REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Psp-86/2023-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Nataliji Horvatić, u pravnoj stvari tužitelja DR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] Hall In Tirol, zastupan po punomoćniku Mato Stjepanović odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Emini Rizdak odvjetnici u Odvjetničkom društvu Hraste i partneri iz Zagreba, zbog smetanja posjeda, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 16. srpnja 2026., u prisutnosti punomoćnika stranaka, a po objavi presude dana 4. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja, a koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tužitelj DR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] bio u posljednjem mirnom posjedu z. k. č. broj [katastarska čestica] [adresa]. površine 287 m2., (DVORIŠTE površine 196 m2, KUĆA, [adresa] površine 91 m2) ukupne površine 287 m2 upisana u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II. Utvrđuje se da je tuženica neutvrđenog dana izvršila smetanje posjeda tužitelja na način da je sama ili po trećim osobama izmijenila sve brave na kući, te je tuženica na taj način onemogućila tužitelja u korištenju kuće pa je na taj izvršeno smetanje posjeda tužitelja u predmetnoj kući.

Nalaže se tuženici uspostava posjedovnog stanja koje je bilo prije izvršenog smetanja i to na način da sama ili po trećoj osobi preda tužitelju ključeve od nekretnine zk.č. broj 2218/26 [adresa]. površine 287 m2., (DVORIŠTE površine 196 m2, KUĆA, [adresa] površine 91 m2) ukupne površine 287 m2 upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , te se nalaže tuženici da se suzdrži od svakog daljnjeg smetanja posjeda tužitelja u predmetnoj kući.

III. Nalaže se tuženici da tužitelju nadoknadi trošak ovog postupka u visini od 621,97 Euro, i to sa zakonskom zateznom kamatom po stopi propisanoj čl.29 st. 2 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 78/15, 29/18 126/21, 114/22) uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, od dana donošenja prvostupanjskog rješenja pa do isplate, a sve u roku od 8 dana."

II. Nalaže se tužitelju DR, OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 (petnaest) dana tuženici ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 eura (tisuću eura), sa zateznim kamatama tekućim od 4. kolovoza 2026. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je isti izvanknjižni vlasnik zkč. br. [katastarska čestica] ([adresa]. površine 287 m2, dvorište površine 196 m2, kuća, [adresa] površine 91 m2) ukupne površine 287 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koju je izgradio s svojom bivšom suprugom. U tijeku je parnični postupak radi utvrđenja bračne stečevine. Tužitelj se nalazio u mirnom posjedu predmetne nekretnine, te je imao ključeve iste te je u nekretnini boravio kada bi dolazio u Republiku Hrvatsku.

Tužitelj se nalazi na privremenom radu u Austriji, ali je ključeve kuće imao čitavo vrijeme od dana rastave braka te je nesmetano koristio. Tužitelj je dana 01. kolovoza 2023. došao iz Austrije i pokušao ući u kuću, ali sve brave na kući bile su izmijenjene tako da nije mogao ući u posjed kuće. Tužitelje je za smetanje posjed saznao prvi puta 01. kolovoza 2023. godine, kada je došao iz Austrije.

Tuženica je izmijenila sve brave na kući ta je na taj način je izvršila smetanja tužitelja u mirnom posjedu. Tužitelj je navedeno postupanje tuženice prijavio Policijskoj postaji o čemu je sačinjena potvrda o uredovanju od navedenog dana. Potvrdu od policije zatražio je putem odvjetnika, ali istu još uvijek nije dobio. Tužitelj se obratio tuženici da mu preda nove ključeve od kuće, ali je to tuženica odbila. Tužitelj ističe da se mirnom posjedu predmetne nekretnine nalazi preko 30 godina, i da je predmetnu nekretninu koristio bez ikakvih problema sve do 01. kolovoza 2023., pa stoga predlaže usvojiti ovu tužbu, uz naknadu parničnih troškova.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbeni zahtjev u cijelosti, navodeći kako su navodi tužitelja neistiniti i paušalni te krajnje neosnovani. S tim u svezi, tuženica spori i da je tužitelj izvanknjižni vlasnik te nekretnine, koje je u najmanju ruku sporno s obzirom na ovosudni sudski postupak pod posl. br. POb-965/22, koji je u tijeku, a predmet tog postupka je utvrđenje prava (su)vlasništva predmetne nekretnine za korist tužitelja u ½ suvlasničkog dijela, po osnovi bračne stečevine.

