Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Stalna služba u Slatini

Slatina, Trg sv. Josipa 12

Poslovni broj: P-374/2025-18

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici, Stalna služba u Slatini, po sucu pojedincu Josipu Bočkai, u pravnoj stvari tužitelja VC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Branku Jurlini, odvjetniku iz Slatine, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupana po z.z. Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, nakon zaključene glavne i javne rasprave 10. lipnja 2026., održane u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Ivane Stojić, odvjetnice iz Slatine, te OC, višeg državno odvjetničkog savjetnika - specijaliste ODO u Virovitici, 7. kolovoza 2026. objavio i

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"I Utvrđuje se da je tužitelj VC (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], vlasnik kč. br. [katastarska čestica] - pašnjak s 2528 m2, koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] za KO [katastarska općina] te kč. br. [katastarska čestica] - oranica s 6445 m2, koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] za KO [katastarska općina], što je tužena dužna priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama nadležnog suda, a što će u protivnom zamijeniti ova presuda, kao i naknaditi tužitelju troškove postupka, sve u roku od 15 dana."

II Tužitelj je dužan tuženiku naknaditi troškove postupka u iznosu od 1.000,00 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je posjednik i stvarni vlasnik kč. br. [katastarska čestica] - šuma sa 2528 m2 i kč. br. [katastarska čestica] - oranica sa 6445 m2, koje su upisane u Pl.110 k. o. [katastarska općina]. Iste nekretnine upisane su u zemljišnoj knjizi i to u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a kao formalni vlasnik upisana je Republika Hrvatska. Tužitelj se obratio tuženiku 3. ožujka 2025. radi mirnog rješenja spora i istom je 3. lipnja 2025. negativno odgovoreno. Predmetne nekretnine tužitelj je naslijedio iza svoga oca JC, naime, kč. br. [katastarska čestica] - šuma s 2528 m2 otac tužitelja naslijedio je iza svog djeda po majci Jove Milanovića 1973. godine, koji je bio u posjedu predmetne nekretnine prije 50-ih godina prošlog stoljeća, a istu je naslijedio od svoga oca V, koji je umro 1940., a koji je bio u posjedu iste još od prije prvog svjetskog rata. Predmetnu kč. br. [katastarska čestica] - oranica sa 6445 m2 otac tužitelja kupio je od Pavla Vučenovića 1985. godine, a O je istu naslijedio od svojih roditelja prije 50-ih godina prošlog stoljeća, a njegovi roditelji su bili u posjedu još prije prvog svjetskog rata. U posjedu predmetnih nekretnina tužitelja i ranije posjednike nikada nitko nije smetao. Kako je vlasništvo na predmetnim nekretninama stečeno još prije 1990. od prednika koji su u posjedu istih preko 100 godina, tužitelj ima interes da se uknjiži kao vlasnik u zemljišnim knjigama i predlaže naslovnom sudu da nakon provedenog postupka donese presudu kojom će utvrditi da je tužitelj vlasnik kč. br. [katastarska čestica]- pašnjak sa 2528 m2, koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te kč. br. [katastarska čestica]- oranica sa 6445 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što je tužena dužna priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama nadležnog suda, a što će u protivnom zamijeniti ova presuda, kao i naknaditi tužitelju troškove postupka, sve u roku od 15 dana.

2. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava navode tužbe i predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan. Tuženik je upisan kao vlasnik kč. br. [katastarska čestica] oranica Brdo sa 6445 m² iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i kč. br. [katastarska čestica] pašnjak Planina sa 2528 m² iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], temeljem odredaba Zakona o vlasništvu i d rugim stvarnim pravima, budući su navedene nekretnine u zemljišnoj knjizi bile upisane kao općenarodna imovina bez upisanog nositelja prava korištenja, upravljanja i raspolaganja. Tuženik napominje da u rješenju o nasljeđivanju, posl. broj O- 1139/2024-5 od 6. siječnja 2025., predmetne kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] nisu utvrđene kao ostavinska imovina iza pok. JC. Nadalje, tužitelj uz tužbu nije priložio ispravu iz koje bi se moglo nedvojbeno zaključiti da mu u cijelosti pripada pravo vlasništva u pogledu kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], jer je na nasljeđivanje iza pok. JC pozvan i HC. Tuženik osporava da bi tužitelj bio u posjedu kč. br. [katastarska čestica], jer se u posjedu dijela navedene nekretnine nalazi EC, koji je kod Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju evidentiran kao korisnik potpora u pogledu navedenog zemljišta. Tuženik ističe da se kč. br. [katastarska čestica] nalazi u Programu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem na području Grada Orahovice, pa je upitan samostalan posjed tužitelja u pogledu kč. br. [katastarska čestica]. Tuženik ističe da se kč. br. [katastarska čestica] nalazi u šumskogospodarskim planovima Hrvatskih šuma d.o.o., Uprave šuma Podružnica Našice, te da istom gospodare Hrvatske šume d.o.o. Navedena nekretnina nalazi se u obuhvatu Parka prirode Papuk i tužitelj je sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode (NN-80/13, 15/18, 14/19, 127/19, 155/23) za bilo koju radnju koju je poduzimao na kč. br. [katastarska čestica] bio dužan ishoditi suglasnost nadležnog tijela. Sama činjenica da je tužitelj eventualno naslijedio kč. br. [katastarska čestica] ne znači da su tužitelji i njegovi pravni prednici u samostalnom posjedu navedene nekretnine kroz zakonom propisano vrijeme. Ovo tim više što tužitelj i njegovi pravni prednici nemaju prebivalište u [adresa].

