REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U RIJECI

Rijeka, Zadarska 1 i 3

R1-97/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Rijeci, po sutkinji Emi Brdovčak, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja [adresa], OIB: 21664967613, zastupana po upravitelju LIND – GRAD d.o.o. Zagreb, Ulica Božidara Adžije 19, OIB: 81530401884, zastupan po punomoćniku Ivanu Primorcu, odvjetniku u Rijeci, Prolaz Marije Krucifikse Kozulić 2/IV, protiv protivnika osiguranja KV – STAN d.o.o. Rijeka, Užarska 30, OIB: 38614296273, radi osiguranja privremenom mjerom, 7. kolovoza 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog za određivanje privremene mjere koji glasi:

„Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja prema protivniku osiguranja, a radi činidbe – predaje dokumentacije potrebne za zakonito i valjano upravljanje zgradom na adresi [adresa],

određuje se privremena mjera

I. Nalaže se protivniku osiguranja KV-STAN d. o. o., OIB: 38614296273 da predlagatelju osiguranja ZGRADA MAVRI 1E, MARČELJI, OIB: 21664967613, u roku od 3 (tri) dana od primitka ovog rješenja preda kopiju dokumentacije koja se odnosi na zgradu u [adresa] i to kopije:

- financijske kartice zgrade sa stanjem na dan dostave podataka,

- financijski izvještaj o poslovanju zgradom sa stanjem na dan dostave podataka,

- bilancu zgrade,

- kartice dužnika (analitički pregled potraživanja po suvlasnicima),

- popis predmeta – sudskih i/ili ovršnih postupaka koji se odnose na zgradu i suvlasnike,

- cjelokupne spise (predmete) sudskih i/ili ovršnih postupaka koji se odnose na zgradu i suvlasnike,

- ateste o ispravnosti zajedničkih uređaja koji podliježu zakonom propisanim ispitivanjima i atestiranju (npr. dizala, hidrantska mreža, panik rasvjeta, protupožarni aparati i dr.),

- policu osiguranja zgrade, ukoliko je sklopljena,

- te svu drugu tehničku, financijsku i drugu dokumentaciju koju je posjedovao, a koja se odnosi na zgradu.

II. U slučaju da protivnik osiguranja u predviđenom roku ne postupi po nalogu iz točke I. izreći će mu se novčana kazna u iznosu od 1.000,00 eura dnevno.

III. Ako protivnik osiguranja ni po izricanju novčane kazne iz točke II. ne postupi po nalogu iz točke I. sud će na prijedlog predlagatelja izreći daljnju novčanu kaznu.

IV. Žalba protiv ovog rješenja ne zadržava njegovu provedbu.

V. Ova privremena mjera traje do proteka roka od 30 dana od pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Rijeci pod poslovnim brojem P- 523/2026.

VI. Nalaže se protivniku osiguranja KV – STAN d.o.o. Rijeka, Užarska 30, OIB: 38614296273, naknaditi predlagatelju osiguranja [adresa], OIB: 21664967613, troškove ovog postupka osiguranja s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentne stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.“

Obrazloženje

1. Predlagatelj je zajedno s tužbom podnesenom ovom sudu 6. srpnja 2026. podnio i prijedlog za određivanje privremene mjere. U tužbi (prijedlogu) je naveo kako je društvo LIND-GRAD d.o.o. dana 8. svibnja 2026. preuzelo ulogu upravitelja zgrade tužitelja na adresi [adresa] koja je izgrađena na nekretnini koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka označena kao k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Odluku o promjeni upravitelja zgrade potpisala je većina suvlasnika sukladno suvlasničkim omjerima i to u postotku od 50,4 %. Društvo LIND-GRAD d.o.o. je o navedenoj promjeni obavijestilo protivnika osiguranja kao prethodno izabranog upravitelja zgrade te ga pozvao da mu sukladno odredbama članka 54. stavka 3. i 4. Zakona o upravljanju i održavanju zgrada stavi na raspolaganje novčana sredstva na novootvoreni račun stambene zgrade te da mu dostavi bilance, kartice dužnika i dokumentaciju kao i policu osiguranja. Međutim, protivnik osiguranja je upravitelja predlagatelja dana 11. svibnja 2026. godine izvijestio da neće postupiti po odluci suvlasnika te da neće dostaviti traženu dokumentaciju i uputio je predlagatelja da za predaju dokumentacije inicira sudski spor. Predlagatelj se pozvao na relevantne odredbe Zakona o upravljanju i održavanju zgrada i Zakona o obveznim odnosima te je predložio da sud prihvati tužbeni zahtjev kojim će naložiti protivniku osiguranja na račun zajedničke pričuve isplatiti sredstva zajedničke pričuve kao i da mu naloži dostaviti predlagatelju osiguranja dokumentaciju navedenu i u izreci ovog rješenja. Zajedno s tužbom predlagatelj je podnio i prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine pozivajući se na odredbu čl. 346. i čl. 344. st. 2. Ovršnog zakona. U odnosu na vjerojatnost postojanja tražbine naveo je kako je odredbom članka 54. stavka 4. Zakona o upravljanju i održavanju zgrada propisana obveza prijašnjeg upravitelja zgrade da novom upravitelju zgrade preda dokumentaciju vezanu uz predmete naplate zajedničke pričuve te svu tehničku, financijsku i drugu dokumentaciju koju je posjedovao, a koja se odnosi na zgradu, također u roku od 30 dana od dana kada je novi upravitelj preuzeo upravljanje zgradom. Predmetna dokumentacija je neophodno upravitelju predlagatelja osiguranja za upravljanje zgradom, dok se tražbina upravitelja predlagatelja sastoji u zahtjevu da protivnik osiguranja, kao prethodni upravitelj zgrade, preda upravitelju, kao punomoćniku predlagatelja, svu dokumentaciju vezanu uz upravljanje predmetnom zgradom, sukladno članku 54. stavku 4. Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, a osobito onu navedenu u izreci rješenja. Iz navedenog proizlazi vjerojatnost postojanja predlagateljeve tražbine čime je ispunjena prva pretpostavka za određivanje osiguranja privremenom mjerom. Predlagatelj je naveo i da postoji konkretna i neposredna opasnost da bi bez određ ivanja privremene mjere protivnik osiguranja, spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine predlagatelja te bi postojala opasnost nastanka nenadoknadive štete jer protivnik nije u propisanom roku predao dokumentaciju koja se odnosi na upravljanje predmetnom zgradom, niti je to učinio naknadno, čime je već pokazao nesuradnju i nepoštivanje zakonskih obveza. Kako se predmetna dokumentacija nalazi isključivo u posjedu protivnika, postoji realna opasnost da bi isti mogao sakriti ili učiniti nedostupnom dokumentaciju ili otuđiti ili uništiti pojedine isprave, odnosno na drugi način onemogućiti predlagatelju preuzimanje cjelokupne dokumentacije nužne za uredno upravljanje zgradom.