Naime, tuženica je zajedničko dijete tužitelja i njegove bivše supruge i majke tuženice, sada pok. HR (ranije: DR, rođ. VR), koji su bili u braku od 17.10.1998. do razvoda temeljem Presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod posl. br. P Ob- 1274/15 od 05.10.2016. Tužitelj se neposredno prije sklapanja braka s majkom tuženice, doselio u predmetnu nekretninu koja je tada bila vlasništvo VR, oca pok. HR i MR, sestre pok. HR i majke tuženice. Temeljem Ugovora o darovanju od **.**.2015. pok. MR je darovala svoj suvlasnički dio predmetne nekretnine majci tuženice, a preostali suvlasnički dio te nekretnine majka tuženice je stekla nasljeđivanjem iza svog pok. oca pok. VR temeljem Rješenja o nasljeđivanju pod posl. br. O-8972/15 od 26.04.2016., ta uženica je stekla vlasništvo predmetne nekretnine nasljeđivanjem iza majke pok. HR, temeljem Rješenja o nasljeđivanju pod posl. br. O - 2452/19 od 14.05.2019.

Tuženica je od rođenja stanovala u predmetnoj nekretnini, a krajem 2018. se s obitelji preselila u Austriju. Nakon preseljenja i smrti majke tuženica je do današnjeg dana u samoposjedu predmetne nekretnine, jer povremeno dolazi u istu te jedina ima ključeve od nekretnine. Svi režijski troškovi koji terete predmetnu nekretninu glase na tuženicu, koja ih plaća. Preseljenjem tuženica nije napustila posjed predmetne nekretnine, već je jasno izrazila volju da zadrži isti, unatoč nespornoj činjenici da od kraja 2018. ne stanuje u predmetnoj nekretnini.

Tuženica je stoga u neposrednom, faktičnom, posljednjem i mirnom posjedu predmetne nekretnine koji uživa na način da jedina ima ključeve predmetne nekretnine u koju redovito dolazi s obitelji, te ima prijavljenu adresu prebivališta na toj nekretnini, dok se tužitelj odselio iz predmetne nekretnine još 2013. kada je otišao raditi u Austriju, a nedugo nakon toga prestala je faktična bračna zajednica roditelja , koja je formalno prestala razvodom 2016., kada se tužitelj ujedno i odjavio s adrese predmetne nekretnine. Nakon razvoda, majka tuženice sklopila je drugi brak s ĆR koji se doselio u predmetnu nekretninu.

Prema tome, tužitelj ne živi u predmetnoj nekretnini još od 2013. niti je u posljednjem mirnom posjedu iste preko trideset godina, suprotno navodima tužbe. Uostalom, nije ni životno, ni logično, a ni uvjerljivo da bi tužitelj nastavio dolaziti u predmetnu nekretninu nakon što se razveo od majke tuženice, te nakon što se njezin drugi muž doselio u predmetnu nekretninu.

Nakon smrti majke tuženice te po nasljeđivanju predmetne nekretnine, tuženica je u nekoliko navrata dozvolila tužitelju da koristi predmetnu nekretninu prilikom njegovih dolazaka iz Austrije u Hrvatsku, ali isključivo na način da mu je predala ključ po dolasku, koji joj je on vraćao nazad po odlasku. Tuženica nikada nije predala tuženiku ključ predmetne nekretnine na trajno korištenje, niti mu je dozvolila da zadrži ključ do sljedećeg dolaska. Isto tako, tuženica nikada nije tužitelju dozvolila da izradi kopiju predmetnih ključeva, niti je ikada bilo govora o korištenju predmetne nekretnine bez znanja i odobrenja tuženice, koji bi isključivao primopredaju ključeva prilikom povremenog korištenja nekretnine od strane tužitelja.

Prema tome, tužitelj nije imao mogućnost svakodobnog, bezuvjetnog izvršavanja posjeda, već se radilo o mogućnosti koja je bila uvjetovana i ovisila o dozvoli i radnji tuženice jer je tužitelj mogao izvršavati posjed predmetne nekretnine samo s dozvolom tuženice i radnjom predaje ključeva od strane tuženice. Suprotno navodima tužbe, tužitelj nije bio posljednji mirni posjednik predmetne nekretnine, niti je tužitelj ikada bio u samoposjedu iste nekretnine. Pri tome, njegov posjed nije imao obilježje razmjerne trajnosti jer se radilo o trenutačnom, privremenom korištenju predmetne nekretnine, a tužitelj nikada nije imao mogućnost isključenja tuženice od samovlasnog zahvaćanja u nekretninu, niti mu je nekretnina bila dostupna jer nije imao ključ kojim je samostalno, bez ičijeg pitanja ili odobrenja, otključavao i zaključavao predmetnu nekretninu te time izvršavao posjed.

Slijedom svega naprijed navedenog, tužitelj nije vršio nikakve posjedovne čini na predmetnoj nekretnini, pa se slijedom toga nije nalazio u posjedu te nekretnine i ne pripada mu pravo na posjedovnu zaštitu.

