REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

R1-48/2026-75

(ranije R1-338/2021)

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Zagrebu po sucu pojedincu Tini Jakupak u izvanparničnom predmetu predlagatelja UT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Zoran Vukušić Bokan, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Vukušić Bokan i partneri u Zagrebu, protiv protustranke Sartura d.d. (ranije Sartura d.o.o. Zagreb), Lendavska ulica 16A, OIB: 27334333242, kojeg zastupa punomoćnik Vladimir Ante Batarelo, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Batarelo Vuchetich Sadrić u Zagrebu, povodom prijedloga za ostvarenje prava na obaviještenost, nakon rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-172/2023- 2 od 11. veljače 2026. i održanog ročišta 7. srpnja 2026., dana 4. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

I Odbija se zahtjev predlagatelja koji glasi:

„I. Nalaže se društvu SARTURA d.d., ranije: Sartura d.o.o., Lendavska ulica 16a, 10000 Zagreb, OIB: 27334333242 da UT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dopusti uvid u poslovne knjige i dokumentaciju tog društva, i to:

- bruto bilanca za 2019., 2020., 2021. i 2022. god. sa stanjem na dan 31. prosinca odnosne godine,

- ispis čitavog prometa po svim računima za razdoblje od 1. siječnja 2019. god. do 31. prosinca 2022. god., po mjesecima,

- izvodi otvorenih stavki za 2019., 2020., 2021. i 2022. god.,

- analitička konta bruto bilanci po godinama za 2019., 2020., 2021. i 2022. god.,

- dnevnik knjiženja, za 2019., 2020., 2021. i 2022. god.,

- ugovor o radu s radnicom RT,

u roku od 8 (osam) dana, pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se društvu SARTURA d.d., ranije: Sartura d.o.o., Lendavska ulica 16a, 10000 Zagreb, OIB: 27334333242 da UT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak ovog postupka u roku od 8 (osam) dana.“

II

Svaka stranka snosi svoj trošak ovog postupka.

Obrazloženje

1. Predlagatelj u prijedlogu 6. prosinca 2021. navodi da je kao član društva protustranke 8. listopada 2021. zatražio od GT, kao jedinog člana uprave protustranke, da mu se sukladno čl. 447. Zakona o trgovačkim društvima dopusti uvid u sve poslovne knjige i dokumentaciju društva protustranke bez odgađanja po primitku tog zahtjeva. U prijedlogu dalje navodi da je GT sazvao skupštinu društva na kojoj je, dana 22. studenog 2021., sa 74% glasova protustranke kao jedinog drugog člana društva protustranke., nadglasavanjem, usvojen prijedlog GT da se predlagatelju, kao „manjinskom članu društva ne dopušta uvid u poslovne knjige i dokumentaciju“ društva protustranke. Protustranka je svoje odbijanje obrazložio ispravom naslovljenom: Mišljenje o zahtjevu člana društva UT od 8. listopada 2021. o uvidu u poslovne knjige i dokumentaciju Društva koje prileži Zapisniku. Od svih navoda protustranke. u Mišljenju, točan je samo navod da je predlagatelj „predsjednik uprave te većinski dioničar društva Sentinel Holding AG sa sjedištem u [adresa], Industriestrasse 47, CHE-332.333.163“. Predlagatelj predlaže da mu protustranke dadu obavijesti o stvarima tog društva i dopuste uvid u poslovne knjige i dokumentaciju društva. U podnesku od 15. srpnja 2026. predlagatelj je učinio nespornim da mu je protustranka dopustila uvid u dio poslovnih knjiga sukladno ranijoj pravomoćnoj odluci ovog suda broj R1-33/2021.

Uređuje zahtjev specificirajući poslovnu dokumentaciju.

2. Protustranka u odgovoru na prijedlog ističe da je zaprimila zahtjev predlagatelja za davanje informacija o poslovima protustranke – i to kao zahtjev za „uvid u sve poslovne knjige i dokumentaciju Društva“ poslan e-mailom od 8. listopada 2021. Uprava je predložila da takvom zahtjevu predlagatelja odlučuje skupština društva te je odlučivanje o tome stavljeno na dnevni red prve sljedeće Skupštine – koja se održala 22. studenog 2021. godine. Skupština je donijela odluku kojom se ne dopušta uvid u poslovne knjige i dokumentaciju Društva, a sve na temelju Mišljenja uprave Društva od 15. studenog 2021. Protustranka navodi da su se odnosi između predlagatelja i protustranke od kolovoza 2021. značajno pogoršali s obzirom da predlagatelj svojim ponašanjem onemogućuje i znatno otežava postizanje cilja prostustranke, zbog čega se njegov ostanak u društvu čini nepodnošljivim za društvo. Predlaže da sud odbije zahtjev kao neosnovan te naloži predlagatelju nadoknaditi protustranci troškove postupka zajedno s pripadajućim zakonskim kamatama od donošenja odluke do isplate. Protustranka u odgovoru na prijedlog objašnjava predlagateljeva povezana društva i njihove odnose s društvom protustranke. Predlagatelj je predsjednik uprave te većinski dioničar u društvu Sentinel Holding AG sa sjedištem u [adresa], CHE-332.333.163. Sentinel Holding, čiji je predsjednik uprave predlagatelj, imatelj je 100% udjela u društvu Sentinel International. Protustranka tvrdi da predlagatelj, kao predsjednik uprave vladajućeg društva (Sentinel Holding), ostvaruje ključnu kontrolu nad društvom Sentinel International te ujedno kao član Sentinel Holdinga ostvaruje konkretne financijske benefite u slučaju uspjeha povezanog društva. Tako protustranka dalje navodi da Sentinel Holding do 21. listopada 2021. je bilo imatelj 100% udjela u društvu Tereo d.o.o., Zadar te je na taj način imalo kontrolu nad tim društvom (Sentinel International i Tereo zajedno: „Povezana Društva“). Društvo protustranka je s društvom Sentinel International ostvarilo poslovnu suradnju temeljem Ugovora o razvoju i integraciji software programa od 10. srpnja 2020. (Master Software Development Agreement / „Ugovor o poslovnoj suradnji“) te Sentinel International ima nepodmirenu tražbinu prema društvu ad. 1 u iznosu od EUR 194.387. Osim toga, Tereo d.o.o. je temeljem Ugovora o podzakupu bio obvezan podmiriti društvu protustranke dio iznosa ulaganja u poslovni prostor, a koji dio iznosi 278.168,14 kn, itd. Protustranka tvrdi da predlagatelj onemogućava društvo u ostvarenju ciljeva i u obavljanju djelatnosti na sljedeće načine: predlagatelj je na prijevaran način vrbovao radnu snagu društva protustranke na način da ih potiče na zasnivanje radnog odnosa u društvima u kojima predlagatelj ostvaruje kontrolu i utjecaj; predlagatelj je koristio svoj utjecaj u društvu s kojim je društvo protustranke imalo poslovnu suradnju te je onemogućavao društvu protustranke pristup resursima potrebnim za izvršavanje njegovih obveza proizašlih iz poslovne suradnje s tim društvom. Ujedno je predlagatelj, prema tvrdnjama protustranke, zlorabio povjerenje i prouzročio teško remećenje odnosa među članovima. Predlagatelj je povrijedio obvezu lojalnosti prema društvu protustranke. Protustranka se očitovala na podnesak predlagatelja od 15. srpnja 2026. podneskom od 31. srpnja 2026. u kojem ponavlja u bitnom navode istaknute na ročištu 7. srpnja 2026.: prigovor aktivne odnosno pasivne legitimacije, prigovor ispunjenja, bojazan od prouzročenja štete; prigovor nepostojećih isprava; prigovor postavljenog zahtjeva koji prethodno nije postavljen društvu.

