamnika vidljivo je kako se ista odnosi na televizor, kako je prilikom prijave obvezniku naplaćen iznos od 156,00 HRK od strane kontrolora. Nadalje, uvidom u izvadak obveznika plaćanja RTV pristojbe utvrđeno je da je tuženik zaveden pod šifrom obveznika 4517956, vrsta: 04 televizor, status obveznika 00 redovan, da je kao datum prijave evidentiran 4. kolovoza 2009. te da je status tuženika još uvijek aktivan.

13. Uvidom u izvadak iz poslovnih knjiga tužitelja kao i saldo konti za utuženo razdoblje, sud je utvrdio visinu tužbenog zahtjeva kao i dospijeće i tijek zateznih kamata na svaki pojedini utuženi račun.

14. Na temelju odredbe čl. 34. st. 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (NN 137/10, 76/12, 78/16, 46/17, 73/17, 94/18, 114/22, 20/23, 18/24, dalje u tekstu: ZHRT) svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski i televizijski prijamnik odnosno drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa (u daljnjem tekstu: prijamnik) na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom dužan je HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu utvrđenu člankom 35. stavkom 2. ovoga Zakona, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. U čl. 34. st. 2. propisano je da kućanstva koja u vlasništvu ili posjedu imaju dva ili više prijamnika plaćaju mjesečnu pristojbu kao da imaju jedan prijamnik, a odredba stavka 4. tog članka propisuje da pravne osobe, udruge bez pravne osobnosti, obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost plaćaju mjesečnu pristojbu na svaki prijamnik u iznosu utvrđenom člankom 35. stavak 2. ovoga Zakona, osim ako zakonom nije drugačije određeno. Člankom 34. st. 8. propisano je kako iznimno od odredbe stavka 4. tog članka pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost sukladno posebnom zakonu plaćanjem mjesečne pristojbe utvrđene čl. 35. st. 2. tog Zakona za jedan prijamnik u ugostiteljskom objektu stječu pravo korištenja triju dodatnih prijamnika u istom ugostiteljskom objektu bez plaćanja mjesečne pristojbe.

15. Ugostiteljska djelatnost je pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pića i napitaka i pružanje usluga smještaja (članak 4. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti NN 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20, 42/20, 126/21, 152/24), a ugostiteljske usluge u domaćinstvu može pružati fizička osoba – građanin (čl. 30. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti).

16. Budući da se tuženik bavi pružanjem usluga građana u domaćinstvu iznajmljivanjem apartmana, pruža te usluge s obilježjem samostalnosti, jer sam odlučuje o tome hoće li pružati te usluge, te određuje njihovu razinu i cijene, očito s namjerom ostvarivanja dobiti, pa takva djelatnost tuženika predstavlja samostalnu djelatnost u smislu odredbe članka 34. stavak 4. Zakona o HRT-u.

17. Budući da je odredbom članka 2. stavak 1. Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, objekt u domaćinstvu definiran kao funkcionalna cjelina u kojoj iznajmljivač pruža ugostiteljske usluge u domaćinstvu, to je tuženik u smislu odredbe članka 34. stavak 4. Zakona o HRT-u dužna kao iznajmljivač (fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost) plaćati RTV pristojbu za jedan prijamnik u objektu u kojem pruža navedene usluge (apartmanu), pa dakle i utuženi iznos, sve to neovisno o odredbi članka 34. stavak 2. Zakona o HRT-u, jer se ta odredba ne odnosi i na iznajmljivače.

18. Također, na sastanku predsjednika Građanskog odjela VSRH od 11. i 12. travnja 2016. donesen je zaključak 5. prema kojem: 5.1. Kućanstvo prema Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji („Narodne novine“ broj 137/10 i 76/12, dalje: ZHRT) čini zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirenje osnovnih životnih potreba, te tu zajednicu „tereti“ obveza plaćanja mjesečne pristojbe za jedan prijamnik bez obzira na broj prijamnika u njihovom vlasništvu ili posjedu. Građani koji se bave ugostiteljskim uslugama smještaja u domaćinstvu (iznajmljivači) obavljaju samostalnu djelatnost u smislu odredbe čl. 34. st. 4. ZHRT i na iste se ne primjenjuje izuzeće od plaćanja pristojbe koje se primjenjuje na članove kućanstva. Svaki apartman u objektu iznajmljivača predstavlja poseban (ugostiteljski) objekt, te za svaki objekt postoji obveza plaćanja posebne pristojbe, a onda u tom objektu se mogu koristiti još do tri dodatna prijamnika, bez obveze plaćanja dodatne mjesečne pristojbe. Do stupanja na snagu ZHRT nije postojala obveza iznajmljivača da pored pristojbe za prijamnik u kućanstvu plaćaju pristojbe i za prijamnike u apartmanima koji pripadaju tom kućanstvu.