Tuženica ne spori da je promijenila bravu na ulaznim vratima u nekretninu, uslijed sumnje da joj netko neovlašteno ulazi u posjed i uznemirava je u posjedovanju predmetne nekretnine, no time nikako nije počinila smetanje posjeda, niti ta radnja ima obilježje samovlasnog čina smetanja jer je na taj čin bila ovlaštena kao posljednji mirni posjednik i vlasnik predmetne nekretnine, a tuženica je dana 04.04.2023. i 12.12.2023. prijavila nadležnoj PP Maksimir gore navedene činjenice, o čemu će naknadno dostaviti potvrdu koju je zatražila dana 01.02.2024. već je upravo tužitelj samovlasno smetao i uznemiravao posljednji mirni posjed tuženice. Stoga tuženik predlaže tužbeni zahtjev odbiti, uz naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom od presuđenja pa do isplate.

3. Prema odredbi čl. 441. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP-a) raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i čin nastalog smetanja, a kako to proizlazi i iz odredbe čl. 22. st. 2. ZVDSP-a i to bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda i poštenje posjednika.

4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u preslik zahtjeva za dostavu potvrde o uredovanju od 1. kolovoza 2023. (l. 4. spisa), potvrda o postupanju policijskih službenika PU Zagrebačke, IV. PP, klasa: NK-210-02/23-172/21566 od 11. kolovoza 2023. (l. 8. spisa), izvadak iz zemljišne knjige ovog suda za zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (l. 23.-27. spisa), uvjerenje o prebivalištu (l. 28. spisa), računi (l. 29.-31. spisa), poruka (l. 32. spisa), ispis elektronskih podataka iz e-predmeta (l. 33.-34. spisa) potvrda PU Zagrebačke, IV. PP, klasa: NK-214-02/23-20/10096 od 5. ožujka 2024. o postupanju policijskih službenika (l. 45.-50. spisa) te su saslušani svjedoci AR, RR, JR, IR, ŠR, PR i ER te tužitelj i tuženica kao stranke.

5. Savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza zasebno, kao i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, temeljem čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP), sud je utvrdio kako tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. U predmetu nije sporan čin tuženice (promjena brave na predmetnoj nekretnini).

7. Kao spornu činjenicu trebalo je utvrditi da li je tužitelj bio u posljednjem mirnom posjedu i da li čin tuženice, opisan u petitu, predstavlja smetanje posjeda, kao i da li tužitelj, iako se odselio iz navedene kuće, ima pravo na posjedovnu zaštitu odnosno da li su stranke bile u suposjedu.

8. Radi utvrđivanja spornih činjenica sud je saslušao tužitelja i tuženicu te svjedoke AR, RR, JR, IR, ŠR, PR i ER.

9. Na ročištu dana svjedok AR, suprug tuženice, zet tužitelja, iskazao je da je upoznao svoju suprugu 2017., i tada je živjela sama u toj kući, tada je njena majka živjela s drugim mužem u drugoj nekretnini u Zagrebu, a otac u Austriji. Sjeća se da je ŽR bila samostalna, imala je dva posla i sama je plaćala režije. 2017. su počeli živjeti zajedno u toj nekretnini, a nakon toga su njena majka i drugi suprug tražili renoviranje kuće od njih, ali obzirom si to nisu mogli priuštiti otišli su u Austriju. U kući su ostavili i namještaj koji smo kupili, otprilike u vrijednosti oko 5.000,00 eura. Nakon 3 mjeseca što su živjeli u [adresa] majke tuženice je preminula. U ostavini tuženica je dobila tu kuću i vozilo od majke. Nakon toga su do kuće dolazili otprilike svaka 3 mjeseca, a ŽR je sama dolazila češće jer je studirala u Zagrebu, otprilike jednom na mjesec, i tada bi prespavala u toj kući, pored toga moralo se kositi i plaćati režije. Kosio je on ili ŽR, a nakon što je došla korona, morao je moliti svog sina, ili kćer ili bratića, ili prijatelja (RR). Zadnjih dvije godine su renovirali kupaonu, stavili laminate u dva predsoblja, šah zatvorili i sl., te radove su nadzirali ŽR i on. Tužitelj je jednom pokosio travu, a kada je trebao kuću tražio je ključeve od ŽR.

Režije plaćaju on i supruga, jednom je i tužitelj platio režije kad je bespravno ušao u kuću, tužitelj je vračao ključeve nakon svakog putovanja, jedni ključevi su bili kod njegovog bratića, jedan kod njegove kćeri i jedan kod ŽR, a ključeve koje je posuđivao i vraćao tužitelj su bili ključevi od ŽR, nije mu poznato da li je tužena odobrila kopiranje ključeva, a zamijenili su brave jer je tužitelj zadnja dva puta ostavio kuću u neredu a što mu nije bilo slično, a kada je tuženica u rujnu jedne godine odnijela ključeve tužitelju, rekao da će ju tužiti za tu kuću a što ju je jako pogodilo, a nakon čega joj je vratio ključeve. Odnos između njih je bilo konkretan sve do podnošenja tužbe u drugom predmetu. Prije nego što su promijenili brave, a prije toga je tužitelj tamo boravio bez dopuštenja i bez znanja tužene, zatekli su nož na stolu i to je tuženicu jako uznemirilo, a njegova kćer više nije htjela ići u tu kuću, onda su se obratili policiji i policija im je savjetovala da promijene brave.

