REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Av. Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-10838/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Maji Župančić Ukropina, prema nacrtu odluke više sudske savjetnice, specijaliste Marijane Đurinac, uz sudjelovanje zapisničara Marine Ulamec, odlučujući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika PE, radi djela prekršaja iz članka 10.t.4. kažnjivo po čl.22.st.1. i drugookrivljene ĆE radi djela prekršaja iz čl. 10.t.3. kažnjivo po čl.22.st.2. i čl. 19.st.1. kažnjivo po čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" br. 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24) povodom optužnog prijedloga PUZ-a, III. Policijske postaje klasa: x, URBROJ: x od x., i dopune istog od X., nakon ispitivanja okrivljenika u žurnom prekršajnom postupku, temeljem članka 221. i 222. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13,157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), u odsutnosti okrivljenika i predstavnika tužitelja temeljem čl.179.st.1., 2. i 3. PZ-a objavio je i

presudio

Prvookrivljenik IE, sin P i majke Ć, djev. prezime majke -, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1999. u Zagrebu, državljanin RH, sa prebivalištem u [adresa], SSS, po zanimanju pekar, zaposlen kao cvjećar u Cvjećarna Valentina, s mjesečnim primanjima u iznosu od 1.500,00 eura, oženjen, bez djece, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak, prekršajno nekažnjavan

I Temeljem članka 183. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona

kriv je

što je 7. kolovoza 2026. u 12:00 sati u Zagrebu, u kući na adresi [adresa] počinio ekonomsko nasilje u obitelji na štetu svoje bake ĆE na način da je, dok se ista nalazila na liječenju u bolnici, iz njezinog stana iznio njene osobne stvari odložio ih u zatvorenu prostoriju unutar kuće onemogućivši joj na taj način korištenje osobne imovine,

dakle, počinio je ekonomsko nasilje u obitelji na štetu svoje bake onemogućivši joj korištenje osobne imovine,

čime je počinio prekršaj opisan u članku 10. točka 4. i kažnjiv po članku 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

pa mu se temeljem citiranog propisa, izriče

novčana kazna u iznosu od 379,64 (tristo sedamdeset devet eura i šezdeset četiri centa) eura

Temeljem članka 40. Prekršajnog zakona okrivljeniku se uračunava vrijeme za koje je bio lišen slobode i to vrijeme uhićenja od 7. kolovoza 2026. u 18,00 sati, do 8. kolovoza 2026. u 13,20 sati, kada je rješenjem ovog suda pušten na slobodu kao 79,64 € (sedamdeset devet eura šezdeset četiri centa) novčane kazne tako da se izjednačavaju 2 (dva) dana lišenja slobode u vezi prekršaja sa 79,64 € (sedamdeset devet eura šezdeset četiri centa) novčane kazne, pa okrivljenik ima za platiti preostali iznos od 300,00 € (tristo eura) novčane kazne.

Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti ove presude. Temeljem čl.152.st.3. i čl. 183.st.2. PZ-a, ukoliko okrivljeni u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena. U protivnom postupit će se prema odredbi čl.34. Prekršajnog zakona.

Drugookrivljena ĆE, kćer I i G, djev. prezime majke L, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1944. u [adresa], državljanka RH, s adresom stanovanja u [adresa], OŠ, po zanimanju domaćica, s mjesečnim primanjima po osnovi socijalne pomoći u iznosu od 162,00 eura, udovica, majka jednog djeteta, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak, prekršajno kažnjavana,

kriva je

I što je 7. kolovoza 2026. u 12:00 sati u Zagrebu, u kući na adresi [adresa], ponovila nasilje u obitelji na štetu svog unuka PE na način da je trganjem oštetila ulazna vrata kuće čime je postupila protivno izrečenoj zaštitnoj mjeri zabrane uznemiravanja prema unuku GE koja joj je izrečena u trajanju od šest mjeseci pravomoćnom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu pod brojem Pp-8663/2026, pravomoćno 16. lipnja 2026.,

dakle, nije postupila po izrečenoj zaštitnoj mjeri zabrane uznemiravanja čime je počinila prekršaj opisan u članku 19. stavak 1. i kažnjiv po članku 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

II što je istom prilikom kao pod točkom I izreke trganjem i oštećenjem ulaznih vrata kuće kod svog unuka PE prouzročila osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva, a već je pravomoćno kažnjavana zbog nasilja u obitelji pravomoćnom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu pod brojem Pp-

