Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Opatiji

Maršala Tita 4

51410 Opatija

Poslovni broj: R1-243/2024-

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu toga suda Renati Slavić kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj stvari predlagatelja DJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Josipu Letici, odvjetniku u Zagrebu, protiv protustranaka 1. OJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]/6/13, A-1100 Wien, zastupane po punomoćniku Darku Kubatu, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Kubat & Sindičić u Rijeci i 2. ŽJ, iz [adresa], Stationär betreutes Wohnen Essling, Eßlinger Hauptstraße 9, Wien, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine, 4. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

[katastarska općina]

II – Ukoliko 1.- protustranka OJ ne pokrene parnicu u određenom roku, smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješavanja je upućena na parnicu te će se nastaviti ovaj izvanparnični postupak.

Obrazloženje

1.Predlagatelj je podnio prijedlog spram protustranaka radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], opisane kao gradilište, površine 875 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a na kojoj su predlagatelj i 1. - protustranka upisani kao suvlasnici po ¼ dijela, 2 . -protustranka u 2/4 dijela. Predlagatelj navodi da je predmetna nekretnina u naravi nelegalna kuća s četiri stambene jedinice te dvorište, kao i da kuću nije moguće legalizirati niti etažirati. Nekretninu da nije moguće geometrijski podijeliti a da se znatno ne umanji njena vrijednost. Predlagatelj predlaže civilnu diobu.

2.Podneskom zaprimljenim 17. travnja 2026. 1.-protustranka OJ osporava navode iz prijedloga kao neosnovane, te se protivi predloženom razvrgnuću suvlasničke zajednice. Protustranka ukazuje na sadržaj odredbe članka 50. članka Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojom je propisan „redoslijed“ razvrgnuća suvlasničke zajednice iz kojeg proizlazi da se civilno razvrgnuće provodi tek ukoliko nije moguće razvrgnuće iz stavka 2. navedenog članka ZV-a. Sud je dužan ponajprije utvrditi je li moguće provesti razvrgnuće geometrijskom diobom, odnosno na predlagatelju je, koji predlaže provođenje civilnog razvrgnuća, da dokaže da dioba (geometrijska) iz članka 50. stavka 2. ZV-a nije moguća. Navodi predlagatelja da je civilna dioba jedina opcija razvrgnuća da su u cijelosti neosnovani.

3.Nadalje, 1.protustranka navodi da je predmetna nekretnina legalna te je za istu ishodovana pravomoćna građevinska dozvola tadašnjih nadležnih tijela Općine Opatija, Općinskog komiteta za urbanizam, građevinarstvo i stambeno komunalne poslove datirana 02. kolovoza 1979. godine, Broj: UP/I-05-AV-2322/1-1979. U naravi da je riječ o legalnoj kući s tri stambene jedinice s dvorištem, koju da je moguće geometrijski podijeliti i etažirati, a koja je već i geometrijski podijeljena.

4.1.-protustranka ističe i da se 2.protustranka ŽJ nalazi u Domu za odrasle u Beču, poodmakle je životne dobi, teško bolesna, nepokretna te da nije parnično sposobna i da ne može štiti svoja prava i interese u svezi njezine imovine. Stoga, ovakvo namjerno inzistiranje predlagatelja na diobi, a pri tome znajući da trenutno 2.predloženica nije parnično sposobna dolazi u nevrijeme, zbog čega da treba prekinuti ovaj postupak. Poziva se na odredbe članaka 7. Zakona o izvanparničnom postupku (NN 59/2023) te 80.,82. i 83. Zakona o parničnom postupku.

5.Nadalje, 1.-protustranka OJ ističe da ne postoje zakonske pretpostavke za vođenje ovoga postupka jer da su pravni prednici stranaka već razvrgnuli suvlasničku zajednicu na predmetnoj nekretnini, koja da je predstavljala bračnu stečevinu 2.-predloženice ŽJ i EJ, bake i djeda ovdje 1.-predloženice OJ, koji su se pravomoćno razveli.