ŽR j u Austriji stanovala kod oca ali im je rekao da nema novaca i da oni ne mogu tu dugo ostati pogotovo on, ne zna do kada je tužitelj bio u posjedu te kuće i od kada je tužitelj imao ključeve te kuće, pretpostavlja od kad se oženio, i bio je u posjedu te kuće dok nije ostavio ženu i djecu.

10. Tužitelj DR iskazao je da je uvijek imao ključeve od te kuće i znao je ŽR pitati zašto svi ti ljudi imaju ključeve od te kuće, on je normalno koristio kuću, nije nikada bilo problema, sve dok nije tražio jedan dio te kuće koju je radio on i supruga, ŽR i LR su prvo živjeli u toj kući, a nakon toga me ŽR nazvala i pitala da li može doći u Austriju kod njega, na što sam ja odgovorio da može, pa su ona i njen suprug došli kod njega u Austriju. U kuću u [adresa] je dolazio otprilike dva to tri puta godišnje, dolazio je u tu kuću i u razdoblju kada je ŽR u njoj sama živjela, dva do tri puta godišnje, kao i ranije kada je bivša supruga tamo živjela, tamo je dolazio na odmor. Kada je došao iz Austrije, došao je do kuće ali je ista bila zaključana, pa je zvao odvjetnika da se savjetujem, a inače je sa sobom nosio ključeve sa kojim je uvijek otključavao kuću, zvao je odvjetnika a on je pozvao policiju.

Također je naveo da mu tuženica nikad nije rekla da ne smije više ulaziti u kuću, a ključeve koje je nosio bi vratio njoj svaki put kako ih je i dobio. Tužitelj je naveo da ne zna o kojem nožu govore, da je to laž jer nije logično da ako ga se boje, da bi došli kod njega živjeti u [adresa].

Ne sjeća se zašto se odjavio sa adrese te kuće u [adresa], plaćao je režije kada je došao u Zagreb i onda bi platio za cijelu godinu, kad se oženio to je bila kuća od njegovog punca, bila je izgrađena prva etaža, a onda je sa suprugom nadograđivao i dovršio, uz pomoć prijatelja. Na pitanje da li je kopirao ključeve koje mu je ŽR dala, tužitelj je naveo da je uvijek imao ključeve od prije, a na pitanje zašto je vračao ključeve, tužitelj je naveo da ne zna.

11. Tuženica ŽR iskazala je da je u toj kući živjela sama od 2016., a 2017. je došao njen muž, tadašnji dečko. Otišla je 1.12. 2018. vlakom za Austriju, za par tjedana i moj suprug je otišao sa mnom u Austriju, nakon toga više nikog nije bilo u kući. Iako je s mužem živjela i radila u Austriji, obzirom je studirala u Austriji, ljetne i jesenke ispitne rokove dolazila je svaki tjedan. U međuvremenu su ona i muž dolazili na godišnji, prije 2 god. ona i muž su preuređivali kuću, dok je živjela u [adresa] i nije još naslijedila kuću, otac nije dolazio u kuću, a nakon što je naslijedila kuću, kada bi on dolazio u Zagreb ona bi mu davala ključeve od kuće koje je on isto tako vratio. Tako su funkcionirali sve do 9. mj. 2022. kada je saznala za tužbu u drugom predmetu, kada je nakon toga došla u Zagreb, pretpostavlja da je kopirao ključeve i tada je ostavio na stolu lovački nož, i to me uplašilo, otišla je na policiju taj dan i oni su joj savjetovali da promijeni bravu.

Nije dozvolila tužitelju da kopira ključeve, inače bi ju tužitelj nazvao da recimo slijedeći tjedan ide za Zagreb, a ona bi mu dala ključeve, najčešće bi mu ostavila u sandučiću jer je radio, a onda bi on nakon vraćanja iz Zagreba prvom prilikom kada bi se oni vidjeli vratio, tužitelj nije imao ključeve od kuće nakon razvoda od majke, nije se radilo o istoj bravi koja je bila na kući za vrijeme trajanja braka jer su majka i drugi suprug promijenili bravu, isključivo ona i suprug plaćaju režije koje su na njeno ime i ona vodi brigu o tome. Kad ih nema kuću obilazi obiteljski prijatelj RR, bratić IR, te djeca njenog muža D i NR, jer ne stigne sve što treba oko kuće poput vode ili trave i slično. Tužitelj je u vrijeme dok su još komunicirali dolazio na godišnje odmore, na Božić, u 8. mj. je bio dva tjedna na godišnjem i sl., ali nikada bilo govora da bi on dolazio u kuću bez njenog znanja.