3. Protustranka Luka Perkov, u odnosu na kojeg je ovaj postupak pravomoćno okončan, se nije očitovala na prijedlog predlagatelja.

4. Tijekom ovog postupka ovaj sud donio je rješenje kojim je ocijenio osnovanim prijedlog predlagatelja i dopustio uvid u poslovne knjige i dokumentaciju društva prihvatio zahtjev predlagatelja pozivom na odredbu čl. 447. Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine", broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08., 137/09, 152/11, 111/12, 125/11, 68/13, 110/15 i 40/19 - dalje: ZTD), ocijenivši da ne postoji vjerojatnost da bi predlagatelj dobivene informacije koristio na štetu društva kako bi osigurao povoljniji položaj u postupcima jer prvoprotustranka (društvo) nije dostavila dokaze za te sporne činjenice. Drugostupanjski sud je, na temelju odredbe čl. 380. točka 2. ZPP, odbio žalbu prvoprotustranke (društvo) kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsko rješenje u dijelu kojim je naloženo prvoprotustranci dopustiti predlagatelju uvid u poslovne knjige i dokumentaciju društva. Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem broj Rev-172/2023-2 od 11. veljače 2026. prihvaća reviziju prvoprotustranke Sartura d.o.o. Zagreb, ukida rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-1321/2022-3 od 21. travnja 2022. u dijelu pod točkom I. izreke i rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu broj R1-338/2021-8 od 24. veljače 2022. pod točkom I. izreke u dijelu kojim je naloženo prvoprotustranci dopustiti predlagatelju uvid u poslovne knjige i dokumentaciju društva te pod točkom III. izreke kojom je odlučeno o troškovima postupka pa je u tom dijelu predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

5. Sud je izvršio uvid u dokumentaciju sadržanu u spisu: povijesni izvadak iz sudskog registra za društvo SARTURA d.o.o., Zahtjev upućen društvu, Zapisnik sa skupštine od 22.11.2021. te priloge uz zapisnik (Mišljenje uprave), dva dopisa društvu TEREO d.o.o. od 19. studenog 2021., email od 8. listopada 2021., tužbu radi isključenja predlagatelja, tužbu radi naknade štete, Ugovor između članova društva GT i UT od 2. srpnja 2019. Sud je izvršio uvid u zbirku isprava za društvo SARTURA d.o.o. (Društveni ugovor) i u spis ovog suda Pl-24/2021. U ponovljenom postupku sud je proveo dokaz uvidom u dalje dostavljene isprave dostavljene na ročištu (dopis HZMO, zapisnike s ročišta, e-mailove, presude) i dokaz saslušanjem zastupnika po zakonu predlagatelja GT sukladno ukidnom rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-172/2023-2 od 11. veljače 2026., kao i uvid u sadašnje stanje u sudskom registru u odnosu na protustranku. Isto tako sud je izvršio uvid u dokumentaciju koju je protustranka dostavila uz podnesak od 31. srpnja 2026. koja se odnosi pretežito na druge postupke koji se vode pred ovim sudom između istih stranaka, te sudsku praksu. Druge dokaze stranke nisu dostavile.

6. Zahtjev je neosnovan.

7. Predmet ovog izvanparničnog postupka je zahtjev predlagatelja radi uvida u poslovne knjige i dokumentaciju društva SARTURA d.o.o. sukladno članku 447. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, dalje u tekstu: ZTD). Tako je bilo u vrijeme postavljenog zahtjeva s naglaskom da je došlo do promjena, kako statusnih tako i činjeničnih. U vezi protekom vremena od dana postavljanja zahtjeva u ovom predmetu (6. prosinca 2021.), izmjenom zahtjeva (15. srpnja 2026.) i dana ponovnog odlučivanja valja reći kako slijedi. U pravilu sud donosi odluku prema stanju u trenutku odlučivanja, osim ako poseban zakon za određenu vrstu izvanparničnog postupka propisuje drukčije ili narav stvari zahtijeva ocjenu stanja u određenom ranijem trenutku. Razlog je što je cilj izvanparničnog postupka urediti pravni odnos u skladu s postojećim činjeničnim i pravnim stanjem, a ne utvrđivati povijesno stanje ako ono više ne odgovara stvarnosti. Tako sada Zakon o izvanparničnom postupku – uređuje izvanparnični postupak, a za pitanja koja nisu posebno uređena upućuje na odgovarajuću primjenu pravila parničnog postupka. Osim toga, predlagatelj je promijenio zahtjev podneskom od 15. srpnja 2026. te je valjalo odlučivati o istome, a ne onome iz 2021. godine.

8. Međutim, najprije treba napomenuti da se na temelju odredbe članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine („Narodne novine“ broj 73/91), pravni propisi koji su bili na snazi na dan 06. travnja 1991. primjenjuju u Republici Hrvatskoj kao pravna pravila, ako su se (sukladno posebnim propisima) do dana stupanja na snagu tog zakona primjenjivala u Republici Hrvatskoj. Do dana stupanja na snagu navedenog zakona (31. prosinca 1991.), pravna pravila VP 34 su se primjenjivala u Republici Hrvatskoj na temelju odredbe članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije („Službeni list FNRJ“ broj 86/46). Prema članku 2. tog Zakona, navedena pravna pravila primjenjivat će se na odnose koji nisu uređeni važećim propisima Republike Hrvatske, ako su u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske, što znači da se ona primjenjuju i dalje. U Republici Hrvatskoj je donesen poseban zakon o sudskom izvanparničnom postupku koji je stupio na snagu 10. lipnja 2023. („Narodne novine“ broj 59/23), koji je odredbom članka 119. odredio da će se postupci koji su bili pokrenuti, a nisu bili dovršeni do stupanja na snagu tog Zakona, dovršiti prema propisima i pravnim pravilima koji su bili na snazi odnosno koji su se primjenjivali do stupanja na snagu tog Zakona. Budući da je ovaj izvanparnični postupak pokrenut 7. prosinca 2021., dakle prije 10. lipnja 2023., primjenjuju se pravila izvanparničnog postupka, odnosno pravna pravila VP 34, ako su u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske. Na temelju paragrafa 21. stavka 1. pravnih pravila VP 34, u takvim se postupcima supsidijarno primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku.

9. Nadalje, Zakon o parničnom postupku – iako ne sadrži opće pravilo da se odlučuje prema stanju u vrijeme zaključenja rasprave, iz njegovih načela (i sudske prakse) proizlazi da sud odluku temelji na činjenicama koje postoje u trenutku donošenja odluke (odnosno zaključenja raspravljanja), osim kada materijalno pravo određuje drugi mjerodavni trenutak.

10. Ako je tijekom godine dana došlo do promjene okolnosti koja je pravno odlučna (npr. prestala potreba za mjerom, promijenio se status osobe, nastupila nova činjenica koja utječe na osnovanost zahtjeva), sud treba uzeti u obzir novo stanje. Donošenje odluke prema zastarjelom činjeničnom stanju moglo bi dovesti do odluke koja u trenutku donošenja više nije pravilna niti svrhovita. Postoje iznimke odnosno postupci u kojima materijalni zakon veže određeno pravo uz stanje u točno određenom trenutku. Primjerice, ako zakon kaže da se ispunjenje pretpostavki ocjenjuje na dan podnošenja prijedloga ili na dan smrti ostavitelja, tada će upravo taj trenutak biti mjerodavan. Osim toga, ponavlja se da je predlagatelj promijenio zahtjev podneskom od 15. srpnja 2026. te je valjalo odlučivati o istome, a ne onome iz 2021. godine.

