REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

Ovr-106/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Zagrebu po sucu pojedincu Tini Jakupak u pravnoj stvari tužitelja Blink away d.o.o., OIB:73250724080, Zagreb, Dužice 19, zastupanog po punomoćniku Franu Marčinku, odvjetniku u Zagrebu, Šenoina ulica 32, protiv tuženika Prime Properties Partners d.o.o., OIB:19324129625, Zagreb, Trg žrtava fašizma 1, zastupano po punomoćnici Miljenki Balaško, odvjetnici u Zagrebu, radi isplate - povodom prijedloga za određivanje mjere osiguranja, izvan ročišta, dana 7. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

I Odbija se kao neosnovan prijedlog za određivanje mjere osiguranja koji glasi:

„I Radi osiguranja nenovčane tražbine Tužitelja/Predlagatelja osiguranja Blink away d.o.o., OIB: 73250724080, Zagreb (Grad Zagreb), Dužice 19, zastupano po direktorici OČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], prema Protivniku osiguranja/ Tuženiku Prime Properties Partners d.o.o., OIB: 19324129625, Trg žrtava fašizma 1, 10 000, Zagreb, zastupan po direktoru CČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], koja glasi na predaju Bjanko zadužnice, posl.br. OV-821/2025, od 04.03.2025. g., izdanu do 20.000,00 EUR (dvadesettisuća eura) potvrđene od strane Javnog bilježnika Vladimira Marčinka, Palmotićeva ulica 43a, Zagreb, kao sredstva osiguranja naplate tražbine po osnovi Ugovora o pružanju usluga smještaja, od 07.03.2025. g., sklopljenog između Tuženika Prime Properties Partners d.o.o., OIB: 19324129625, Trg žrtava fašizma 1, 10 000, Zagreb, zastupan po direktoru CČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i Tužitelja Blink away d.o.o., OIB: 73250724080, Zagreb (Grad Zagreb), Dužice 19, zastupano po direktorici OČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], određuje se:

PRIVREMENA MJERA

zabrane Tuženiku/Protivniku osiguranja Prime Properties Partners d.o.o., OIB: 19324129625, Trg žrtava fašizma 1, 10 000, Zagreb, zastupan po direktoru CČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] pokretanja postupaka naplate i/ili osiguranja novčanih i nenovčanih obveza temeljem Bjanko zadužnice, posl.br. OV-821/2025, od 04.03.2025. g., izdanu do 20.000,00 EUR (dvadesettisuća eura) potvrđene od strane Javnog bilježnika Vladimira Marčinka, Palmotićeva ulica 43a, Zagreb,a nastalih po osnovi i/ili u vezi s Ugovorom o pružanju usluga smještaja, od 07.03.2025. g., sklopljen između Tuženika Prime Properties Partners d.o.o., OIB:19324129625, Trg žrtava fašizma 1, 10 000, Zagreb, zastupan po direktoru CČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i Tužitelja Blink away d.o.o., OIB:73250724080, Zagreb (Grad Zagreb), Dužice 19, zastupano po direktorici OČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao i zabrane prijenosa prava na treće osobe po osnovi Bjanko zadužnice, posl.br. OV- 821/2025, od 04.03.2025. g., izdanu do 20.000,00 EUR (dvadesettisuća eura) potvrđene od strane Javnog bilježnika Vladimira Marčinka, Palmotićeva ulica 43a, Zagreb.

II Ova privremena mjera traje do pravomoćnosti Presude donesene u postupku koji se vodi pred Sudom pod posl.br. P-1537/2025.“

II Nalaže se predlagatelju osiguranja naknaditi protivniku osiguranja trošak ovog postupka u iznosu od 625,00 EUR, sve u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je pred ovim sudom podnio tužbu radi isplate depozita, povrata bjanko zadužnice i naknade štete koji se vodi pod brojem P-1537/2025, te je ujedno podnio i prijedlog za osiguranje privremenom mjerom kojim traži zabranu pokretanja postupaka naplate i/ili osiguranja novčanih i nenovčanih obveza temeljem bjanko zadužnice, posl.br. OV-821/2025, od 04.03.2025. g., izdanu do 20.000,00 EUR, kao kao i zabrane prijenosa prava na treće osobe po osnovi bjanko zadužnici. Predlagatelj navodi da postoji realna opasnost da bi protivnik osiguranja mogao prenijeti prava iz sporne bjanko zadužnice na treće osobe i/ili jednostrano i neosnovano pokrenuti postupke prisilne naplate temeljem nepostojećeg dugovanja, a što bi za predlagatelja osiguranja moglo dovesti do nenadoknadive štete. Navodi da protivnik osiguranja odbija mogućnost sporazumnog raskida Ugovora te tvrdi da ima pravo na naknadu štete od predlagatelja osiguranja. Predlagatelj navodi da ukoliko se ne bi odredila predložena privremena mjera, protivnik osiguranja bi imao pravo samostalno i neovisno tražiti prisilnu naplatu putem Bjanko zadužnice, zbog čega bi predlagatelj bio prisiljen osporavati takve postupke kao nedopuštene.