12. Svjedok RR iskazao je da je upoznao Zorana Tkalaca 2012. na poslu, a preko njega je upoznao i ŽR. Otprilike 2015. ili 2016. već su bili prijatelji i tada ga je AR, prije odlaska u Austriju, a vezano uz renovinranje kuće u [adresa] zamolio da nadzirem ili vodim obnovu kuće tj. građevinske radove, zamolio me i da neke od tih poslova i obavim jer sam od 2022. godine i sam imao firmu za uređenje. LR i ŽR dali su mu ključ od gornjeg i donjeg kata, isto kada su mu dali i projekt za građevinske radove a to je otprilike bilo 2019. ili 2020. godine, misli da su u to vrijeme već otišli u Austriju. Znao je ići u kuću, obići je, pokositi travu i to je bilo otprilike u dva mjeseca jedanput, jer je živio u blizini na Miroševcu. Kuća je neko vrijeme bila iznajmljena jednom čovjeku ali se ne sjeća imena, misli da je to bilo u vrijeme 2022. i 2023., otprilike je bio u najmu godinu dana, a misli da je kuća sada prazna. Navedenom čovjeku je on otvorio kuću. Jednom prilikom prije iznajmljivanja, kćer AR je bila prenoćila u toj kući sa društvom, obzirom im se učinilo da netko lupa na ogradu ili prozor, AR me je nazvao (a njega je nazvala njegova kćer), i on je odmah došao provjeriti ali nije nikoga zatekao, a nju i njeno društvo je otpeljao u grad, u stan. Prilikom dolaska i obilaženja kuće nije nikoga zatekao, a nakon što je kuća izna jmljena nije dolazio. Račune je uzimao iz poštanskog sandučića jer je tako bilo dogovoreno da prilikom obilaska uzme račune koje bi onda kada bi došao LR ili ŽR njima predao. Nikada nije sreo tužitelja.

Na kraju nije izveo radove na kući već je samo nekoliko puta pokosio, bila je angažirana druga firma za uređenje. Još je samo jednom prilikom tom čovjeku kojem je iznajmljena kuća bila prebacivao stvari na gornji kat jer mu nije dao ključeve od gornjeg kata već samo od donjeg kata, on je dakle otključavao gornji kat i prebacio stvari, a to je bilo otprilike 2022. ili 2023.

Na pitanje da li je u drugom sudskom postupku koji se vodio pred ovim sudom, a radi očevida, u svibnju 2024. otključao kuću, svjedok je naveo da je.

13. Svjedok JR, iskazao je da živi u [adresa] gdje se nalazi ta kuća, a tužitelja je upoznao u toj ulici, u kafiću "Tim", otprilike 2005. ili 2006. godine. Družio se sa tužiteljem i njegovom pokojnom suprugom, napravio je i fasadu na toj kući, inače se time i bavi, imao je obrt. Gosp. DR je otprilike 2014. otišao u Austriju jer je prije toga prestao radni odnos na poslu na kojem je bio, a u kući su ostali pok. supruga i kćer ŽR. Nakon toga je svako malo dolazio, a onda smo se oni viđali i družili, to je bilo u prosjeku svakih par mjeseci, a tada bi znao ostati po tjedan dana, znao je biti na godišnjem odmoru tu, a takvi posjeti su trajali dok se nije razišao sa pok. suprugom HR. Nakon toga je dolazio svaka tri mjeseca, možda dva mjeseca ali nije boravio u toj kući već negdje drugdje u Čulinečkoj, ali je obilazio tu kuću u [adresa]. Gosp. DR je i zadnjih 10-tak godina dolazio i družili bi se u kafiću, a tom prilikom bi on rekao da ide obići kuću u [adresa], čisto da je obiđe jer je tamo živio.

Misli da je imao ključeve od te kuće, ali ne zna detalje. Na pitanje da li mu je nešto poznato da je netko mijenjao brave, svjedok je naveo da je nešto bilo sa čovjekom sa kojim je pok. HR živjela neko vrijeme, ali ne zna detalje, a tužitelj je 2023. još uvijek dolazio tamo.

Sjeća se da je ŽR živjela neko vrijeme a zatim je otišla živjeti u [adresa] kod DR, sjećam se da je ŽR tražila pomoć od gospodina DR jer joj je taj čovjek (koji je bio živio sa pok. HR) prijetio, a te priče su se čule kada b i se mi ljudi iz ulice naći na kavi u kafiću u ulici, pričalo se i o tome da je taj čovjek dobio zabranu prilaska.

14. Svjedok IR, iskazao je da ŽR upoznao preko svog bratića AR, a gospodina DR do sada nije upoznao. Kada su LR i ŽR dolazili u Zagreb vidjeti djecu od LR i obavljati poslove, otišli bi u tu kuću i tamo bili, inače su njemu ostavili ključeve kuće, on bi kosio travu, gledao poštu, ŽR mu je dala punomoć i za preuzimanje preporučenih pošiljki. Dolazio je otprilike 4 puta mjesečno, a oni bi otprilike dolazili oko 3 puta godišnje. Poslove je obavljao u periodu od otprilike kraja 2021. godine do 2023. ili 2024., nije točno siguran, a unajmili su nekog drugog da kosi jer je imao drugih obaveza, a i iznajmili su kuću nekom drugom. Ključeve su mu dali LR i ŽR, a on bi im ključeve vratio kada bi došli u Zagreb a kad bi odlazili bi mu ih ponovno dali. Prilikom svojih obilaska nije nikoga drugoga vidio, jedino zna da je Zoranov sin isto dolazio kositi jer se čuo i sa LR i sa njegovim sinom NR. Zna da je još i Zoranova kćer znala doći, više puta ali samo po jedan dan.