11. Ako je riječ o zahtjevu dioničara za zaštitu prava na obaviještenost prema čl. 288. Zakon o trgovačkim društvima, pitanje mjerodavnog trenutka je specifično. U konkretnom slučaju zahtjev je postavljen od strane člana društva u društvu s ograničenom odgovornošću prema čl. 447. ZTD-a. U tom postupku nije odlučujuće opće pravilo da se odlučuje prema stanju u trenutku donošenja odluke, nego je odlučujuće je li dioničaru pravo na obaviještenost bilo povrijeđeno u trenutku glavne skupštine, odnosno u trenutku kada je uprava uskratila traženu obavijest. Razlozi su sljedeći: pravo na obaviještenost vezano je uz određenu glavnu skupštinu i potrebu da dioničar raspolaže informacijama radi prosudbe točaka dnevnog reda i glasovanja; Sud u izvanparničnom postupku ne odlučuje treba li društvo dati “trenutačno korisne” informacije, nego ocjenjuje je li uskrata bila zakonita prema razlozima iz ZTD-a u trenutku kada je zahtjev postavljen. Ako bi sud odlučivao prema okolnostima koje su nastale godinu dana kasnije (npr. informacije su postale javne, društvo je prodalo imovinu, dioničar više nije dioničar, glavna skupština je davno završila), pravo na sudsku zaštitu izgubilo bi velik dio svog smisla jer bi odugovlačenje postupka moglo promijeniti ishod. To bi bilo teško pomirljivo sa svrhom čl. 288. ZTD-a. S druge strane, niti jedan zakon ne propisuje da se materijalno-pravne pretpostavke uvijek ocjenjuju prema stanju u trenutku odlučivanja, što daje sudu široke ovlasti da utvrđuje činjenice i izvodi dokaze do donošenja odluke. To je procesni zakon; pitanje koji je trenutak mjerodavan određuje prije svega materijalno pravo i svrha konkretnog instituta. Stoga je ovaj sud stava da kasnije okolnosti ne bi trebale utjecati na ocjenu je li uskrata bila zakonita, nego eventualno na način izvršenja odluke ili na pitanje postoji li još pravni interes za njezino provođenje. Međutim, u konkretnom slučaju sud je uzeo u obzir da se zahtjev predlagatelja izmijenio podneskom od 15. srpnja 2026. te je valjalo odlučivati o istome, a ne onome iz 2021. godine.

12. S tim u vezi valja dodati da svrha postupka nije deklaratorno utvrđenje povrede, nego nalog društvu da pruži obavijest. Upravo zato može nastati problem ako je tijekom dugotrajnog postupka predmetna informacija izgubila praktični značaj ili su nastupile okolnosti koje onemogućuju izvršenje naloga. To, međutim, nije isto pitanje kao i ocjena je li uskrata bila zakonita. Stoga ovaj sud razlikuje: materijalno-pravnu ocjenu – je li uprava imala pravo uskratiti odgovor prema čl. 287. ZTD odnosno 447., ocjenjuje se prema okolnostima koje su postojale na dan skupštine (tada d.o.o.) odnosno zatražene obavijesti; procesna pretpostavka za donošenje odluke – postoji li u trenutku odlučivanja još uvijek pravni interes i može li se nalog iz čl. 288. odnosno 447. ZTD ostvariti. Ako se tijekom više godina promijenila činjenica koja znači da tražena obavijest više objektivno ne može ostvariti svrhu (primjerice, društvo je prestalo postojati ili je zahtjev postao bespredmetan iz nekog drugog razloga, npr. preoblikovanja i istiskivanja), tada je riječ o pitanju pravnog interesa ili mogućnosti izvršenja odluke, a ne o tome da se zakonitost uskrate retroaktivno ocjenjuje prema novom stanju. Ovo se navodi kako bi se naglasilo da je sud prilikom donošenja ove odluke uzeo u obzir cjelokupno razdoblje, sve (promijenjene) činjenice i (promijenjene) okolnosti u konkretnoj pravnoj stvari.

13. Među strankama nije sporno da je predlagatelj bio manjinski član društva SARTURA d.o.o. u vrijeme podnošenja zahtjeva, da je predlagatelj zatražio od protustranke podatke i dokumentaciju, čemu nije udovoljeno (odbijen zahtjev na skupštini društva). Nije sporno da su GT i UT kao članovi društva Sartura d.o.o. zaključili Ugovor između članova društva GT i UT od 2. srpnja 2019. kojim su odredili uvjete pod kojima će surađivati kao članovi društva, ostvarivati glasačka prava te raspolagati poslovnim udjelima (Preambula točka E.). Nije sporno da se društvo SARTURA d.o.o. nalazi u nekoliko sporova s UT i to radi naknade štete i radi isključenja iz društva, a tužbe u navedenim pravnim stvarima su podnesene u siječnju 2022., dakle, nakon podnošenja zahtjeva upravi za obaviještenost i nakon traženja sudske zaštite u ovoj pravnoj stvari. Nije sporno da je predlagatelj predsjednik uprave te većinski dioničar društva Sentinel Holding AG sa sjedištem u [adresa], CHE- 332.333.163 u vrijeme podnošenja zahtjeva.

14. Sporni su navodi iz odgovora na prijedlog da li je Sentinel Holding AG imatelj 100% udjela u društvu Sentinel International i društvu Tereo d.o.o. te da li isti kontrolira Sentinel Holding AG, Sentinel International, Tereo d.o.o., kao i da li se radi o povezanim društvima (budući protustranka u ranijem postupku navedeno nije dokazala odgovarajućim ispravama). Sporno je da li postoje zakonom propisane pretpostavke za uskratu prava na obaviještenost: da li je društvo Tereo d.o.o., ukoliko je povezan s predlagateljem, dužan protustranci iznose navedene u dopisu protustranke (navedeno nije predmet ovog postupka) odnosno ima li Sentinel International nepodmirenu tražbinu prema društvu ad. 1 u iznosu od EUR 194.387 (također nije predmet ovog postupka), kao i da li postoji dug društva Tereo d.o.o., temeljem Ugovora o podzakupu prema, protustranci za dio iznosa ulaganja u poslovni prostor, a koji dio iznosi 278.168,14 kn, da li je predlagatelj 'otimao' radnike odnosno da li predlagatelj onemogućava društvo u ostvarenju cilja.

15. U postupku je bilo potrebno utvrditi postoji li opravdana bojazan da bi predlagatelj kao tadašnji član društva d.o.o. (u vrijeme podnošenja prijedloga) mogao svoje pravo na obaviještenost upotrijebiti za svrhe koje nisu u vezi s njegovim članstvom u društvu i da bi time društvu ili s njime povezanom društvu mogla biti pričinjena šteta. Odnosno u ponovljenom postupku bilo je potrebno ocijeniti postojanje pravnog interesa predlagatelja s obzirom na navedeno u točkama 11. i 12. ovog obrazloženja, kao i način izvršenja. Pri tom je valjalo uzeti u obzir i ostale činjenice i okolnosti, sve kao u nastavku obrazloženja.

16. Naime, valja utvrditi trenutno stanje (u trenutku odlučivanja) vezano za članstvo u društvu, stanje u društvu Sartura d.d. (ranije d.o.o.), a sve s obzirom na nastale statusne promjene i ponovo odlučivanje ovog suda u ovom predmetu nakon nastalih statusnih promjena koje ovaj sud ne može zanemariti. Uvidom u povijesni izvadak iz sudskog registra za društvo Sartura d.d. utvrđeno je da je društvo 2024. promijenilo pravno-ustrojbeni oblik iz društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo koji upis je proveden 30. travnja 2024. Slijedom navedenog predlagatelj je naznačio tako i stranku u svom podnesku od 15. srpnja 2026. Nadalje, predlagatelj je istisnut iz društva Sartura d.d. u postupku prijenosa dionica manjinskih dioničara. Međutim, ta odluka nije provedena kroz sudski registar budući je predlagatelj pobija u parničnom postupku koji nije pravomoćno okončan. Sud je utvrdio da je predlagatelj i dalje (upisan) kao dioničar društva Sartura d.d., a sve kako to proizlazi iz podataka na web stranicama SKDD d.d. (uvid na dan održavanja ročišta 7. srpnja 2026.). Osim toga valja reći da je ranije promijenjen i član društva u Sartura d.o.o. na način da je na temelju rješenja Tt- 23/45077 kao član društva u sudski registar upisan Bit d.o.o. koji upis je proveden 15. studenog 2023.

