Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: R1 Ob-1099/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu po sutkinji Dijana Selak kao sucu pojedincu,u pravnoj stvari predlagateljice ID, OIB: [osobni identifikacijski broj], prijavljenog prebivališta [adresa], zastupana po punomoćniku Lorenu Korlaetu, odvjetniku u Zagrebu i Ivanu Čizmiću odvjetniku u Splitu, te u pravnoj stvari predloženika ad.1) ČD OIB: [osobni identifikacijski broj], prijavljenog prebivališta [adresa], te predloženika ad.2) DD, OIB: [osobni identifikacijski broj], prijavljenog prebivališta [adresa], u izvanparničnom postupku radi utvrđenja izvanbračne zajednice predlagateljice sa sada pok. ŠD, nakon održane glavne rasprave uz isključenje javnosti zaključene dana 19.lipnja 2026. u nazočnosti predlagateljice sa zamjenikom punomoćnika Feđom Bone odvjetnikom u Splitu, te u nazočnosti predloženika ad.1) i ad.2), na ročištu od 03.kolovoza 2026. održanog radi donošenja, objave i uručenja rješenja

r i j e š i o  j e :

I. Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica između ID, OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pokojnog ŠD, OIB: [osobni identifikacijski broj], u kontinuitetu u razdoblju od 10. veljače 1989. g pa sve do smrti ŠD, OIB: [osobni identifikacijski broj] dana 26.travnja 2020.godine.

II. Svaka stranka snosi svoj trošak ovog postupka.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je sudu dana 11.12.2025. podnijela prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice i navela da su ona i pok. ŠD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] živjeli neprekidno preko 30 godina u izvanbračnoj zajednici u kojoj su rođena i dva sina, a koja je završila trenutkom smrti pok. ŠD, a koji je umro dana **.**.2020. u Splitu. Dalje navela da je ostavinska rasprava iza pok. ŠD provedena pred javnim bilježnikom Nevenki Kekez u Splitu, kao povjereniku Naslovnog suda, a u kojem postupku je doneseno rješenje o nasljeđivanju posl.br. O-2024/20, UPP/OS-62/20-7 od dana 23. srpnja 2020. kojim se za zakonske nasljednike proglašava predlagateljica kao izvanbračna supruga pok. ŠD te protustranke pod 1 i 2 kao sinovi pok. ŠD. Dalje je u prijedlogu sudu navela da je ista 20. svibnja 2025. podnijela zahtjev Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje radi priznavanja prava na obiteljsku mirovinu iza pok. ŠD i da je u tom postupku 26. studenoga 2025. donesen zaključak kojim se poziva predlagateljica dostaviti rješenje o postojanju izvanbračne zajednice. Dalje navela da obzirom da su osim predlagateljice nasljednici i sinovi ČD i DD, ako sud smatra da je potrebno, da neka iste uključi u postupak kao protustranke odnosno svjedoke. Predložila je donošenje rješenja kojim se utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice i pok. ŠD.

2. Sud je rješenjem od 08.siječnja 2026. pozvao predlagateljicu na dopunu prijedloga na način da kao predloženike označi nasljednike pok.ŠD.

3. Tom nalogu suda je predlagateljica udovoljila podneskom od 26.01.2026. kojim je kao predloženika ad.1 ) označila ČD a kao predloženika ad.2) DD. U ostalom dijelu prijedlog je ostao isti.

4. Predloženici ad.1. i ad.2. su nakon zaprimanja prijedloga predlagateljice, na ročištu od 5.svibnja 2026. se sudu izjasnili da se ne protive prijedlogu predlagateljice, da su suglasni s istim.

5. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom rješenja o nasljeđivanju iza smrti sada pok.ŠD poslovni broj O-2024/20 UPP/OS-62-20-7 od 23.srpnja 2020.g, nasljedničke izjave ČD za ostavinski postupak, pregledom podneska nasljednika u ostavinskom postupku, pregledom Zaključka HZMO-a PU Split od 26.11.2025.g., saslušanjem predlagateljice, predloženika ad1. i ad.2, svjedočenjem po svjedocima FD i LD, te pregledom izvatka iz matice rođenih za sada pok. ŠD.

6. Po ocjeni i analizi provedenih dokaza na način kako propisuje čl.8.Zakona o parničnom postupku (NN RH 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 148/11, 25/13,89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP)sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja iz slijedećih razloga.

7. Iz priloženog rješenja o nasljeđivanju iza smrti sada pok.ŠD rođenog **.**.1950.g a umrtlo 26.travnja 2020.g, a radi se o predmetu poslovni broj O -2024/20 UPP /OS-62/20-7 od 23.srpnja 2020.g koje rješenje je donio javni bilježnik Nevenka Kekez iz Splita, utvrđeno je da su njegovim nasljednicima na temelju zakona i ustupa nasljednih dijelova sunasljednika proglašeni ID rođena I, OIB: [osobni identifikacijski broj] kao njegova izvanbračna supruga te ČD OIB: [osobni identifikacijski broj] i DD, OIB: [osobni identifikacijski broj].