Ponekad su ŽR i LR dali direktno ključeve Zoranovom sinu NR i kćeri Ž, kada on nije mogao kositi primjerice, a katkad im je on dao ključeve kada su ga tražili. Jednom je došao kositi a u kući je zatekao neoprano suđe i sl. pa je nazvao ŽR a ona mu je rekla da je u kući bio DR, da mu je dala ključeve. I gospodin RR imao je ključeve radi povremenih obilaska, u vrijeme kada je RR počeo održavati on je došao možda jednom.

15. Svjedok ŠR, iskazao je da živi u [adresa], i to u kući do te kuće. Nakon što je gosp. DR otišao na rad u Austriju dolazio je u tu kuću otprilike nekoliko puta godišnje, a kasnije odnosno zadnjih 10 -tak godina otprilike 2-3 puta godišnje. Sjeća se da je ŽR živjela sama u toj kući prije nego što je otišla u Austriju. Još je neko vrijeme ŽR studirala pa je dolazila češće, a nakon toga je znao vidjeti neke ljude koji bi dolazili kositi, recimo i prošli tjedan je netko pokosio ali ne poznaje tog čovjeka. Vidio je još neke ljude ali pretpostavlja da je to bio agent iz agencije za iznajmljivanje jer se kuća iznajmljivala. Sjeća se da je DR vršio radove po kući i ulaganja za vrijeme svog boravka u kući, dok je tamo živio, a sjećam se da je nakon njegovog odlaska napravljena ograda. Na pitanje da li mu je poznato da li je gospodin DR imao ključeve od kuće, svjedok navodi da to zna jer kada bi gospodin DR došao ušao bi u kuću , a prestao je dolaziti u zadnjih par mjeseci. Misli da je kuća bila iznajmljena prošle godine, a tužitelj dolazio od tada nije dolazio. Sjeća se da je tuženik došao k njemu u posjet na dan kada je kuća bila iznajmljena. Brava je bila mijenjana nakon zadnjeg najmoprimca, a brava je bila mijenjana i kada je najmoprimac došao jer je to učinio radi sebe, a nešto u vezi mijenjanja brave je bilo i prije pa tuženik nije mogao ući u kuću. Gospodin DR je živio u toj kući do godine dana prije nego što se razveo sa pok. HR. Ne zna tko je vlasnik te kuće danas, niti išta odgovoru između tužitelja i tuženice oko posjeta toj kući nakon razvoda ili smrti majke. ŽR i AR je prije znao vidjeti ali sada već dugo ne, a to je bilo otprilike dan, dva, misli da se to radilo u periodu kada je ŽR još studirala, a u natrag dvije tri godine možda jednom, dvaput godišnje.

16. Svjedok PR, iskazao je da je vjenčani kum tužitelja, poznaju se od 1990-ih godina. On je neko vrijeme radio u Zagrebu, ali je otišao raditi u Austriju, a sam je inače u Njemačkoj od 2014. do 2019. ili 2020. a nakon toga je opet ovdje u Zagrebu, s tim da povremeno ide raditi u Njemačku. Oni se ponekad nađu i onda mi je rekao da ne može ući u kuću, da je tom prilikom spavao kod prijatelja H. Inače prije toga je povremeno koristio tu kuću odnosno povremeno dolazio u Zagreb. Inače se s njim viđao u Zagrebu oko dva puta godišnje, nalazili smo se kada smo bili obojica u Zagrebu. Dakle tim prilikama došao bi par dana prespavati i otišao bi natrag u Austriju. Ne zna da li je imao ključeve kuće, to pretpostavlja.

Inače živi u [adresa]. Ne zna kada je umrla gospođa HR, niti da su se razveli, niti ništa o tome tko živi u kući, niti tko je plaćao režiji i ništa o načinu korištenja kuće.

17. Svjedok ER, iskazao je da živi u toj ulici od 1990-ih godina, i od onda poznajem DR, inače se i druže. Zna da je DR dolazio iz Austrije i koristi tu kuću do jednog trenutka kada je rekao da mu je bravu promijenila, valjda njegova kćer. DR je otišao za Austriju 2015., a prije toga je živio u toj kući. Zna da je taj brak funkcionirao dok gospođa HR nije imala nekog drugog. Zna da je bilo nekih problema jer je ta druga osoba udarila ŽR pa je DR dolazio. Dolazio je nekoliko puta godišnje u tu kuću, za Božić, Uskrs, po ljeti. Ne zna što je tim prilikama radio po kući, kuća je u to vrijeme već bila uređena. Druge detalje ne zna. Znam da je neko vrijeme ŽR isto bila u Austriji, ali ne zna ništa o dogovoru oko korištenja kuće između njih dvoje.