17. U vezi s aktivnom legitimacijom predlagatelja sud zaključuje da ista formalno- pravno postoji s obzirom da predlagatelj je još upisan u registar dionica budući odluke glavne skupštine na kojima je izvršen prijenos dionica manjinskih dioničara nisu upisane u sudski registar i registar dionica – parnični postupak je u tijeku, a sve kako je sud utvrdio uvidom u e-spis i podatke SKDD d.d. Međutim, aktivna legitimacija predlagatelja je promijenjena s obzirom da je nekad (2021. u vrijeme podnošenja prijedloga) bio član d.o.o., a sada je još formalno upisani dioničar d.d.

18. U odnosu na navode da odluka u predmetu prijenosa dionica manjinskih dioničara, kao i drugim predmetima, predstavlja prethodno pitanje za donošenje odluke u ovom predmetu jer je pravna posljedica pobijanih odluka "isključenje" tužitelja iz društva, ističe se da u predlagatelj nije osporio tvrdnje protustranke (niti je tvrdio suprotno) da niti u jednom od tih postupaka nije donesena pravomoćna sudska odluka koja bi obvezivala ovaj sud, a kojom bi bilo utvrđeno da su ranije odluke skupštine tuženika ništetne i/ili pobojne. Eventualna ništetnost te odluke, niti ranijih odluka skupštine, ne dovodi automatizmom do ništetnosti kasnijih odluka pa tako ni one o istiskivanju iz društva. Međutim, prema stajalištu ovoga suda, eventualna ništetnost ranijih odluka skupštine društva protustranke bi mogla utjecati na valjanost odluka predmetne glavne skupštine pod pretpostavkom da se radi o takvim odlukama koje bi na direktan ili indirektan način utjecale na postojanje razloga ništetnosti propisanih odredbom čl. 355. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23, 130/23, 136/24; dalje: ZTD) kasnije (glavne) skupštine. Kako sud odlučuje u okviru činjeničnih navoda stranaka, kojima se između ostalog postavljaju granice zahtjeva, a predlagatelj u ovom (konkretnom) izvanparničnom postupku nije iznio činjenične tvrdnje iz kojih bi proizlazilo da su ranije odluke skupštine tuženika ništetne i iz kojih razloga (taksativno nabrojanih čl. 355. ZTD-a) niti činjenice iz kojih bi proizlazilo da se radi o takvim odlukama koje na neposredno ili posredno utječu na postojanje razloga ništetnosti/pobojnosti odluka glavne skupštine od 15. siječnja 2025., to je sud ocijenio da su prigovori predlagatelja paušalne naravi i kao takvi neosnovani. Naime, sud u izvanparničnom postupku nije ovlašten utvrđivati činjenice koje stranke nisu iznijele jer bi sud time prekoračio granice postavljenog zahtjeva. Slijedom navedenog, sud je ocijenio da nisu osnovani navodi o ništetnosti/pobijanosti odluka skupština prostustranke o istiskivanju manjinskih dioničara jer tužitelj nije dostavio u spis pravomoćne odluke parničnog suda kojima bi dokazao suprotno niti je iznio činjenične tvrdnje iz kojih bi proizlazilo da se radi o prethodnom pitanju o kojem ovisi odluka u ovoj pravnoj stvari u smislu odredbe čl. 12. st. 1. Zakon o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/77., 36/77., 36/80., 6/80., 69/82., 43/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91., "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25. dalje ZPP).

19. Između stranka nije sporno da je rješenjem ovoga suda poslovni broj Tt- 23/45077-2 od 15. studenog 2023. u sudski registar upisana promjena članova društva, povećanje temeljenog kapitala i promjena odredaba društvenog ugovora, u društvu s ograničenom odgovornošću, dok je na temelju rješenja ovoga suda poslovni broj Tt-24/15365 od 30. travnja 2024. u sudski registar upisano preoblikovanje društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo, promjena direktora i članova nadzornog odbora. Nije sporno niti da su ta rješenja pravomoćna te da je na temelju rješenja Tt-23/45077 kao član društva u sudski registar upisan Bit d.o.o. Sukladno odredbi čl. 461. ZTD-a temeljni kapital povećan od upisa odluke o povećanju u sudski registar, dok temeljem odredbe 569. st. 1. t. 1. ZTD-a upisom preoblikovanja u sudski registar društvo s ograničenom odgovornošću nastavlja djelovati kao dioničko društvo. Dakle, upis u sudski registar je konstitutivan, a predmetni upisi su pravomoćno provedeni u sudskom registru, pa je protustranka od upisa odluke u sudski registar nastavio djelovati kao dioničko društvo, dok predlagatelj nije iznio činjenice iz kojih bi proizlazilo da je odluka o preoblikovanju ništetna i iz kojih razloga, a imajući u vidu odredbu čl. 357. ZTD-a prema kojoj se ništetnost osim tužbom, može isticati i na drugi način (npr. prigovorom). Iz navedenih razloga sud je odbio tužiteljev prijedlog za prekid ovog parničnog postupka do pravomoćnog okončanja parničnih postupaka

20. U vezi s preoblikovanjem društva valja reći slijedeće. U trenutku podnošenja prijedloga protustranka je bila po pravnom obliku d.o.o. U trenutku ponovnog odlučivanja protustranka je po svom pravnom obliku d.d. Pravo na obaviještenost drugačije je regulirano zakonom u odnosu na dva navedena pravna oblika.