8663/2026, pravomoćno 16. lipnja 2026.,

dakle, ponovila je nasilje u obitelji na štetu unuka što je kod njega izazvalo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva

čime je počinila prekršaj opisan u članku 10. točka 3. kažnjivo po članku 22. stavak 2. zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

pa joj se temeljem citiranih propisa za djelo pod točkom I izriče

KAZNA ZATVORA u trajanju od 10 (deset) dana

Temeljem članka 40. Prekršajnog zakona okrivljenici se uračunava vrijeme za koje je bila lišena slobode i to vrijeme uhićenja od 7. kolovoza 2026. u 18:00 sati do 8. kolovoza 2026. u 13:20 sati, kada je rješenjem ovog suda puštena na slobodu kao 2 (dva) dana zatvora tako da se izjednačavaju 2 (dva) dana lišenja slobode u vezi prekršaja sa 2 (dva) dana zatvora pa okrivljenica ima za izdržati 8 (osam) dana zatvora.

dok joj se za djelo pod točkom II izriče

Novčana kazna u iznosu od 1.200,00 (tisuću dvjesto) eura

Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljenica je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti ove presude. Temeljem čl.152.st.3. i čl. 183.st.2. PZ-a, ukoliko okrivljenica u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena. U protivnom postupit će se prema odredbi čl.34. Prekršajnog zakona.

II Temeljem 139.st.3. PZ-a u svezi čl.138.st.2.toč.3a PZ-a, prvookrivljeni IE dužan je podmiriti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 60,00 (šezdeset) eura, u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ove presude putem priložene uplatnice. U protivnom postupit će se sukladno čl.152.st.4. PZ-a.

III Temeljem 139.st.6. PZ-a u svezi čl.138.st.2.toč.3a PZ-a drugookrivljena ĆE se oslobađa dužnosti plaćanja troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu.

Obrazloženje

1. PU Zagrebačka, III. Policijska postaja Zagreb, podnijela je optužni prijedlog, protiv prvookrivljenog i drugookrivljene radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Prvookrivljeni je u svojoj obrani iskazao da je točno da je bakine stvari sklonio u drugu prostoriju unutar kuće, međutim ta prostorija nije bila zatvorena. Radi se o zajedničkoj prostoriji iliti vešeraju kojeg svi koriste. Te stvari je uzeo iz djela kuće gdje i sam živi iz razloga što su bile prljave, smrdile su jer su po njima nuždu obavljale mačke. Nije to mogao podnositi pa ih je maknuo ali napomenuo je da su odnosi narušeni zapravo iz razloga što postoji spor oko imovine. Naime, on je sam vlasnik polovice kuće, a baka je vlasnica druge polovice koju namjerava dati bratu jer ju on uzdržava te ona misli da sve treba pripasti bratu. Iz tog razloga pokrenuo je i postupak za razvrgnuće suvlasničke zajednice. Na upit kakvi su zapravo odnosi unutar obitelji, okrivljenik je iskazao da su odnosi su jako loši unutar 3-4 godine od kada baka učestalo zove policiju zbog bilo čega, pa su tako službenici jučer bili kod njih u dva navrata, gdje je prvi puta rekla da joj je zaključao vrata, a što nije, a drugi puta je rekla da joj je uzeo stvari dok kojih je zapravo mogla doći. Na upit suda može li okrivljenik opisati što je njegova baka napravila jučerašnjeg dana, isti je iskazao da je razbila vrata. Vidio je sjekiru sa strane, ali ne zna da li je sa sjekirom razbila vrata. Radi se o vratima na ulazu u prvi kat, gdje žive baka i on. Na upit suda može li okrivljenik objasniti odnos između bake i njegovog brata, te brata i njega samoga, isti je iskazao da od kada je bio dijete baka je bila sklonija njegovom bratu.

