REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Gž Zk-58/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, po sucu toga suda Branimiru Miljeviću, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja Područnog ureda za Katastar Šibenik, radi prijedloga za provedbu prijavnog lista geodetskog elaborata od 12. ožujka 2025., klasa: 932-06/2023- 02/3458, ur. br: 541-26-2/2-25-16, odlučujući o žalbi Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku. protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj: Z-6042/2025., od 20. svibnja 2025., dana 6. kolovoza 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba protustranke Republike Hrvatske, ukida se rješenje Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj: Z-6042/2025., od 20. svibnja 2025., te se predmet vraća na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj: Z-6042/2025., od 20. svibnja 2025., riješeno je

I. Odbija se prigovor protustranke Republike Hrvatske, kao neosnovan, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku, Posebni zemljišnoknjižni odjel u Tisnom, poslovni broj: Z-4559/2025 od 12. ožujka 2025.

II. Nalaže se upis zabilježbe odbijenog prigovora u zk. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina].

2. Protiv ovog rješenja žalbu je uložila protustranka Republika Hrvatska zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži, te uspostavi zemljišnoknjižno stanje u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] kakvo je bilo prije donošenja rješenja Općinskog suda u Šibeniku, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Tisnom pod poslovnim brojem Z-4559/2025 od 12. ožujka 2025.

2.1. U sadržaju žalbe navodi se da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da u konkretnom slučaju zemljišnoknjižni sud nije ovlašten preispitivati točnost prijavnog lista, odnosno točnost i valjanost pravomoćnog rješenja jer da se radi o javnoj ispravi i o situaciji kad zemljišnoknjižni upis određuje drugo nadležno tijelo, a ne zemljišnoknjižni sud, slijedom čega da se zemljišnoknjižni sud isključivo ograničava na ispitivanje je li upis odredilo za to nadležno tijelo te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, a glede ostalih pretpostavki da odlučuje onaj sud ili drugo tijelo koje upis dopušta. Žaliteljica ističe da ured za katastar nije tijelo koje je nadležno za da svojim rješenjem naloži upis promjena u vlastovnici, jer su promjene utjecale na knjižna prava, a predlagatelj nije priložio ispravu prikladnu za uknjižbu jer se radi o brisanju upisa pomorskog dobra radi upisa Općine Tisno - javno dobro u općoj uporabi.

2.2. Posebno se naglašava da je odredbom čl. 43. st. 1. Zakona o cestama („Narodne novine", broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 4/23, 133/23), propisano da kada je radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste potrebno promijeniti granice pomorskog dobra, Vlada donosi odluku da se sukladno lokacijskoj dozvoli za javnu cestu promijene granice pomorskog dobra na način da se određena nekretnina ili njezin dio izuzme iz područja pomorskog dobra, dok je stavkom 2. cit. čl. propisano je da nekretnine izuzete iz područja pomorskog dobra radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste postaju neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske. Kako je kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], prije diobe bila po kulturi uknjižena kao obala, dakle pomorsko dobro i kao takva „res extra commercio“, , ne postoji osnova za primjenu čl. 133. Zakona o cestama budući da navedena odredba propisuje isključivo da će se provesti uknjižba nerazvrstane ceste neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje u smislu članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22; dalje u tekstu: ZPP), u svezi sa člankom 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" 63/19, 128/22; dalje ZZK), ovaj drugostupanjski sud nije našao povrede zakona na koje pazi po službenoj dužnosti, ali smatra da činjenično stanje nije pravilno utvrđeno, pa ni materijalno pravo nije moglo biti pravilno primijenjeno.

6. Predmet ovog zemljišnoknjižnog postupka je provedba u zemljišnoj knjizi prijavnog lista geodetskog elaborata DGU, PUK Šibenik, od 27. veljače 2025., klasa: 932- 06/2023-02/3458, ur.br: 541-26-02/2-25-16. Citirani geodetski elaborat je zemljišnoknjižnom odjelu na provedbu dostavio je nadležni katastar dana 12. ožujka 2025. zajedno s Očitovanjem nositelja prava na nerazvrstanoj cesti Općine Tisno, Odlukom od 25. veljače 2025., klasa: 024-02/25-01/22 ur. br: 2182-5-01-25-1 Općinskog vijeća Općine Tisno, skicom izmjere od studenog 2023., i kopijom katastarskog plana od studenog 2023.

7. Prvostupanjski sud u obrazloženju svog rješenja kojim je odbio prigovor protustranke između ostalog je naveo da zemljišnoknjižni sud nije ovlašten preispitivati točnost prijavnog lista, odnosno točnost i valjanost pravomoćnog upravnog rješenja jer se radi o javnoj ispravi i o situaciji kad zemljišnoknjižni upis određuje drugo nadležno tijelo, a ne zemljišnoknjižni sud. Zaključno je naveo da je sud bio dužan provesti navedenu promjenu evidentiranje nerazvrstane ceste u zemljišnoj knjizi, ako su za to ispunjeni i ostali uvjeti propisani odredbama ZZK, a za to mu nije bila potrebna suglasnost ili očitovanje nositelja stvarnih prava ili odluka o izuzimanju iz pomorskog dobra na nekretninama na kojima treba provesti upis.