21. Pravo na obaviještenost je jedno od osnovnih prava članova društva s ograničenom odgovornošću, ali i dioničara u dioničkom društvu, a koje pravo se očituje u dvije temeljne obveze uprave društva prema njegovim članovima: obvezu uprave društva da obavještava članove o stvarima društva i obvezu da im dopusti uvid u poslovne knjige i dokumentaciju društva. Svrha ovog prava očituje se u ostvarivanju članskih prava u društvu jer omogućuje članovima bolju perspektivu prilikom donošenja odluka. Pravo na obaviještenost obično se 'aktivira' u društvima u kojima članovi društva nisu ujedno i članovi uprave društva. Pravo na obaviještenost u društvu s ograničenom odgovornošću vezano je za stjecanje poslovnog udjela u društvu i ima ga svaki član društva. Isto je i kod dioničkog društva. Može se ostvarivati na skupštini društva s ograničenom odgovornosti ili izvan skupštine, a sve sukladno proceduri propisanoj Zakonom o trgovačkim društvima, ukoliko društveni ugovor pobliže ne uređuje postupak za ostvarivanje tog prava. U društvu s ograničenom odgovornošću pravo na obaviještenost propisano je općenito u jednom članku, uz pozivanje na pravne standarde dok u dioničkom društvu je detaljnije uređeno, osobito ako je riječ o razlozima za uskratu. Prema članku 288. ZTD-a izvanparnični sud, kao isključivo nadležan, odlučuje o zahtjevu dioničara o tome mora li uprava, odnosno izvršni direktori dati obavještenja. O naknadi troškova postupka sud odlučuje prema slobodnoj ocjeni. Zahtjev može postaviti svaki dioničar kome nije dano zatraženo obavještenje, a ako je o točki dnevnoga reda na koju se obavještenje odnosi na glavnoj skupštini donesena odluka, i svaki dioničar koji je sudjelovao u radu glavne skupštine i u zapisnik izjavio svoje protivljenje donesenoj odluci. Zahtjev se mora podići u roku 15 dana od dana kada je održana glavna skupština na kojoj je odbijeno da se dade obavještenje. Udovolji li sud zahtjevu, obavijest se daje i izvan glavne skupštine. Prema odredbi 447. ZTD-a propisano je da uprava društva mora svakome članu društva dati obavijesti o stvarima društva i dopustiti uvid u poslovne knjige i dokumentaciju društva bez odgađanja po primitku zahtjeva da mu se to omogući. Članu se društva može uskratiti pravo na obaviještenost u slučaju kada postoji bojazan da bi ga on mogao upotrijebiti za svrhe koje nisu u vezi s njegovim članstvom u društvu i da bi time društvu ili s njime povezanome društvu mogla biti pričinjena šteta. O tome da se članu uskrate spomenute obavijesti i odbije spomenuto pravo uvida odlučuje skupština društva. Uprava može odbiti članu društva dati obavijesti o stvarima društva i uvid u poslovne knjige i dokumentaciju ako ono ima nadzorni odbor. Pri tom zakon propisuje da na odlučivanje suda o pravu člana društva na obaviještenost iz članka 447. na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 288. ZTD-a. U dioničkom društvu pravo na obaviještenost ostvaruje se u pravilu samo na glavnoj skupštini, a iznimno izvan glavne skupštine, a u društvu s ograničenom odgovornosti na skupštini, ali i izvan nje. Pravo na obaviještenost se ponajprije ostvaruje u društvu, no ako je ono po mišljenju člana društva nezakonito uskraćeno, ostvaruje se pred sudom u izvanparničnom postupku, što je ex post kontrola legitimnosti razloga za uskratu. Propisi koji vrijede za dioničko društvu o sudskoj zaštiti povrijeđenog prava analogno se primjenjuju i na društva s ograničenom odgovornošću na temelju čl. 447. st. 5. ZTD- a. Na supstancijalnoj razini regulatorni je stil zakonodavca pri uređenju prava na obaviještenost različit. U društvima s ograničenom odgovornošću, ono se uređuje općenito u jednom zakonskom članku, uz pozivanje na pravne standarde. U dioničkom društvu je ono detaljnije uređeno, osobito ako je riječ o razlozima za uskratu. Pravo na obaviještenost propisano je zakonom i ne može se isključiti društvenim ugovorom. Isto tako pravo na obaviještenost dioničara izrijekom je zajamčeno zakonom, te se ono ne može isključiti, primjerice voljom ostalih dioničara društva na glavnoj skupštini ili na neki drugi način. Uprava društva dužna je udovoljiti zahtjevu svakog člana društva za ostvarivanje prava na obaviještenost i to bez odgađanja, odmah po primitku njegovog zahtjeva. Međutim, postoje određena ograničenja koja je moguće propisati društvenim ugovorom – npr. utvrđivanje posebnog postupka i oblika za davanje obavijesti, unošenje odredaba o čuvanju poslovne tajne i slično. Razlika između postavljanja zahtjeva u dioničkom društvu i društvu s ograničenom odgovornosti je u tome što dioničar zahtjev mora postaviti na glavnoj skupštini ili ga unaprijed dostaviti prije njezinog održavanja. S druge strane, član društva s ograničenom odgovornošću slobodno odlučuje kada će i kako postaviti zahtjev za davanje obavijesti, odnosno uvid u poslovne knjige i dokumentaciju društva - na skupštini društva ili izvan nje. Pri ostvarivanju prava na obaviještenost važno je pitanje tko daje obavijesti: za davanje obavijesti nadležna je uprava društva u društvu s ograničenom odgovornošću, ali o uskrati odlučuje skupština društva; kod dioničkog društva obveza davanja obavijesti je na društvu, ali u njegovo ime obavijesti daju u dioničkom društvu uprava, odnosno izvršni direktori. Društvo može uskratiti pravo na obaviještenost, odnosno može odbiti dati članu obavijesti o stvarima društva i uvid u poslovne knjige i dokumentaciju ako društvo ima nadzorni odbor jer isti u pogledu tih prava ima iste ovlasti kao i članovi društva. Mogućnost uskrate prava na obaviještenost predviđena je i kada postoji bojazan da bi član društva mogao to pravo koristiti za svrhe koje nisu u vezi s njegovim članstvom u društvu i da bi time društvu mogla nastati šteta. Ovdje se govori o objektivnoj vjerojatnosti, što znači da moraju postojati činjenice koje ukazuju na postupanja člana koji je podnio zahtjev za ostvarenje prava na obaviještenost, u vidu korištenja dobivenih informacija na štetu društva. Pravo na obaviještenost može se uskratiti i u slučaju kada se očito radi o zlouporabi tog prava, ukoliko član zahtijeva informacije kojima društvo ne raspolaže i ne može ih pribaviti iz određenih razloga, ukoliko bi se društvo zbog davanja obavijesti moralo izložiti velikim troškovima ili ako su informacije stalno dostupne na internet stranicama društva. O uskrati odlučuje skupština društva (običnom većinom glasova) te se od navedenoga ne može odstupiti niti odredbama društvenog ugovora. Ukoliko članovi društva ne mogu ostvariti svoje pravo na obaviještenost na opisani način, mogu se obratiti sudu sa zahtjevom. U izvanparničnim postupcima prema članku 447. ZTD-a riječ o preispitivanju legitimnosti uskrate prava na obaviještenost u društvima s ograničenom odgovornošću, što je najčešći instrument sudske zaštite povrijeđenog prava. Moguće je da se istovremeno s izvanparničnim postupkom vodi parnični postupak radi pobijanja odluka skupštine i to je vrlo često u praksi. Član društva kojem je društvo odnosno uprava uskratila dati obavijesti može se obratiti u izvanparničnom postupku trgovačkom sudu na području kojeg je sjedište društva podnošenjem zahtjeva za ostvarivanje prava na obaviještenost u roku od 15 dana od dana održavanja skupštine društva na kojoj je odbijeno davanje obavijesti, odnosno od neodazivanja zahtjevu za davanje obavijesti. U sudskoj praksi se još zahtijeva i navođenje razloga zbog kojeg je došlo do uskrate kako bi u slučaju eventualnog spora sud mogao prosuditi opravdanost uskrate. Članu društva s ograničenom odgovornošću pravo na obaviještenost može uskratiti samo ako se kumulativno ispune dva uvjeta: prvi se odnosi na bojazan da bi on obavijest mogao upotrijebiti u svrhe koje nisu povezane s njegovim članstvom u društvu te drugi, da bi time društvu ili njime povezanom društvu mogla biti pričinjena šteta. Pravo na obaviještenost u društvu s ograničenom odgovornošću proteže se na sve podatke vezane za unutarnje poslove i odnose u društvu, rad organa društva, uvid u poslovne knjige i dokumentaciju društva, odnose s trećim osobama i članovima društva, odnose društva s povezanim društvima te na sve informacije koje su članu društva potrebne za procjenu unutarnjih i vanjskih odnosa društva. Pravo na obaviještenost nije strogo osobno pa članu društva za ostvarenje tog prava može pomoći odvjetnik ili drugi punomoćnik, ali samo ona/j koji je obzirom na svoju profesionalnu obvezu dužan čuvati poslovnu tajnu (primjerice revizor). Društvo dokumentaciju mora učiniti dostupnima svakako članovima društva. Uvid se u pravilu obavlja u poslovnim prostorijama društva, a po potrebi i na drugom mjestu, ukoliko se dokumentacija tamo nalazi.