6.Rješenjem Općinskog suda posl.br. R-I-38/95 od 12. veljače 1997. koje je poslao pravomoćno 03.11.1999, na prijedlog ŽJ razvrgnuta je suvlasnička zajednica nekretnine kuća u [adresa] i to fizičkom diobom. Nakon pravomoćnog okončanja navedenog postupka razvrgnuća nekretnine, ŽJ i EJ su posjedovali svaki svoj realni dio nekretnine koji im je pripao u vlasništvo. Nakon smrti Andrije Sliškovića 2002. godine istoga su naslijedili njegova djeca ŠJ (ex OJ) te JJ temeljem Rješenja o nasljeđivanju posl.br. O-223/02 od 14.11.2002, a pravomoćnog 18.12.2002. Zakonske nasljednice su između ostalog naslijedile i predmetnu nekretninu i kao izvanknjižno vlasništvo (u naravi etaža na I katu i etaža u potkrovlju) te i postigle sporazum o diobi kuće na način da je PJ naslijedila etažu na I katu kuće, a 2. njezina sestra JJ je naslijedila etažu u potkrovlju u kući, uz zajedničko korištenje kućnih stepenica, glavnog hodnika i ulaznih vrata, kao i konobe s terasom u suterenu.

7.Iako su se u ostavinskom postupku iza pok. oca zakonske nasljednice kao sestre sporazumno dogovorile pravo prvokupa kod daljnjeg stvarnopravnog raspolaganja, sestra JJ se nije nažalost držala postignutog sporazuma te je svoj naslijeđeni dio ostavine - etažu u potkrovlju kuće – 2009. godine otuđila u korist predlagatelja UJ.

8.Nakon nasljeđivanja iza pok. oca IJ, svaka od stranaka je stupila u vlasništvo svojeg naslijeđenog dijela. ŠJ (ex PJ) je u svoj dio naslijeđene nekretnine uložila znatna sredstva, za razliku od njezine sestre JJ te predlagatelja UJ u čiju korist je otuđila dio nekretnine koji nisu ništa ulagali u nekretninu. Predmet ulaganja u predmetnu nekretninu je bio i u postupku podjele bračne stečevine između ŠJ (ex PJ) i ĐJ, roditelja 1.-predloženice, koji se vodio pri Austrijskom sudu 2021. gdje su stranke izjavile da nemaju nikakva potraživanja u svezi predmetne nekretnine. Svoj dio naslijeđene nekretnine ŠJ je potom darovala svojoj kćerki OJ, uz ugovaranje osobne služnosti prava doživotnog uživanja.

9.Iz priloženog da je razvidno da su pravni prednici stranaka izvršili 1997. razvrgnuće predmetne nekretnine, te da predlagatelj nema nikakva zakonskog, a ni moralnog uporišta ponovno tražiti razvrgnuće iste nekretnine, kada je to utvrđeno s dvije odluke suda RH te jednom suda R. Austrije u svezi ulaganja u predmetnu nekretninu. Takav pravni učinak propisan je člankom 55. Zakona o vlasništvu (ZV-u).

10.Razvrgnuće suvlasništva predstavlja konstitutivnu odluku, koja veže ne samo sudionike toga postupka već i pravne slijednike, pa i predlagatelja jer donošenjem takve odluke prestaje dotadašnje suvlasništvo i nastaje pravo vlasništva. U konkretnom slučaju, razvrgnuće između prednika stranaka da je već davno 1997. godine provedeno, a na temelju čega se nekretnina nasljeđivala i dijelila u ostavinskom postupku iza pok. oca IJ, a pri tome i svatko od njih je i posjedovao i uživao taj dio nekretnine koji im je pripao u vlasništvo koristeći se svim vlasničko pravnim ovlaštenjima. Pravo suvlasništva na nekretnini koja je predmet prijedloga da je prestalo još ranije i da se stranke nalaze u posjedu tako stečenih dijelova nekretnine. Stoga se po prijedlogu predlagatelja ne može razvrgavati suvlasništvo (jer je isto već razvrgnuto) već su predlagatelj i predloženici ovlašteni svoje stečeno pravo vlasništva formalno prenijeti na svoje ime u odgovarajućem parničnom ili zemljišnoknjižnom postupku odnosno donošenjem deklaratorne odluke.

11.Iz tih razloga da ne postoji suvlasništvo na nekretnini, već vlasništvo stranaka na točno određenim realnim dijelovima nekretnine, pa da ovaj prijedlog predlagatelja treba prvenstveno odbiti.