2. Protivnik osiguranja u svom odgovoru osporava navode predlagatelja iz prijedloga. Tako ističe da predlagatelj, kao dužnik, sada pokušava sudskom mjerom: blokirati vlastiti dug, onemogućiti vjerovnika u raspolaganju zakonitim sredstvom osiguranja, faktički obezvrijediti solemniziranu zadužnicu. Takav zahtjev je pravno neosnovan, suprotan svrsi i smislu Ovršnog zakona. Dužnik ne može tražiti zaštitu od vlastitog sredstva osiguranja – jer time poništava pravni učinak dokumenta koji je sam potpisao. Prijedlog predstavlja očitu zlouporabu prava i pokušaj izbjegavanja naplate. Smatra da nisu ispunjenje pretpostavke za određivanje privremene mjere.

3. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u isprave koje prileže spisu i to: Obavijest MUP-a, od 22.04.2025., radne dozvole, e-mail korespondenciju, dopise tuženika, Izjava o raskidu od 29.5.2025., Ugovor o pružanju usluga smještaja od 07.03.2025., Izjava o davanju suglasnosti za prijavu prebivališta, zapisnike javne bilježnice, dopis tužitelja od 18.6.2025., obavijest i potvrda javne bilježnice, Potvrda o uplati, od 14.02. 2025. g., preslika Bjanko zadužnice, posl.br. OV-821/2025, od 04.03.2025. g., Potvrda o uplati zakupnine za ožujak 2025. g., od 02.04.2025. g., Potvrda o uplati zakupnine za travanj 2025. g., od 17.04.2025. g., Potvrda o uplati zakupnine za svibanj 2025. g., od 21.05.2025.., Prekršajni nalog, V. policijske postaje, KLASA: 211-07/25-2/25317, od 14.05.2025. g., Prekršajni nalog, V. policijske postaje, KLASA: 211-07/25-2/25320, od 14.05.2025. g., račune javne bilježnice, izvadak iz zk i sudskog registra.

4. Prijedlog je neosnovan.

5. Predmet ovog postupka je zabrana naplate po bjanko zadužnici izdanoj od strane predlagatelja osiguranja prema Ugovoru. Naime, predlagatelj osiguranja i protivnik osiguranja sklopili su Ugovor o pružanju usluga smještaja, od 07.03.2025. (dalje: Ugovor), kojim se protivnik osiguranja kao Pružatelj usluga smještaja obvezao dati predlagatelju osiguranja kao Primatelju usluge smještaja na korištenje posebne dijelove nekretnine, upisane u zemljišne knjige, zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] zk.č.br.6196, i to označene kao E-2, E-3 i E-14. (dalje: Predmet Ugovora), radi smještaja djelatnika predlagatelja osiguranja. Predlagatelj je protivniku osiguranja, sukladno odredbama članka 8. Ugovora, uplatio depozit u visini od 15.000,00 EUR, te predao Bjanko zadužnicu, posl.br. OV-821/2025, od 04.03.2025. g., izdanu do 20.000,00 EUR (dvadesettisuća eura) i potvrđenu od strane Javnog bilježnika Vladimira Marčinka, Palmotićeva ulica 43a, Zagreb (dalje: Bjanko Zadužnica). Tužitelj je raskinuo Ugovor putem Izjave o raskidu, od 29.05.2025. budući da djelatnici predlagatelja nisu mogli prijaviti adresu boravišta/stanovanja na Predmetu Ugovora, zbog objektivnog pravnog nedostatka na Predmetu Ugovora. Protivnik osiguranja nije vratio predlagatelju osiguranja navedeni iznos depozita niti je vratio navedenu bjanko zadužnicu. Prema odredbama članka 9. Ugovora predlagatelj osiguranja je trebao predati bjanko zadužnicu na iznos od 15.000,00 EUR za svrhu – garancija za eventualne neplaćene naknade, režije i eventualnu štetu nastalu na predmetu usluge smještaja. Protivnik osiguranja vratiti će zadužnicu pod određenim uvjetima određenim čl. 9. st.2. Ugovora: u roku od 15 dana od raskida Ugovora, pod uvjetom da se imovina vrati u dobrom stanju, da protivnik ne pretrpi nikakvu štetu vezano za nekretninu te da su svi režijski troškovi i usluge smještaja uredno podmireni, odnosno da nema potraživanja od predlagatelja.