22. S obzirom na preoblikovanje društva protustranke tijekom ovog postupka sud je odbio zahtjev za pravo na obaviještenost temeljen na odredbi 447. ZTD-a, dok u odnosu na propisanu proceduru odredbom čl. 288. ZTD-a predlagatelj nije ispoštovao, što je potvrdio na pitanje suda na ročištu održanom 7. srpnja 2026., te je valjalo odbiti prijedlog i temeljem te osnove. Naime, s obzirom na različitu pravnu situaciju u odnosu na društvo protustranke u vrijeme podnošenja prijedloga (d.o.o.) i vrijeme odlučivanja (d.d.), kao što je opisano u t. 20. ovog obrazloženja) sud navedeno nije mogao isto zanemariti.

23. Osim toga, što nije sporno među strankama, protustranka je omogućila predlagatelju uvid u poslovnu dokumentaciju sukladno tada pravomoćnom, sada ukidnom, rješenju ovog suda broj R1-338/2021 od 24. veljače 2022. pa bi ponovo odlučivanje po postupljenom prijedlogu bilo protivno načelu ne bis in idem. S tim u vezi, kao što je već navedeno, postavlja se pitanje pravnog interesa predlagatelja.

24 Podredno, uz izneseni stav ovog suda, ovaj sud navodi i kako slijedi. Uvidom u izvadak za društvo TEREO d.o.o. sud je utvrdio da je jedini član društva od osnivanja 2014. do 2020. bio VT, dok je u razdoblju od 2020. do listopada 2021. (upis proveden 20.10.2021.) član društva bio SENTINEL Holding AG Švicarska. Društvo je brisano iz sudskog registra 28. listopada 2024.

25. Uvidom u Zapisnik sa skupštine od 22. studenog 2021. i Odluku o zahtjevu manjinskog dioničara za dopuštenjem uvida u poslovne knjige i dokumentaciju društva utvrđeno je, među ostalim, da je predlagatelj uz GT dioničar društva Sentinel Holding AG, koje je član društva SENTINEL International GmbH Švicarska čija poslovna djelatnost ima određenih poveznica s djelatnošću društva protustranke. S tim u vezi utvrđuje se da je ta okolnost bila poznata svim članovima društva i upravi društva Sartura d.o.o. i prije nego je predlagatelj postao član društva protustranke te je ta okolnost bila razlogom da predlagatelj postane član društva protustranke.

26. Uvidom u Društveni ugovor društva Sartura d.o.o. od 2. srpnja 2019., koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja prijedloga, sud je utvrdio da su članovi društva GT s poslovnim udjelima koji predstavljaju 74% u temeljnom kapitalu i UT s poslovnim udjelima koji predstavljaju 26% u temeljnom kapitalu. Svaki član društva imenuje jednog direktora. Skupština društva, među ostalim, odlučuje o upotrebi ostvarene dobiti (čl. 12.3.). Za odluku skupštine društva o isplati dobiti bez obzira na omjer uplaćenih uloga potrebni su glasovi svih članova društva (čl. 13.).

27. Uvidom u spis ovog suda broj Pl-24/2021 sud je utvrdio da se postupak vodi između SENTINEL International GmbH i Sartura d.o.o. temeljem Ugovora o razvoju softvera. Pravomoćna odluka u nastavljenom parničnom postupku nije donesena.

28. Prema članku 447. st. 1. ZTD-a propisano je da uprava društva mora svakome članu društva dati obavijesti o stvarima društva i dopustiti uvid u poslovne knjige i dokumentaciju društva bez odgađanja po primitku zahtjeva da mu se to omogući. Pravo na obaviještenost člana društva je jedno od temeljnih prava člana društva, a u društvu sa ograničenom odgovornošću utvrđeno je puno šire i sa manje ograničenja nego li je to slučaj kod dioničkog društva. Članak 447. st. 2. i 3. ZTD propisuje dva slučaja kada je uprava ovlaštena uskratiti članu pravo na obaviještenost odnosno odbiti dati obavijesti o stvarima društva ili uvid u poslovne knjige i dokumentaciju društva. Članu društva se može uskratiti davanje obavijesti o stvarima društva i uvid u poslovne knjige i dokumentaciju kada postoji opravdana bojazan da bi on to mogao upotrijebiti za svrhe koje nisu u vezi s njegovim članstvom u društvu i da bi time društvu ili s njime povezanom društvu mogla biti pričinjena šteta. Pod postojanjem bojazni valja razumjeti objektivnu vjerojatnost nastupanja predviđenih posljedica s obzirom na konkretne okolnosti pojedinog slučaja. Na odlučivanje suda o pravu člana na obaviještenost na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 288. ZTD-a.

29. Odredbom članka 288. st. 1. ZTD-a propisano je da sud iz članka 40. ovoga Zakona kao isključivo nadležan odlučuje o zahtjevu dioničara o tome mora li uprava, odnosno izvršni direktori dati obavještenja. O naknadi troškova postupka sud odlučuje prema slobodnoj ocjeni. Odredbom čl. 288. st. 2. ZTD-a, propisano je pravo svakog dioničara da u roku od 15 dana od održavanja glavne skupštine, postavi zahtjev sudu za davanje obavijesti, ako mu zatražena obavijest nije dana, a ako je o točki dnevnog reda na koju se obavještenje odnosi donesena odluka, i svaki dioničar koji je prisustvovao skupštini i u zapisnik izjavio svoje protivljenje donesenoj odluci.

30. Odredbama čl. 428. st. 1. ZTD uz ostalo je propisano da uprava društva odgovara za uredno vođenje poslovnih knjiga i vođenje poslova unutarnjeg nadzora, kao i za izradu financijskih izvješća društva (st. 1. i 2.), te da mora svakome članu društva bez odgađanja po njihovoj izradi dostaviti godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi, i godišnja financijska izvješća koncerna kao i izvješće o stanju koncerna kako bi oni mogli na skupštini ili odlukom donesenom pisanim putem u zakonom propisanom roku, koji se ne može produljiti društvenim ugovorom, utvrditi godišnja financijska izvješća društva. Ako je godišnja financijska izvješća pregledao revizor, njegovo se izvješće mora dostaviti bez odgađanja kada ga društvo primi. Svaki član ima, za vrijeme od 14 dana prije ispitivanja godišnjih financijskih izvješća u skupštini društva ili prije isteka roka za donošenje o tome odluke članova društva pisanim putem, pravo uvida u poslovne knjige i dokumentaciju društva. Ako društvo po zakonu mora imati nadzorni odbor ili je to predviđeno društvenim ugovorom, tim se ugovorom može odrediti da članovi društva nemaju spomenuto pravo uvida, da im se za to daje kraći rok od onog propisanog zakonom ili ih se može podvrći drugim ograničenjima. U tom slučaju se svim članovima društva mora bez odgađanja dostaviti izvješće uprave o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi, prijedlog odluke o upotrebi dobiti, izvješće revizora, ako ga društvo ima, i izvješće revizora u pogledu koncerna (st. 3.). Ujedno je propisano da društvo nema obvezu dostavljanja isprava iz st. 3. toga članka Zakona ako su za sve vrijeme za koje su članovi društva imali po Zakonu pravo uvida u njih bile objavljene na internetskoj stranici društva (st. 4.). Član uprave odgovara društvu za štetu ako ne samo svojom aktivnom radnjom, već i propustom, povrijedi dužnost koju ima prema društvu, ako to prouzroči štetu društvu i ako je ponašanje člana uprave skrivljeno, koja dužna pozornost i odgovornost članova uprave proizlazi iz odredaba čl. 420. u vezi s čl. 252. ZTD-a.