3. U postupku sud je izveo dokaze čitanjem izvoda iz Pl. br. 110 k. o. [katastarska općina], verificiranih zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], preslike rješenja o nasljeđivanju javne bilježnice Tamare Banac Knežević iz Orahovice br. O - 1139/2024-5, UPP-OS-88/2024-5 od 8. siječnja 2025., povijesti promjena na kat. čestica Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Virovitica, Ispostava za katastar nekretnina Orahovica od 25. veljače 2025., prijavnog lista Uprave za katastarske i geodetske poslove Orahovica od 27. lipnja 1985., potvrde Hrvatskih šuma, Klasa: NA/25-01/292, Ur. broj: 03-00-05/01-25-02 od 11. ožujka 2025., povijesnog zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], povijesnog zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], očevidom na licu mjesta i uvidom u skicu izmjere vještaka geodete KC od 24. travnja 2026., saslušanjem svjedoka ŽC, CC, EC i VCT te saslušanjem tužitelja u svojstvu stranke.

4. Nije sporno da je Republika Hrvatska, kako je to razvidno iz verificiranog zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te Pl. br. 110 k. o. [katastarska općina], u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik, a u katastru kao posjednik predmetnih kč. br. [katastarska čestica] oranica Brdo sa 6445 m² i kč. br. [katastarska čestica] pašnjak Planina sa 2528 m².

5. S obzirom na činjenične navode tužbe sporno je da li je otac tužitelja JC vlasništvo predmetnih nekretnina stekao od svojih prednika prije 1990. godine te da li je stoga vlasništvo predmetnih nekretnina tužitelj stekao nasljeđivan jem u smislu odredbe čl. 128. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN- 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZVDSP), kojom je određeno da nasljednik stječe vlasništvo nasljeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drukčije određeno, te jesu li u konkretnom slučaju ostvarene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva tužitelja na predmetnim nekretninama dosjelošću, sukladno odredbi čl. 159. st. 3. ZVDSP, kojom je određeno da samostalni posjednik, čiji je posjed barem pošten, stječe vlasništvo nekretnine dosjelošću protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a prema st. 4. istog članka navedenog Zakona samostalni posjednik nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske ... steći će dosjelošću vlasništvo pošto je njegov pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko od onog iz st. 2. ovog članka, odnosno protekom 40 godina samostalnog neprekidnog posjedovanja.

6. Na temelju provedenih dokaza i utvrđenog činjeničnog stanja sud smatra tužbeni zahtjev neosnovanim. Naime, tužitelj, na kome je teret dokaza u ovom postupku, nije uspio dokazati da je vlasništvo na predmetnim nekretninama njegov otac stekao na način da je, kako se to navodi u tužbi, kč. br. [katastarska čestica] - šuma s 2528 m2 naslijedio iza svog djeda po majci PC 1973. godine, koji da je bio u posjedu predmetne nekretnine još prije 50-ih godina prošlog stoljeća, a da je istu naslijedio od svoga oca V, koji je umro 1940. godine, koji da je bio u posjedu od prije prvog svjetskog rata, a da je predmetnu kč. br. [katastarska čestica] - oranica sa 6445 m2 otac tužitelja kupio od Pavla Vučenovića 1985. godine, koji da je istu naslijedio od svojih roditelja prije 50- ih godina prošlog stoljeća, a da su njegovi roditelji bili u posjedu navedene nekretnine još prije prvog svjetskog rata.

