Republika Hrvatska

Općinski sud u Velikoj Gorici

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

Poslovni broj: R1-13/2021-249

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Velikoj Gorici, po sutkinji toga suda Marini Caren Smolčić, u pravnoj stvari predlagateljice RŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Tea Šulentić, odvjetnica u Zagrebu, protiv prvoprotustranke NŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], drugoprotustranke LŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], trećeprotustranke ĐŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], četvrtoprotustranke IŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], petoprotustranke TŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i šestoprotustranke FŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Nataša Vujčić, odvjetnica u Zagrebu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine, 7. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog šestoprotustranke FŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], od 5. ožujka 2023. i petoprotustranke TŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], od 2. siječnja 2026. za prekidom ovog postupka do pravomoćnog okončanja ovosudnog postupka koji se vodi pod poslovnim brojem P-51/2023.

II. Odbija se prijedlog petoprotustranke TŠ od 13. studenog 2024. za izvođenjem dokaza vještačenjem po drugom vještaku građevinske struke.

III. Odbacuje se prijedlog predlagateljice RŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], u odnosu na prvoprotustranku NŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], drugoprotustranku LŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i četvrtoprotustranku IŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj].

IV. Odbija se prijedlog predlagateljice RŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], od 4. veljače 2021. radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji se sastoji od kčbr. [katastarska čestica] [adresa], dvorište 70 m2, stambena zgrada, [adresa], s kojim je neraskidivo povezan posebni dio: 54. Suvlasnički dio: 7120/582407 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-54) trosobni dvoetažni stan br. 2. na 8. i 9. katu, što u naravi predstavlja terasi stubišta I, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, wc-a, predsoblja i degažmana, NKP 67,90 m2 i terase NKP 3,30 m2, ukupne NKP 71,20 m2 u zgradi u [adresa], kao neosnovan.

V./ Nalaže se trećeprotustranci ĐŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], petoprotustranci TŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i šestoprotustranci FŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi predlagateljici RŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak ovog postupka u iznosu 283,54Eur (dvijestotineosamdesettrieuraipedesetčetiricenta), u roku 15 dana.

VI./ Odbija se zahtjev predlagateljice RŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], za naknadu preostalog potraživanog troška postupka u iznosu 261,32Eur (dvijestotinešezdesetjedaneuroitridesetdvacenta), kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagateljica RŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] (dalje u tekstu: predlagateljica) u prijedlogu od 4. veljače 2021. navodi kako je ona suvlasnica 6/12 dijela, a 1. protustranka NŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. protustranka LŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. protustranka ĐŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. protustranka IŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. protustranka TŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i 6. protustranka FŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] (dalje u tekstu: prvo- šestoprotustranka; protustranke) svaki po 1/12 dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji se sastoji od kčbr. [katastarska čestica] [adresa], dvorište 70 m2, stambena zgrada, [adresa], s kojim je neraskidivo povezan posebni dio: 54. Suvlasnički dio: 7120/582407 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-54) trosobni dvoetažni stan br.2. na 8. i 9. katu, što u naravi predstavlja terasi stubišta I, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, wc-a, predsoblja i degažmana, NKP 67,90 m2 i terase NKP 3,30 m2, ukupne NKP 71,20 m2 u zgradi u [adresa]. Obzirom geometrijska dioba nekretnine nije moguća budući se radi o samostalnoj uporabnoj cjelini – stanu, a između stranaka nije postignut niti dogovor glede razvrgnuća predlaže suvlasničku zajednicu razvrgnuti civilnom diobom – procjenom vrijednosti nekretnine, prodajom na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima.

2. Rješenjem donesenim na zapisnik na ročištu 26. srpnja 2022. prihvaćen je prijedlog predlagateljice i određen zastoj postupka na rok od 3 mjeseca odnosno do 26. listopada 2022. obzirom je kao razlog navela da između stranaka postoji mogućnost izvansudskog rješenja.

3. Prvoprotustranka, drugoprotustranka, trećeprotustranka i petoprotustranka se na uredno dostavljen prijedlog predlagateljice nisu očitovali, četvrtoprotustanka je na ročištu održanom 1. veljače 2023. izjavila da je suglasna s prijedlogom, a šestoprotustranka je na istom ročištu izjavila protivljenje prijedlogu predlagateljice.

4. Podneskom od 5. ožujka 2023. šestoprotustranka je obavijestila kako je EŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], majka ovdje protustranaka, kod ovog suda podnijela tužbu protiv RŠ, radi ništetnosti, a koji postupak se vodi pod poslovnim brojem: P-51/2023. Iz navedenog razloga predložila je prekinuti ovaj postupak do pravomoćnog okončanja navedenog parničnog postupka u kojem se rješava o pravnoj stvari koji predstavlja prethodno pitanje u ovoj pravnoj stvari.

5. Rješenjem ovosudnog zemljišnoknjižnog odjela poslovni broj Z-2074/2023 od 14. ožujka 2023. dopuštena je uknjižba prava vlasništva na predmetnoj nerkentini za korist ovdje petoprotustranke TŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] na 1/12 dijela četvrtoprotustranke IŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sve temeljem Ugovora o darovanju od 7. ožujka 2023. (list 133 spisa).

6. Na prijedlog šestoprotustranke za prekidom postupka predlagateljica se očitovala podneskom od 20. ožujka 2023. u kojem navodi kako šestoprotustranka nije dovela u vezu vođenje navedenog postupka sa ovim postupkom odnosno nije ni na koji način razjasnila zašto bi odluka donesena u postupku posl.br. P -51/23 bila prethodno pitanje u odnosu na odluku u ovom postupku. Pritom ističe da i sama šestoprotustranka u podnesku navodi da se radi o tužbi koju je podnijela EŠ, a koja uopće nije stranka ovog postupka niti na strani predlagatelja niti na strani protustranaka. Dakle, ista uopće ne sudjeluje u ovom postupku niti se ovaj postupak tiče vlasništva neke njezine nekretnine. Stoga je nejasno zašto bi postupak povodom tužbe neke treće osobe vezano za utvrđenje prava i pravnih odnosa te treće osobe, predstavljao prethodno pitanje u postupku razvrgnuća suvlasništva u kojem ta osoba uopće ne sudjeluje niti se postupak razvrgnuća tiče njezine nekretnine. Isto tako, šestoprotustranka očito nije stranka postupka posl.br. P-51/23 pa se zaključuje da ista povodom vođenja tog postupka uopće nema pravni interes postavljati prijedlog za prekid ovog postupka jer se u postupku posl.br. P-51/23 ne rješava o njezinim pravima i pravnim odnosima. Smatra kako iz istog razloga rješavanje u postupku posl.br. P- 51/23 ne može imati neposredan utjecaj na prava šestoprotustranke (a niti drugih protustranaka). Predlaže predmetni postupak nastaviti obzirom je prijedlog šestoprotustranke neosnovan i usmjeren na odugovlačenje.

