Poslovni broj: Us I-2526/2026-7

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, uz sudjelovanje zapisničarke Nene Čulić, u upravnom sporu tužitelja HČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Luka Buratović, odvjetnik u Splitu, Mažuranićevo šetalište 14, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Split, Služba građevinske inspekcije, Mike Tripala 6, Split, radi uklanjanja građevine, nakon javne rasprave zaključene 8. srpnja 2026. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, te bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 3. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Split, Služba građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/25-02/631, URBROJ: 443-02-03-09-25-01 od 8. rujna 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja da tužba ima odgodni učinak.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/25-02/631, URBROJ: 443- 02-03-09-25-01 od 8. rujna 2025. naređeno je investitoru HČ, ovdje tužitelja, da u roku od 15 dana od dana dostave tog rješenja ukloni:

a) građevinu-wc i sprema (na skici iz zapisnika oznake 1) tlocrtnih dimenzija cca 3,30x3,00m, visine prizemlja (Hmin=cca 2,10m, Hsljemena cca 2,50m), b) građevinu (na skici iz zapisnika oznake 2) tlocrtnih dimenzija cca 3,40x6,30m, visine prizemlja (Hmin=cca 2,20m, Hmaks=cca 3,20m),

c) građevinu-nadstrešnicu (na skici iz zapisnika oznake 3) tlocrtnih dimenzija cca 4,30x6,30m, visine prizemlja (Hmin=cca 2,20m, Hcca 3,20m), d) građevinu-nadstrešnicu (na skici iz zapisnika oznake 4) tlocrtnih dimenzija cca 3,40x3,00m, visine prizemlja (Hmin=cca 2,10m, Hcca 2,90m), e) građevinu-otvoreno ognjište (na skici iz zapisnika oznake 5) tlocrtnih dimenzija cca 1,60x3,50m, visine dimnjaka H=cca 3,90m,

f) građevinu-nadstrešnicu (na skici iz zapisnika oznake 6) tlocrtnih dimenzija cca 2,30x3,50m, visine prizemlja (Hmin=cca 2,30m, Hcca 2,70m), g) građevinu-plato (na skici iz zapisnika oznake 7) površine cca 130m², izvedenu iz kamenih ploča debljine cca 4cm sa fugama iz cementnog morta, a sve izvedeno izvan granica građevinskog područja, na posebno zaštićenom području, na k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], predjel Starogradsko polje, Grad Stari Grad, bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole.