12.Kako je prijašnjim razvrgnućem između pravnih prednika došlo do pretvaranja suvlasništva idealnih dijelova u vlasništvo realnih dijelova nekretnine, sporni su i suvlasnički omjeri upisanih vlasnika, jer takvi omjeri upisani u zemljišnim knjigama, a na koje se poziva predlagatelj, da ne odgovaraju stvarnom stanju. U ovoj pravnoj stvari očito je da postoji kako spor o predmetu diobe, tako i spor oko veličine suvlasničkog dijela.

13.Sukladno članku 27. Zakona o izvanparničnom postupku, kad u postupku u kojemu sudjeluju dvije ili više stranaka dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud će prekinuti izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični postupak ili drugi postupak pred nadležnim sudom ili drugim tijelom. Slično je određivao i bivši Zakona o sudskom izvanparničnom postupku i to paragrafom 267.

14.Sukladno iznijetom, kako sud predlagatelja ne može uputiti na parnicu radi prava suvlasništva na nekretnini, iz razloga što je nekretnina već razvrgnuta među strankama, ovakav prijedlog predlagatelja da prvenstveno treba odbiti, a podredno obustaviti postupak te ga uputiti u parnicu jer postoji kako spor o predmetu diobe, tako i spor oko veličine suvlasničkog dijela stranaka.

15.1.-protustranka još ističe da je predlagatelj pokrenuo ovaj postupak u nevrijeme iako vrlo dobro zna da mu ne pripada takvo pravo. Isti da zlouporabljuje svoja procesna ovlaštenja te maltretira psihički i fizički kako nju tako i njezinu užu i širu obitelj. Ista kao vlasnik svog dijela nekretnine je sklopila ugovor sa GJ ujakom svoje majke s kojim ima Ugovor o ulaganju u predmetnu nekretninu, kojemu je je prijavila boravak na svojoj nekretnini te koji trpi stalna maltretiranja u vidu prijava nadležnim tijelima. Ista u spis dostavlja i odluku Upravnog suda u Rijeci gdje je isti dao za pravo 1.predloženici koja sa svojim dijelom privatne imovine može raspolagati po svojoj volji i želji.

16.U ovom postupku, na ročištu održanom 21. travnja 2026. predlagatelj je ustrajao kod prijedloga ističući kako je geometrijska dioba predmetne nekretnine nemoguća te da je civilna dioba i jedini način da se predmetna suvlasnička zajednica razvrgne. Nekretnina je u međuvremenu od dana podnošenja prijedloga za razvrgnuće do danas upisana u drugi zk.ul. te više nije upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška] već je sada upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nekretnina nije legalna, legalnost nekretnine se ne dokazuje građevinskom dozvolom ili uvjetima za gradnju već uporabnom dozvolom ili rješenjem o legalizaciji, a koji nisu izdani u odnosu na predmetnu nekretninu. Stoga nije slučajno da je u novom zk.ul. nekretnina opisana kao šuma, a ne kao kuća ili stambeni objekt.

17.Nadalje navodi 1.protustranke kojima navodno zastupa interese drugopredloženice su u potpunosti bespredmetni, a i navodi o ranijem razvrgnuću suvlasničke zajednice na predmetnoj nekretnini, koja je presudom podijeljena na dva, a ne na tri dijela, da je ta presuda irelevantna za predmetni postupak. Iz zemljišnih knjiga proizlazi da su predlagatelj i predloženice i dalje suvlasnici nekretnine, a ne samovlasnici posebnih dijelova nekretnine. Predmetna nelegalna nekretnina ne može se podijeliti na tri dijela sukladno suvlasničkim udjelima stranaka.

18.Navodi 1. protustranke o sporu o predmetu diobe i o veličini suvlasničkog dijela da su potpuno bespredmetni i usmjereni isključivo na odugovlačenje predmetnog postupka. Predlagatelj tvrdi da nema nikakvog spora o predmetu diobe, a također nema i ne može biti spora niti o veličini suvlasničkih udjela budući da su oni jasno određeni i razvidni iz ZK izvatka. Slijedom navedenog predlagatelj predlaže nastavak ovog postupka te provođenje građevinskog vještačenja kojim bi se utvrdila mogućnost geometrijske diobe predmetne nekretnine na tri dijela kao i procjena vrijednosti cijele nekretnine. Također predlaže saslušanje predlagatelja.