7. Podneskom od 24. ožujka 2023. šestoprotustranka je pojasnila kako je tužba u predmetu broj: P-51/2023 podnesena radi utvrđenja ništetnosti punomoći od 14. studenog 1996. i Ugovora o kupoprodaji predmetnog stana od 14. studenog 1996. sklopljen između EŠ i ovdje predlagateljice temeljem kojeg je predlagateljica stekla pravo vlasništva u 6/12 dijela predmetnog stana. Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Velikoj Gorici predlagateljici je temeljem Ugovora o kupoprodaji stana od 14. studenog 1996., punomoći od 14. studenog 1996. i Izjave od 30. studenog 1997. dopustio upis prava vlasništva u 6/12 dijela predmetnog stana. EŠ je majka protustranaka koja stanuje u predmetnom stanu te protustranke imaju pravni interes za ishod ovog i za ishod postupka broj:P 51/2023 ovog suda. Slijedom navedenog ostaje kod prijedloga za prekidom ovog postupka do pravomoćnog okončanja postupka broj P-51/2023.

7.1. Podneskom od 2. siječnja 2026. petoprotustranka podnio je isti prijedlog za prekid postupka obrazlažući kako parnični postupak koji se kod ovog suda vodi pod poslovnim brojem P-51/2023 i u kojem postupak nije dovršen sukladno odluci Županijskog suda u Zagrebu posl. broj Gž-929/2025 izravno utječe na prava stranaka u pogledu predmetnog stana te bi nastavak ovog postupka prije okončanja parnice mogao dovesti do donošenja proturječnih odluka i povreda načela pravne sigurnosti.

8. Uvidom u ovosudni spis poslovni broj P-51/2023 utvrđeno je da se u istom vodio postupak između tužiteljice EŠ i tužene, ovdje predlagateljice RŠ u kojem postupku tužiteljica traži da se utvrdi ništetnost cijelog ugovora o kupoprodaji od 14. studenog 1996. kojim je tužiteljica prodala tuženoj svoj ih ½ suvlasnička dijela i kao punomoćnik VŠ njegovih ½ suvlasnička dijela, te punomoći od 14. studenog 1996. kojom ju je VŠ opunomoćio da proda tuženoj njegovih ½ suvlasnička dijela ovopredmetne nekretnine.

8.1. Prvostupanjskom presudom poslovni broj P-51/2023 od 17. siječnja 2025. odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti, a drugostupanjskom presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-929/2025 od 20. svibnja 2025. potvrđena je prvostupanjska presuda u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice, dakle potvrđena je u cijelosti u pogledu glavne stvari, dok je ukinuta u dijelu odluke o trošku postupka.

9. Odredbom čl. 213. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25.; dalje ZPP) propisano je da će sud prekid postupka odrediti i ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju (članak 12.). Odredbom čl. 12. ZPP propisano je da kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno.

10. Budući je postupak koji se vodio kod ovog suda u predmetu poslovni broj P- 51/2023 pravomoćno okončan odbijanjem tužbenog zahtjeva tužiteljice EŠ to ne egzistiraju razlozi propisani odredbom čl. 213. st. 1. ZPP slijedom čega je riješeno kao u točki I. izreke ove odluke.

11. Nadalje, rješenjem poslovni broj R1-13/2021 donesenim na ročištu održanom 1. veljače 2023. određen je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještakinje građevinske struke dipl. ing. Milene Polimac Rođak, a radi utvrđenja može li se predmetna nekretnina geometrijski podijeliti kao i radi utvrđivanja tržišne vrijednosti iste.

11.1. Rješenjem od 2. svibnja 2023. razriješena je dužnosti vještačenja u ovoj pravnoj stvari dipl.ing Milena Polimac Rođak, a rješenjem od 7. veljače 2024. imenovana je vještakinjom građevinske struke dipl. ing. RŠČ i istime je zakazan uviđaj na licu mjesta. Vještakinji je povjeren zadatak očitovati se na mogućnost geometrijske podijele kao i radi utvrđivanja tržišne vrijednosti iste.

12. Uvidom u nalaz i mišljenje vještakinje građevinske struke dipl. ing. RŠČ od 10. lipnja 2024. utvrđeno je kako nije moguća geometrijska dioba na samostalne uporabne cjeline u skladu s vlasničkim udjelima na način da su isti svrsishodni i funkcionalni.

12.1. Nastavno je dala procjenu tržišne vrijednosti nekretnine navodeći kako je istu procjenu izradila temeljem činjeničnog stanja, važeće prostorno-planske dokumentacije, smjernicama iz stručne literature, te je sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina („Narodne novine“, broj 78/15.), Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina („Narodne novine“, broj 105/15.), Pravilniku o informacijskom sustavu tržišta nekretnina („Narodne novine“, broj 68/20.), Pravilniku o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada („Narodne novine“, broj 90/10., 111/10., 55/12.), Zakonu o gradnji (NN 153/13., 20/17., 39/19., 125/19.), Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13., 65/17., 114/18.; 39/19., 98/19.), Pravilniku o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju („Narodne novine“, broj 88/17., 90/20.), Tehničkim propisima o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama („Narodne novine“, broj 128/15., 70/18., 73/18., 86/18., 102/20. ) i drugim relevantnim izvorima primijenila za izračun vrijednosti pripadajućeg zemljišta predmetne nekretnine koristila poredbenu metodu, a kao dan vrednovanja (trenutak na koji se odnosi procjena iznosa naknade) koji odgovara danu kakvoće (trenutak na koji se odnosi stanje (kakvoća) nekretnine) je uze la dan 8. svibnja 2024.

12.2. Primjenjujući navedenu metodu, detaljno obrazlažući način izračuna, vještakinja je u svom zaključku navela da tržišna vrijednost predmetne nekretnine iznosi 145.600,00Eura.

