Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Broj: Gž-166/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, i to Krešimira Biljan kao predsjednika vijeća, Vesne Vrkić Perak kao suca izvjestitelja i Ane Bosančić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Jadranka Gačić, odvjetnik iz Novske, protiv I. tuženika ĆA iz [adresa], II. tuženika JA iz [adresa], III. tužene RA iz [adresa], IV. tuženika PA iz [adresa] i V. tuženika GA iz [adresa], koje zastupa privremeni zastupnik Marko Galović, odvjetnik iz Kutine, radi utvrđenja prava vlasništva, a odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Kutini, Stalna služba u Novskoj broj: P-572/2024-22 od 28. siječnja 2026., na sjednici vijeća od 6. kolovoza 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Žalba tuženika uvažava se kao osnovana, pa se presuda Općinskog suda u Kutini, Stalna služba u Novskoj broj: P-572/2024-22 od 28. siječnja 2026. ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom presuđeno je:

"I Utvrđuje se da je tužitelj ŠA vlasnik 9/16 dijela kč. [katastarska čestica] [adresa] oranica površine 1643 m2 iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što su 1.tuženi MA, 2.tuženi JA, 3.tužena RA, 4.tuženi ČA i 5.tuženik KA dužni priznati i trpjeti da se tužitelj ŠA, temeljem ove presude, upiše kao vlasnik na njihovim suvlasničkim dijelovima.

II Svaka stranka snosi svoje troškove.

III Privremenom zastupniku Marku Galoviću, odvjetniku iz Kutine, priznaje se naknada u iznosu od 1.400,00 eura.

IV Nalaže se računovodstvu ovog suda da privremenom zastupniku isplati iznos od 570,52 eura iz položenog predujma.

V Nalaže se tužitelju SA da privremenom zastupniku isplati iznos od 829,48 eura u roku od 15 dana.“

2. Tuženici su po privremenom zastupniku u zakonskom roku podnijeli žalbu protiv navedene presude zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08. , 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25. - nastavno: ZPP).

Predlažu drugostupanjskom sudu uvažiti žalbu kao osnovanu, te preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, ili podredno ukinuti pobijanu presudu i premet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traže trošak žalbe.

3. Odgovor na žalbu nije izjavljen.

4. Žalba tuženika je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da sud utvrdi da je tužitelj dosjelošću stekao pravo vlasništva na nekretninama u vlasništvu tuženika.

6. U postupku pred prvostupanjskim sudom u bitnom je utvrđeno:

- da iz zk. izvatka za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da su kao suvlasnici sporne nekretnine upisani tuženik MA s 2/16 dijela, JA s 2/16 dijela, ČA s 2/16 dijela i KA s 1/16 dijela, RA s 2/16 dijela i tužitelj SA sa 7/16 dijela;

- da je tijekom očevida i vještačenjem po vještaku geodetske struke Zlatku Glocu utvrđeno da je tužitelj kao predmet tužbe pokazao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju je vještak identificirao te je utvrđeno da se radi o održavanoj i djelomično izgrađenoj nekretnini;

- da je tužitelj, saslušan kao parnična stranka, u svojoj izjavi naveo da je u kuću na adresi [adresa], uselio s obitelji 1995., da je sporno zemljište susjedno katastarskoj čestici na kojoj je izgrađena kuća, da je to zemljište bilo zapušteno sa ostacima nekad postojeće kuće, da je nakon useljenja počeo uređivati i to susjedno zemljište, da je uklonio sav građevinski materijal, da je sagradio gospodarski objekt i da od te 1995. posjeduje predmetno zemljište bez ometanja od strane drugih osoba, a što da su glede godina neometanog posjedovanja predmetne nekretnine potvrdili i svjedoci NA, IA, AA, ŽA i FA;

- da je tužitelj u međuvremenu postao i suvlasnik predmetne nekretnine.

7. Na osnovu utvrđenog prvostupanjski sud zaključuje da kako je tužitelj dugi niz godina održavao predmetnu nekretninu i u međuvremenu postao i suvlasnik iste posjed tužitelja je pošten i zakonit, te da su na strani tužitelja ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na suvlasničkim dijelovima tuženika, pa je pozivajući se na odredbe članka 159. stavak 1. i 3., članka 18. stavak 3. i članka 38. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. - nastavno: ZVDSP) usvojio tužbeni zahtjev u cijelosti.