7. Nije sporno, a kako je to razvidno iz povijesnog zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i povijesnog zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da su predmetne kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] prvotno uknjižene kao vlasništvo članova obitelji J 1906. godine, da bi na temelju Odluke kotarskog suda iz 1946. godine vlasništvo predmetnih nekretnine uknjiženo u korist tadašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije, a na temelju prijavnog lista 1948. godine uknjižene kao Opće naroda imovina, bez upisanog prava korištenja.

8. Iz prijavnog lista Uprave za katastarske i geodetske poslove Orahovica od 27. lipnja 1985. te povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Virovitica, Ispostava za katastar nekretnina Orahovica Odjel od 25. veljače 2025., utvrđeno je da je kč. br. [katastarska čestica] od 1956. godine u katastru upisana kao posjed RC, da bi 1985. godine prešla u posjed oca tužitelja JC, a 2007. godine pa nadalje kao posjednik upisana je Republike Hrvatska, dok je kč. br. [katastarska čestica] od 1956. godine u katastru bila upisana kao posjed PC (Tomin), da bi 1972. godine prešla u posjed oca tužitelja JC, a 2007. godine pa nadalje kao posjednik upisana je Republika Hrvatska.

9. Svjedok ŽC u bitnom je naveo da je tužitelj sa svojim roditeljima živio u [adresa] sve do Domovinskog rata i da su roditelji tužitelja u blizini navedenog mjesta imali zemlju i kuću te jednu šumu površine ½ kj te od kada pamti nitko nikada obitelji tužitelja nije branio niti osporavao posjed navedene šume, niti je s trećim osobama bilo sporova u vezi te nekretnine. Nadalje, obitelj JC u vlasništvu je imala i oranicu koja se nalazi uz samu cestu, koju je otac tužitelja naslijedio od svoje supruge H, koja je tu nekretninu naslijedila od svog oca ČC, a on je tu nekretninu stekao od svog oca RC. Poznato mu je da im nitko nikada nije osporavao posjed ove nekretnine, niti je bilo nešto sporno u svezi te nekretnine s trećim osobama. E su se počeli vraćati u [adresa] nakon završetka Domovinskog rata, odnosno nakon 1995. godine, i prilikom dolaska su počeli čistiti nekretninu gdje je nalazila kuća, međutim, na česticama o kojima je riječ u ovom postupku nisu ništa radili.

10. Svjedok CC naveo je da je otac tužitelja kod mjesta [adresa] imao jednu šumu koju je dobio od PC, koji ga je othranio kao dijete, dok je oranicu koja se nalazi uz cestu kod mjesta [adresa] tužitelj naslijedio od svog djeda po majci ČC, a ovaj je istu nekretninu naslijedio od svog oca RC, i otkada pamti ta nekretnina je oduvijek bila u vlasništvu obitelji ČC, odnosno kasnije JC. Spomenuta oranica sada je u naravi šikara sa izraslim stablima te se već dugo vremena ne obrađuje. Što se tiče šume koju obitelj JC tamo ima zna da uz ovu šumu Republika Hrvatska u vlasništvu nema šumu, Republika Hrvatska ima u vlasništvu šumu gore više u odnosu na ovu tužiteljevu. Poznato mu je da su Srđenovići nakon 1995. godine znali dolaziti u [adresa], ne može reći koliko često s obzirom da se 1980. godine odselio u Orahovicu. Nije mu poznato da li je netko od obitelji JC nakon Domovinskog rata nešto radio na zemljištu koje je predmet ovog postupka.

11. Svjedok EC naveo je da na jednom dijelu predmetne kč. br. [katastarska čestica] ima zasađen nasad lijeske, a koji dio je njegovo vlasništvo. Nasad lijeske je posadio 1999. godine, dok je preostali dio navedene čestice u naravi šikara i na dijelu gdje je šikara postavio je drvenu nadstrešnicu na četiri drvena stupca, koja služi za zaštitu pasa koje tamo drži da čuvaju nasad lijeske. Navedeni nasad lijeske je površine oko 1¼ jutra i smatra da je dio gdje je zasađen nasad lijeske njegovo vlasništvo. Naime, ovaj dio navedene čestice je naslijedio od svog oca, a ovaj od svog oca, i taj dio zemljišta se u nasljedstvo prenosio sa koljena na koljeno. Nitko mu nikada nije branio posjed navedene čestice. Navedena katastarska čestica nalazi se uz cestu u mjestu [adresa], sa lijeve strane ceste na ulazu u mjesto gledajući iz pravca Orahovice. Od kada je zasadio nasad lijeske nije vidio da bi netko od obitelji JC na spomenutoj čestici nešto radio, vidio je da bi tamo došao tužitelj, međutim, niti on na toj čestici ništa nije radio već je samo obilazio tu česticu, dok njegov otac JC nije dolazio na ovu česticu.