13. Obzirom na prigovor šestoprotustranke procijenjenoj vrijednosti nekretnine (kao preniskoj) određeno je ročište radi usmenog izlaganja nalaza i mišljenja vještakinje i očitovanja na navedeni prigovor.

13.1. Na ročištu održanom 13. studenog 2024. vještakinja je izjavila da ostaje u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja od 10. lipnja 2024. te u odnosu na prigovor šestoprotustranke je izjavila kako je procijenjena vrijednost rađena po zakonima i propisima po kojima vještaci postupaju, po dobivenim cijenama iz izvatka iz zbirke kupoprodajnih cijena Grada Velike Gorice te međuvremenskim izjednačenjem koje je bilo dostupno na dan izrade nalaza i mišljenja. Nakon istog stranke više nisu imali pitanja niti prigovora tek je petoprotustranka TŠ predložio u nastavku postupka izvesti dokaz vještačenjem po drugom vještaku građevinske struke obzirom se ne slaže s procijenjenom vrijednosti predmetne nekretnine. Punomoćnica predlagateljice protivila se izvođenju navedenog dokaza jer smatra da je usmjeren isključivo na odugovlačenje postupka, a sudska vještakinja je nalaz i mišljenje izradila stručno i vrijednost nekretnine realno procijenila.

13.2. Budući je petoprotustranka TŠ tek paušalno predložio izvođenje istog dokaza, ali po drugom vještaku građevinske struke, dakle ne obrazlažući svoj prijedlog konkretnim razlozima tek da se ne slaže s procjenom vještakinje građevinske struke dipl. ing. RŠČ odbijen je takav prijedlog petoprotustrnake i riješeno je kao u točki II. izreke. Naime, sve protustranke pa tako i petoprotustranka nije imao pitanja za vještaka iako mu je dana svaka prilika da suoči vještakinju sa svojim položajem i postavi važna pitanja o njenim nalazima tek unatoč istome i detaljno obrazloženom nalazu i mišljenju iznosi stav o neslaganju s procjenom vrijednosti.

14. Naime, na nalaz i mišljenje sudske vještakinje građevinske struke dipl. ing. RŠČ i dopune istog stranke konačno nisu imale prigovora niti primjedbi, a sud isti prihvaća u cijelosti, budući je objektivan, dostatno obrazložen i dan u skladu s pravilima struke to nema opravdanog razloga da se takav nalaz i mišljenje vještaka preispituje ili da se određuje izvođenje istog dokaza po drugom vještaku građevinske struke.

15. U nastavku postupka protustranke su podnijele zahtjev za izuzeće uredujuće sutkinje koji zahtjev je odlukom predsjednice suda poslovni broj Su-31/2026 od 22. siječnja 2026. odbijen kao neosnovan.

16. U podnesku od 2. siječnja 2026. petoprotustranka osim prijedloga za prekid postupka sadržajno ističe prigovor prava na dom navodeći kako je predmetna nekretnina jedini dom protustranaka. Provođenjem postupka razvrgnuća prije pravomoćnog okončanja parnice, a osobito eventualnom prodajom stana protustrankama bi nastala nepopravljiva šteta budući bi bile izložene gubitku doma i ozbiljnom zadiranju u njihov privatni i obiteljski život. Takvo postupanje bi bilo protivno članku 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a sudska praksa Europskog suda za ljudska prava nalaže da svaka mjera koja dovodi do gubitka doma mora biti razmjerna, nužna i opravdana legitimnim ciljem uz obvezu sudova da osobito uzmu u obzir konkretne socijalne i životne okolnosti osoba na koje se takva mjera odnosi. Osobno je bolestan kao i njegova majka što predstavlja osobito osjetljivu okolnost koja zahtjeva pojačanu zaštitu njihovih temeljnih prava. Nastavak ovog postupka u ovom trenutku doveo bi do znatnog pogoršanja njihovog zdravstvenog stanja te bi predstavljao nerazmjerno zadiranje u pravo na dostojanstven život zajamčeno Poveljom Europske unije o temeljenim pravima kao i člankom 3. Europske konvencije u dijelu kojim zabranjuje nečovječno i ponižavajuće postupanje.

17. Podneskom od 5. veljače 2026. predlagateljica se, između ostalog, očitovala na istaknuti prigovor prava na dom kojeg smatra neosnovanim. Navodi kako je Europski sud za ljudska prava je u predmetu Zrilić protiv Hrvatske izrazio stav da razvrgnućem suvlasništva ne dolazi do povrede članka 8. Konvencije i da time nisu povrijeđena vlasnička prava suvlasnika, nego se jedna vrijednost zamjenjuje drugom. Stoga smatra neosnovanim prigovor prava na dom kao razloga zbog kojeg bi prijedlog predlagateljice za razvrgnuće suvlasništva bio neosnovan.

18. Ujedno, rješenjem ovosudnog zemljišnoknjižnog odjela poslovni broj Z- 318/2026 od 24. veljače 2026. suvlasnički dio od 1/12 dijela prvoprotustranke NŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem ugovora o darovanju navedenog dijela predmetne nekretnine upisan je za korist ovdje trećeprotustranke ĐŠ (list 388 spisa).

19. Na ročištu održanom 18. lipnja 2026. drugoprotustranka istaknula je kako ona, prvoprotustranka i četvrtoprotustranka nisu upisane kao suvlasnice predmetne nekretnine iz kojeg razloga smatra da nisu stranke u ovom postupku.

19.1. Uvidom u rješenja ovosudnog zemljišnoknjižnog odjela navedenih u točkama 5. i 18. obrazloženja ove odluke te uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu utvrđeno je da su upisani suvlasnici predmetne nekretnine ovdje šestoprotustranka FŠ u 1/12 dijela, predlagateljica RŠ u 6/12 dijela, petoprotustranka TŠ u 3/12 dijela i trećeprotustranka ĐŠ u 2/12 dijela.

19.2. Budući je tijekom postupka došlo do promjene suvlasništva na predmetnoj nekretnini to u nastavku postupka nije moguće donijeti meritornu odluku o razvrgnuću suvlasničke zajednice u odnosu na osobe koje više nisu vlasnik predmetne nekretnine to je rješenjem donesenim na zapisnik na ročištu 18. lipnja 2026. odbačen prijedlog predlagateljice u odnosu na prvoprotustranku, drugoprotustranku i četvrtoprotustranku. Budući protiv istog nije dopuštena posebna žalba to se isto obrazlaže u ovoj odluci, a izreka se prenosi u točku III. ove odluke.

