Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-9894/2024

U I M E RE P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: Karmen Novak Hrgović kao predsjednice vijeća, te Nediljka Bobana i Gordane Korotaj kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Zlatka Hasića kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika CČ, zbog prekršaja iz članka 49. stavak 5., članka 43. stavak 3. uz primjenu članka 293. stavak 1. te članka 176. stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24) rješavajući o žalbi tužitelja Policijske uprave karlovačke, Postaje prometne policije Karlovac, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: Pp - 9660/2024-5 od 27. rujna 2024. godine, na sjednici vijeća održanoj dana 3. kolovoza 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I.Povodom žalbe tužitelja, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda, tako da se temeljem odredbe članka 181. točka 5. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07) odbija optužba podnesena protiv okrivljenika zbog prekršaja iz članka 43. stavak 3. uz primjenu članka 293. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično opisanog pod točkom I. izreke pobijane presude.

II.Uslijed odluke pod točkom I. žalba tužitelja je u tom dijelu postala bespredmetna.

III.Prihvaća se utvrđenom novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura, zbog djela prekršaja iz članka 176. stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a koju je okrivljenik obvezan platiti u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude, a ukoliko okrivljneik u roku od 30 (trideset) dana plati dvije trećine izrečene novčane kazne ista će se smatrati plaćenom u cjelini. Ukoliko okrivljenik po isteku roka od 30 (trideset) dana ne plati izrečenu novčanu kaznu, primjenit će se odredba članka 34. Prekršajnog zakona.

IV.U ostalom pobijanom a nepreinačenom dijelu odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se pobijana presuda potvrđuje.

Obrazloženje

1.Pobijanom presudom okrivljenik CČ je proglašen krivim i kažnjen novčanom ukupnom kaznom u iznosu od 500,00 (petsto) eura, a radi djela prekršaja iz članka 43. stavak 3. uz primjenu članka 293. stavak 1. te članka 176. stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično opisanog u izreci pobijane presude.

2.Istom presudom, okrivljenik CČ je oslobođen od optužbe temeljem članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona, da bi dana 25. lipnja 2023. godine u 17,55 sati u Karlovcu, upravljao vozilom M1 marke Škoda, registarskih oznaka [registarska oznaka] sjevorozapadnom kolničkom trakom Prilaza Većesalava Holjevca u smjeru Ulice Banija, odnosno u smjeru sjeveroistoka, u suprotnom, odnosno zabranjenom smjeru te da bi počinio djelo prekršaja iz članka 49. stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s obrazloženjem da odredba članka 49. stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisuje da će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora kazniti vozač koji se vozilom na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila kreće kolničkom trakom namijenjenom za promet vozila iz suprotnog smjera, odnosno u suprotnom ili zabranjenom smijeru, te da je bitno obilježje prekršaja da se vozač kretao na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila, a ta bitna činjenica nije navedena u činjeničnom opisu počinjenja prekršaja.

3.Pobijanom presudom okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od 2 (dva) mjeseca.

4.Istom presudom, okrivljenik je oslobođen dužnosti naknade troškova prekršajnog postupka.

5.Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i bitne povrede odredaba prekršajnog postupka u odnosu na oslobađajući dio presude iz članka 49. stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama u kojoj u osnovi navodi da je prvostupanjski sud oslobodio okrivljenika a da nije pravilno utvrdio činjenično stanje te da je trebao pozvati tužitelja da evntualno ispravi optužni prijedlog temeljem članka 161. stavak 4. Prekršajnog zakona u roku od 8 dana a što nije učinio. Nadalje, smatra da je bitno obilježje prekršaja da se okrivljenik kretao u suprotnom odonosno zabranjenom smjeru, a ne da se okrivljenik kretao autocestom, brzom cestom i cestom namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila.

6.Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi ista prihvati.

7.Žalba je djelomično bespredmetna.

8.Rješavajući predmet poodom žalbe tužitelja, te ispitujući presudu u pobijanom dijelu u smislu odredbe članka 202. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je u ovom predmetu u odnosu na prekršaj iz članka 43. stavak 3. uz prijenu članka 293. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, nastupila zastara prava na vođenje postupka.

9.Naime, kako je odredbom članka 13. stavak 2. Prekršajnog zakona, propisano da se za navedeni prekršaj koji se okrivljeniku stavlja na teret, apsolutna zastara prava na prekršajni progon nastupa protekom tri godine od dana počinjenja prekšaja, te kako je prema okrivljenju, inkriminirano djelo počinjeno dana 25. lipnja 2023. godine, trebalo je optužbu podnesenu protiv okrivljenika u tom dijelu odbiti.

10.Rješavajući dalje predmet, u smislu odredbe članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ista pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 6.,7.,9. i 10 Prekršajnog zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pri tome nije utvrđeno da postoje povrede na koje ovaj sud sukladno gore navedenom zakonskom propisu pazi po službenoj dužnosti.

11.Žalitelj predlaže da se žalba prihvati.

12.Žalba je neosnovana.

13.Naime, u odnosu na žalbene navode tužitelja treba napomenuti da je kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu djela pod biće odgovarajućeg prekršaja (zakonski opis) pri čemu sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu tako opisano djelo nije prekršaj.

14.Iz prekršajnog naloga, koji se nakon podnošenja prigovora od strane okrivljenika ima smatrati optužnim prijedlogom je vidljivo da tužitelj doista nije naveo elemente koji čine ovo djelo prekršaja, a radi se o elementima koji se ne mogu naknadno ispravljati na način da sud traži ispravak optužnog prijedloga budući je tužitelj trebao voditi brigu o zakonskom opisu djela prekršaja.

15.Zbog izloženih razloga trebalo je presuditi kao u izreci.

U Zagrebu 3. kolovoza 2026.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Zlatko Hasić, v.r.

Karmen Novak Hrgović, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 (četiri) otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.