8. Uvidom u zaključak HZMO PU u Split od 26.11.2025 razvidno je da je doista istim pozvana ovdje predlagateljica kao podnositeljica zahtjeva za priznanje prava i iz mirovinskog osiguranja, da dostavi toj područnoj službi presudu o razvodu braka iz koje će biti vidljivo da ju je pok. ŠD uzdržavao ili rješenje o postojanju izvanbračne zajednice od strane nadležnog Općinskog suda radi rješavanja zahtjeva za priznanje obiteljske mirovine iza pok. ŠD.

9. Neovisno o navodima predlagateljice u prijedlogu, te neovisno o tome što se predloženici ne protive prijedlogu predlagateljice, sud je da bi utvrdio jeli ista bila u izvanbračnoj zajednici sa pok. ŠD, saslušao detaljno predlagateljicu, saslušani su predloženici ad.1. i ad.2 i svjedoke FD i LD.

10. Iz iskaza saslušane predlagateljice je utvrđeno da živi na adresi njena prijavljenog prebivališta [adresa] , a za tu adresu je sud utvrdio iz rješenja o nasljeđivanju da je i sada pok. ŠD na toj adresi bilo prebivalište. Utvrđeno je da predlagateljica i iskazom ostaje pri svim navodima iz pisanog prijedloga sudu u ovom postupku. Kako predlagateljica i sada pok. ŠD imaju isto prezime, sud ju je o tome upitao nakon čega je tek iz iskaza predlagateljice proizišlo da su njih dvoje bili sklopili brak 1982., no sudski su se razveli radi nekih pravnih pogodnosti vezanih za stan kako je to predlagateljica objasnila u iskazu navodeći da je ona bila dobila jedan stančić od svoje firme na korištenje, odnosno stanarsko pravo na tom stanu, a to je pravo stekla nakon razvoda od ŠD, te iz njena iskaza proizlazi da se zbog toga i bila razvela od njega da bi stekla to stanarsko pravo.

11. Predlagateljica je iskazom navela da su se sudski razveli 1987. ili 1988.g godine kod Općinskog suda u Splitu. Dakle iskazom izričito tvrdi da su se samo iz navedenih razloga pravne naravi razveli , a iz njena iskaza proizlazi da su i prije razvoda braka i nakon razvoda braka živjeli zajedno u skladnoj zajednici. Iz njena iskaza proizlazi da njihova zajednička djeca nisu ni znala da su se njih dvoje sudski razveli, čime ista ukazuje da im je zajednica bila skladna. IZ iskaza predlagateljice proizlazi da su dakle od sudske odluke o razvodu njihova braka pa do Milivojeve smrti, njih dvoje živjeli u skladnoj ekonomskoj, emotivnoj i financijskoj zajednici, na adresi [adresa], u stanu kuće na toj adresi koju kuću je ŠD naslijedio od svojih roditelja a stan na kojem je predlagateljica bila dobila stanarsko pravo, su ona i ŠD prodali kasnije, možda 1989. ili 1990.g

12. Od djece predlagateljica i sada pok. ŠD imaju sinove ČD i DD te svi žive na istoj adresi konstantno. I iskazom tvrdi da su od sudskog razvoda braka pa do Milivojeve smrti predlagateljica i sada pok. ŠD bez prekida živjeli u izvanbračnoj zajednici. Prema njenom iskazu, novčana sredstava koja su ostvarena od prodaje stana na koji je predlagateljica stekla stanarsko pravo, su prema iskazu predlagateljice uložena u kupnju broda s kojim je ŠD ostvarivao novčana sredstva od turizma. Brod je kupljen početkom Domovinskog rata a prema njenom iskazu taj brod je kasnije prodan, ista se više i ne sjeća koje godine. Iz njena iskaza proizlazi da svi njihovi susjedi u kvartu Brda gdje ona i sinovi sada žive i gdje je živio ŠD do smrti, znaju da su predlagateljica i ŠD živjeli u skladnoj životnoj zajednici te ista misli da susjedi čak ni ne znaju da su se bili razveli. Iz iskaza predlagateljice proizlazi da je životna zajednica predlagateljice i sad pok. ŠD trajala sveukupno od 1980. kad smo počeli živjeti zajedno pa sve do Milivojeve smrti.

13. Iz iskaza saslušanih predloženika ad.1 i ad.2. proizlazi da tvrde da je predlagateljica sve istinito iskazivala sudu i nisu imali svojim iskazima ništa drugo nadodati, a obojica žive na prijavljenoj adresi prebivališta kao i predlagateljica.