20. Odredbom čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14.; dalje u tekstu: ZV) propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva, dok je st. 2. istog članka ZV propisano da suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika. O prigovoru da se ne može zahtijevati razvrgnuće odlučit će sud nadležan za vođenje postupka razvrgnuća.

21. Odredbom čl. 50. ZV propisano je kada razvrgnuće provodi sud vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Ako dioba iz st. 2. tog članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće). Dakle, u smislu odredbe čl. 50. ZVDSP- a odluku da se nekretnina proda na javnoj dražbi sud može donijeti tek ako nije moguća geometrijska dioba bez znatnog umanjena njene vrijednosti, a to podrazumijeva da u postupku u kojem se odlučuje o zahtjevu za civilnu diobu treba utvrditi mogućnost provedbe geometrijske podjele nekretnine.

22. Obzirom da između stranaka ne postoji sporazum oko razvrgnuća te iz nalaza i mišljenja vještakinje proizlazi da nekretninu nije moguće geometrijski podijeliti na samostalne uporabne cjeline koje bi odgovarale suvlasničkim omjerima stranaka, niti su stranke predlagale diobu isplatom (čl. 51. ZV) to je ovaj prvostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 50. st. 4. ZV, ocijenio da su ostvarene pretpostavke za civilno razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine odnosno prodajom nekretnine na javnoj dražbi i podjelom kupovnine sukladno suvlasničkim omjerima.

23. Međutim, kako je za provedbu razvrgnuća suvlasničke zajednice civilnom diobom neophodno iseljenje stranaka, a petoprotustranka je izjavio prigovor prava na dom to je u nastavku postupka bilo potrebno ocijeniti da li bi u slučaju razvrgnuća ove suvlasničke zajednice nekretnina civilnom diobom petoprotustranci bilo povrijeđeno pravo na dom u koju svrhu je izveden dokaz saslušanjem stranaka i svjedokinje LŠ, kao i uvidom u dostavljenu materijalnu dokumentaciju.

24. Predlagateljica RŠ na ročištu održanom 18. lipnja 2026. iskazala je da se obraćala protustrankama vezano za predmetnu nekretninu radi dogovora oko razvrgnuća suvlasničke zajednice koja joj ne odgovara jer za istu uredno prima ovrhe zbog neplaćenih režija. Ujedno, ne koristi predmetnu nekretninu niti je u posjedu ključa istog stana. Smatra kako općenito ova suvlasnička zajednica traje predugo, a neodrživa je. Unutar pregovora imali su plan i podići kredit, konkretno njen sin, a kojim sredstvima bi isplatili dio protustranaka, ali isto nisu prihvatili. Isto tako ponudili su da majka protustranaka ostane u stanu do smrti, a da po njenoj smrti ona postane vlasnik i njihovog suvlasničkog dijela. Takva ponuda je bila samo inicijativa za daljnje pregovore jer je htjela na neki način riješiti sporazumno ovu suvlasničku zajednicu. Isto tako su u zamjenu nudili nekretninu ostalim suvlasnicima ove nekretnine, radi se o garsonijeri od cca 25 m2 u Zagrebu, na [adresa], 10. kat (kod R) koju je stekla od svojih roditelja budući su ostali suvlasnici ove nekretnine u jednom trenutku nudili ovaj stan na prodaju pa je za kupnju je bila zainteresirana i njena sestra. Naime, ista je stomatolog u Petrinji i bilo bi joj prihvatljivije putovati na posao iz [adresa], a ne iz Zagreba. U odnosu na njeno stambeno stanje iznosi kako ona sa suprugom živi u kući sa svekrom i svekrvom koji su vlasnici te kuće, odnosno svekar je preminuo pa je svekrva postala samovlasnica predmetne nekretnine. Obzirom na isto od prodaje suvlasničkog dijela ove nekretnine suprug i ona namjeravali su sebi kupiti stan.

24.1. Na pitanje punomoćnice šestoprotustranke odgovorila je da je bila ovršena za nepodmirene račune HEP Toplinarstva koji terete predmetnu nekretninu.

25. Trećeprotustranka ĐŠ u svom iskazu na ročištu održanom 18. lipnja 2026. navela je kako u predmetnom stanu živi njena majka, brat, ovdje petoprotustranka, i sestra, ovdje drugoprotustranka, sa svojom kćeri HŠ. U istom stanu su rođena sva braće i sestre, ovdje protustranke i one koje su prvotnim prijedlogom obuhvaćene kao protustranke. Konkretno, ona je rođena 1972. pa zna da majka od tada, ali i ranije, ali ne zna točno od kada ranije živi u tom stanu i nikada nije mijenjala mjesto stanovanja. Danas ona ima 83 godina, teško je bolesna, nepokretna te se svi brinu o njoj na način tako da su između sebe podijelili zadatke, a koji uključuju kupanje iste, odlaske liječniku, kupovinu namirnica i lijekova i sve ostalo što je potrebno. Njen brat, ovdje petoprotustranka, se rodio 1974. i od tada živi u predmetnoj nekretnini, nikada nije mijenjao mjesto stanovanja, nema drugih nekretnina u vlasništvu, živi od vojne mirovine. Majka prima mirovinu u iznosu otprilike 700,00 EUR mjesečno, dok joj iznos bratove mirovine nije poznat. Brat također teško boluje i to od PTSP-a, ratni je vojni invalid. Ne zna točno kada se u stan ponovno doselila LŠ sa svojom kćeri, u stanu je rođena i živjela sve do udaje. Točno je da je predlagateljica nudila stan u zamjenu za njihov dio na ovoj nekretnini, ali se radilo o stanu male kvadrature na posve udaljenom mjestu, mislim da se radilo o nekretnini u Vrapču, u Zagrebu, ali im to nije bio prihvatljiv prijedlog. Nije točno da je nudila i nekakvu isplatu o kojoj je danas govorila, da je njezin sin htio podići kredit. Smatra da je predlagateljica u puno boljoj stambenoj poziciji od njene majke i petoprotustranke koji bi razvrgnućem ove suvlasničke zajednice ostali na cesti budući za iznos za koji je nekretnina procijenjena ne mogu kupiti stan površine za njih oboje, a sada i njenu sestru LŠ. Smatra da je predlagateljica u puno boljoj stambenoj poziciji jer je prilikom pregovora kod odvjetnice, koja ju je ranije zastupala, ponudila protustrankama jedan svoj manji stan koji ima u vlasništvu, pa je iz toga zaključila da ima bolju stambenu poziciju od suvlasnika ove nekretnine. Poziva i dozvoljava predlagateljici koristiti predmetni stan i može odrediti koji dio stana želi koristiti. Predlagateljica nikada nije tražila ključeve stana, odnosno da nekretninu koristi. U odnosu na ovrhe koje je predlagateljica navela da je dobila vezano za režijske troškove stana navodi kako ona kao suvlasnica nije dobila takve ovrhe, pri čemu potvrđuje da je bio jedan ovršni postupak za neplaćeni trošak grijanja u iznosu 620,00 EUR za 2025. Osim već ranije navedenog prijedloga da predlagateljica dođe stanovati u stan, odnosno koristiti nekretninu koje je suvlasnik smatra kako nema drugog rješenja za razvrgnuće ove suvlasničke zajednice, a takvom navodu se pridružuje i šestoprotustranka koja također navodi da nemaju drugog rješenja za razvrgnuće ove suvlasničke zajednice. Na dodatni upit suda da li su voljni plaćati najamninu predlagateljici na ime njenog suvlasničkog dijela, odgovara kako jesu pod pod uvjetom da predlagateljica navede na koji način je stekla suvlasnički dio ove nekretnine.