31. Sud je utvrdio da u trenutku kada je predlagatelj tražio uvid u poslovne knjige (8. listopada 2021.) nisu postojali objektivni razlozi za uskratu članskog prava predlagatelju na obaviještenost već su oni eventualno nastali kasnije (podnošenjem tužbe radi isključenja i radi naknade štete, dopis Sartura d.o.o. od 19.11.2021. za isplatu troškova temeljem Ugovora o podzakupu poslovnog prostora).

32. Po ocijeni ovog suda u trenutku podnošenja zahtjeva sudu (prosinac 2021.) i u trenutku odlučivanja 2022. nisu postojale okolnosti koje upućuju na objektivnu opasnost da bi UT dobivene podatke upotrijebio za svrhe na koje upućuje protustranka pa je sud u prvotnom postupku dopustio uvid u poslovne knjige društva. Naime, kako je predlagatelju uskraćeno pravo na obaviještenost izvan suda isti ima pravo na sudsku zaštitu. Upravo je protustranka dala povod za pokretanje ovog postupka budući da je predlagatelju onemogućeno pravo na obaviještenost izvan suda te je nakon traženja predlagatelja (8. listopada 2021.) poduzeto niz radnji radi onemogućavanja ostvarenja prava predlagatelja jer je baš u tom razdoblju poslan Poziv za plaćanje (list 36. spisa), te su nakon podnošenja ovog prijedloga podnesene ranije navedene tužbe radi isključenja predlagatelja iz društva i radi naknade štete. Također sud je imao na umu da je drugi član društva i uprava društva Sartura d.o.o. Luka Perkov dioničar Sentinel Holding AG kao i predlagatelj, kako to proizlazi iz Zapisnika od 21. studenog 2021. te bi se logikom kojom se vodi protustranka istome trebalo uskratiti navedeno člansko pravo.

33. Pravo na obaviještenost člana društva je jedno od temeljnih prava člana društva. Na temelju tog prava uprava društva ima obvezu svakom članu društva dati obavijest o stvarima društva i dopustiti uvid u poslovne knjige i dokumentaciju društva bez odgađanja po primitku zahtjeva da mu se to omogući. Predlagatelj prije svega kao član društva protustranke ima pravo uvida u rezultate poslovanja društva, odnosno mora se omogućiti članu društva uvid u dokumentaciju kako bi se on mogao očitovati o eventualnim nepravilnostima navedenim u dokumentaciji u čiji uvid traži. Naprotiv, kada bi se članu društva uskraćivao uvid u poslovnu dokumentaciju, tada član društva nikada ne bi mogao imati uvid u rezultate poslovanja društva i nikada ne bi mogao znati prave rezultate poslovanja društva pa bi time bio onemogućen u ostvarivanju svojih članskih prava i bio bi lišen svake mogućnosti kontrole rada uprave i poslovanja društva, tim više što društvo nema Nadzorni odbor. Stoga pravo na obaviještenost pripada članovima društva svakovremeno, a pretpostavka za ostvarivanje ovog prava kroz sudsku zaštitu jest da im je to pravo uskraćeno ili onemogućeno izvan suda.

34. S druge strane, razlozi za uskratu koje navode protustranka nisu opravdan razlog za uskratu članskih prava u trenutku odlučivanja 2022. Činjenicu koju ističe, a koja se odnosi na navodnu štetu drugom članu društva GT jer je predlagatelj na skupštini društva održanoj 22. studenog 2021. glasovao protiv odluke o isplati zadržane dobiti, postupajući time protivno čl. 7.3. Ugovora između članova društva, nije od utjecaja na odluku u ovoj pravnoj stvari. Zakon točno propisuje kada se pravo na obaviještenost može uskratiti (čl. 447. st. 2. i 3.). Pri tom treba razlikovati štetu koja bi mogla nastati društvu od štete koja bi mogla nastati članu društva. U konkretnom slučaju protustranka tvrdi da je nastala šteta članu društva FT (ne i društvu). S tim u vezi ne postoje uvjeti za uskratom prava na obaviještenost 2022. kada je ovaj sud odlučivao (prvi puta 2022.). Navedeni stav je i sadašnji stav ovog suda te se isti nije promijenio nakon saslušanja GT, već iz navoda koje je ovaj sud naveo ranije u obrazloženju (točke 11.-19. obrazloženja) i u nastavku obrazloženja (točka 37. i dalje) s obzirom na naknadno dostavljene pisane isprave potkrepljene iskazom zastupnika po zakonu protustranke.

35. Članovi društva donose temeljni akt kojim se uređuju ustroj i unutarnje djelovanje društva, pa kad se govori o društvenom ugovoru, po pravnoj naravi riječ je o tzv. organizacijskom ugovoru. U tome se smislu društveni ugovor razlikuje od obveznopravnih ugovora između članova društva (Ugovor između GT i UT). Propisima je određeno koji je obvezatni sadržaj društvenog ugovora, kao i to što se uz te sastojke njime može urediti. Kod društva s ograničenom odgovornošću društveni ugovor strogo je formalan, jer mora biti sastavljen u obliku javnobilježničke isprave.

36. S obzirom da su i predlagatelj i GT u vrijeme podnošenja prijedloga u ovom postupku bili dioničari društva SENTINEL HOLDING AG ne postoji razlog za uskratu prava jednog člana društva (predlagatelja) bez obzira što isti ima (samo) 30% udjela u temeljnom kapitalu društva SARTURA d.o.o., jer bi to pravo trebalo po istoj logici uskratiti i drugom (većinskom) članu društva. S tim u vezi navedeni razlog kojeg navodi protustranka je neosnovan kao i ostali razlozi jer sud nije našao da postoji objektivna vjerojatnost nastupanja posljedica s obzirom na konkretne okolnosti ovog slučaja.

37. Na pitanje da li postoji opravdana bojazan da bi predlagatelj mogao upotrijebiti svoje pravo na obaviještenost za svrhe koje nisu u vezi s njegovim članstvom u društvu jer protustranka nije dokazala da predlagatelj svojim ponašanjem onemogućuje i znatno otežava postizanje cilja protustranke, protustranka dokazuje tek nakon donošenja odluke po prijedlogu (nakon veljače 2022.).

38. Iz naknadno dostavljene dokumentacije, kao i iskaza Luke Perkova 2026., sud je utvrdio da su radnici protustranke prešli u društva pod kontrolom predlagatelja (dopis HZMO). Isto tako na okolnost vrbovanja radnika sud je pročitao email radnika IT upućen direktoru protustranke i utvrdio navedeno, kao i iz emaila upućenog domaru vezano za kartice radnika koji su prešli iz SARTURA u društvo pod kontrolom predlagatelja. Isto proizlazi iz zapisnika iz predmeta ovog suda i Općinskog radnog suda u Zagrebu: iskazi BT, VT i UT, a sve na okolnost prelaska radnika, kao i ovjerenih prijevoda emailova klijenata SARTURA kojim obavještavaju protustranku o suradnji sa SENTINEL i drugim društvima predlagatelja. Isto proizlazi iz presude (izreka) u predmetu P-1381/22, a vezano za povredu poslovne tajne SARTURA sada d.d. u odnosu na VT, dok u odnosu na DT odluka nije pravomoćna.