2. Pravodobno podnesenom tužbom, koja je kod ovog suda zaprimljena pod gornjim poslovnim brojem 17. listopada 2025., tužitelj pobija osporeno rješenje tuženika kao nezakonito, te ističe kako je izreka proturječna razlozima iz obrazloženja. Ističe kako tuženik nije pravilno i potpuno utvrdio sve odlučne činjenice vezane uz okolnosti nastanka predmetnog objekta, vrijeme njegove izgradnje te status zemljišta prema tada važećem prostorno-planskom aktu jedinice lokalne samouprave, čime je povrijeđeno načelo materijalne istine iz članka 8. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21, dalje ZUP). Nadalje, ističe kako za vrijeme gradnje, 2008. godine, nije bio svjestan da se predmetna građevina nalazi u zaštićenom području, te pojašnjava kako se predmeta nekretnina nalazi južno od državne ceste DC-116, dok je općepoznato da se zaštićeno područje prostire sjeverno od navedene ceste. Također, da u zemljišnoj knjizi nije stavljena zabilježba kako bi predmetna nekretnina predstavljala pojedinačno kulturno dobro i bila unutar zaštićenog krajolika. Tužitelj dalje navodi kako se u obrazloženju rješenja uopće ne navodi i posebno obrazlaže prostorno-planska dokumentacija koja je bila na snazi u trenutku izvođenja radova/građenja od strane tužitelja, niti je li građevina izgrađena u gabaritima koji nisu iziskivali pribavljanje akta za građenje (građ. dozvolu ili potvrdu gl. projekta), odnosno je li ista po zakonskim propisima iz vremenskog perioda građenja stekla legalnost ex lege, već da se tuženik samo poziva na prostorno-plansku dokumentaciju koja nije primjenjiva na vremenski period građenja . Na predmete okolnosti tužitelj predlaže obaviti očevid na licu mjesta, da sud sasluša tužitelja i višeg građevinskog inspektora Igora Fagarazzija, zatim da po službenoj dužnosti pribavi uvjerenje o statusu čestice 2147, K. O. [katastarska općina], te po potrebi i druge dokaze. Nadalje, ističe kako granice zaštićenog područja u relevantnom razdoblju nisu bile jasno određene niti vidljive u tada dostupnim kartografskim prikazima i prostornim planovima, a što kako potvrđuje da nije razumno očekivati da tužitelj samostalno prepozna eventualno formalno ograničenje koje u praksi nije bilo razvidno, te je upitno je li postojalo u trenutku gradnje. Ističe kako je postupao u dobroj vjeri, polazeći od razumne pretpostavke da predmetna lokacija nije pod posebnim režimom zaštite, te je sve radove izveo sukladno pravilima struke i važećim tehničkim normama. Napominje, kako u više od petnaest godina mirnog korištenja predmetne građevine, nijedno nadležno tijelo nije ukazalo na bilo kakvu nepravilnost, čime je tužitelj stekao opravdano povjerenje u zakonitost vlastitog postupanja i pravnu sigurnost, zajamčenu temeljnim načelima upravnog postupka i ustaljenom praksom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske. Zaključno, ističe kako uklanjanje predmetnih građevina predstavlja krajnju i najtežu mjeru koja tužitelju uzrokuje nenadoknadivu materijalnu i nematerijalnu štetu, iako se svrha zakona mogla postići blažim sredstvima. Također, u konkretnom slučaju, osporenim rješenjem ne ostvaruje se značajna zaštita javnog interesa, budući da predmetni objekt ne ugrožava sigurnost ljudi, okoliš niti kulturnu baštinu, dok bi s druge strane izvršenjem rješenja nastupile nepovratne i nerazmjerne posljedice za tužitelja. Tužbenim zahtjevom predlaže da sud poništi osporeno rješenje tuženika, te potražuje trošak upravnog spora. Tužitelj je ujedno predložio da tužba u skladu s odredbom članka 42. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje ZUS) ima odgodni učinak, odnosno da se rješenjem odgodi izvršenje osporenog rješenja do pravomoćnog okončanja ovog spora, navodeći kako će izvršenjem predmetnog rješenja tužitelju nastati nenadoknadiva šteta.

3. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na navode iznijete u obrazloženju osporenog rešenja, te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

4. U sporu je održana rasprava 22. travnja 2026. i 8. srpnja 2026., čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima, koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 91. stavak 3. u svezi s odredbom članka 89. stavak 4. ZUS-a održana bez prisutnosti tuženika, kojom prilikom je opunomoćenik tužitelja istaknuo kako je 1. siječnja 2026., nakon donošenja rješenja o uklanjanju, stupio na snagu Zakon o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 155/25) prema kojem je na poljoprivrednom zemljištu, minimalne površine 2000 m2, moguće graditi poljske kućice, a o čemu kako se u konkretnom slučaju radi, te se poziva na dopis Agencije za upravljanje Starogradskim poljem. Pri tome pojašnjava kako tužitelj upravo i ima poljsku kućicu/spremište, te za koju nije moguće donijeti rješenje o uklanjanju. Nadalje, na raspravi od 8. srpnja 2026. opunomoćenik tužitelja je istaknuo kako je prema Prostornom planu uređenja Grada [adresa] iz 2007. bila dopuštena gradnja prizemnice do 25m2 u izvan građevinskom području, uz ishođenje glavnog projekta. Naknadno, te nakon izgradnje, navedeno područje kako je stavljeno pod zaštitu UNESCO-a pa tužitelj nije mogao ishoditi rješenje o izvedenom stanju za navedenu građevinu, te je pravomoćno odbijen. Zaključno, ističe kako su u tijeku izmjene i dopune Prostornog plana i uređenja [adresa] odnosno donošenje novog Prostornog plana uređenja Grada [adresa] , u kojem kako će detaljno biti propisani uvjeti iz odredbe članka 48. Zakona o prostornom uređenje za zahvate u prostoru, pa tako i za gradnju u Starogradskom polju, a prema kojim bi parcela tužitelja odgovarala pretpostavljenim uvjetima , pa bi tužitelj tada mogao ishoditi odobrenje za gradnju sada već izgrađene zgrade. Stoga je mišljenja kako donošenje novog Prostornog plana uređaja Grada [adresa] je prethodno pitanje. Ustraje u provođenju svih dokaza iznijetih u tužbi, posebno da se sasluša tužitelj a na okolnosti gradnje same građevine.