Na pitanje da li je tužitelj imao ključeve te kuće, svjedok je naveo da je imao ali drugo ne zna. Inače ne prolazim kod te kuće stalno jer se on nalazi prije njega u toj ulici i u taj dio ulice idem samo baš kad ide k njemu , znali su sjesti u dvorište od te kuće, vidio je da je dvorište održavano pa pretpostavlja da je on kosio.

Na pitanje da li zna da su se DR i HR razveli i kada, svjedok je naveo da ne zna, samo da su se životno rastavili, da je taj drugi čovjek živio u toj kući, a nakon što je HR preminula, misli da su svi bili u Austriji, tu misli na ŽR, DR i čovjeka od ŽR, misli da je ŽR vlasnik te kuće, nakon što je HR preminula. Na pitanje da li je nakon što je HR preminula DR nastavio dolaziti u kuću, svjedok je naveo da je.

18. Člankom 19. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZVDSP-a) propisano je da posjed traje dok traje posjednikova faktična vlast glede stvari. Člankom 20. ZV-a propisano je da je samovlast zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati ako i smatra da ima jače pravo na posjed.

Također, sukladno ZVDSP-u posjed je pravno relevantna faktična vlast koju neka osoba ima glede određene stvari, posjed nije pravo, već činjenica, dakle posjednik ne mora biti i vlasnik. Posjednik je osoba koja ima faktičnu vlast glede određene stvari koja mora biti razmjerno trajna i vidljiva, a tu posjednikovu faktičnu vlast štiti zakon. Posjed je stečen kad stjecatelj uspostavi svoju faktičnu vlast glede stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim činom (izvorno stjecanje posjeda), ili da mu je prenesena (izvedeno stjecanje posjeda). Odredbom čl. 21. ZV-a propisano je kako onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, dok je odredbom čl. 22. st. 1. ZV -a određeno da je posjednik kojem je posjed samovlasno smetan ovlašten štititi svoj posjed putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja, te zabrani tako ili slično smetanje ubuduće.

19. Odredbom čl. 441. ZPP-a, sukladno naprijed navedenoj materijalno pravnoj odredbi, propisano je da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

20. Iz iskaza svjedoka AR, supruga tuženice i svjedoka RR i IR, prijatelja i bratića AR, proizlazi da su svjedoci RR i IR u različitim razdobljima pomagali održavati kuću, kosili su travu, preuzimali račune iz poštanskog pretinca, uvodili ljude u kuću za potrebe iznajmljivanja, da su tuženica i AR više puta godišnje dolazili u kuću, renovirali kuću, davali ključeve djeci AR na korištenje kuće i davali ključeve RR i IR radi održavanja kuće. Iz iskaza svjedoka JR, prijatelja tužitelja, proizlazi da je tužitelj nakon razilaska sa bivšom suprugom nastavio dolaziti u Zagreb, svaka tri, možda dva mjeseca ali nije boravio u toj kući već negdje drugdje u Čulinečkoj, ali je obilazio tu kuću u [adresa], iako ne zna što je tim prilikama radio, zna da je tužitelj imao ključeve te kuće ali ne zna detalje o načinu korištenja kuće niti o posjedovanju ključeva.

Iz iskaza ŠR, susjeda, proizlazi da je viđao tužitelja da dolazi par puta godišnje, da je viđao neke ljude koji su kosili dvorište, da je tužitelj imao ključeve kad je dolazio, da se sjeća da je brava bila mijenjana par puta, ali ne zna detalje, kao niti detalje o stvarima tužitelja u toj kući.

Iz iskaza svjedoka PR i ER proizlazi da je tužitelj par puta godišnje dolazio u tu kuću, ali navedeni svjedoci ne znaju detalje o načinu korištenja kuće niti o primopredaji ključeva između stranaka.

21. Navedene iskaze sud je ocijenio istinitima obzirom su isti suglasni te životni i logični, iako je svaki svjedok iskazivao samo u onom dijelu koji je njemu bio poznat.

22. Iz iskaza tuženice proizlazi da nakon 2018. nitko nije stanovao stalno u kući u [adresa], da je u tom razdoblju dolazila u tu kuću u početku svaki tjedan, nakon toga nekoliko puta godišnje, da je tek u tom razdoblju davala ključeve tužitelju kako bi par puta godišnje tamo boravio na odmoru, da su se dogovarali da bi mu ona svaki puta dala ključeve prije nego što bi otišao za Zagreb, a nakon toga bi tužitelj svaki put vratio ključeve njoj, da je brava kuće bila promijenjena nakon razvoda braka s tužiteljem, bila je promijenjena ponovo i nakon rujna 2022. kada je saznala za tužbu u drugom predmetu, a nakon toga je jednom prilikom zatekla lovački nož na kuhinjskom stolu pa se preplašila i otišla na policiju i promijenila bravu, te nije dala dozvolu tužitelju da kopira ključeve.