39. Iz iskaza GT, zastupnika po zakonu protustranke, kojeg je sud prihvatio kao objektivan u djelu u kojem je sukladan s pisanim ispravama, sud je utvrdio da suradnja sa UT počela je negdje 2017., a 2019. je suradnja nastavljena na način da je UT ušao kao član društva u društvo SARTURA d.o.o. SARTURA se bavi visokotehnološkim projektima, ima informatički know how i zaposlenike. UT u svojim društvima nije imao zaposlene informatičare. U tom razdoblju GT je upoznao zz i VT, suradnika UT. 2019. godine, SARTURA je kao podizvođač izvršavala tehničke obveze i usluge za projekt KAON, društvo iz južne Koreje, točnije radi se o softverima unutar rutera koje svako kućanstvo ima. Suradnja sa UT je trajala do negdje srpnja, kolovoza, rujna 2021. kada su do zz došle informacije da UT i VT vrbuju radnike SARTURA, angažiraju bivše radnike SARTURA da rade na projektu KAON, a da zz-a nisu obavijestili o angažiranju bivših radnika. Točnije, rekli su radnicima da zz-a ne obavještavaju o angažiranju bivših radnika SARTURA na tom projektu. Na navedenu okolnost dostavljen je i email djelatnika U iz kojeg proizlazi da je VT vrbovao njega kao radnika SARTURA da dođe raditi kod SENTINEL odnosno društva koje je UT imao. Točno 8 ljudi je otišlo za vrijeme trajanja projekta KAON u jedno od povezanih društava Medića ili su otvorili obrte pa su surađivali sa Medićevim društvima. Radi se o CT, TT, ŠT, ST ŽT, AT, ĐT i PT. Naglašava kako se u to vrijeme nisu mogli pronaći radnici na tržištu te je GT radnike zapošljavao na način, ako bi isti imali potencijala za savladavanje tih tehničkih obveza, pa primjerice navodi da je jedan djelatnik bio vodoinstalater, a drugi autolimar i tako dalje. U odnos na email koji je dostavljen u spis, vezano za izdavanje kartica za djelatnike navodi da je tog dana ŠT društvu SARTURA dao izvanredan otkaz, a nekoliko sati nakon toga VT traži karticu za ulazak za istog tog ŠT. Tako postoji za svakog od navedenih radnika nešto. Ističe kako su VT, BT i UT djelovali koordinirano kao grupa, a sve odluke je donosio UT. Vezano za plaćanje računa navodi da se za neplaćene račune vezano za projekt KAON vodi postupak pred ovim sudom P-2865/23. Naime, SENTINEL je naplatio od KAON-a ali SARTURA-i nije plaćen rad. U odnosu na društvo Tereo, koje je pod kontrolom UT, navodi kako je isto brisano nakon provođenja stečaja i SARTURA se nije mogla naplatiti u potpunosti. U odnosu na odavanje poslovnih tajni od strane VT i R donesena je jedna pravomoćna i jedna ne pravomoćna presuda, koje su dostavljene u spis iz kojih proizlazi da su neovlašteno pristupili poslovnoj tajni u odnosu na dokumentaciju za određeni softver. Navodi kako su kolektivno djelovali kao grupa, koordinirano pristupali klijentima, a što je vidljivo iz emailova koji su dostavljeni, iz kojih proizlazi da raniji klijent SARTURA traži da se uređaji koji su nužno sredstvo za rad SARTURA dostave na adresu društva u kojem je UT direktor. Cijelo to vrijeme UT je istovremeno član SARTURA. Dodaje kako je UT pokrenuo niz parničnih postupaka u odnosu na odluke skupštine društva SARTURA d.o.o. i protiv GT osobno. Smatra da je motiv za tajno zapošljavanje SARTURA-inih inženjera bio da predlagatelj uzme svu dobit posla na sebe i makne SARTURA kao podizvođača. U odnosu na inženjerski tim i obuku stranka navodi kako je društvo osnovano 2013. a prvi zaposleni je 2014. a 2015. je počela gradnja tima na način da se sva ta tri mjeseca pridruživao novi član kojeg bi stariji član obučavao. Primjerice navodi da su ŠT i CT bili jako dugo u firmi. Stranka smatra da je motiv i interes predlagatelja za uvid u poslovne knjige taj da isti čini štetu društvu na način da dobije podatke o poslovanju i koristi ih za potrebe svojih drugih društva.

40. Slijedom svega iznijetog, sud ocjenjuje da sada, u trenutku ponovnog odlučivanja, postoji vjerojatnost na koje upućuje protustranka da bi UT dobivene informacije koristio na štetu društva, a sve kako bi osigurao povoljniji položaj u sporovima koji su u tijeku. Sporovi koji se vode su sporovi pokrenuti nakon podnošenja prijedloga u ovoj pravnoj stvari. Protustranka navode iz odgovora na prijedlog koji se odnose na navodno 'otimanje' radne snage društva SARTURA d.o.o., te odbijanje podmirenja tražbine društva protustranke od strane društva Sentinel International nije dokazala odmah, na početku ovog postupka, već naknadno te ih je sud kao takve i ocijenio na opisan način.

41. U odnosu na postavljen zahtjev kao u podnesku od 15. srpnja 2026. valja reći da je isti valjalo ne prihvatiti i iz razloga jer takav zahtjev predlagatelj ranije nije postavio društvu. Naime, da bi mogao zahtijevati od suda da protustranci naloži da mu da određene obavijesti, predlagatelj mora zahtjev za obaviještenost najprije uputiti protustranci. Samo ako taj zahtjev protustranka odbije, teče rok od 15 dana za podnošenje zahtjeva sudu. Budući da skupština Društva nije odbila predlagateljev zahtjev kako to postavlja u podnesku od 15. srpnja 2026. jer predlagatelj takav zahtjev skupštini Društva (ni d.o.o. niti d.d.) nije ni postavio (ne postoji identitet zahtjeva), nije mu dopušteno sudu postaviti zahtjev za dostavu dokumentacije kao u podnesku (tako i VTSRH Pž-1321/2022-3 od 21. travnja 2022. stranica 7). Naime, zahtjevom od 15. srpnja 2026. predlagatelj traži podatke koji su nastali nakon podnošenja prijedloga 2022. godine.

42. Temeljem svega navedenog sud ocjenjuje da je protekom vremena, a s obzirom na sve promijenjene okolnosti, predlagatelju otpao i više nema ni pravni interes za vođenje ovog postupka.

43. Sud je odlučio o troškovima postupka na temelju čl. 447. st. 5. u svezi 288. st. 1. posljednja rečenica ZTD-a, prema slobodnoj ocjeni. Kako u konkretnoj stvari se radi o izvanparničnom postupku u kojem troškove snosi predlagatelj bez obzira na uspjeh, sud je odlučio kao u izreci jer ne bi bilo sukladno testu razmjernosti da troškove snosi stranka koja je uspjela u postupku do kojeg je došlo zbog prvotnog nepostupanja (pravnog prednika) protustranke. Odlučujući o zahtjevu za naknadu troškova, sud je cijenio sve okolnosti konkretnog slučaja. Iako je postupak pokrenut na prijedlog predlagatelja, isti je bio potreban radi uređenja pravnog odnosa između sudionika te nije utvrđeno da je bilo koji od sudionika skrivio nastanak ili povećanje troškova. Budući da odluka služi uređenju pravnog odnosa u interesu svih sudionika, a razlozi pravičnosti ne opravdavaju dosudu troškova jednoj strani na teret druge, sud je odlučio da svaki sudionik snosi svoje troškove postupka. S obzirom na navedeno i da citirana odredba ZTD-a sudu daje diskreciju odlučeno je kao u točki II izreke rješenja.

Zagreb, 4. kolovoza 2026.

SUDAC

Tina Jakupak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana primitka rješenja. O žalbi odlučuje Visoki trgovački sud RH, a žalba se podnosi ovome Sudu u tri (3) primjeraka.

DNA:

1. Predlagatelju po punomoćniku

2. Protustranci po punomoćniku

3. Kal 15 dana