REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Splitu

Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: P-1/2024-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Maji Čelan, u pravnoj stvari tužitelja MANAS d.o.o., OIB: 77290534017, Barakovićeva 18, Split kojeg zastupa zastupnik po zakonu DN i punomoćnik Ivo Juričko, odvjetnik u OD Juričko & partneri d.o.o. iz Splita, protiv tuženika GRAD SPLIT, OIB: 78755598868, Obala Kneza Branimira 17, Split, kojeg zastupa zastupnik po zakonu EN, gradonačelnik, i punomoćnik VN, zaposlenik tuženika, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane javne glavne rasprave, zaključene 15. svibnja 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, na ročištu za objavu presude 7. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

”1.Utvrđuje se da je tužitelj MANAS d.o.o. OIB: 77290534017 vlasnik za cijelo nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], oznake zemljišta „put“, površine 331 m2, upisane u ZU 4400 K. O. [katastarska općina], pa se ovlašćuje temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na toj nekretnini na svoje ime za cijelo, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, a bez svakog daljnjeg sudjelovanja i odobrenja tuženika Grada Splita, OIB: 78755598868, za cijelo.

2.Utvrđuje se da je tužitelj MANAS d.o.o. OIB: 77290534017 vlasnik za cijelo nekretnina označenih kao čest. zem [katastarska čestica], oznake zemljišta „oranica“, površine 317 m2, Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], te čest. zem. [katastarska čestica], oznake zemljišta „oranica“, površine 382 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], oznake zemljišta „oranica“, površine 524 m2, obje upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], pa se ovlašćuje temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na tim nekretninama na svoje ime za cijelo, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, uz istovremeno brisanje tog prava s društvenog vlasništva, nositelja prava korištenja Općine Split, a čiji je pravni slijednik Grad Split, OIB: 78755598868, za cijelo.

3. Dužan je tuženik nadoknaditi tužitelju parnični trošak, sve sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate teče u visini određenoj člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima za ostale odnose.“

O b r a z l o ž e n j e

1. Tužitelj je 2. siječnja 2024. ustao tužbom radi utvrđenja prava vlasništva. Izjavio je da je stvarni vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] na kojoj je kao vlasnik za cijelo uknjižen Grad Split, te nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] obe zk. ul. br. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], na kojima je upisano društveno vlasništvo, te Općina Split, kao nositelj prava korištenja.

2. Predmetne nekretnine tužitelj da je stekao temeljem Ugovora zaključenog s PRIVREDNIK STANOGRADNJA d.o.o. Split, Put Supavla 39, kao prodavateljem 23. prosinca 2019., a Privrednik stanogradnja d.o.o. temeljem Kupoprodajnog ugovora od 27. kolovoza 2010., Dodatka Kupoprodajnom ugovoru od 17. prosinca 2010. i Dodatka br. 2. Kupoprodajnom ugovoru od 24. prosinca 2010. zaključenih s Privrednik proizvođačko- uslužnom i trgovačkom zadrugom (ranije Obrtničko nabavno- prodajnoj zadruzi Split).

3. Predmetne nekretnine da su početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća bile u režimu društvenog vlasništva, s upisanim pravom korištenja u korist tadašnje Općine Split. Tuženik da je Zadruzi Privrednik (pravnom predniku tužitelja) izdao odobrenje za građenje, nekretnine mu predao u samostalni posjed sedamdesetih godina prošlog stoljeća, te mu izvanknjižno prenio pravo korištenja tih nekretnina temeljem dokumentacije koju prilaže.

4. Naime, da je Potvrdom Općine Split, Uprave za urbanizam, građevinarstvo i komunalne poslove, Odsjeka za urbanizam i građevinarstvo, br. 356/20-70 od dana 4. ožujka 1970. sukladno urbanističkom projektu za područje Glavičine i prema zaključku Komisije za lokacije i urbanističke suglasnosti Općine Split pravnom predniku tužitelja

– Obrtničko nabavno- prodajnoj zadruzi Split odobrena lokacija skladišta i poslovnog prostora na čest. zem. [katastarska čestica], te na predmetnim čest. zem. [katastarska čestica] obje K. O. [katastarska općina]. Isto tijelo da je 11. prosinca 1971. pod br. 357/Up-I-252/70/KK/IT Zadruzi izdalo i odobrenje za građenje u skladu s uvjetima iz potvrde o lokaciji od dana 4. ožujka 1970. Temeljem navedenih dozvola prednik tuženika da je na predmetnim nekretninama izgradio skladište i poslovni prostor.

5. Ugovorom o ustupanju, pripremi i komunalnom uređenju zemljišta za izgradnju skladišta u predjelu Glavičine- Brodarica u Splitu zaključenim između Poduzeća za izgradnju Splita i Zadruge, utvrđeno je da investitor (Zadruga) pristupa izgradnji skladišta i poslovnog prostora na čest. zem. [katastarska čestica]-6069/2/10 i 6068/1, te čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina].

6. Nadalje, da je iz rješenja o predaji posjeda zemljišta od 12. lipnja 1972. i 14. lipnja 1972. za vidjeti da su raniji vlasnici, tada korisnici čest. zem. [katastarska čestica] predali u posjed Općini Split upravo radi izgradnje skladišnog i poslovnog prostora za potrebe Zadruge.