12. Tužitelj je u bitnom naveo da je kč. br. [katastarska čestica] (oranice Brdo koja se nalazi na ulazu u selo [adresa] sa lijeve strane gledano iz pravca Orahovice) njegova majka, koja je umrla 1982. godine, naslijedila od svog oca ČC, a on tu česticu naslijedio od svoga oca RC, koji je umro krajem 70-ih godina prošlog stoljeća, da bi njegova majka za života posjed te čestice upisala na ime njezinog supruga, odnosno njegovog oca JC, a što se tiče predmetne šume naziva "Tursko groblje" naveo je da je ista bila u posjedu i vlasništvu njegovog pradjeda PC, koji je imao kćer K, majku njegovog oca, zatim sina ČC, koji je poginuo tijekom 2. svjetskog rata, i još jednu kćerku Ž. Tužiteljev otac došao je kao dijete kod PC te ga je isti odgojio, odnosno othranio kao dijete, a kada je tužiteljev otac došao sa odsluženja vojnog roka PC darovao mu je navedenu česticu zajedno s kućom i drugim česticama koje nisu predmet ovog postupka. Navedena šuma nalazila se u vlasništvu i posjedu njihove obitelji otkada pamti, ta šuma je uvijek bila njihova i istu su znali koristiti za izradu ogrjevnog drveta. Njegov otac je iz Hrvatske otišao 1991. godine, početkom Domovinskog rata, a od 1995. godine pa nadalje u RH je dolazio svaki mjesec, jer je primao u hrvatskoj mirovinu. Kada bi dolazio u Hrvatsku tada je i obilazio ovu šumu, kao i oranicu Brdo, ponekad je i on znao biti s njim, s tim da u početku nakon 1995. nisu mogli prići ovoj šumi i oranici jer je na ovom području sve bilo minirano. Prvi susjed ovoj oranici Brdo je EC sa svojom zemljom i zna da isti u blizini ima zasađen nasad lijeske, oko tog nasada između njih dvojice nema nikakvog spora, jer onaj dio na kojem je ta lijeska zasađena, a nalazi se na predmetnoj oranici, između njih nije sporan. Ovu oranicu Brdo je njegova obitelj sve do Domovinskog rata obrađivala kao poljoprivredno zemljište. Nakon završetka rata niti on, a niti njegov otac na predmetnim nekretninama nisu ništa radili, predmetnu oranicu Brdo su obrađivali kao poljoprivredno zemljište – oranicu do prije rata, dok su prije početka rata navedenu šumu koristili za izradu ogrjevnog drveta. Ima prijavljeno prebivalište u [adresa], a boravište [adresa], gdje inače radi i gdje mu živi obitelj.

13. S obzirom na dane iskaze navedenih svjedoka i tužitelja te utvrđenja koja proizlaze iz povijesti promjena na predmetnim katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Virovitica, Ispostava za katastar nekretnina Orahovica Odjel od 25. veljače 2025., utvrđeno je da se otac tužitelja u posjedu predmetnih nekretnina, računajući i posjed njegovih prednika, nalazio od 1956. godine pa do početka Domovinskog rata 1991. godine, kada je zajedno sa obitelji odselio u Srbiju. a nakon završetka Domovinskog rata, odnosno nakon 1995. godine, samo povremeno je dolazio u Republiku Hrvatsku, odnosno, kako navodi tužitelji, jednom mjesečno jer je primao hrvatsku mirovinu, no prilikom tih dolazaka, kako to proizlazi iz iskaza navedenih svjedoka i iskaza tužitelja, na predme tnim nekretninama otac tužitelja nije ništa radio, niti je predmetnim nekretnina na bilo koji način upravljao ili raspolagao. Dakle, nakon odlaska iz Republike Hrvatske 1991. godine otac tužitelja više nije bio u posjedu predmetnih nekretnina, budući da na istima više nije imao nikakvu faktičku vlast. Naime, odredbom čl. 10. st. 1. ZVDSP određeno je da osoba koja ima faktičku vlast glede neke stvari, njezin je posjednik.