Iskaz tuženice je sud ocijenio kao istinit i vjerodostojan obzirom je ista iskazivala životno i logično, u skladu sa iskazima drugih svjedoka, poglavito u dijelu u kojem je navedeno da je tuženica u posjedu kuće u [adresa], zadnjih desetak godina, nakon smrti njene majke, a što se ogleda u činjenici da je imala ključeve kuće, da je sa svojim suprugom LR renovirala kuću, da je davala ključeve kuće drugim osobama (svjedocima RR i IR) radi održavanja kuće, da je dajući ključeve kuće i tužitelju, svaki put ih tražila natrag, a što je tužitelj i činio, a čime je iskazivala svoju volju za posjedom kuće i zadržavanjem tog posjeda.

Naime, iz iskaza stranka suglasno proizlazi da je dogovor u ranijim razdobljima između stranka bio da tužitelj može koristiti predmetnu kuću za godišnji odmor odnosno povremene godišnje posjete, s time da je za svaku takvu priliku tuženica dala ključeve tužitelju, a tužitelj je svaki put vratio navedene ključeve tuženici (u svom iskazu je naveo da ne zna zašto je vraćao ključeve svaki put i ne zna zašto se odjavio s te adrese).

Navedena činjenica govori u prilog tome da je tuženica zadržala posjed te kuće, odnosno da tužitelj nije imao suposjed kuće. Također iz iskaza svjedoka ĐR i ER ne proizlazi da bi tužitelj u kući imao odnosno zadržao neke svoje stvari, a niti je to tužitelj naveo u svom iskazu.

Naime, nije niti životno niti logično da bi tužitelj, kao bivši suprug zadržao posjed kuće odnosno ključeve i desetak godina nakon što se odselio iz kuće, nakon što je u toj kući nastavila živjeti njegova bivša supruga sa novim suprugom, a posebice tužitelj nije dokazao da je imao suposjed u vrijeme dok je tuženica bila u posjedu te kuće dok je povremeno dolazio u tu kuću posljednjih desetak godina , dakle nije dokazao svoj posljednji mirni posjed neposredno prije spornog čina smetanja (nije dokazao da je imao svoje ključeve kuće, nije dokazao da je zadržao svoje stvari u kući i sl.).

Stoga iskaz tužitelja u preostalom dijelu nije prihvaćen kao istinit i vjerodostojan jer nije životan i logičan te je u suprotnosti da drugim iskazima u postupku, a niti su drugi svjedoci potvrdili njegove navode.

22. Nadalje, a obzirom se činom smetanja posjeda može smatrati radnja koja u sebi sadržava znakove svjesnog zadiranja u tuđi posjed te znakova samovlašća i nasilja. Sud smatra da je tijekom postupka utvrđeno da čin promjene brave od strane tuženice ne predstavlja čin smetanja posjeda ovdje tužitelja , obzirom je tuženica bila u uvjerenju da ona bila u posjedu kuće, a ne tuženik, kao niti da je imala razloga vjerovati da tužitelj smatra da je u posjedu kuće obzirom je isti dobrovoljno vraćao svaki pute ključeve kuće.

23. Člankom 7. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14, dalje: ZPP-a) propisano je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Člankom 219. ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika. Člankom 221a. ZPP-a propisano je da, ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

Stoga je sud ocijenio da je tužitelj nije dokazao niti svoj posljednji mirni posjed, niti čin smetanja, a niti da se u ovom slučaju radi o situaciji propisanoj odredbom čl. 21. st. 2. ZVDSP-a, pa je stoga zahtjev tužitelja valjalo odbiti kao neosnovan te je odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

24. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP - a u vezi čl. 155. ZPP-a, a trošak tuženice odnosi se na zastupanje po punomoćniku odvjetniku sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, dalje: Tarifa) i zatraženom trošku.

Tuženici je stoga dosuđen trošak jednokratne nagrade u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 7. toč. 9. Tarife o nagradama i naknadi troškova, Narodne novine broj 123/38, dalje: Tarifa), te daljnji trošak zastupanja na ročištima dana 17. veljače 2026., 11. lipnja 2026 i 16. srpnja 2026. (Tbr. 9. toč. 1. Tarife), svaka daljnja radnja u iznosu od 100,00 eura, uz pripadajući pdv od 25%, što ukupno iznosi 1.000,00 eura.

25. Na dosuđeni iznos troška parničnog postupka sud je temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a dosudio i zatražene zatezne kamate tekuće od dana donošenja presude do isplate.

U Zagrebu, 4. kolovoza 2026.

Sutkinja:

Natalija Horvatić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka na nadležni drugostupanjski sud.

DNA:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Punomoćniku tuženika