7. Općina Split da je predmetne nekretnine potom predala u posjed predniku tužitelja, koji ih je od tada isključivo i koristio.

8. Tuženik da je pravnom predniku tužitelju 1970. radi izgradnje skladišnog i poslovnog prostora predao i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koja da se nalazi unutar kompleksa tužitelja.

9. Temeljem rješenja Z- 3467/95 da je provedena dioba čest. zem. [katastarska čestica] u podčestice 6070/5 i 6070/12, da je upisana novoizgrađena zgrada na čest. zem. [katastarska čestica], te da su poništene čest. zem. [katastarska čestica] i pripojene čest. zem. [katastarska čestica].

10. Tužitelj da je potom temeljem rješenja o dosudi br. OVR-3145/17 od 11.02.2019. donesenog od strane Općinskog suda u Splitu stekao nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a temeljem rješenja o dosudi br. Ovr 300/14 od 16. siječnja 2020. nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], ranijeg vlasnika Privrednik Stanogradnja d.o.o., a koju je Privrednik Stanogradnja d.o.o. stekao od Privrednik proizvođačko- uslužne i trgovačke zadruge (ranije Obrtničko nabavno- prodajnoj zadruzi Split), temeljem zaključenog Kupoprodajnog ugovora, dok je predmetne nekretnine stekao temeljem ranije naznačenog Ugovora zaključenog s Privrednik Stanogradnja d.o.o. Split, Put Supavla 39 kao prodavateljem dana 23. prosinca 2019.

11. Tužitelj je izjavio da je Zadruga Privrednik stekla pravo vlasništva predmetnih nekretnina na temelju članka Zakona o zadrugama iz 1990. jer da se radilo o sredstvima zadruge, zatim sukladno članku 364. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jer je stekla izvanknjižno pravo korištenja predmetnih nekretnina na način da je odobreno građenje na istima, koje pravo da je transformirano u pravo vlasništva.

12. Izjavio je tužitelj i da je zadruga Privrednik stekao pravo vlasništva i po osnovu pravnog pravila 418. Općeg građanskog zakonika prema kojem ako je vlasnik zemljišta znao za građenje (a tuženik da je izdavanjem građevinskih dozvola odobrio gradnju), a nije bez odgode zabranio daljnju gradnju, pošteni graditelj stječe pravo vlasništva.

13. Izjavio je da je tužitelj stekao pravo vlasništva i dosjelošću, jer je 1972. stupio u samostalni posjed predmetnih nekretnina, pa da je protekom vremena do podnošenja tužbe i stekao pravo vlasništva predmetnih nekretnina i po toj osnovi.

14. Također, tužitelj je naveo i da je prednik tužitelja pravo korištenja predmetnih nekretnina stekao i pozivom na odredbe članka 268. Zakona o udruženom radu, te pozivom na članka 367. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima s obzirom da predmetne nekretnine predstavljaju dio zemljišta na kojem je izgrađena zgrada u vlasništvu tužitelja, pa kako se radi o izgrađenom zemljištu, odnosno zemljištu privedenom svrsi u pravnom prometu ne može biti odvojena zgrada od zemljišta i obrnuto, jer bi to bilo suprotno načelu jedinstva nekretnine.

15. Slijedom navedenog, tražio je da sud utvrdi tužitelja vlasnikom predmetnih nekretnina te ga ovlasti zatražiti i postići uknjižbu tog prava na njegovo ime za cijelo u zemljišnim knjigama, uz brisanje tog prava s imena tuženika.

16. Tuženik je izjavio odgovor na tužbu i usprotivio se tužbenom zahtjevu kao neosnovanom.

17. Izjavio je kako u odnosu na nekretninu zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama egzistira upis PUT. Stoga, da predmetna nekretnina predstavlja javno dobro, odnosno stvar izvan prometa koja nije sposobna biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava niti se na istoj može posjedovanje steći pravo vlasništva. Naveo je da se ta nekretnina ni ne spominje u

dokumentaciji na koju se poziva tužitelj.

18. Naveo je da tužitelj ne dokazuje pravni slijed, odnosno da su njegovi prednici uistinu pravni sljednici Obrtničko nabavno-prodajne zadruge Split. Stoga da je za zaključiti kako je tužitelj predmetne nekretnine kupio od nevlasnika. Jednako tako da je tužitelj uveden u posjed od strane nepoštenih posjednika koji su ga nezakonito uveli u posjed. Sukladno tome, da je tužitelj, odnosno njegovi prednici, znali ili morali znati da im pravo na posjed predmetnih zemljišta ne pripada pa da posjed tužitelja nikako ne može biti pošten, a time ni zakonit ni istinit.

19. Predložio je naslovnom sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan uz osudu tužitelja da snosi troškove ovog spora.

20. U nastavku postupka tužitelj je izjavio da dostavlja potvrdu ovog suda broj R3 – 3756/2024 od 30. prosinca 2024., iz koje da proizlazi da je 18. kolovoza 1955. osnovana Obrtničko nabavna prodajna zadruga s.o.j. u Splitu, da je 28. prosinca 1966. promijenjen naziv u Obrtničko nabavno - prodajna i proizvođačka zadruga s.o.j. u Splitu, 4. svibnja 1983. da je izmijenjen naziv u: Zanatska zadruga Privrednik s p.o. dok je 11. veljače 1999.g. prilikom usklađenja sa Zakonom o zadrugama konačno promijenjen naziv u Privrednik proizvodno- uslužno i trgovačku zadrugu. Predložio je da su sud umjesto prvotno predloženog svjedoka UN koji je preminuo sasluša njegova sina ŠN. Podneskom od 10. ožujka 2026. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev.