2. Drugookrivljena je u svojoj obrani iskazala da točno je da je 7. kolovoza 2026. došla iz bolnice na svoju adresu stanovanja [adresa] gdje se nalazi kuća koja je u suvlasništvu nje i njenog unuka PE i oko koje vode spor za razvrgnućem suvlasničke zajednice. Sa PE živi na prvom katu kuće i oni se zapravo dobro slažu dok nema uplitanja njegove majke. U prizemlju kuće živi unuk LE koji je sin njene kćeri iz prvog braka i on je njezin uzdržavatelj. Po dolasku kući nije mogla ući u nju jer su vrata bila zatvorena zbog brave koja se zaglavila. Nisu htjeli zvati bravara jer im je ranije uzeo 200,00 eura za izradu ključa. Pokuša la je dozvati PE no on se na početku nije odazivao i njoj je već postalo slabo. Kako je sa strane bila mala sjekirica uzela ju je u namjeri kako bi pokušala olabaviti bravu tada je IE sa unutarnje strane rekao da će on pridržati vrata kako bih mogla sjekiricom pogoditi pravo mjesto da popuste i tako je i ušla u kuću. Obzirom na nedavnu operaciju kuka otišla je leći i vidjela je da nigdje nema njenih stvari te je saznala od PE da je sve njene stvari odnio u šupu. Zamolila ga je da joj vrati te stvari, s time da je nazvala i svog odvjetnika jer nije znala što dalje napraviti. U jednom trenutku su došli policijski službenici kojima je rekla da je IE odnio njene stvari u šupu i oni su zajedno s njim otišli do te prostorije i vidjeli su tamo njene stvari. Na upit suda što se sve nalazi u toj šupi i čemu konkretno služi te da li se unutra nalazi vešeraj, okrivljenica je navela da je tamo svakakvih stvari i sve je razbacano. Napomenula je da IE nije plaćao struju zbog čega im je isključena pa se svo meso i hrana pokvarila u frižideru do te mjere da su izlazili crvi tako da se i policajac skoro ispovraćao. Do svega ovoga ne bi dolazilo niti bi se pokretao postupak za razvrgnućem suvlasničke zajednice da je njena kćer htjela davati njoj za uzdržavanje 500,00 eura i to 200,00 eura za kuću u [adresa] i 300,00 eura od profita cvjećarnice u kojoj radi s PE. Na upit suda iz kojeg razloga bi kćer okrivljene trebala davati za to uzdržavanje, ako je sa unukom LE sklopila ugovor o uzdržavanju, ista je navela da u to vrijeme nije bilo tog ugovora. Prvookrivljeni je stavio primjedbu na iskaz drugookrivljene, navodeći da nije točno da se sa bakom dobro slaže, jer u tom slučaju ne bi stalno zvala policiju. Jednostavno su zauzete strane u kojima je on na majčinoj strani, a LE na bakinoj. Što se tiče plaćanje računa za struju navodi da on nema obveze prema baki, već bi te račune trebao plaćati LE pošto je njezin uzdržavatelj. Naveo je da nije brava bila zaglavljena već se ključem nije moglo otvoriti vrata, a baka je bila sa LE kada su razvalili ta vrata dok se on sa djevojkom nalazio u svojoj sobi. Na upit kako onda okrivljenik ulazi i izlazi iz stana odnosno kuće, isti je iskazao da njegova djevojka i on ulaze i izlaze kroz kuhinjski prozor. Nije htio dirati ta vrata i bravu da ga baka ne bi opet optužila za nešto. Na upit suda kako se okrivljenik osjećao u vrijeme dok je baka navodno razbijala vrata, isti je iskazao da ga to nije diralo jer je bio sa djevojkom u sobi. Ali kada je kasnije izašao i vidio policiju i razbijena vrata, uznemirio se jer se to stalno događa i stalno se spore jer baka stalno traži neke novce i tuži ih i sl. Od kad zna za sebe u toj kući se nešto razbijalo, pa je tako jučer i taj frižider bučno iznesen van kako bi se oprao od crva. Sud je konstatirao da se okrivljenici međusobno svađaju oko podjele imovine pri čemu prvookrivljenik navodi da bi radije da oboje budu krivi samo da baka ode u zatvor jer je to i zaslužila.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji, izvješće o uhićenju na ime za prvookrivljenika i drugookrivljenu, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola ser. broj [serijski broj], zapisnike o ispitivanju osumnjičenika, obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene, obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja, prekršajne evidencije za okrivljenika, pravomoćnu presudu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj Pp-8663/2026 pravomoćno 16. lipnja 2026.

4. Na temelju obrane okrivljenih koji su poricali počinjenje prekršajnog djela kao i na temelju provedenog dokaznog postupka, analizirajući svaki dokaz zasebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud je nedvojbeno utvrdio da su okrivljenici počinili prekršaje koji su im je stavljeni na teret optužnim prijedlogom.