19.1.protustranka ustrajala je kod navoda iz odgovora na prijedlog te kod svih istaknutih dokaza i prigovora. Predlaže obustavu ovoga postupka, a prvenstveno odbiti ovaj prijedlog jer za isti nema zakonskih uvjeta. 2.protustranka da je starije životne dobi, nije raspravno sposobna, a na te okolnosti je predloženo da sud uputi dopis Domu za odrasle u kojem se ista nalazi, te saslušati i njezinog brata GJ. Suvlasnička zajednica između ovdje stranaka da je već razvrgnuta na način da postoji 3 stambene jedinice i sad svatko od njih posjeduje svoj realni dio nekretnine tako da u biti uopće ne postoji suvlasnička zajednica već vlasnička zajednica na predmetnoj nekretnini, a suvlasnički udjeli upisani u zemljišnim knjigama uopće ne odražavaju stvarno stanje i to već od 1997. kad je i doneseno rješenje Općinskog suda u Opatiji poslovni broj R-I-38/95, a zatim i 2002. kada su u ostavinskom postupku pravna prednica prvopredloženice te pravna prednica predlagatelja razvrgnula i svoju suvlasničku zajednicu na način da je jednoj stranci pripao prvi kat kuće, a drugoj etaža u potkrovlju. Ukoliko sud odmah ne odbije ili obustavi postupak na ovoj raspravi predlaže se pribava prvenstveno rješenja od diobi iz 1997. godine te ostavinski spis iza pok. BJ. Obzirom da je ovdje riječ o izvanparničnom postupku protivi se saslušanju predlagatelja jer za to nema nikakvih uvjeta.

20.Predlagatelj je pak naveo da su netočni navodi 1.-protustranke da bi suvlasnička zajednica između suvlasnika bila razvrgnuta te da postoje 3 stambene jedinice. Predlagatelj ukazuje na načelo povjerenja u zemljišne knjige. Protivi se saslušanju GJ, a budući da nije jasno ni na koju okolnost bi on bio saslušan. Što se tiče 2.-protustranke, ona je mogla angažirati odvjetnika ili bi ustanova u kojoj se nalazi da su navodi prvopredloženice točni obavijestila o navedenome sud. Isto tako postoji mogućnost da se navedenoj imenuje privremeni zastupnik no definitivno se ne može čekati moguće i godinama pa da bi se moglo nastaviti s ovim postupkom.

21. 1 protustranka navela je da je 2 protustranka slijepa osoba već 26 godina, da je dementna i da je nejasno tko je potpisao primitak poziva u njeno ime, a ona je vlasnica realnog dijela predmetne nekretnine. 1-protustranka ustraje kod navoda da je realna dioba izvršena, u predmetu R-1 provedeno je i građevinsko vještačenje po vještaku Draganu Blaževiću koji je dozvolio fizičku diobu, suvlasnički udjeli u zemljišnim knjigama ne odgovaraju stvarnom stanju, te s toga ista smatra da je dovoljno istaknuti taj prigovor kako bi se predlagatelj uputio da sporna pitanja riješi u parnici. Tako u rješenju Općinskog suda u Splitu R1-4/23 od 3. svibnja 2023. i rješenju ŽS u Zagrebu Gž-3831/22 od 15. studenog 2022.

22.Predlagatelj je naveo da je iz zemljišnoknjižnog izvatka vidljivo da kuća nije geometrijski podijeljena odnosno da presuda iz 1997. godine nije provedena iz razloga što očito nije bilo moguće etažirati nelegalnu nekretninu. Uz to tada se kuća dijelila na dva, a ne na tri dijela te stoga i predlaže građevinsko vještačenje u ovom postupku kako bi vještak dao svoj sud je li nekretninu moguće geometrijski podijeliti na 3 dijela. Ukoliko to nije moguće, a predlagatelj smatra da nije nužna je civilna dioba.