2. Dodatno, riječ je o dokumentaciji koja je od ključne važnosti za kontinuirano i odgovorno upravljanje zgradom, osobito u pogledu financijskog poslovanja, naplate zajedničke pričuve, vođenja sudskih i ovršnih postupaka te ispunjavanja zakonskih obveza vezanih uz sigurnost i ispravnost zajedničkih uređaja. Svako daljnje odgađanje predaje dokumentacije dovodi predlagatelja u situaciju pravne i faktične nesigurnosti te može prouzročiti štetne posljedice kako za predlagatelja, tako i za njegova upravitelja, uključujući rizik propuštanja rokova u sudskim i ovršnim postupcima, netočnog vođenja financija te nemogućnosti ispunjavanja zakonskih obveza. Zato je očito kako postoji stvarna i konkretna opasnost da bi bez određivanja privremene mjere ostvarenje tražbine predlagatelja bilo onemogućeno ili znatno otežano. Neovisno o navedenom, predlagatelj smatra da nije ni dužan dokazati opasnost iz članka 346. Ovršnog zakona jer predloženom privremenom mjerom protivnik osiguranja ne bi trpio nikakvu štetu, jer mu predmetna dokumentacija nije ni potrebna budući da više nije ovlašten zastupati zgradu i njene suvlasnike. Privremena mjera koja bi ostvarila svrhu osiguranja tražbine predlagatelja je nalog protivniku osiguranja da predlagatelju preda kopiju predmetne dokumentacije, a sve kako bi njegov upravitelj valjano i u skladu sa zakonom mogao voditi poslove povjerene mu ugovorom o upravljanju zgrade. Predlagatelj je napomenuo da predmetna privremena mjera konzumira tužben i zahtjev, ali samo privremeno te bi u slučaju ukidanja predmetne privremene mjere i odbijanja tužbenog zahtjeva predlagatelj bio dužan vratiti protivniku osiguranja dostavljenu mu kopiju predmetne dokumentacije. U tom smislu pozvao se na relevantnu sudsku praksu te je predložio određivanje predložene mjere osiguranja.

3. Rješenjem ovog suda poslovni broj P-523/2026-2 od 13. srpnja 2026. razdvojeno je raspravljanje po prijedlogu za osiguranje te se taj postupak sada vodi pod poslovnim brojem R1-97/2026.

4. Sud je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu.

5. Prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine privremenom mjerom nije osnovan.

6. Predlagatelj je podnio prijedlog radi određivanja privremene mjere pozivajući se na odredbu čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22; dalje: OZ). Navedenom odredbom propisano je da se privremena mjera može odrediti radi osiguranja nenovčane tražbine ako predlagatelj učini vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine i ako učini vjerojatnim da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari (točka 1.) ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (točka 2.). Prema navodima predlagatelja, postoji stvarna opasnost da bi bez određene mjere ostvarenje predlagateljeve tražbine bilo onemogućeno ili znatno otežano jer je dokumentacija koja se odnosi na zgradu nužna predlagatelju za upravljanje zgradom, a nalazi se u protivnikovom posjedu te postoji opasnost da bi on mogao tu dokumentaciju sakriti (učiniti nedostupnom), otuđiti ili uništiti pojedine isprave ili na drugi način onemogućiti predlagatelju preuzimanje cjelokupne dokumentacije. U odnosu na vjerojatnost postojanja tražbine predlagatelj se pozivao na isprave koje je dostavio uz tužbu (prijedlog) ističući kako iz tih isprava (nesporno) proizlazi da je on novi upravitelj zgrade.