25.1. Na pitanje punomoćnice predlagateljice odgovorila je da živi na adresi koju je navela kao prijavljeno prebivalište u kući u kojoj živi sa suprugom i djecom, a odbija odgovoriti na pitanje o površini iste nekretnine. Režije za predmetni stan plaća ona zajednički s ostalim sestrama i bratom, a radi se o računima za smeće, struju, vodu, telefon, televizor, grijanje i sve druge dok financijski ne pomaže bratu ili majci, obzirom oni imaju mirovinu.

26. Šestoprotustranka FŠ je u svom iskazu danom na ročištu na ročištu održanom 18. lipnja 2026. navela da su njeni roditelji predmetni stan dobili s pravom otkupa od tadašnjeg SIZ-a 1975. ili 1976., a počeli su ga isplaćivati 1992. ili 1994., ne sjeća se točno, a predlagateljica se na predmetnu nekretninu upisala 1994. koju činjenicu su saznali tek nakon smrti oca. Za vrijeme života njihova oca predlagateljica se nije obraća nikome od njih, tek nakon njegove smrti su se pojavili ona i gospodin KŠ. Kada su se uselili u predmetnu nekretninu ona je bila godinu dana stara, a iz predmetne nekretnine je iselila prije 10 godina. Potvrđuje sestrine navode da majka stanuje u tom stanu od kada je rekla da su uselili u isti, a roditelji su joj rekli da su prije ovog stana živjeli u [adresa]. Brat, ovdje petoprotustranka, također od useljenja svih u predmetnu nekretninu u istoj živi i isto kao i majka nikada nisu mijenjali adresu stanovanja. Ujedno potvrdila je i sve navode o zdravstvenom stanju majke, njenim primanjima, bratovom zdravstvenom stanju i primanjima, s time da dodaje da mislim da je iznos njegove mirovine cca 500,00 EUR mjesečno. I u o odnosu na ostali dio iskaza njene sestre s istim je suglasna i potvrđuje sve što je rekla.

26.1. Na pitanja punomoćnice predlagateljice odgovorila je da stanuje u [adresa], u suterenu jedne kuće, takva nekretnina se naziva studio, to je kuća majke njenog nevjenčanog supruga, ona je na prvom katu, a oni iznad nje. Ne plaća režije za ovu nekretninu zbog malih mjesečnih primanja, mirovine od 390,00 EUR od kojeg iznosa ne može podmirivati ni svoje troškove, a kamoli trošak režija za ovu nekretninu. Nikada nije nudila predlagateljici ključ, ali se nije nikada ni sastajala s predlagateljicom već im je pozive za sastanak slao gospodin KŠ koji je njima isto tako nepoznat, radi dogovora vezano za ovu nekretninu. (Predlagateljica je pojasnila da je KŠ njen suprug.)

27. Saslušana kao svjedok (budući je prijedlog u odnosu na istu odbačen rješenjem na navedenom ročištu) na okolnosti istaknutog prigovora prava na dom LŠ, sestra protustranaka, je na ročištu održanom 18. lipnja 2026. iskazala da u predmetnoj nekretnini stanuje njen brat, ovdje petoprotustranka, majka te unazad 4 godine ona s kćeri HŠ, a dodaje da je službeno na toj adresi prijavljena unazad cca 2 godine. Njena majka u predmetnoj nekretnini stanuje oduvijek, odnosno od kada su je roditelji kupili, otprilike nekih 50 godina jer su u taj stan uselili kada je ona bila starosti između 4-5 godina, a tada su ga dobili te su ga otkupljivali. Brat TŠ je u tom stanu i rođen i on, kao i majka, nikada nisu mijenjali mjesto stanovanja. Majka je lošeg zdravstvenog stanja, nepokretna je, srčani je bolesnik, boluje od dijabetesa, ne vidi na jedno oko, na drugom je operirala očnu mrenu, ne može samostalno doć i do wc-a i zapravo je potpuno ovisna o tuđoj pomoći. Pomoć i njegu majci pružaju svi koji žive s njom u stanu, ali i trećeprotustrankja koja živi u [adresa] pa dođe kad god može, a trenutno je na bolovanju. Brat je isto tako lošeg zdravstvenog stanja, boluje od PTSP- a, ima i druge različite dijagnoze od kojih mogu navesti alkoholizam, bolest jetre, bubrega, u ratu je ranjen te u tijelu ima gelere. I majka i brat primaju mirovinu, majka u iznosu 700,00 EUR mjesečno, a brat invalidsku mirovinu u iznosu 500,00 EUR mjesečno, nedavno je odbijen za inkluzivni dodatak, a traženje majke za isto još nije riješeno. Niti majka, a niti brat nemaju u vlasništvu nekretnina niti većih pokretnina, brat nema niti vozačku dozvolu. Ona plaća dio režija, kupuje majci lijekove obzirom joj iznos mirovine nije dostatan za život. Ranije je stalno bila pod ovrhama, a između ostalog i za vodu za ovaj stan kojeg nije suvlasnica, ali su računi dolazili na njeno ime neko vrijeme. Još dodajem da je predmetna nekretnina jedina nekretnina koju imaju u suvlasništvu, a s druge strane su saznali da je predlagateljica vlasnica više nekretnina, konkretno 15 nekretnina iz kojeg razloga joj ni ovrhe za ovaj stan ne bi trebale predstavljati teret. Osobno nije sudjelovala u pregovorima s predlagateljicom vezano za sporazumno rješenje razvrgnuća ove suvlasničke zajednice, ali su joj ostale sestre i brat prenijele ponudu s kojom isto tako nije bila suglasna. Ujedno je svoj suvlasnički dio prenijela na brata i na taj način se distancirala od daljnjih dogovora te obzirom je oduvijek bio takav dogovor između njih, još i za vrijeme života oca da će nekretnina pripasti bratu.