5. Opunomoćenik tužitelja je popisao trošak prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23, dalje Tarifa) na ime sastava tužbe te zastupanja na raspravi 22. travnja 2026. i 8. srpnja 2026., svaka radnja 500 bodova, ukupno 1500 bodova (1 bod = 2 eura), odnosno 3.000,00 eura bez PDV-a.

6. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika tijekom dokaznog postupka pregledana je i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u sudskom spisu, kao i dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu. Ostale u tužbi predložene dokaze sud pozivom na odredbu članka 49. stavak 3. ZUS-a nije provodio, budući da je činjenično stanje u provedenom postupku dostatno za donošenje odluke u ovom predmetu.

7. Na temelju provedenih dokaza tijekom ovog spora, kao i tijekom inspekcijskog postupka, te utvrđenog činjeničnog stanja, sud je ocijenio kako tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS -a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, pri čemu je među strankama sporno utvrđeno činjenično stanje, te s tim u vezi i primjena materijalnog prava.

9. Iz spisa predmeta tuženika proizlazi kako je na k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], predjel [adresa], obavljen inspekcijski očevid, o čemu u spisu prileži zapisnik. Iz zapisnika proizlazi kako su na predmetnoj lokaciji izgrađene slijedeće građevine:

- građevina oznake na skici 1, koja je tlocrtnih dimenzija cca 3,30x3,00m, visine prizemlja;

- građevina oznake na skici 2, koja je tlocrtnih dimenzija cca 3,40x6,30m, visine prizemlja;

- građevina oznake na skici 3, koja je tlocrtnih dimenzija cca 4,30x6,30m, visine prizemlja (H=2,20 m, Hmaks=3,20), koja kako predstavlja nadstrešnicu i izvedena je uz zapadno pročelje građevine oznake na skici 2, krovna konstrukcija nadstrešnice kako je drvena sa pokrovom iz crijepa (jednovodni krov). Ista da se oslanja dijelom na građevinu oznake na skici 2, a dijelom na tri armiranobetonska stupa, dim. cca 30x30 cm, a ovi na izvedeni kameni zid duljine cca 7,80, visine cca 80 cm i debljine cca 70 cm;

- građevina oznake na skici 4, koja je tlocrtnih dimenzija cca 3,40x3,00m, visine prizemlja (Hmin=cca 2,10 m, Hmaks.= cca 2,90 m);

- građevina oznake na skici 5, koja je tlocrtnih dimenzija cca 1,60x3,50m, visine dimnjaka H=3,90m, te predstavlja otvoreno ognjište i izvedeno je uz sjevernu stranu građevine oznake na skici 4. Zidovi i krovna konstrukcija otvorenog ognjišta su izvedeni iz betona;

- građevina oznake na skici 6, koja je tlocrtnih dimenzija 2,30 x 3,50 m, visine prizemlja (H=cca 2,30 m, Hmak=cca 2,70m), koja predstvlja nadstrešnicu i izvedena je uz sjevernu strane građevine oznake na skici 4. Krovna konstrukcija nadstrešnice je drvena, sa pokorovom od crijepa (jednovodni krov). Ista kako se oslanja dijelom na građevinu oznake na skici 5, dijelom na dva armiranobetonska stupa, koji su spojeni na izvedeni kameni zid duljine cca 3,50 m, visine cca 80 cm i debljine cca 80 cm.

Nadalje, na zapisniku je utvrđeno kako je uz navedene građevine izgrađen plato iz kamenih ploča, debljine cca 4 cm, sa fugama iz cementnog morta. Površina platoa (građevina oznake na skici 7) je cca 130 m2. Također je utvrđeno kako se navedena lokacija nalazi izvan granica građevinskog područja i unutar arheološke baštine: kulturni krajolik ''Starogradsko polje'' (sustav zaštite „A“-potpuna zaštita povijesnih struktura) prema Prostornom planu uređenja Grada [adresa] („Službeni glasnik Grada Staroga Grada“, broj 4/07, 8/12, 2/13 i 9/18) te da se nalazi i unutar „zone A“ kulturnog krajolika Starogradskog polja, zaštićenog rješenjem Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Uprave za zaštitu kulturne Baštine, KLASA: UP-1-612- 08/08-06/0545, URBROJ: 532-04-01-03-02/1-19-7 od 29. studenoga 2019. Zaključno, na zapisniku se utvrđuje kako je u zemljišnoj knjizi tužitelj upisan kao vlasnik. Zapisniku su priložena skica i fotografije sa pregleda.