21. U prilog svojih navoda tužitelj je predložio sudu pročitati izvatke s povijesnim prikazom iz zemljišne knjige za predmetne nekretnine, ugovora od 23. prosinca 2019., kupoprodajnog ugovora od 27. kolovoza 2010. te dodatke istom od 17. prosinca i 24. prosinca 2010., povijesni izvadak iz registra za Privrednik obrtničko- uslužnu i trgovačku zadrugu, potvrdu Općine Split, Uprave za urbanizam, građevinarstvo i komunalne poslove, Odsjeka za urbanizam i građevinarstvo br. 356/20-70 od 4. ožujka 1970., odobrenja za građenje od 4. ožujka 1970., rješenja o predaji posjeda zemljišta od 12. lipnja 1972.g. i 14. lipnja 1972.g., , rješenja o dosudi Općinskog suda u Splitu br. OVR-3145/17 i br. Ovr 300/14, potvrda Trgovačkog suda u Splitu broj R3 – 3756/2024 od 30. prosinca 2024., preslike zbirki isprava Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu broj Z- 3467/95 i Z- 4656/96, Odobrenje Općine Split, Sekretarijata javne sigurnosti, Sektora za pogranične, pomorske i upravne poslove, Odsjeka za upravne poslove broj: 04/4-534/1/74 od 18. ožujka 1974., Odobrenje Općine Split, Općinskog sekretarijata za unutrašnje poslove, Odjela za operativne poslove javne sigurnosti, broj: 01/1-UP-5294/2/2-80 od 15. prosinca 1980. Predložio je saslušati direktora tužitelja DN, svjedoke SN i ŠN (umjesto preminulog UN) te provesti očevid na licu mjesta uz vještaka geodetske i građevinske struke.

22. Sud je pročitao isprave i dokumentaciju u spisu. Izveo je dokaz saslušanjem zastupnika po zakonu tužitelja DN te svjedoka SN i ŠN te dokaz uviđajem na licu mjesta uz vještačenje vještaka građevinske i geodetske struke. Drugih dokaznih prijedloga nije bilo.

23. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, u skladu s odredbom članka 8. Zakon o parničnom postupku („Narodne novine”, broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25, dalje ZPP-a) sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

24. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. broj [broj ZK uloška], čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. broj [broj ZK uloška], čest. zem. [katastarska čestica], obe zk. ul. broj [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, zemljišnoknjižni odjel Split.

25. Među strankama nije sporno da je tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari.

26. Među strankama je sporno postojanje pravnog slijeda u odnosu na prednike tužitelja, je li tuženik mogao steći pravo vlasništva temeljem pravnih poslova na koje se poziva te jesu li ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

27. Za vidjeti je iz izvadaka iz zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, zemljišnoknjižni odjel Split, k. o. [katastarska općina] (str. 6. -17. spisa ) da je u pogledu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. broj [broj ZK uloška], oznake put kao vlasnik za cijelo upisan Grad Split, dok je u pogledu nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška], odnosno čest. zem. [katastarska čestica], obe zk. ul. broj [broj ZK uloška], upisano društveno vlasništvo, s pravom korištenja Općine Split.

28. Za vidjeti je iz Potvrde Općine Split, Uprave za urbanizam, građevinarstvo i komunalne poslove, Odsjeka za urbanizam i građevinarstvo, br. 356/20 -70 od 4. ožujka 1970. (str. 18. – 21., dalje: Potvrda) da je sukladno urbanističkom projektu za područje Glavičine i prema zaključku Komisije za lokacije i urbanističke suglasnosti Općine Split nabavno- prodajnoj zadruzi Split odobrena lokacija skladišta i poslovnog prostora na čest. zem. [katastarska čestica], kao i na predmetnim čest. zem. [katastarska čestica] obje K. O. [katastarska općina].

29. Razvidno je iz Odobrenja za građenje Općine Split, Uprave za urbanizam, građevinarstvo i komunalne poslove, Odsjeka za urbanizam i građevinarstvo, broj 357/Up-I-252/70/KK/IT od 1. prosinca 1971. pod br. 357/Up-I-252/70/KK/IT (str. 22.- 24., dalje: Odobrenje za građenje) da je isto izdano Obrtničkoj nabavnoj prodajnoj i proizvođačkoj zadruzi i udruženju zanatlija Splitu u skladu s uvjetima iz Potvrde.

30. Iz ugovora o ustupanju, pripremi i komunalnom uređenju zemljišta za izgradnju skladišta u predjelu Glavičine- Brodarica u Splitu zaključenim između Poduzeća za izgradnju Splita i investitora Obrtničko nabavno-prodajne Zadruge S.O.J.

– Split (str. 25.-27.) utvrđeno je da investitor pristupa izgradnji skladišta i poslovnog prostora na čest. zem. [katastarska čestica], te čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina].

31. Iz rješenja o predaji posjeda zemljišta od 12. lipnja 1972. (str.28.-29.) je za vidjeti da je istim određeno da se zemljište oznake čest. zem. [katastarska čestica] od tadašnjeg korisnika ima predati u posjed Općini Split radi izgradnje skladišta i poslovnog prostora Obrtničko nabavno prodajne zadruge Split.