27.1. Na pitanja punomoćnice predlagateljice navela je da je zaposlena u računovodstvu jedne neprofitne organizacije i prima plaću u mjesečnom iznosu od 800,00 EUR, a zaposlena je na pola radnog vremena. Dodaje da nema drugih primanja. Njena kćer ima 28 godina, zaposlena je, radi u jednoj IT tvrtci i ima mjesečna primanja 1.600,00 EUR te je trenutno u procesu dobivanja kredita radi kupnje nekretnine u kojoj bi se osamostalila. Za korištenje predmetne nekretnine ne plaća nikakav iznos najma, plaća režije pa niti predlagateljici, dok njena kćer, isto kao i ona, za korištenje nekretnine plaća režije i to u iznosu 200,00 EUR-250,00 EUR. Predlagateljica nikada nije stanovala u predmetnoj nekretnini, ali već sutra može doći stanovati, nema ništa protiv istog. Predlagateljici nikad nije dala ključ niti je predlagala da ga uzme, nikada nije ni vidjela predlagateljicu. Nikada nije stavljala ponude za sporazumno rješenje ove suvlasničke zajednice predlagateljici, a za isto nema potrebe budući je predlagateljica stekla svoj dio na nezakonit način.

28. Na istom ročištu su sve prisutne stranke, pa i svjedokinja, učinile nespornim da se predlagateljici nije isplaćivao nikakav iznos na ime najamnine za predmetni stan, da stranke nisu poduzele nikakve radnje da se režijski troškovi prenesu samo na imena protustranaka, a ne da budu i na imenu predlagateljice, a protustranke smatraju da su takve radnje bile obveza predlagateljice. Isto tako smatraju da je obveza predlagateljice bila da plaća zajedničku pričuvu kao suvlasnica, ali ne i da plaća druge režijske troškove. Protustranke i svjedokinja navode da one uopće unazad 5 god ina nisu imale saznanja o predlagateljici i njenom suvlasništvu na predmetnoj nekretnini. Na dodatni upit suda predlagateljice je navela kako nije tražila konkretno da protustranke plaćaju najamninu na ime korištenja njenog suvlasničkog dijela, ali je isto podrazumijevala u cilju pregovora oko rješenja ove pravne situacije.

29. Raspravnim rješenjem od istog dana, 18. lipnja 2026., odbijen je prijedlog šestoprotustranke za izvođenjem dokaza saslušanjem svjedoka KŠ kao suvišan budući je činjenično stanje dovoljno utvrđeno temeljem izvedenih dokaza.

30. Petoprotustranka saslušan na okolnosti istaknutog prigovora prava na dom na ročištu 21. srpnja 2026. iskazao je da u predmetnoj nekretnini živim od drugog mjeseca svog života i nikada nije mijenjao mjesto stanovanja. Osim suvlasništva na predmetnoj nekretnini nema u vlasništvu niti suvlasništvu drugih nekretnina niti mogućnosti negdje drugdje stanovati. U predmetnoj nekretnini osim njega stanuju i njegova majka, sestra LŠ i nećakinja HŠ, kćer od LŠ. Majka u nekretnini stanuje isto koliko i on i isto tako nikada nije mijenjala mjesto stanovanja, a sestra LŠ se vratila u stan unatrag dvije godine, a nekada prije je također živjela u predmetnom stanu. Dodaje da se netko mora za njih brinuti, za njega i mamu, a LŠ to čini. Od većih pokretnina također nema ništa u vlasništvu, a od primanja ostvaruje samo mirovinu od 550,00 eura mjesečno. Većinu iznosa mirovine potrošim na plaćanje režija, a preostali iznos od cca 100,00 eura potrošim na hranu i druge potrepštine. I sestre mi pomažu u podmirenju režijskih troškova, majka ne obzirom cijelu mirovinu, čiji iznos mi nije poznat, utroši na lijekove, pelene i slično. Sve režijske troškove podmiruje, ali za HEP-Toplinarstvo, odnosno grijanje, sa zakašnjenjem, ali ih u konačnici podmiri. Subjektivno se jako loše osjeća, a njegovo zdravstveno stanje je vidljivo iz medicinske dokumentacije koju je dostavio, kao i dijagnoze koje su mu postavljene. Dodaje da je i majka u jako lošem stanju gotovo nepokretna starosti 83 godine.

30.1. Na pitanja punomoćnice šestoprotustranke navodi da se LŠ o njemu brine obzirom se boji za njega da mu se nešto ne dogodi, jer većinu vremena provodi zatvoren u stanu, pa onda ona s njim razgovara i ohrabruje ga, a isto tako pomaže i majci na način da ju vodi do kupaonice, skuha obroke, obavlja kupovinu, potrepštine i lijekove. Ukoliko bi došlo do razvrgnuća ove suvlasničke zajednice to bi za njega predstavljalo strašno veliki gubitak, on bi završio na cesti, za njega bi to bila smrtna kazna, to je jedini dom u kojem boravi, jako teško bi to podnio.

30.2. Na pitanje punomoćnice predlagateljice odgovorio je da mu predlagateljica ili netko drugi po nalogu RŠ nikada nije nudio u zamjenu za njegov suvlasnički dio drugu nekretninu. Nikada nije ponudio predlagateljici da ona stanuje u predmetnoj nekretnini budući je i ona suvlasnica. Režijski troškovi za stan iznose cca 450,00 eura.

31. Iako je institut razvrgnuća suvlasništva uređen Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pravo na razvrgnuće suvlasništva je sastavni dio prava vlasništva koje je zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske.

31.1. Ustav Republike Hrvatske u čl. 48. st.1. (Narodne novine broj: 56/1990., 135/1997., 113/2000., 28/2001., 76/2010. i 5/2014. – Ustav RH ) propisuje da se jamči pravo vlasništva. Nepovredivost vlasništva jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj je za tumačenje Ustava (čl. 3. Ustava RH).