14. Kako je dakle tek iz iskaza predlagateljice utvrđeno da bi ista bila u braku sa sada pok. ŠD i da je taj brak razveden, to je sudu od značaja za odlučivanje bilo utvrđenje kada je taj brak razveden, pa je to utvrđeno po naknadno dostavljenom izvatku iz matice rođenih za pok. ŠD pa je utvrđeno da su predlagateljica i navedeni brak bili sklopili dana 16.siječnja 1982.godine , te da je po pravomoćnoj presudi ovog suda broj III R- 604/88-12 od 24.listopada 1988. taj brak razveden.

15. Nastavno tom utvrđenju da im je brak razveden, predlagateljica je na ročištu od 19.lipnja 2026. navela po zamjeniku punomoćnika da shodno navedenom precizira prijedlog na način da predlaže sudu da donese rješenje kojim će utvrditi postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice ID i pok. ŠD, a koja je trajala od 10.2.1989. pa sve do smrti ŠD koji je preminuo **.**.2020.

16. Time se predlagateljica po zamjeniku punomoćnika očito vodila time da bi razvod bio pravomoćan datuma 09.veljače 1989., obzirom da u izvatku iz matice rođenih za ŠD stoji, nakon navođenja da je po pravomoćnoj presudi ovog suda III R 604/88-12 od 24.10.1988. ovaj brak razveden, stoji i naznaka Mak, 09.02.1989., matičar: Lj.Glavičić. Po mišljenju ovog suda naznaka Mak i datum iza nje je interna oznaka matičnog ureda koja označava da je riječ o naknadnom upisu, zabilješci u matici koji je izvršio matičar i nema utjecaja na pravni učinak razvoda. No kako predlagateljica u konačnici uređenim petitom prijedloga u ovom postupku traži utvrđenje da je bila u izvanbračnoj zajednici sa sada pok.ŠD od 10.veljače 1989.g pa do njegove smrti 26.travnja 2020., onda se sud pri odlučivanju rukovodio tim vremenskim razdobljem.

17. Iz svjedočenja svjedokinje FD proizlazi da je sa predlagateljicom prijateljica od pete godine života, jedna drugoj su vjenčane kume, dakle svjedokinja joj je bila vjenčana kuma na sklapanju braka sa sada pok. ŠD, te je ova svjedokinja posvjedočila da zna da su se oni dvoje bili razveli zbog liste za stanarsko pravo. Dakle samo radi toga, a posvjedočila je sudu da su predlagateljica i sada pok. ŠD inače i prije razvoda, a i nakon razvoda braka bili u skladnim emotivnim odnosima, u financijskoj zajednici, živjeli zajedno i prije razvoda i nakon razvoda na istoj adresi. Utvrđeno je da to ova svjedokinja zna jer ih je posjećivala, neprestano su bili u kontaktu. Kad je ŠD umro, u vrijeme korone, posvjedočila je da ga je predlagateljica sahranila. Zna , u vezi stanarskog prava na stanu radi kojeg su se razveli , da ga je bila dobila ID te da je taj stan kasnije prodan. Misli da su s novcima ostvarenima od prodaje kupili brod, a svjedokinja pretpostavlja da je glasio na ime ŠD, te je pojasnila svjedočenjem da to pretpostavlja jer je to bio brod za turizam, a ŠD je bio pomorac. Posvjedočila je da su novčana sredstva ostvarena od turizma i tog broda trošili zajedno. Zna i da je navedeni brod kasnije prodan. Posvjedočila je da susjedi u kvartu Brda u Splitu znaju da su ID i ŠD sklopili brak, da su živjeli u skladnoj životnoj zajednici, te da misli da čak i ne znaju da su se bili razveli.

18. Iz svjedočenja svjedoka LD je utvrđeno da isti 55 godina živi na adresi svog prijavljenog prebivališta [adresa] i koliko mu je poznato ID i ŠD su bili u braku, te mu nije poznato da su se bili razveli. Zna da imaju dvoje djece, DD i ČD. Iz ovog svjedočenja proizlazi da je svjedok prvi susjed sa predlagateljicom i predloženicima, zid do zida. Posvjedočio je da je posjećivao ŠD i Č, te da osnovom tih posjeta može posvjedočiti da su živjeli u skladnoj emotivnoj zajednici, sve do njegove smrti. Drži da se podrazumijeva da su bili i u ekonomskoj odnosno financijskoj zajednici, to pretpostavlja jer su živjeli u skladnoj emotivnoj zajednici. Nije mu poznato gdje su živjeli prije nego su doselili u kuću do svjedokove. Zna da je ŠD bio pomorac, ne zna je li neko vrijeme imao brod i bavio se turizmom.