32. Iz rješenja o predaji posjeda zemljišta od 14. lipnja 1972. (str. 30.-32) je za vidjeti da je istim određeno da se zemljište oznake 6071/5 od tadašnjih korisnika ima predati u posjed Općini Split radi izgradnje skladišta i poslovnog prostora Obrtničko nabavno prodajne zadruge Split.

33. Iz rješidbe Općinskog suda u Splitu, odjela za zemljišne knjige broj Z- 3467/95-TŠ od 26. svibnja 1995. (str. 32. spisa) je za vidjeti da se istim vrši uknjižba zanatske zadruge Privrednik kao nosioca prava korištenja čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. broj [broj ZK uloška], koja nekretnina je susjedna predmetnima.

34. Iz ugovora o kupoprodaji nekretnina zaključenog 23. prosinca 2019. između tužitelja kao kupca i društva PRIVREDNIK STANOGRADNJA d.o.o. kao prodavatelja (str. 33.-36.) je za vidjeti da stranke istim utvrđuju da je prodavatelj izvanknjižni vlasnik ovdje predmetnih nekretnina koje pravo da je stekao temeljem kupoprodajnog ugovora od 27.8.2010., Dodatka od 17. 12.2010. te dodatka broj 2. od 24.12.2010. od Privrednik proizvođačko-uslužne i trgovačke zadruge, Split.

35. Iz Kupoprodajnog ugovora od 17. prosinca 2010. sklopljenog između PRIVREDNIK proizvođačko – uslužne i trgovačke zadruge, Split kao prodavatelja i društva PRIVREDNIK STANOGRADNJA d.o.o. kao kupca (str. 37. – 40. spisa, dalje Kupoprodajni ugovor od 17. prosinca 2010.) je za vidjeti da su stranke utvrdile da je Zadruga Privrednik vlasnik čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], odnosno suvlasnik nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], obe k. o. [katastarska općina], te da iste (su)vlasničke dijelove prodaje Privrednik stanogradnji d.o.o. za cijenu od 15.608.787,65 kn za nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], odnosno za cijenu od 10.220.000,00 kn za nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica].

36. Iz Dodatka kupoprodajnom ugovoru od 27. 8. 2010. koji dodatak je ovjeren u potpisu 17. prosinca 2010. (str. 41.-42. spisa) je za vidjeti da je istim samo korigiran opis, odnosno površina čest. zem. [katastarska čestica].

37. Iz Dodatka broj 2. kupoprodajnom ugovoru od 27. 8. 2010., ovjerenom u potpisu 27. kolovoza 2010. (str. 43.-44. spisa, dalje: Dodatak broj 2.) za vidjeti je da ugovorne strane utvrđuju da je Zadruga Privrednik posjednik predmetnih nekretnina koje da se nalaze unutar ograđenog prostora u samostalnom, mirnom, istinitom i poštenom posjedu od 1970. do sklapanja tog ugovora te da Privrednik p.u.t.z. predajom materijalnog posjeda prenosi na Privrednik stanogradnju d.o.o. i sva ostala prava koja iz posjeda proizlaze, uz aktivno sudjelovanje u eventualnim postupcima oko stjecanja prava vlasništva Privrednik stanogradnje d.o.o. na tim česticama.

38. Iz rješenja Odsjeka za imovinsko pravne poslove Sekretarijata za upravno pravne poslove Općine Split broj 475/95-70 je za vidjeti da je Obrtničko nabavno – prodajnoj zadruzi iz Splita uz naknadu dano na trajno korištenje zemljište sa označenim zemljišnoknjižnim česticama (6070/5, 6069/12, 6069/13, 6069/14) radi izgradnje skladišta i poslovnog prostora, odnosno da tim rješenjem nisu obuhvaćene ovdje predmetne čestice.

39. Iz rješenja o dosudi broj OVR-3145/17od 24. rujna 2019. (str. 70. -72. spisa) za vidjeti je da je tužitelju dosuđena nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (susjedna predmetnim nekretninama).

40. Iz potvrde ovog suda broj R3-3756/24 od 30. prosinca 2024. (str. 85. – 87.) je za vidjeti da je 18. kolovoza 1955. osnovana Obrtničko nabavna prodajna zadruga s.o.j. u [adresa] žrtava 13, da je 28. prosinca 1966. promijenjen naziv u Obrtničko nabavno- prodajna i proizvođačka zadruga s.o.j. u Splitu, da je 4. svibnja 1983. ponovno izmijenjen naziv u: Zanatska zadruga Privrednik s p.o. te da je 11. veljače 1999. prilikom usklađenja sa Zakonom o zadrugama konačno promijenjen naziv u Privrednik proizvodno- uslužno i trgovačku zadrugu (dalje: Zadruga Privrednik).

41. Iz dokumentacije zbirke isprava Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu broj Z- 3467/95 (str. 89.-116. spisa ) je za vidjeti da se isprave iz iste odnose na čest. zem. [katastarska čestica], ne i na ovdje predmetne nekretnine.

42. Iz dokumentacije zbirke isprava Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu broj Z- 4656/96 (str. 117.-130.) je razvidno da se među istim nalazi Ugovor o usklađivanju privrednika, proizvođačko-uslužne i trgovačke zadruge sa Zakonom o zadrugama („Narodne Novine“, broj 36/95) te izvadak iz navedenih Narodnih novina.