6. Za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine (predaja bjanko zadužnice) potrebno je da su ispunjene pretpostavke propisane Ovršnim zakonom ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24. dalje OZ).

7. Prema odredbi iz čl. 346. st. 1. OZ-a za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine moraju biti kumulativno ispunjene određene pretpostavke, odnosno predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim postojanje neke svoje tražbine u odnosu prema protivniku osiguranja prema kojem se privremena mjera izriče te mora učiniti vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili učiniti vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati postojanje ove opasnosti samo ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344. st. 2. OZ-a). Člankom 347. OZ-a propisano je radi osiguranja nenovčanih tražbina može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja. Stavkom 2. određeno je da ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama.

8. Prema odredbi čl. 215. OZ-a propisano je da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine čiji će iznos biti naknadno upisan u ispravi zaplijene svi njegovi računi kod banaka te da se novčana sredstva s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno s računa isplate vjerovniku koji je određen u ispravi ili koji će naknadno biti u nju upisan (bjanko zadužnica). Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i, nakon što u nju bude upisan iznos tražbine i podaci o vjerovniku, ima učinak rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja. Vjerovnik može svoja prava iz isprave prenositi ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis na druge osobe, koje u tom slučaju stječu prava koja je po toj ispravi imao vjerovnik. Na prijenos tražbine iz zadužnice na odgovarajući način primjenjuje se odredba članka 185. stavka 1. OZ-a. Na temelju isprava vjerovnik može po svom izboru zahtijevati od Agencije naplatu svoje tražbine od dužnika ili jamaca plataca, ili i od dužnika i jamaca plataca.

9. Zbog činjenice kako je samo učinak, a ne i svojstvo zadužnice odnosno bjanko zadužnice izjednačen sa učinkom dostave pravomoćnog rješenja o ovrsi, moguće je tražiti određivanje privremene mjere uskrate njegove naplate. Zbog toga je predlagateljev prijedlog dopušten.

10. Da bi sud usvojio prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine navedeni uvjeti moraju biti ispunjeni kumulativno, što znači da mora biti učinjeno vjerojatnim i postojanje tražbine i postojanje opasnosti. Pri tome se ukazuje na to kako je sud, u postupku povodom prijedloga za određivanje privremene mjere, samo dužan utvrditi postojanje vjerojatnosti, ali ne i sigurnosti. Drugim riječima, u postupku povodom prijedloga za određivanje privremene mjere sud samo privremeno rješava odnos između stranaka na temelju isprava koje prileže spisu i provedenog postupka, što znači kako stranke u parničnom postupku povodom tužbenog zahtjeva mogu ishoditi i drugačiju odluku.

11. Prema utvrđenom činjeničnom stanju nije sporno da je predlagatelj osiguranja izdao predmetnu bjanko zadužnicu i da je iste predao protivniku osiguranja, sve kako je ugovoreno među strankama temeljem Ugovora. Nije sporno da je predlagatelj raskinuo jednostrano Ugovor. Nije sporno da je protivnik osiguranja predmetnu zadužnicu drži temeljem Ugovora. Nije sporno da je predlagatelj Ugovor raskinuo jednostranom izjavom.

12. Prema utvrđenju suda predlagatelj osiguranja za sada nije dokazao da bi uopće imao tražbinu prema protivniku osiguranja odnosno da bi protivnik osiguranja predao neosnovano bjanko zadužnicu na naplatu, ili da na drugi način s njom postupa protivno zakonu odnosno Ugovoru. Bjanko zadužnica je izdana temeljem Ugovora radi osiguranja obveze predlagatelja osiguranja (zakupnika) prema protivniku (zakupodavcu). Dužnik (predlagatelj osiguranja) ne može tražiti zaštitu od vlastitog sredstva osiguranja jer bi time poništio učinak isprave.