19. Kako su iskazi predloženika i svjedoka suglasni i potvrđuju ono što tvrdi predlagateljica odnosno da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa pok. ŠD dugi niz godina, tj. od razvoda , dakle duže od tri godine prije njegove smrti, u kontinuitetu, to sud njihove iskaze odnosno svjedočenja prihvaća kao istinite.

20. Nakon ovako provedenih dokaza i utvrđenja koja su iz istih proizišla, a koja su utvrđenja navedena, i kojim utvrđenjima protivnih dokaza nema, za navesti je slijedeće. Iz članka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju proizlazi da ostvarivanje prava osiguranika na temelju generacijske solidarnosti provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.

21. Člankom 11. stavkom 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 dalje u tekstu: ObZ) propisano je da se odredbe tog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

22. U smislu članka 3. ranije važećeg Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 61/11 i 25/13, dalje u tekstu: ObZ/03) odredbe zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

23. Iz članka 8. stavka 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03, 163/03, 127/13 , 33/15, 14/19 dalje u tekstu: ZN) proizlazi da na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug, s tim što se izvanbračnom zajednicom u smislu tog zakona smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka.

24. Iz provedenih dokaza sud je utvrdio da su predlagateljica i sada pok. ŠD nedvojbeno bili u izvanbračnoj zajednici u razdoblju od njihova razvoda pa sve do njegove smrti, što je znatno duže od tri godine i to su u izvanbračnoj zajednici bili u kontinuitetu

25. Za priznanje učinka izvanbračne zajednice potrebno je da niti jedan od partnera nije u braku ( a utvrđeno je da u naprijed navedenom periodu od njihova razvoda pa do Milivojeve smrti nisu bili), nadalje da među njima postoji trajnija zajednica i to ne samo u smislu zajedničkog stanovanja, već i uspostavljanju emocionalne povezanosti, te ekonomske zajednice u kojoj se izvanbračni drugovi međusobno pomažu i brinu jedno o drugome, neovisno o eventualnoj namjeri zaključenja braka, a utvrđeno je da su predlagateljica i sada pok. ŠD u naprijed navedenom periodu kontinuirano bili u trajnoj zajednici, zajednički stanovali, bili emocionalno povezani, bili u ekonomskoj, financijskoj zajednici, međusobno se pomagali i brinuli jedno o drugom. Posljedično navedenim utvrđenjima proizišlim iz rezultata provedenog postupka, iskaza predlagateljice, predloženika ad.1. i ad.2. i saslušanih svjedoka, ovaj sud utvrđuje da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice i sada pok. ŠD u razdoblju od 10.veljače 1989.g pa sve do njegove smrti 26.travnja 2020.

26. Imajući u vidu da se predlagateljica u prijedlogu poziva na svoje ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu iza pokojnog ŠD kod nadležnog tijela, Zavoda za mirovinsko osiguranje i to kao izvanbračni drug, to je za navesti da pasivno legitimirana stranka nije navedeni zavod iako je ranija sudska praksa bila da je protustranka HZMO. Međutim, sukladno recentnom stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odluci Rev 1639/2022 od 02.veljače 2022., HZMO nije pasivno legitimirana stranka u ovakvim postupcima.

27. Prema odredbi čl. 25. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br. 96/25 dalje ZMO) pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ZMO smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku. Stoga, iz te odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran. Ukazuje se i na odredbu čl. 436. Obiteljskog kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, prema kojoj stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječe, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla.

28. Utoliko je predlagateljica pravilno označila kao predloženike ad.1. i ad.2. kao zajedničku djecu predlagateljice i sada pok. ŠD jer se radi o postupku između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

29. Posljedično navedenom, sud je prihvatio kao osnovan prijedlog predlagateljice u odnosu na predloženike jer su upravo oni pasivno legitimirani u ovom postupku, a i predlagateljica je u postupku dokazala svojim iskazom , iskazima predloženika ad.1. i ad.2, te svjedočenjima dvoje navedenih svjedoka da je zasigurno bila u izvanbračnoj zajednici sa sada pokojnim ŠD u kontinuitetu u razdoblju od pravomoćnosti presude o razvodu njihova braka, tj preciznije, od 10.veljače 1989.g. pa do njegove smrti 26.travnja 2020.g Posljedično svemu navedenom je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

30. Nastavno prijedlozima stranaka , odlučeno je da svaka stranka snosi svoj trošak ovog postupka.

U Splitu, 03. kolovoza 2026.g.

S U D A C

DIJANA SELAK

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka ovog rješenja, putem ovog suda u dostatnom broju primjeraka.

DNA

-predlagateljici po punomoćnicima

-predloženiku ad.1.

-predloženiku ad.2