43. Iz odobrenja Općine Split, Sekretarijata javne sigurnosti, Sektora za pogranične, pomorske i upravne poslove, Odsjeka za upravne poslove broj: 04/4 - 534/1/74 od 18. ožujka 1974. (str. 132.-133.) je za vidjeti da se Obrtničko nabavno- prodajnoj i proizvođačkoj zadruzi iz Splita odobrava mjesto za gradnju skladišta kisika prema priloženom nacrtu.

44. Iz Odobrenja Općine Split, Općinskog sekretarijata za unutrašnje poslove, Odjela za operativne poslove javne sigurnosti, broj: 01/1-UP-5294/2/2-80 od 15. prosinca 1980. (str. 134.-135.) je za vidjeti da se istim Obrtničko nabavno-prodajnoj i proizvođačkoj zadruzi - Split odobrava mjesto za držanje i smještaj kalcijum karbida, kisika i plina prema nacrtu broj 01/4 5294/80.

45. Zastupnik po zakonu tužitelja DN, izjavio je kako je društvo tužitelja 2019. kupilo na dražbi zgradu od OTP banke s pripadajućim zemljištem , a nakon što su pristupili na tu nekretninu da su vidjeli da ista predstavlja cjelinu zajedno s ovdje predmetnim nekretninama te saznali da je nekretnine koje su predmet ovog postupka koristilo društvo Privrednik Stanogradnja d.o.o. te su radi stjecanja istih pristupili tada vlasnicima tog društva UN i ŠN koji su prezentirali obimnu dokumentaciju koju su pregledali odvjetnici i utvrdili da je društvo privrednik stanogradnja izvan-knjižni vlasnik predmetnih nekretnina kao i da su isti u nesmetanom posjedu istih kao slijednici zadruge Privrednik koja je pak u posjedu tih nekretnina od 70-tih godina prošlog stoljeća kako su i tvrdili ŠN i UN. Radi navedenog da su iste godine kupili predmetne nekretnine od društva Privrednik Stanogradnja d.o.o. i stupili u posjed istih. Da su iste predstavljale nekretnine ograđene sa svih strana, sa sjeverne strane je bilo skladište kojem nije bilo moguće ući ni na koji drugi način već ulaskom s južne, ograđene strane predmetne nekretnine, a ograđena da je bila i zapadna strana zidom. Dijelovi koji nisu predstavljali zatvoreno skladište, da su predstavljali otvoreno skladište, odnosno manipulativni prostor za odlaganje materijala i teške mehanizacije. Nekretninu stečenu na dražbi prenamjenili su u hotel, stoga su predmetne nekretnine nastavili koristiti kao skladište, a ostatak kao parking.

46. Svjedok SN prepoznao je predmetne nekretnine na skici lica mjesta i naveo kako iste predstavljaju cjelinu. Naveo je kako je bio zaposlenik zadruge Privrednik od 1975. do 2014. i to kao šef skladišta, komercijalni direktor i glavni direktor. Kada se u zadruzi zaposlio 1975. da su predmetne nekretnine predstavljale cjelinu na kojoj se nalazilo već izgrađeno skladište u kojem su se skladištile tone građevinskog materijala te eksplozivi, a izvan skladišta da se nalazilo tzv. otvoreno skladište na kojem se odlagao građevinski materijal. Unutar cjeline koju je koristila zadruga da se nalazila i zgrada, a ta cjelina bila je ograđena sa svih strana i koristili su je isključivo djelatnici zadruge za djelatnost zadruge i nitko drugi nije imao pristup. To posebice jer da se u skladištima nalazio eksplozivni materijal pa je pristup istom bio izrazito opasan. Koliko mu je poznato za vrijeme dok je bio zaposlenik zadruge da nitko nikada nitko nije zadrugu smetao u posjedovanju predmetnih nekretnina niti polagao kakvo pravo na iste. Koliko se sjeća kada je postao član zadruge rečeno mu je da je zadruga te nekretnine stekla od Općine Split. Izjavio je da misli da su zgrada i skladište izgrađeni 1972., a kada je (u zadrugu) došao 1975. da su se neki dijelovi još dovršavali. U skladištima da se nalazio Kalcijev karbit i industrijski plinovi koji se bez odobrenja, odnosno dozvola nadležnih tijela ne bi niti mogle skladištiti.

47. Svjedok ŠN iskazao je kako su predmetne nekretnine predstavljale cjelinu koja je bila ograđena sa sjeverne strane, odnosno zatvorena za sve druge osim za korisnike iste, a što da mu je poznato jer je kao zaposlenik društva Božen & Company i sam iste koristio u razdoblju od 2000. -2015. Čuo je da je od 70- ih do kraja 90-tih predmetne nekretnine koristila zadruga Privrednik, a nakon toga, dok je bio zaposlenik društva Božen i Company predmetne nekretnine koristilo je to društvo kao i društva Messer i Croex, a sva tri društva bila su u najmu ili stanari zgrade, danas hotela koji predstavlja cjelinu s predmetnim nekretninama koje su korištene isključivo kao otvoreno i zatvoreno skladište, ne na drugi način, a posebno ne kao parking. Navedena društva nisu polagala pravo vlasništava na predmetnim nekretninama, u posjedu ih nitko nije smetao ni uznemiravao. Poznato mu je da danas predmetne nekretnine koristi društvo Manas d.o.o., ali ne zna po kojoj osnovi, pretpostavlja da su ih stekli kupnjom. Društvo Privrednik Stanogradnja bilo je osnovano kao društvo s ciljem izgradnje građevine na upravo predmetnim nekretninama te području susjedne zgrade. Radilo se o projektu izgradnje stambeno poslovne, odnosno stambeno- hotelsko poslovne građevine koji je uključivao i postojanje podzemne i nadzemne garaže koja bi se prostirala na ovdje predmetnim česticama. Do realizacije projekta nikada nije došlo radi financijske krize koja je nastupila, a svjedoku nije poznato što se dalje događalo s tim društvom i egzistira li isto danas.