19. Slijedom navedenog, postoji obveza tuženika za podmirenje RTV pristojbe za TV prijamnik u apartmanu, koji se nalazi u njenom domaćinstvu na adresi [adresa], a tužena nije tvrdila niti dokazala da je utuženo potraživanje podmirila, niti da je prijamnik odjavila, već kako to navodi u prigovoru, ne sjeća se da je ikad pristupio netko od HRT-a pa ne zna temeljem čega je utvrđena njena obveza. Stoga je primjenom naprijed citiranih odredbi i odredbe iz čl. 451. st. 3. ZPP-a odlučeno kao u izreci ove presude.

20. Sukladno odredbi čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23), dalje u tekstu: ZOO, dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, duguje osim glavnice i zateznu kamatu utvrđenu zakonom. Stopa zatezne kamate određena je čl. 29. st. 2. ZOO-a.

21. Kako se ovaj postupak vodi kao po prigovoru povodom platnog naloga, radi se o jedinstvenom trošku postupka, jer se ne radi o dva zasebna postupka, ovršnom i parničnom, budući je ovršni postupak po ispunjenju zakonskih uvjeta naprijed iznesenih, prerastao u parnični postupak. Pri tom valja istaknuti da prema Zaključku sa sastanka Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova održanog 02.06.2017. u Zagrebu, presudom kojom se odlučuje o osnovanosti platnog naloga, platni nalog iz rješenja o ovrsi ne održava se na snazi u odnosu na trošak postupka koji se odnosi na donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. O tom trošku odlučuje se presudom kojom se odlučuje o osnovanosti prigovora protiv platnog naloga zajedno s ostalim troškovima nastalim u tom dijelu parničnog postupka, a zatezne kamate na dosuđeni trošak teku od donošenja prvostupanjske presude, slijedom čega je odlučeno kao u točki II. izreke presude.

22. Slijedom svega navedenog, sud je primjenom članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a, u točki III. izreke presude odlučio o troškovima postupka, a kako je tužitelj u cijelosti uspio s tužbom i tužbenim zahtjevom, tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku, pri čemu je sud odredio jednokratnu nagrada za cjelokupni postupak od 50 bodova (Tbr. 7.9., Tbr. 52. st. 3 i Tbr. 54. te Tbr. 42. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, "Narodne novine" broj 138/23), što uz važeću vrijednost jednog boda od 2,00 EUR i porez na dodanu vrijednost od 25% iznosi 125,00 EUR. Priznat je i trošak predujma naknade javnog bilježnika u iznosu 10,00 EUR što uvećano za porez na dodanu vrijednost od 25% iznosi 12,50 EUR sukladno čl. 5. i 9. Pravilnika o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku ("Narodne novine" br. 9/2021, 18/2022, 154/2022), kao i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 15,00 EUR, budući je presuda donesena bez održavanja rasprave, odnosno u pisanom postupku. Ukupno je, dakle, utvrđen trošak tužitelja u iznosu od 152,50 EUR te je odlučeno kao u točki III. presude. U preostalome dijelu, do zatraženih 367,50 EUR, zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka odbijen je kao neosnovan, obzirom da sukladno odredbi Tbr. 7.9. Tarife, za zastupanje u parničnom postupku u kojem je vrijednost predmeta spora manja od 100,00 EUR, odvjetniku pripada jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak u visini od 50 bodova, a koja nagrada je tužitelju i priznata, dok je u dijelu zahtjeva koji prelazi navedeni iznos, isti odbijen kao neosnovan.

U Korčuli 10. kolovoza 2026.

S u d a c :

Marija Skokandić

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu. Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2., osim zbog povrede iz članka 354. st. 2 toč. 3 ZPP- a (članak 467. stavak 1. ZPP-a).

Rj/

I. DNA:

1. punom. tužitelja uz rješenje za pristojbu na presudu (15,00 EUR presuda u pisanom postupku)

2. tuženiku

II. Kal. 30. rujna 2026.

U Korčuli 10. kolovoza 2026.

S u d a c:

Marija Skokandić