14. Da je otac tužitelja odlaskom iz Republike Hrvatske 1991. godine prestao biti posjednik predmetnih nekretnina proizlazi i iz činjenice da se kč. br. [katastarska čestica], kako je to razvidno iz dopisa Jedinstvenog upravnog odjela Grada Orahovica od 20. ožujka 2025. (list 27), nalazi u Programu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Orahovice predviđenog oblika za zakup. Prema navodima tuženika, koje tužitelj nije osporio, u posjedu dijela kč. br. [katastarska čestica] nalazi se EC, koji je od Agencije za plaćanje u poljoprivredni, ribarstvu i ruralnom razvoju evidentiran kao korisnik potpora za navedeno zemljište, koji je u svom iskazu potvrdio da na jednom dijelu navedene čestice u površini oko 1¼ jutra ima zasađen nasad lijeske, koji je posadio 1999. godine te postavio drvenu nadstrešnicu na četiri drvena stupca, koja služi za zaštitu pasa koje tamo drži radi čuvanja nasada lijeske, dok je preostali dio navedene čestice u naravi šikara, istaknuvši da od kada je zasadio nasad lijeske nije vidio da bi netko od obitelji JC na spomenutoj čestici nešto radio, vidio je da bi tamo došao tužitelj, međutim, na toj čestici ništa nije radio, dok tužiteljev otac nije dolazio na ovu česticu. Da se na dijelu kč. br. [katastarska čestica] nalazi zasađeni nasad lijeske utvrđeno je provedenim očevidom i geodetskim vještačenjem te je utvrđeno da se na dijelu navedene nekretnine, kako je to razvidno iz priloženih satelitskih snimki te fotografija i skice izmjere geodetskog vještaka (list 73, 75 i 80) u površini od 1400 m2 nalazi nasad lijeske, koji je ograđen, dok se ostali dio nekretnine ne obrađuje i u naravi je livada i nisko raslinje.

15. Što se tiče kč. br. [katastarska čestica], ista se, kako je to razvidno iz Potvrde Hrvatskih šuma, Klasa: NA/25-01/292, Ur. broj: 03-00-05/01-25-02 od 11. ožujka 2025., nalazi od 2008. godine u šumskogospodarskim planovima Hrvatskih šuma d.o.o., Uprave šuma Podružnica Našice, te da istom gospodare Hrvatske šume d.o.o., što je potvrdila u svom iskazu svjedokinja VCT, zaposlenica u Upravi šuma Našice u Odjelu za uređivanje šuma, koja je u bitnom navela da se navedena kč. br. [katastarska čestica] nalazi u šumskogospodarskoj osnovi Šumarije Orahovica od 2008. godine i sastavni je dio Odjela 20 c, Gospodarske jedinice Kokočačka planina, kojom jedinicom gospodari Šumarija Orahovica. Ova kat. čestica unesena je u šumskogospodarski plan 2008. godine jer su utvrdili da je na ovoj čestici 2006. godine RH upisana kao vlasnik, i temeljem tih podataka su tu česticu unijeli u šumskogospodarsku osnovu Šumarije Orahovica. Prije nego što je predmetna čestica uvrštena u šumskogospodarsku osnovu proveden je postupka provjere u zemljišnim knjigama da se radi o čestici koja je u vlasništvu RH, a od katastra je zatražen podatak da se radi o kulturi šuma. Da se predmetna kč. br. [katastarska čestica] nalazi u šumskogospodarskim planovima Hrvatskih šuma d.o.o., Uprave šuma Podružnica Našice, potvrdio je geodetski vještak prilikom provođenja očevida na licu mjesta, istaknuvši da je to razvidno iz činjenice što je predmetna čestica sastavni dio veće šumske cjeline kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o. te ne postoje nikakve šumske oznake iz kojih bi bilo razvidno da bi predmetna nekretnina bila zasebna čestica u odnosu na preostalu šumsku cjelinu kojom gospodare Hrvatske šume d.o.o., što je razvidno iz priložene satelitske snimke (list 74).