48. Uviđajem na licu mjesta uz prisutnost stalnih sudskih vještaka za geodeziju i graditeljstvo sud je utvrdio da nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] ne predstavlja put, već dio asfaltiranog parkinga.

49. Stalni sudski vještak za geodeziju Ivan Barbalić u svom je nalazu i mišljenju iz srpnja 2025. u bitnom utvrdio da čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja dio asfaltiranog parkirališta i dio skladišta (oznake 1 i 2), da č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], predstavlja dio asfaltiranog parkirališta, da č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], u naravi predstavlja dio asfaltiranog parkirališta te skladišta (oznake 7, 8 i 9) te da č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], u naravi predstavlja dio asfaltiranog parkirališta te dio skladišta (oznake 5 i 6) te da se predmetnim česticama pristupa s javno-prometne površine (ulica Put Supavla), te preko asfaltiranog parkinga položenog na č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Stranke na nalaz i mišljenje nisu imale prigovor.

50. Stalni sudski vještak za graditeljstvo Ivan Mijanović u svom je nalazu i mišljenju u bitnom naveno da je provedenim pregledom na licu mjesta na č.zem:

6071/2, 6071/3, 6071/5, 6071/8, evidentno da izvedeno stanje skladišta ne odgovara nacrtu naziva „SITUACIONI PLAN SKLADIŠTA – OBRTNIČKA NABAVNO- PRODAJNE I PROTUVODJAČKE ZADRUGE U SPLITU, Put Brodarice b.b.“, oznake broja: K.BR.645/2, pretpostavljeno iz godine 1975. Također, iz dostavljene dokumentacije, točnije iz Odobrenja broj: 04/4-532/1/74 iz 1974.g. za gradnju objekta tj. skladišta karbida, broj za priloženi nacrt broja: K-Br. 645/3, ne odgovara pisanom broju na nacrtu naziva „SITUACIONI PLAN SKLADIŠTA – OBRTNIČKA NABAVNO- PRODAJNE I PROTUVODJAČKE ZADRUGE U SPLITU, Put Brodarice b.b.“, oznake broja: K.BR.645/2. Izvedeno stanje da približno odgovara, nacrtu naziva „SITUACIONI PLAN SKLADIŠTA KARBIDA I PLINOVA“, bez pripadajućeg broja, od 10.11.1980.god. Neusklađenost da je prikazana i u geodetskom elaboratu, gdje se može uočiti da objekt izlazi van gabarita čestica. Također je naveo da je skladište broj 9 izvedeno naknadno, budući da isto nije skicirano u nijednom od projektnih nacrta. Utvrdio je da skladište broj 1. ima površinu od 16,6 m2, skladište broj 2. 36,37 m2, skladište broj 5. 44,7 m2, skladište broj 6. 45,3 m2, skladište broj 7. 42,31 m2, skladište broj 8. 42,69 m2. Stranke na nalaz i mišljenje nisu imale prigovor, a sud je ocijenio oba nalaza i mišljenja kao jasna, potpuna, logična te ih prihvatio u cijelosti.

51. Pravo vlasništva se, sukladno odredbi članka 114. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje ZVDSP-a) može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. Pravo vlasništva na nekretnini može se steći samo ako je onaj koji je otuđuje i vlasnik te stvari, jer nitko ne može prenijeti na drugoga više prava nego što ih sam ima.

52. Stoga je valjalo prije svega utvrditi je li zadruga Privrednik 2010. raspolagala, odnosno mogla raspolagati predmetnim nekretninama kao njihov (izvanknjižni) vlasnik, u korist društva Privrednik stanogradnje d.o.o., odnosno je li to društvo bilo legitimirano za sklapanje ugovora o kupoprodaji predmetnih nekretnina s tužiteljem.

53. U tom je smislu sud utvrdio da su tužiteljevi navodi kako je društvo Privrednik Stanogradnja d.o.o. predmetne nekretnine steklo na temelju kupoprodajnog ugovora od 27. kolovoza 2010., dodatka kupoprodajnom ugovoru od 17. prosinca 2010. i dodatka broj 2. kupoprodajnom ugovoru od 24. prosinca 2010. zaključenih sa zadrugom Privrednik, u proturječju sa sadržajem tih isprava.

54. Naime, pravo vlasništva temeljem pravnog posla (derivativni način stjecanja) prelazi s dotadašnjeg vlasnika na novog stjecatelja na temelju pravnog posla kojem je cilj prijenos vlasništva, sukladno odredbi članka 115. stavka 1. ZVDSP-a.