13. Slijedom navedenog sud utvrđuje da predlagatelj osiguranja nije dokazao da ima tražbinu (vjerojatnost postojanja tražbine/potraživanja) prema protivniku osiguranja (čl. 346. OZ) niti da postoji potreba za tzv. regulacijskom privremenom mjerom (čl. 347.) da se sporni odnos među strankama privremeno riješi. Kako predlagatelj nije dokazao prvu pretpostavku za određivanje privremene mjere (vjerojatnost postojanja tražbine odnosno pravnog odnosa), to sud nema potrebe provjeravati postojanje druge pretpostavke. Međutim, valja reći da opasnost ne postoji, bar ne kako je to prikazuje predlagatelj osiguranja. Naplata po zadužnici ako dug ne postoji nije dopuštena. Bjanko zadužnicu izdao je upravo predlagatelj osiguranja, dakle on je dužnik prema toj ispravi. Ukoliko bi kako tvrdi predlagatelj protivnik osiguranja pokrenuo naplatu po bjanko zadužnici za neko drugo potraživanje osim za ono za koje je bjanko zadužnica dana postupao bi protivno zakonskim propisima. Činjenica da je predlagatelj jednostrano raskinuo Ugovor, ne znači da protivnik mora vratiti i bjanko zadužnicu budući su stranke Ugovorom u čl. 9. ugovorile drugačije (svrha izdavanja bjanko zadužnice i povrat iste).

14. Pravni karakter bjanko zadužnice jasno upućuje na to kako se radi o samostalnoj ispravi koja ima određene učinke. Stoga onaj koji tvrdi kako bi ista trebala biti vraćena odnosno mogla biti predana na naplatu mora, odgovarajućim ispravama, ukazati na to iz kojih je razloga ista predana, odnosno da je ista predana banci na naplatu ili da postoji takva opasnost. Obzirom da predlagatelj osiguranja nije dostavio nikakvu ispravu kojom bi barem ukazao na razloge predaje bjanko zadužnice banci, što se prema utvrđenju ovog suda nije dogodilo, ili na opasnost predaje banci na naplatu, već je samo ukazao na uvjete pod kojim je ista predana i treba biti vraćena, sud smatra kako nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine odnosno prava na povrat bjanko zadužnice. Drugim riječima, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da bi protivnik osiguranja nezakonito ispunio i predao bjanko zadužnicu na naplatu upravo zbog toga što iz dostavljenog Ugovora proizlazi način i uvjeti temeljem kojih bi predlagatelj osiguranja mogao koristiti predanu bjanko zadužnicu. Samim tim predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim niti svoje pravo na povrat predmetne zadužnice, kao nenovčanu tražbinu, što je jedan od kumulativno potrebnih uvjeta za donošenje odluke o usvajanju privremene mjere. Vjerojatnost tražbine predlagatelja osiguranja nikako ne može proizlaziti iz činjenice da protivnik osiguranja osporava valjanost raskida ugovora. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

15. U parničnom postupku koji se vodi sud će odlučiti o tužbenom zahtjevu (ad II) da li protivnik mora vratiti predlagatelju osiguranja bjanko zadužnicu (i primljeni depozit) odnosno da li su ispunjeni uvjeti za povrat iste.

16. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1., 155. i 164. ZPP- a, koji se primjenjuje u ovom ovršnom postupku, a prema vrijednosti zahtjeva za određivanje privremene mjere (VPS: 15760,66 EUR) i određenom zahtjevu protivnika osiguranja za naknadu troškova. Visina naknade troškova za rad odvjetnika utvrđena je temeljem Tbr. 7., 8., 9.,11., 46. i 50. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23., 107/25. u daljnjem tekstu OT), porez na dodanu vrijednost obračunat je prema Tbr. 46. OT i Zakonu o porezu na dodanu vrijednost. Protivniku osiguranja priznat je trošak sastava odgovora na privremenu mjeru (Tbr.11/1 OT u svezi 7/1 OT) u iznosu od 500,00 EUR uvećano za PDV 25% te je odlučeno kao u točki II izreke.

Zagreb, 7. kolovoza 2026.

SUDAC

Tina Jakupak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana primitka rješenja. O žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, a žalba se podnosi ovome Sudu putem e-komunikacije.

DNA:

1. predlagatelju osiguranja po pun.

2. protivniku osiguranja po pun.

3. kal. 15 dana