31.2. U tom smislu pravo na razvrgnuće suvlasništva je ustavom zajamčeno pravo koje je neotuđivo, nezastarivo i načelno bezuvjetno (čl. 47. st. 2. ZV). Naime, pravo vlasništva obuhvaća i pravo vlasnika da slobodno raspolaže svojim (su)vlasničkim udjelom, ali i da istupi iz suvlasničke zajednice u slučaju da mu ista iz određenog razloga ne odgovara (nemogućnost optimalnog financijskog iskorištavanja stvari ili dr.) ili mu predstavlja nerazmjeran ili neprihvatljiv teret (financijski teret održavanja stvari ili dr.).

31.3. Ustav Republike Hrvatske u čl. 34. propisuje da je dom nepovrediv.

31.4. Praksa Ustavnog suda Republike Hrvatske značajno je proširila tumačenje pojma nepovredivosti doma iz članka 34. Ustava RH, usklađujući ga s autonomnim pojmom "doma" iz prakse Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) utemeljenog na Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKZLJP).

31.5. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u čl.8.st.1. (Narodne novine – Međunarodni ugovori broj: 18/1997., 6/1999., 14/2002., 13/2003., 9/2005., 1/2006. i 2/2010. – EKZLJP), propisuje da svatko ima pravo na poštovanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja.

31.6. Javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih (čl. 8. st. 2. EKZLJP).

31.7. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda primjenjuje se u Republici Hrvatskoj na temelju čl. 134. i čl. 115. st. 3. Ustava RH, s tim da sadržaj pojmova propisanih Konvencijom određuje Europski sud za ljudska prava (ESLJP) kroz svoju sudsku praksu.

31.8. Dom u smislu čl.8.st.1. EKZLJP čine prostorije s kojima je pojedinac ostvario dovoljno jaku, stvarnu i trajnu (kontinuiranu) povezanost, bez obzira na to da li ih nastanjuje zakonito ili bez ovlaštenja (Presuda ESLJP Bjedov protiv Hrvatske, zahtjev broj: 4215/10 od 29.05.2012., § 57). Dom nije ograničen na prostorije koje su u zakonitom posjedu i koje su zakonito nastanjene (Presuda ESLJP Orlić protiv Hrvatske, zahtjev broj: 48833/07 od 21.06.2011., § 53). Ne mora se raditi o stanu ili kući – dom može, primjerice, biti i kamp kućica ili dr. prostor ako ga pojedinac opravdano smatra svojim domom i koristi ga kao dom. Zaštitu temeljem čl. 8. uživaju i poslovne prostorije (Presuda ESLJP Zahi protiv Hrvatske, zahtjev broj: 24546/09 od 18.03.2014., § 54).

32. Iz navedenih odredbi Ustava RH, Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKZLJP) i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ZVDSP) proizlazi da su pravo na nepovredivost vlasništva i pravo na nepovredivost doma u hrvatskom pravnom poretku dva prava iste (najviše) razine.

33. U konkretnoj situaciji sukobljenih dvaju prava iste (najviše) razine sud je odvagnuo interes osobe kojoj prijeti gubitak doma nasuprot cilju koji se želi postići predmetnom diobom i proveo test razmjernosti. Taj test razmjernosti sastoji se od utvrđenja mogu li se sporne prostorije smatrati domom i je li došlo do miješanja u pravo na dom. Ovisno o tom utvrđenju, ocjenjuje se je li miješanje bilo utemeljeno na zakonu i usmjereno na postizanje legitimnog cilja, te konačno ako jest, je li mjera iseljenja bila nužna u demokratskom društvu.

34. U takvoj konkurenciji zahtjev predlagateljice da se razvrgne suvlasnička zajednica nekretnine civilnom diobom tj. prodajom predstavlja miješanje u pravo protustranke na dom jer bi on u konačnici ostao bez tog doma, no to miješanje je utemeljeno na zakonu jer prema čl. 47. ZV-a predlagateljica kao suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva te je takva zaštita prava drugih jedan od legitimnih ciljeva navedenih u čl. 8. st. 2. Konvencije. Konačno je potrebno odgovoriti na pitanje da li je takvo miješanje razmjerno i nužno u demokratskom društvu.

35. Ovdje valja istaknuti da je teret dokaza o tome radi li se o njegovu (njihovom) pravu na dom i dolazi li do miješanja u pravo na dom na protustranci, dok je predlagateljica dužna dokazati da je to miješanje legitimno i nužno u demokratskom društvu (isto proizlazi i iz zaključka broj 1. sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova RH održanog 16. i 17. rujna 2015. te drugostupanjskih odluka: Županijski sud u Varaždinu, poslovni broj: Gž-684/2019 i Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, poslovni broj: Gž-1687/2022 od 6. veljače 2023.).

36. Provedenim postupkom na nedvojben način je utvrđeno da predmetna nekretnina predstavlja dom protustranke, ali i članova njegove uže obitelji (majke i sestre LŠ), odnosno da su obzirom na vrijeme koje su proveli u istoj, a radi se o nekretnini u kojoj petoprotustranka neprekidno stanuje gotovo od rođenja, majka neprekidno više od 50 godina, u kojoj su on i sestra odrasli pa u kojoj svi žive i danas, sa istom nekretninom ostvarili dovoljno jaku, stvarnu i trajnu vezu. Isto tako je utvrđeno da prvoprotustranka nema drugu nekretninu pogodnu za stanovanje u koju bi mogao preseliti s bolesnom majkom. Isto tako je iz dostavljene medicinske dokumentacije, potvrde banke u kojoj majka protustranaka ima otvoren račun (stranica 40 spisa) te iskaza protustranaka i svjedokinje utvrđeno kako su petoprotustranka i njegova majka teško bolesne osobe s izrazito niskim primanjima. Utvrđeno je da za predmetnu nekretninu uredno podmiruju režijske troškove izuzev troška toplinske energije, koji podmiruju sa zakašnjenjem (proizlazi iz Očevidnika Financijske agencije koji je dostavila predlagateljica iz kojeg je razvidno da je ovrha određena, ali predlagateljici nisu naplaćena/zaplijenjena sredstva po navedenim osnovama za plaćanje). Ujedno je provedenim postupkom utvrđeno da petoprotustranka, njegova majka i sestra iznosom koji bi dobio prodajom nekretnine, ukoliko bi se ista prodala na javnoj dražbi, ne bi mogao kupiti drugu nekretninu kojom bi osigurao sebi i njima stanovanje na drugom mjestu (iz kojeg razloga u konkretnom slučaju nije primjenjiva odluka ESLJP Zrilić protiv RH (Zahtjev br. 46726/11) budući je u istom predlagateljica navedenu činjenicu isticala tek pred ESLJP, ali ne i ranije te se i druge činjenice ovog postupka razlikuju od činjenica utvrđenih u navedenom postupku pred ESLJP).