7.1. Takav zaključak prvostupanjskog suda po mišljenju drugostupanjskog suda nije ispravan.

8. Osnovno sporno pitanje u ovom slučaju je: “Može li zemljišnoknjižni sud dopustiti cijepanje nekretnine koja predstavlja pomorsko dobro i pripajanje dijela površine te nekretnine nekretnini koja predstavlja nerazvrstanu cestu radi upisa javnog dobra u općoj upotrebi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave bez odluke nadležnog tijela (Vlade Republike Hrvatske) o isključenju dijela nekretnine iz statusa pomorskog dobra, a sve na temelju odredbe čl. 117. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj 63/19, dalje: ZZK) i čl. 131. i 132. Zakona o cestama (Narodne novine, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19, dalje: ZC)?”.

9. Drugostupanjski sud smatra, kao i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci poslovni broj: Rev-540/2025-2, od 29. listopada 2025., da Zemljišnoknjižni sud ne može dopustiti cijepanje nekretnine koja predstavlja pomorsko dobro i pripajanje dijela površine te nekretnine nekretnini koja predstavlja nerazvrstanu cestu radi upisa javnog dobra u općoj upotrebi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave bez pribavljene odluke nadležnog tijela Republike Hrvatske (Vlade Republike Hrvatske) o isključenju dijela nekretnine iz statusa pomorskog dobra, na temelju odredbi čl. 117. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19) i čl. 131. i 132. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19).

10. Naime, Ustav Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj: 56/90., 135/97., 8/98.

- službeni pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. - službeni pročišćeni tekst, 28/01., 41/01.

- službeni pročišćeni tekst, 76/10., 55/01. - službeni pročišćeni tekst, 5/14., 85/10. - službeni pročišćeni tekst - dalje: Ustav) u odredbama čl. 52. određuje da su more, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobito kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu, a zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti. Stoga budući pomorsko dobro ne može biti u vlasničkom režimu, za bilo kakvu promjenu pa i prelazak u vlasnički režim jedinice lokalne samouprave, potrebna je prethodna odluka nadležnog tijela Republike Hrvatske o eventualnom izuzimanju pojedine nekretnine ili njenog dijela iz pojasa pomorskog dobra.

10.1. Odredbom čl. 43. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 4/23, 133/23 i 156/25) propisano je da:

(1) Kada je radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste potrebno promijeniti granice pomorskog dobra, Vlada donosi odluku da se sukladno lokacijskoj dozvoli za javnu cestu promijene granice pomorskog dobra na način da se određena nekretnina ili njezin dio izuzme iz područja pomorskog dobra.

(2) Nekretnine izuzete iz područja pomorskog dobra radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste postaju neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske.

(3) Postupak promjene granica pomorskog dobra iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena je pokrenuti osoba koja je na temelju članka 36. ovoga Zakona ovlaštena podnijeti prijedlog za izvlaštenje radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste.

(4) Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži odredbu o brisanju u zemljišnim knjigama općeg dobra i o upisu neotuđivog vlasništva Republike Hrvatske.

(5) Osoba ovlaštena pokrenuti postupak promjene granice pomorskog dobra dostavlja odluku iz stavka 1. ovoga članka zajedno s parcelacijskim elaboratom nadležnom općinskom državnom odvjetništvu radi provedbe odluke u zemljišnim knjigama.

6) Nekretnine koje su radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste, sukladno odredbama ovoga članka, izuzete iz područja pomorskog dobra, preuzima na upravljanje pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar.

(7) Na nekretninama koje su radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste, sukladno odredbama ovoga članka, izuzete iz područja pomorskog dobra primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.

(8) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na izuzimanje nekretnina iz lučkog područja radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste.

10.2. Kako se odredba čl. 43. Zakona o cestama analogno odnosi i za upis nerazvrstane ceste proizlazi da promjena u vlasničkom režimu nije moguća bez prethodnog prelaska iz režima općeg dobra u režim neotuđivog vlasništva. To stoga što je i prema odredbi čl. 133. st. 1. ZC propisano da se nerazvrstane ceste iz čl. 131. st. 1. i čl. 132. st. 1. ZC evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osoba.

11. Kako u postupku nije utvrđivano da li je u konkretnom slučaju za cijepanje predmetne nekretnine koja predstavlja pomorsko dobro pribavljena odluka Vlade Republike Hrvatske o isključenju dijela nekretnine iz statusa pomorskog dobra, ukinuto je prvostupanjsko rješenje, kako bi se u ponovljenom postupku utvrdila ta odlučna činjenica.

12. Zbog svega iznesenog riješeno je kao u izreci ovoga rješenja.

U Požegi 6. kolovoza 2026.

S u d a c

Branimir Miljević