55. Iz Kupoprodajnog ugovora od 17. prosinca 2010. za vidjeti je da su stranke utvrdile da je Zadruga Privrednik vlasnik čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], odnosno suvlasnik nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], obe k. o. [katastarska općina], te da iste (su)vlasničke dijelove prodaje Privrednik stanogradnji d.o.o. Dodatkom od 17. prosinca 2010. samo je korigirana površina čest. zem. [katastarska čestica], dok je iz Dodatka broj 2. od 27. kolovoza 2010. za vidjeti da Zadruga Privrednik izjavljuje da je posjednik predmetnih nekretnina te da predajom materijalnog posjeda, za koju predaju nije ugovorena naknada, prenosi na Privrednik stanogradnju d.o.o. i sva ostala prava koja iz posjeda proizlaze.

56. Dakle, zadruga Privrednik, koja je nekretninama oznake čest. zem. [katastarska čestica] (susjedna predmetnoj) i čest. zem. [katastarska čestica] raspolagala 2010. kao vlasnik, i odredila cijenu za svaku pojedinu česticu, nije se smatrala vlasnikom i predmetnih nekretnina, niti je, kako je iz dodatka broj 2. vidjeti, predmetnim nekretninama raspolagala kao vlasnik. Štoviše, dodatkom broj 2. je precizirano da se istim prenose samo prava koja su vezana uz posjed. S tim u vezi, Ugovor o kupoprodaji od 17. prosinca 2010., odnosno Dodatak 2. koji sadržava odredbe u pogledu predmetnih nekretnina, suprotno navodima tužitelja, ne može predstavljati temelj stjecanja prava vlasništva društva Privrednik stanogradnja d.o.o. jer odredbe istog nisu ni usmjerene na prijenos vlasništva spornih nekretnina. Samim tim ni Ugovor o kupoprodaji od 23. prosinca 2019. nije valjan pravni temelj stjecanja prava vlasništva ovdje tužitelja, s obzirom na to da društvo Privrednik stanogradnja d.o.o. nije moglo na tužitelja prenijeti više prava nego što ih je samo imalo.

57. S tim u vezi, s obzirom na to da je zadruga Privrednik na društvo Privrednik stanogradnja d.o.o. dodatkom 2. Ugovora o kupoprodaji iz 2010. prenijela samo posjed, a ne i pravo vlasništva predmetnih nekretnina, bespredmetno je u ovom postupku bilo utvrđivati je li Zadruga Privrednik stekla pravo vlasništva predmetnih nekretnina jer tim pravom, ponavlja se, nije ni raspolagala u korist društva Privrednik stanogradnja d.o.o. od kojeg da bi tužitelj, kako tvrdi, nekretninu stekao.

58. Nadalje, tužitelj je istaknuo i dosjelost kao osnovu stjecanja svog prava vlasništva predmetnih nekretnina. Stjecanje prava vlasništva dosjelošću predstavlja originarni način stjecanja prava vlasništva na temelju zakona posjedovanjem određene stvari kroz zakonom određeno vrijeme i pod uvjetom da takav posjed ima određenu kakvoću.

59. Odredbom članka 159. stavka 1. ZVDSP propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka određeno je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom 10 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 3. istog članka određeno je da samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka (stavak 4.).

60. U smislu odredbe članka 160. stavka 2. ZVDSP-a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

61. Isto tako, sadržajno identičnu odredbu članka 159. stavka 1. i 2. ZVDSP -a, sadržavao je i Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, broj: 53/91. - dalje: ZOVO) koji je bio na snazi od 1. rujna 1980. do 1. siječnja 1997., te je odredbom članka 28. određivao identične rokove za stjecanje vlasništva na nekretninama temeljem dosjelosti, a ova materija bila je na jednak način riješena i odredbama OGZ-a.

62. Stupanjem na snagu ZVDSP (1. siječnja 1997.) odredbom članka 388. stavka 4. bilo je izričito propisano da se u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga datuma.

63. Ukidanjem odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP-a odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske navedena odredba je prestala vrijediti 17. prosinca 1999., ali je od dana stupanja na snagu ZVDSP-a, pa do tog datuma Zakonom (čl. 388. st. 4.) bilo omogućeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu posjedovanjem i prije 8. listopada 1991.

64. U odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1480/2016 od 5. studenog 2019., Rev-2771/2013 od 13. kolovoza 2013., Rev-291/2014 od 17. travnja 2018. izraženo je shvaćanje: "kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP -a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću, na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni interes drugih osoba."

65. Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada (članak 18. stavci 1., 2. i 3. ZVDSP-a).

66. Sukladno odredbi članka 18. stavka 5. ZVDSP-a posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

67. Prema odredbi članka 11., stavka 2. ZVDSP-a posjed će se smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno.

68. Iako je tuženik osporio tužitelju da je njegov, odnosno posjed njegovih prednika, pošten, takve navode nije dokazao. Naime, tuženik smatra da tužitelj nije dokazao pravni slijed, odnosno da nije dokazano da su osobe koje su ga uvele u posjed pravni sljednici Obrtničko nabavno – prodajne zadruge Split , stoga da je tužitelj, odnosno njegovi prednici, znali ili morali znati da im pravo na posjed ne pripada.