37. S druge strane, izuzev nesporne činjenice da predlagateljica od stjecanja suvlasničkog udjela nekretnine istu ne koristi predlagateljica nije dokazala razlog zašto bi takvo miješanje u pravo prvoprotustranke bilo nužno u demokratskom društvu obzirom na činjenicu da ona ima riješeno stambeno pitanje i drugu nekretninu u vlasništvu (koju je nudila u zamjenu protustrankama za njihov suvlasnički dio ovopredmetne nekretnine - stan od cca 25 m2 u Zagrebu, na [adresa], 10. kat), ne ukazuje na svoju tešku materijalnu ili zdravstvenu situaciju, niti je dokazala da se isti legitiman cilj ne može postići primjenom blaže mjere (primjerice naplatom najamnine protustrankama za korištenje njenog dijela suvlasničke nekretnine na koji način bi, takvom blažom mjerom, predlagateljica ostvarila svoje pravo na financijsko iskorištavanje nekretnine koje joj proizlazi iz suvlasništva).

38. Stoga, imajući u vidu da petoprotustranka nema u vlasništvu drugu nekretninu, da je slabog imovnog stanja i lošeg zdravstvenog stanja, da predmetna nekretnina i majci petoprotustranke EŠ predstavlja dom, da je ista visoke životne dobi od 84 godine, da je lošeg zdravstvenog i imovinskog stanja te da dobivenim iznosom od prodaje nekretnine, ukoliko bi se ista prodala na javnoj dražbi, ne bi mogao kupiti drugu nekretninu kojom bi sebi (i drugim ukućanima) osigurao stanovanje na drugom mjestu kao i da petoprotustranka živi u predmetnoj nekretnini od rođenja koja za njega prema ocjeni ovog suda predstavlja dom u smislu prakse Europskog suda za ljudska prava, ovaj sud nalazi da bi u slučaju razvrgnuća civilnom diobom petoprotustranci bilo povrijeđeno pravo na dom.

39. Cijeneći iskaze trećeprotustranke i šestoprotustranke sud je utvrdio da u odnosu na trećeprotustranku i šestoprotustranku predmetna nekretnina ne predstavlja dom u smislu odredbi Konvencije jer stanuju u drugim nekretninama, a petoprotustranci dozvoljavaju da koristi i njihov suvlasnički dio nekretnine, međutim, imajući u vidu da protustranke predstavljaju jedinstvene i nužne suparničare u ovom postupku zbog čega se odluka o razvrgnuću može donijeti samo u odnosu na obje protustranke na jednaki način, to je sud unatoč tome što trećeprotustranci i šestoprotustranci nije povrijeđeno pravo na dom, odbio prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina civilnom diobom kao neosnovan.

40. S obzirom na sve prethodno ispitane okolnosti koje postoje na strani svih stranaka ovaj prvostupanjski sud je stava da od dva suprotstavljena pojedinačna prava iste (najviše) razine daje prednost konvencijskom pravu na dom odnosno pravu petoprotustranke na dom jer je utvrđeno da miješanje nije razmjerno potrebi predlagateljice u odnosu na potrebe petoprotustranke kao i da se isti cilj mogao postići blažom mjerom od one koja u konačnici uključuje iseljenje petoprotustranke iz njegovog doma i doma njegovih ukućana radi čega je odlučeno kao u točki IV. izreke ove odluke.

41. Predlagateljica je potraživala naknadu troškova postupka, dok protustranke nisu postavile određeni zahtjev za naknadu troška.

42. U ovom izvanparničnom postupku, obzirom kada je postupak započeo, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ZPP-a sukladno pravnom pravilu paragrafa 21. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku (ZSIP) koji se primjenjuje temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" broj 73/91.).

43. Dakle, osnovno je pravilo izvanparničnog postupka da svaki sudionik snosi svoje troškove kao što su sudske pristojbe, trošak očevida i dr., a o zajedničkim materijalnim troškovima razvrgnuća (trošak vještačenja) odlučuje sud razmjerno suvlasničkim dijelovima (čl. 54. ZV).

44. Zahtjev predlagateljice za naknadu troška je neosnovan sukladno načelu uspjeha u smislu odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP.

45. Međutim, obzirom su protustranke očitovanje na prijedlog predlagateljice, izuzev šestoprotustranke, te petoprotustranka prigovor prava na dom podnijele nakon što je izveden dokaz vještačenjem po vještakinji građevinske struke, a nisu navele opravdan razlog zbog kojeg isto nisu mogle mogao učiniti prije nastanka troška za izvođenje navedenog dokaza, uslijed čega su (nepotrebno) nastali troškovi izvođenja dokaza to razlozi pravičnosti nalažu da taj trošak koji je u cijelosti predujmila predlagateljica protustranke, razmjerno svom suvlasničkom dijelu, istoj regresno vrate.

45.1. Konkretno trošak dostave po sudskom dostavljaču (od 15.07.2022.) iznosio je 17,59Eur, trošak izvedenog dokaza vještačenjem po ovlašteno j vještakinji građevinske struke je iznosio ukupno 500,00Eur te troška izlaska sudske komisije na uviđaj u iznosu 49,48Eur.

45.2. Stoga je svaka stranka, pozivom na načelo pravičnosti, obzirom na svoj suvlasnički dio dužna razmjerno navedenom suvlasničkom udjelu snositi (nužni) trošak postupka u iznosu ukupno 549,48€, odnosno protustranke su dužne predlagateljici naknaditi (regresirati) trošak koji je ona predujmila (za njih) i to u iznosu 283,54Eur.

45.3. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki V. i VI. izreke.

Velika Gorica, 7. kolovoz 2026.

Sutkinja

Marina Caren Smolčić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Dostaviti:

1. Predlagateljici, po pun.

2. Prvoprotustranci-petoprotustranci – po punomoćnici za primanje pismena trećeprotustranci ĐŠ

3. Šestoprotustranci, po pun.