16. Nadalje, iz preslike rješenja o nasljeđivanju javne bilježnice Tamare Banac Knežević iz Orahovice br. O-1139/2024-5, UPP-OS-88/2024-5 od 8. siječnja 2025., utvrđeno je da je rješenje doneseno u ostavinskom postupku iza pok. oca tužitelja JC, umrlog **.**.2024., kojim rješenjem je za jedinog nasljednika proglašen tužitelj ta da predmetne nekretnine kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] nisu utvrđene kao dio ostavinske imovine. S obzirom da otac tužitelja u vrijeme smrti nije bio zemljišno knjižni, a niti izvanknjižni vlasnik predmetnih nekretnina, tužitelj na predmetnim nekretninama nije mogao steći nasljedno pravo, niti su predmetne nekretnine po sili zakona mogle postati njegovo nasljedstvo u smisli odredbe čl. 129. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (NN-48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19), a s obzirom da otac tužitelja u vrijeme smrti nije bio u posjedu predmetnih nekretnina, posjed predmetnih nekretnina nije mogao prijeći na tužitelja. Naime, odredbom čl. 17. st. 1. ZVDSP jasno je određeno da ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegova nasljednika u času njegove smrti, onakvi kakvi su tom času bili u ostavitelja.

17. S obzirom na navedeno, utvrdivši da se otac tužitelja nalazio u neposrednom posjedu predmetnih nekretnina, računajući vrijeme posjeda njegovih pravni prednika, samo u razdoblju od 1956. do 1991. godine, dakle manje od 40 godina, utvrđeno je da u konkretnom slučaju nisu ostvarene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva tužitelja na predmetnih nekretnina dosjelošću u smislu odredbe čl. 159. st. 3. i 4. ZVDSP.

18. Nadalje, tužitelj u postupku ničim nije dokazao da bi njegov otac vlasništvo predmetnih nekretnina stekao od svojih prednika prije 1990. godine, niti da su u posjedu predmetnih nekretnina prednici njegovog oca bili više od 100 godina, odnosno još od prije prvog svjetskog rata. Naime, tužitelj nije dokazao da je predmetnu kč. br. [katastarska čestica] naslijedio iza svog djeda po majci PC 1973. godine, o tome tužitelj nije priložio nikakve relevantne i vjerodostojne dokaze, primjerice rješenje o nasljeđivanju ili neki drugi pravno valjani dokument iz kojeg bi se osnovano moglo zaključiti da je tužitelj proglašen nasljednikom PC i da je navedenu nekretninu naslijedio ili da je posjed iste stekao nasljeđivanjem, dok saslušani svjedoci o tome nemaju nikakvih saznanja. Nadalje, tužitelj ničim nije dokazao da je predmetnu kč. br. [katastarska čestica] njegov otac kupio od Pavla Vučenovića 1985. godine, o tome tužitelj nije priložio nikakve dokaze, primjerice ugovor o kupoprodaji ili neke druge dokumente iz kojih bi se osnovano moglo zaključiti da je između oca tužitelja i BC stvarno bio zaključen i izvršen ugovor o kupoprodaji navedene nekretnine, niti je na te okolnosti predložio dokaze, dok saslušani svjedoci o tome nemaju nikakvih saznanja.

19. S obzirom na sve navedeno, cijeneći da tužitelj nije dokazao da je vlasništvo na njegov otac stekao prije 1990. godine od svojih prednika, te da stoga vlasništvo predmetnih nekretnina tužitelj nije mogao steći nasljeđivanjem iza svog oca u smislu odredbe čl. 128. st. 1. ZVDSP, te cijeneći da iz provedenih dokaza proizlazi da se otac tužitelja nalazio u posjedu predmetnih nekretnina, računajući vrijeme posjeda njegovih pravni prednika, u razdoblju od 1956. do 1991. godine, dakle manje od 40 godina, utvrđeno je da u konkretnom slučaju nisu ostvarene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva predmetnih nekretnina dosjelošću u smislu odredbe čl. 159. st. 3. i 4. ZVDSP, slijedom čega je tužbeni zahtjev sud kao neosnovan u cijelosti odbio te presudio kao u izreci.

20. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN-53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 79/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25), temeljem koje je sud obvezao tužitelja da tuženiku naknadi troškove postupka u iznosu od 1.000,00 EUR, i to 200,00 EUR za sastav odgovora na tužbu (Tbr. 8. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, NN-138/23, dalje Tarifa) te 800,00 EUR za zastupanje na ročištima od 24. rujna, 5. studenoga i 17. prosinca 2025. te 10. lipnja 2026. (Tbr. 9. toč. 1. Tarife).

U Slatini, 7. kolovoza 2026.

S u d a c :

Josip Bočkai

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana dostave prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u tri istovjetna primjerka. O žalbi rješava županijski sud.

Dostaviti:

1. Branko Jurlina, odvjetnik iz Slatine - punomoćnik tužitelja.

2. ODO u Virovitici, Građansko upravni odjel - z.z. tuženika.