5. Naime, tijekom postupka prvookrivljeni IE je jasno naveo da se sa drugookrivljenom bakom ĆE ne slaže dobro, da je pozadina imovinskopravni odnosi, da to traje duži vremenski period jer ista stalno zove policiju i sklonija je njegovom bratu koji je u obvezi uzdržavanja bake, ali ona stalno očekuje novac od nekog drugog, te da je odnio bakine stvari u drugu prostoriju, dok je drugookrivljena navela da nije sporno da je oštetila vrata jer nije mogla ući u kuću a nije htjela zvati bravara jer joj je ranije uzeo 200 eura za izradu ključa. Sud nije prihvatio obranu prvookrivljenika u djelu gdje navodi da je samo uklonio bakine stvari jer su bile prljave i smrdjele budući da je isti to učinio dok je baka bila u bolnici, ali nije intervenirao da se te stvari operu ili da donese čiste stvari za baku koja dolazi sa liječenja s time da se spominje frižider pun crva koji je ostao na prvom katu gdje živi i sam prvookrivljenik, a isti po tom pitanju nije ništa učinio. Činjenica da je samo ostavio bakine stvari u šupi među druge razbacane stvari, da nije potencijalno obavijestio brata o potrebi čišćenja za baku govori u prilog činjenici koja je nesporno utvrđena u postupku da se radi o međusobnom inatu i tenzijama oboje okrivljenih , a sve zbog imovinskopravnih odnosa u pozadini. Nadalje, drugookrivljena ĆE je navela da je sjekirom udarila po vratima kako bi mogla ući u kuću jer nije htjela zvati bravara zbog skupoće, međutim sudu je takva obrana nelogična i neuvjerljiva u dijelu gdje okrivljenica navodi da ju je u ranijem događaju bravar tražio 200 eura za izradu ključa, dok je općepoznata činjenica da izrada ključeva nikako ne doseže navedeni iznos. Sud je sklon mišljenju da je ista doista potrgala vrata na način kako je to opisano i da je time uznemirila svog unuka koji sam navodi da se bojao bilo što dirati iako je bio problem sa ključem i bravom, a sve iz razloga što se stalno sukobljava sa bakom oko novaca. Sudu je jasno da su odnosi unutar obitelji očito teško narušeni zbog imovine čemu u prilog ide i činjenica da je drugookrivljena ĆE svojim ponašanjem da trga i oštećuje vrata na kući ponovila na taj način psihičko nasilje u obitelji prema unuku PE. Uvidom u izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji kao i uvidom u zapisnike o ispitivanju osumnjičenika nesporno je da su isti pred policijom dali jasne iskaze da se događaj opisao na način kako je to navedeno u činjeničnom opisu djela prekršaja pri čemu je navedeno da su se stvari drugookrivljene nalazile u zatvorenom prostoru u obiteljskoj kući, a ne u otvorenoj prostoriji kako to navodi prvookrivljenik. Sud je mišljenja da je u odnosu na konkretan događaj doista došlo do počinjenja prekršaja kako to navodi tužitelj pri čemu proizlazi da drugookrivljena nije mogla ući u kuću jer su vrata bila zaključana što tužitelj nije naveo u činjeničnom opisu djela prekršaja pa sud nije tu okolnost posebno utvrđivao niti širio činjenični opis prekršajnog djela jer bi time prekoračio svoje ovlasti. Nadalje, valja istaknuti da je tužitelj prvookrivljeniku stavio na teret počinjenje djela prekršaja kažnjivog po čl. 22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji iako je evidentno da se radi o djelu prekršaja počinjenog prema osobi starije životne dobi, no sud nema pravo mijenjati činjenični opis djela prekršaja na štetu okrivljenika, šireći ga ili mijenjajući njegov identitet slijedom čega je prvookrivljenik proglašen krivim za osnovno djelo prekršaja nasilja u obitelji. Sumirajući sve navedeno sud je mišljenja da je na strani okrivljenih došlo do počinjenja djela prekršaja kako im je to stavljeno na teret optužnim prijedlogom.

6. U odnosu na prvookrivljenika isti je proglašen krivim zbog djela prekršaja ekonomskog nasilja u obitelji počinjenog na štetu bake za koje je propisana novčana kazna u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kazna zatvora do 90 dana, dok je u odnosu na drugookrivljenu za djelo prekršaja ponovljenog nasilja u obitelj po čl.22.st.2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisana novčana kazna u iznosu od najmanje 900,00 eura ili kazna zatvora u trajanju od najmanje 30 dana, a u odnosu na djelo prekršaja iz čl. 24. istog zakona propisana je kazna zatvora u trajanju od najmanje 10 dana.

7. Prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kazne, sud je uzeo u obzir sve okolnosti propisane odredbom članka 36. Prekršajnog zakona te je prvookrivljeniku kao olakotno cijenio činjenicu da do sada nije kažnjavan dok otegotnih okolnosti sud nije našao pa mu je izrekao novčanu kaznu u iznosu koji smatra primjerenim stupnju njegove odgovornosti, načinu počinjenja djela i svim okolnostima slučaja i za koju smatra da će se tako izrečenom kaznom postići svrha kažnjavanja. U tako izrečenu kaznu okrivljeniku je uračunato vrijeme za koje je bio lišen slobode u vezi prekršaja na način da se izjednačavaju dva dana lišenja slobode u vezi prekršaja sa 79,64 eura novčane kazne pa je okrivljeniku ostalo za platiti 300,00 eura novčane kazne s time da, ukoliko plati dvije trećine u roku koji mu je određen za plaćanje kazne, smatrat će se da je kazna plaćena u cijelosti. U odnosu na drugookrivljenu sud je kao olakotno cijenio činjenicu da je ista suštinski priznala počinjenje djela da je oštetila vrata čime je uznemirila prvookrivljenika, svog unuka PE, kao što je cijenio i njezinu dob i zdravstveno stanje te osobne i imovinske prilike.

8. Budući da je za djelo prekršaja iz čl.19.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisana kao jedina kazna, kazna zatvora, a okrivljenici je pravomoćnom odlukom broj Pp 8663/2026 izrečena zaštitna mjera zabrane uznemiravanja unuka PE koju je ista prekršila jer je na snazi u trajanju od šest mjeseci, sud joj je izrekao kaznu zatvora, u trajanju za koje smatra primjerenim svim utvrđenim okolnostima, posebice njezinu dob i zdravstveno stanje no kako se radi o teško narušenim odnosima, nekritičnosti prema vlastitom postupanju, sud je mišljenja da će se jedino bezuvjetnom kaznom zatvora ostvariti svrha kažnjavanja, čime će se okrivljenici jasno staviti do znanja da je nepoštivanje društvenog poretka, sudskih odluka i zakonskih propisa neprihvatljivo, a time će se i svima ostalima dati do znanja da je činjenje prekršaja zabranjeno i pogibeljno, a da je kažnjavanje počinitelja pravedno. u ovako izrečenu kaznu drugookrivljenoj je uračunato vrijeme za koje je bila lišena slobode u vezi prekršaja na način da se izjednačavaju dva dana lišenja slobode u vezi prekršaja sa dva dana zatvora pa okrivljena ima za izdržati osam dana zatvora. Nadalje, kako je okrivljenica počinila kvalificirani oblik djela prekršaja jer je ponovila psihičko nasilje u obitelji na štetu unuka i to u kratkom vremenskom periodu za što je proglašena krivom u lipnju 2026. pri čemu joj je izrečena uvjetna osuda na godinu dana, a vodeći se činjenicom da se radi o starijoj osobi koja je sada narušenog zdravstvenog stanja, sud je ocijenio svrhovitijim istoj izreći novčanu kaznu za djelo prekršaja iz čl.22.st.2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u iznosu koji smatra primjerenim stupnju njezine odgovornosti, načinu počinjenja djela i svim okolnostima slučaja te da će se tako izrečenom kaznom postići svrha kažnjavanja u smislu ostvarenja specijalne i generalne prevencije na način da će se utjecati na drugookrivljenu ĆE da više ne čini prekršaje te poštuje pozitivne propise RH, da shvati nužnost reakcije i nulte tolerancije na bilo kakav oblik protupravnog ponašanja kao i da će se na taj način utjecati na druge pripadnike društva o nužnosti i pravednosti kažnjavanja počinitelja prekršaja te postupanja u skladu sa zakonskim odredbama.

9. Budući da je prvookrivljenik IE zaposlen, dok drugookrivljena ima jako mala novčana primanja, odlučeno je da troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu plaćan samo prvookrivljenik a isti su određeni obzirom na složenost i trajanje postupka.

Zagreb, 8. kolovoza 2026.

Zapisničar

Viša sudska savjetnica, specijalist Marina Ulamec

Marijana Đurinac

Sutkinja

Maja Župančić Ukropina

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena budući su se strane odrekle pravo na istu.

Dostavna naredba:

1. Prvookrivljenom PE – ovdje

2. Drugookrivljenoj ĆE - ovdje

3. Ovlaštenom tužitelju, III. PP Zagreb – ovdje

4. Hrvatski zavod za socijalni rad, PU Dubrava

5. spis.