7. Iz dostavljenih isprava ovaj sud za sada nije stekao uvjerenje o vjerojatnosti predlagateljeve tražbine na predaju dokumentacije za koju tvrdi da mu je protivnik dužan predati sukladno odredbi čl. 54. st. 4. Zakona o upravljanju i održavanju zgrada („Narodne novine“ broj 152/24). Naime, imenovanje zajedničkog upravitelja zgrade spada u poslove redovite uprave sukladno odredbi čl. 86. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje: ZVIDSP) o čemu odlučuju suvlasnici većinom glasova, sukladno suvlasničkim dijelovima (čl. 40. ZVIDSP -a). Isprave u spisu za sada ostavljaju dvojbu o tome postoji li odluka većine suvlasnika o promjeni zajedničkog upravitelja zgrade. U tom smislu ističe se da je predlagatelj osiguranja uz prijedlog dostavio suglasnost suvlasnika s odlukom o raskidu Ugovora o upravljanju zgradom s ovdje protivnikom osiguranja i o povjeravanju upravljanja zgradom ovdje predlagatelju (stranica 13 spisa), suglasnost suvlasnika zgrade kojima potvrđuju i da Međuvlasnički ugovor predstavlja njihovu stvarnu volju (stranica 29 spisa), kao i specijalnu punomoć kojom je ZI (suvlasnica u 142,95 m2 suvlasničkog dijela zgrade prema podacima iz navedenih suglasnosti) opunomoćila svoju majku NI (predstavnicu suvlasnika) da u njeno ime obavlja poslove vezane uz zastupanje pred upraviteljem zgrade (stranica 16 i 17 spisa). Usporedbom suglasnosti suvlasnika na stranici 13 i 29 spisa ovaj sud je utvrdio postojanje nesklada u potpisima suvlasnice ŽI (suvlasnice u 60,54 m2 suvlasničkog dijela) na predmetnim suglasnostima, dok je takav nesklad (neistovjetnost potpisa) utvrdio i usporedbom potpisa HI na suglasnosti na stranici 13 spisa (koja je suglasnost potpisala umjesto svoje kćeri, ZI) i na punomoći na stranicama 16 i 17 spisa. S obzirom na različitost navedenih potpisa na predmetnim suglasnostima i punomoći, stvorena je sumnja u valjanost (vjerodostojnost) predmetnih potpisa što izravno utječe na vjerojatnost postojanja tražbine predlagatelja osiguranja, a s obzirom na to da se upravitelja zgrade bira većinom glasova suvlasnika sukladno suvlasničkim dijelovima. Valjanost jednog potpisa suvlasnika u konkretnom slučaju bi bila od utjecaja na valjan izbor novog upravitelja zgrade jer je odluka o njegovom izboru za upravitelja zgrade prema predmetnim (spornim) suglasnostima donesena većinom koja čini 50,42% suvlasničkih dijelova zgrade (320,94 od 636,45) pa bi uslijed nevaljanosti (izostanka) jednog potpisa i ugovor o upravljanju zgradom sklopljen s novim upraviteljem bio bez učinka. Ovdje se dodaje i da zbroj suvlasničkih dijelova na navedenim suglasnostima (636,45) ne odgovara stvarnom (matematičkom) zbroju suvlasničkih dijelova kako su navedeni u predmetnim suglasnostima, a koji zbroj iznosi 635,45 m2 (prema suvlasničkim dijelovima kako su označeni u navedenim ispravama). Navedeno također izaziva sumnju u valjanost predmetnih suglasnosti, a posljedično i u postojanje predlagateljeve tražbine.

8. S obzirom na navedeno, prema shvaćanju ovog suda predlagatelj osiguranja za sada nije učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine zbog sumnje u valjanost isprava koje je dostavio uz prijedlog. Već zato je izostao jedan od uvjeta koji moraju biti ispunjeni za određivanje privremene mjere iz čl. 346. st. 1. OZ -a. Dodatno se napominje, a u odnosu na opasnost da će predlagatelj biti onemogućen u ostvarenju svoje tražbine kasnije (jer će protivnik eventualno otuđiti dokumentaciju koju od njega potražuje predlagatelj) da predlagatelj ničim nije dokazao ove svoje navode slijedom čega je izostala i druga pretpostavka za određivanje ove mjere osigu ranja. Pored navedenog, ističe se i da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim nastanak nenadoknadive štete uslijed nedostavljanja dokumentacije te da u tom smislu protivnik osiguranja poduzima određene radnje koje idu na štetu zgrade kojom upravlja i koja bi šteta eventualno bila nenadoknadiva.

9. Slijedom navedenog, a kako nisu ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Rijeci 7. kolovoza 2026.

Sutkinja:

Ema Brdovčak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku 8 dana od primitka rješenja. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.