10. Nadalje, iz spisa predmeta proizlazi kako je tužitelj saslušan u Uredu građevinske inspekcije u Splitu, a u svezi izgrađenih građevina na k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], o čemu u spisu prileži zapisnik od 4. rujna 2025., u kojem je sadržana izjava tužitelja kako je on investitor na zapisniku o inspekcijskom nadzoru opisanih građevina, kako su iste izvedene 2008., osim nadstrešnice (skica 3) koja je izvedena 2018.

11. Odredbom članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji (Narodne novine", broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) propisano je kako se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

12. Odredbom članka 106. stavci 1., 3. i 4. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj 115/18, 117/21 67/23) propisano je kako se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom; da rješenje na temelju tog odjeljka donosi građevinski inspektor; da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

13. Prema odredbi članka 108. Zakona o Državnom inspektoratu u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 4. usklađivanje građenja, 5. uklanjanje građevine, 6. zabranu uklanjanja građevine i 7. obustavu građenja.

14. Odredbom članka 113. stavak 1. točka 1. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je kako u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Prema stavku 3. citirane zakonske odredbe rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja, 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, 3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude.

15. Odredbom članka 115. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je da u rješenju kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, koja se gradi ili je izgrađena izvan granica građevinskog područja ili na posebno zaštićenom području i u rješenju o uklanjanju donesenom nepoznatoj osobi, bez obzira na kojem se području građevina nalazi, rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju ne može biti duži od 15 dana, te da se rješenje izvršava putem treće osobe bez prethodnog izricanja novčane kazne iz članka 114. stavak 3. tog Zakona.

16. Imajući u vidu citirane zakonske odredbe, te utvrđeno činjenično stanje, ocjena je ovog suda kako je pobijano rješenje tuženika doneseno pravilnom primjenom odredbi Zakona o Državnom inspektoratu, budući da je u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor nesporno utvrdio kako je u konkretnom slučaju riječ o gradnji bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja, unutar zone A kulturnog krajolika Starogradskog polja zaštićenog rješenjem Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Uprave za zaštitu kulturne baštine, na području upisanom u listu svjetske baštine UNESCO-a, dok prigovori tužitelja nisu osnovani, te nisu od utjecaja na drugačiju odluku ovog suda.

17. Naime, nije od utjecaja na odlučivanje u ovoj upravnoj stvari prigovor tužitelja da u zemljišnim knjigama nije upisana zabilježba kulturnog dobra ili kulturno povijesne cjeline, jer predmetna činjenica nije odlučna u konkretnom slučaju temeljem odredaba važećeg zakona.

18. Također, navodi tužitelja koji se tiču postupka izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Starog Grada, nisu od utjecaja na donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari, budući da se zakonitost gradnje utvrđuje prema važećoj prostorno planskoj dokumentaciji, dok eventualne izmjene i dopune prostorno-planske dokumentacije ne predstavljaju prethodno pitanje u ovoj upravnoj stvari.

19. Slijedom sveg navedenog, sud je pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.

20. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS -a kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako je tužitelj u cijelosti izgubio spor, to je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

21. U odnosu na prijedlog tužitelja za donošenjem rješenja o odgodnom učinku tužbe, za navesti je kako je odredbom članka 42. stavak 2. ZUS-a propisano da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu. Da bi sud odredio odgodni učinak tužbe moraju biti kumulativno ispunjeni uvjeti iz odredbe članka 42. ZUS-a, koji prema ocjeni ovog suda nisu ispunjeni u konkretnom slučaju. Naime, odgoda uklanjanja objekta izgrađenog bez ishođenja akta o gradnji te izgrađenog u posebno zaštićenom području, unutar zone A kulturnog krajolika Starogradskog polja, koje je kao nepokretno kulturno dobro upisano na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, bila bi protivna javnom interesu. Stoga je odlučeno kao i izreci rješenja.

U Splitu, 3. kolovoza 2026.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. HČ, [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Luka Buratović, odvjetnik u Splitu, Mažuranićevo šetalište 14

2. Državni inspektorat Republike Hrvatske, Područni ured Split, Služba građevinske inspekcije, Mike Tripala 6, Split

3. u spis