8. Tuženici osporavaju prvostupanjsku presudu te navode u žalbi da je donoseći istu sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a. Ističu da posjed tužitelja nije niti zakonit niti pošten, a što da proizlazi iz tužbe, kao i iz iskaza tužitelja. Ističu kako tužitelj nije bio pošteni posjednik predmetne nekretnine niti u samom početku posjedovanja, a niti kasnije . Napominju da je tužitelj suvlasničke dijelove te nekretnine stjecao sukcesivno tek unazad dvije do tri godine, te da nisu ispunjeni uvjeti kako bi tužitelj na predmetnoj nekretnini stekao pravo vlasništva dosjelošću.

9. U postupku po žalbi, kao i u postupku pred prvostupanjskim sudom sporno je jesu li ispunjeni uvjeti da bi tužitelj stekao pravo vlasništva na predmetnim nekretninama dosjelošću. Odnosno, u prvom redu sporno je je li posjed tužitelja predmetne nekretnine bio pošten.

10. Ispitujući pobijanu presudu ovaj sud nalazi da je donoseći istu sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju tuženi ukazuju u žalbi, jer sud zbog pogrešno pravnog stava nije naveo razloge o odlučnim činjenicama u odnosu na osnovanost tužbenog zahtjeva, posebno u odnosu na prigovor tuženika da posjed tužitelja nije bio pošten u smislu odredbe članka 18. stavak 3. i članka 159. stavak 1. ZVDSP-a.

11. Prema odredbi članka 18. stavak 3. ZVDSP-a posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

Odredbom članka 159. stavak 1. ZVDSP-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnik te stvari, s time da prema stavku 2. istog članka samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a prema stavku 3. istog članka propisano je da samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten, stječe nekretninu dosjelošću protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

12. Dakle, sama činjenica posjeda tužitelja na prijeporu od devedesetih godina prošlog stoljeća do danas nije dovoljna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću s obzirom da je osnovna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, bilo da se radi o redovitoj ili izvaranoj, prema odredbama ZVDSP-a pošten posjed, a nepošten posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko njegov posjed trajao.

12.1. Da bi se tužitelj u konkretnom slučaju mogao smatrati poštenim posjednikom morao je znati od samog stupanja u posjed, te tijekom trajanja posjeda da li mu pripada pravo na posjed sporne nekretnine , a o čemu prvostupanjski sud ne daje obrazloženje, odnosno ne obrazlaže razloge iz članka 18. stavak 3. ZVDSP-a zbog kojih bi se posjed tužitelja smatrao poštenim posjedom .

13. Nadalje, kako pravilno u žalbi navode tuženici prvostupanjski sud nije u cijelosti i na pravilan način cijenio iskaz tužitelja, kao i navode iz tužbe, odnosno izostavio je dijelove istih koji su nužni radi utvrđivanja kakvoće posjeda tužitelja, u prvom redu poštenja posjeda. Osim toga, nisu prihvatljivi razlozi zbog kojih je prvostupanjski sud odbio dokazni prijedlog za uvidom u zemljišnoknjižne spis istoga suda (broj: Z-4727/2024., Z-848/2023., Z-4730/2022. i Z-2477/2022.), a izvođenje kojih dokaza su tuženi predložili kako bi se utvrdilo prije koliko vremena je tužitelj postao suvlasnik predmetne nekretnine.

14. Slijedom navedenog ovaj sud žalbu tuženika smatra osnovanom zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pa i pogrešne primjene materijalnog prava, te je primjenom odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a ukinuo pobijanu presudu i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

15. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari ukinuta je i odluka o troškovima postupka o čemu će prvostupanjski sud ponovno odlučiti u novoj odluci, uključujući i odluku o žalbenom postupku (članak 164. stavak 4. u vezi s člankom 166. stavak 3. ZPP-a).

16. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka uzevši u obzir okolnosti na koje mu je ukazano ovim rješenjem, te će raspraviti, a zatim jasno obrazložiti okolnosti u prvom redu kakvoće posjeda tužitelja cijeneći na pravilan način tužiteljeve navode iz tužbe, kao i njegov iskaz dan na ročištu 14. studenog 2025., te će ukoliko bude smatrao potrebnim radi utvrđivanja duljine trajanja posjeda tužitelja na spornim nekretninama provesti dokazni prijedlog tuženika te izvršiti uvid u zemljišnoknjižne spise toga suda kako bi se utvrdilo od kada je tužitelj suvlasnik predmetne nekretnine.

Vukovar, 6. kolovoza 2026.

Predsjednik vijeća

Krešimir Biljan