69. Obzirom da iz potvrde sudskog registra Trgovačkog suda u Splita broj R3 - 3756/24 od 30. prosinca 2024. proizlazi da je PRIVREDNIK proizvođačko -uslužna i trgovačka zadruga, Split (prodavatelj iz Ugovora o kupoprodaji od 27.8.2010.i dodataka istom) sljednik Obrtničko nabavno-prodajne Zadruge (investitora iz Odobrenja za građenje), tužitelj je dokazao pravni slijed u dijelu koji je osporen, odnosno tuženik koji je tvrdio nepoštenje, nije isto dokazao pa nije oborio presumpciju poštenja posjeda tužitelja. Tuženik nije sporio samostalnost tužiteljeva posjeda (kao ni da je isti bio neprekidno vršen) pa se isto, budući suprotno nije dokazano, predmnijeva.

70. Tužitelj u ovom postupku nije tvrdio da bi njegov posjed bio zakonit i istinit. Zakonit svakako ne bi bio s obzirom na to da tužitelj, odnosno zadruga Privrednik kao njegov prednik nije imala pravo na posjed. Također, iz Dodatka broj 2. je za vidjeti da Zadruga Privrednik u tom ugovoru izjavljuje da je njen posjed na predmetnim nekretninama bio samostalan, miran, pošten i istinit, ne navodeći da je isti bio i zakonit. Pored toga, odobrenje za građenje, bez odgovarajućeg akta nadležnog tijela o davanju na korištenje građevinskog zemljišta, ne predstavlja valjani pravni temelj za zakonit posjed ni za samo zemljište, odnosno dio na kojemu je planirana gradnja, a još manje za dio zemljišta koji nije obuhvaćen građevinom, što u konkretnom slučaju predstavlja većinski dio predmetnih zemljišta oznake 6071/2 i 6071/8, k. o. [katastarska općina] u odnosu na koje je izdano Odobrenje za građenje, kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja stalnih sudski vještaka za geodeziju Ivana Barbalića, odnosno za graditeljstvo Ivana Mijanovića.

71. Slijedom navedenog, na predmetnim nekretninama koja su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu može se steći pravo vlasništva izvanrednom dosjelošću sukladno odredbama članka 159. stavka 3. i 4. ZVDSP-a ako su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u vrijeme podnošenja tužbe odnosno ako je do podnošenja tužbe proteklo vrijeme poštenog posjedovanja od 40 godina do 17. studenog 1999. kada je ukinuta odredba čl. 388. st. 4. ZVDSP odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenoga 1999.

72. Dakle, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretnini u društvenom vlasništvu u vrijeme posjedovanja računa se i vrijeme prije 8. listopada 1991., a vlasništvo dosjelošću se stječe ako je protekao rok, u konkretnom slučaju od 40 godina iz članka 159. stavaka 3. i 4. ZVDSP-a do 17. studenoga 1999.

73. Tužitelj je izjavio da je putem svojih pravnih prednika ušao u posjed 1972. pa je zaključiti da do 17. studenoga 1999., čak ni pod pretpostavkom da je taj posjed bio pošten, samostalan i neprekinut, nije protekao rok od 40 godina. Stoga, taj rok počinje teći tek od 8. listopada 1991.

74. Tužba u ovoj pravnoj stvari podignuta je 2. siječnja 2024. pa ni od 8. listopada 1991. do dana podnošenja tužbe nije protekao propisan rok od 40 godina za stjecanja prava vlasništva dosjelošću.

75. Pored navedenog, tužitelj je u ovom postupku isticao i da je Zadruga stekla pravo vlasništva predmetnih nekretnina temeljem odredbi Zakona o udruženom radu („Službeni list SFRJ“, proč. tekst 11/88 - dalje: ZUR) koji zakon je regulirao status zadruga, uklopivši ih u sustav socijalističkog samoupravljanja. Prema stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odluci Rev-553/2023-2 od 10. travnja 2024. sukladno odredbi članka 12. ZUR-a institut dosjedanja između društvenopravnih osoba bio je isključen sustavom društvenog vlasništva, tako da je bila isključena i mogućnost stjecanja dosjelošću prava raspolaganja društvenopravne osobe po pravilima građanskog prava. Zakon o zadrugama iz 1990. („Službeni list SFRJ br. 3/1990, Narodne novine br. 53/1991, 26/1993, 29/1994, 36/1995 NN 53/1991, 26/1993, 29/1994, 36/1995, dalje., dalje: ZZ/90) izvršio je djelomičnu pretvorbu društvenog vlasništva na dijelu imovine Zadruge koja se s tim zakonom uskladila tek 11. veljače 1999., od kada bi tek mogao teći rok za dosjelost u slučaju primjene ZUR-a na koji se poziva tužitelj.

76. Slijedom svega navedenog, kako tužitelj nije mogao pravnim poslom steći pravo vlasništva predmetnih nekretnina od društva Privrednik Stanogradnja d.o.o. kojem to pravo nikad nije preneseno, sukladno odredbama članka 115. stavka 1. i 2. ZVDSPA-a, odnosno budući u konkretnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke stjecanja prava vlasništva po osnovi dosjelosti sukladno odredbama članka 159. ZVDSPA -a, tužbeni zahtjev je u cijelosti odbijen kao neosnovan te je odlučeno kao pod točkom I. izreke.

77. Odluka o trošku je izostala jer tuženik, iako je takav trošak u odgovoru na tužbu zatražio, do zaključenja raspravljanja nije postavio određen zahtjev za isti.

U Splitu, 7. kolovoza 2026.

Sutkinja

Maja Čelan

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju po punomoćniku

- tuženiku

- u spis