23.Podneskom od 22. travnja 2026. predlagatelj je naveo da su sudska praksa koju je u spis dostavila 1.-protustranka, kao i na njoj temeljeni argumenti zastarjeli te su isti utemeljeni na primjeni Zakona o vanparničnom postupku iz 1934. godine. Dana 10. lipnja 2023. godine stupio je na snagu Zakon o izvanparničnom postupku, te citira njegov članak 27. stavci 1. i 2. Sudska praksa prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova razvijena nakon donošenja Zakona o izvanparničnom postupku iz 2023. godine, u slučaju kada predloženici/protustranke spore predmet diobe ili suvlasničke udjele odnosno druga pitanja, kao što je to slučaj u predmetnom postupku, primjenom članka 27. stavka 2. Zakona o izvanparničnom postupku, ide u smjeru prekida (a nikako ne obustave) izvanparničnog postupka te upućivanja protustranke (odnosno strane u sporu koja osporava suvlasničke udjele) na pokretanje parnice. Za slučaj da protustranka ne pokrene parnični postupak u roku navedenom u rješenju o upućivanju u parnicu, sudska praksa određuje da u tome slučaju nema spora radi čijeg rješavanje je protustranka upućena na parnicu te se postupak nastavlja. Tako i Županijski sud u Slavonskom Brodu, u Rješenju posl.br. Gž-166/2025 od 11. ožujka 2026.

24.Odredbom članka 27. stavak 2. ZIP-a dano je ovlaštenje sudu da na pokretanje parničnog postupka uputi predlagatelja ili drugu stranku. Budući da je zemljišnoknjižni izvadak javna isprava sukladno odredbi članka 230. stavak 1. ZPP-a, a da je protustranka osporila suvlasničke dijelove predlagatelja koji su upisani u zemljišnoj knjizi, tada da je prema odredbi članka 230. stavak 3. ZPP-a, na protustranci je teret dokaza da su suvlasnički omjeri stranaka drugačiji od onih koji su upisani u zemljišnu knjigu.

25. 2.protustranka ŽJ nije se očitovala na prijedlog, koji je zaprimila, te nije pristupila na ročište na koje je uredno pozvana, a niti je imenovala punomoćnika za zastupanje u ovom postupku.

26. 1.protustranka OJ je dakle u ovom postupku prigovorila predloženom načinu diobe, navodi da su pravni prednici stranaka već razvrgnuli suvlasničku zajednicu predmetne nekretnine pa da na istoj više ne postoji suvlasništvo, osporava upisane suvlasničke udjele stranaka u zemljišnoj knjizi, dakle postoji spor o predmetu diobe te o veličini suvlasničkih dijelova.

27.Temeljem odredbe članka 27. stavak 1. Zakona o izvanparničnom postupku (NN 59/23), ako u postupku u kojem sudjeluju dvije ili više stranaka dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud će prekinuti izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični postupak ili drugi postupak pred nadležnim sudom ili drugim tijelom.

28.Stavkom 2. istog članka propisano je da će u slučaju iz stavka 1. tog članka sud odrediti rok u kojemu predlagatelj ili druga stranka trebaju pokrenuti postupak na koji su upućeni. Ako predlagatelj ne pokrene postupak u određenom roku, smatrat će se da je povukao prijedlog, a ako to ne učini druga stranka, smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješavanja je upućena na parnicu ili drugi postupak, osim ako ovim Zakonom ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije određeno.

29.Iako su u zemljišnim knjigama upisani i određeni suvlasnički udjeli stranaka, kada postoji spor o suvlasničkim omjerima i predmetu diobe, izvanparnični sud nije ovlašten meritorno odlučivati o prijedlogu za razvrgnuće suvlasničke zajednice. Taj spor se može riješiti isključivo u parničnom postupku. Obzirom da je 1.-protustranka OJ osporila suvlasničke omjere i predmet diobe, to je valjalo prekinuti ovaj izvanparnični postupak i uputiti 1.-protustranku u parnicu u određenom roku. Ukoliko ista ne pokrene parnicu u određenom roku, smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješavanja je upućena na parnicu, sve to temeljem citiranih odredbi Zakona o izvanparničnom postupku.

30.Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Opatiji, 4. kolovoza 2026.

S u d a c :

Renata Slavić

Uputa o pravnom lijeku :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana primitka rješenja, putem ovog suda, a za Županijski sud.

DNA :

1. Pun. Predlagatelja

2. Pun. 1.-protustranke

3. 2.-protustranci

4. Pun. protustranke