Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Dr.Franje Tuđmana 35,Zadar
Poslovni broj: Pp –5898/2022-37
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sucu Nediljki Dereta, uz sudjelovanje Leonarde Kokić kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Bilić-Erić d.o.o. i odgovorne osobe u pravnoj osobi KC koje zastupani po braniteljima iz OD Gajski.K,Prka , zbog djela prekršaja iz članka 229. st. 1. podstavka 1., 14. 16. i stavka 2. Zakona o radu (NN 93/2014), a povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata Područnog ureda Rijeka Ispostave u Senju , Klasa: 116-02/22-1/4372 , Ur.broj: 443-02-02-20-22-5 , od 19. listopada 2022. , nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 18. lipnja 2026. i javno objavljene presude 23. lipnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Okrivljenici:
1. pravna osoba: Bilić-Erić d.o.o., OIB: [osobni identifikacijski broj], sa sjedištem u [adresa].,
2. odgovorna osoba: KC, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Č i H rođen **.**.1971. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], drž. RH, po zanimanju trgovac, SSS,
oslobađaju se optužbe
I. da je inspekcijskim nadzorom poslovanja trgovačkog društva Bilić- Erić d.o.o. sa sjedištem u [adresa] i to dana 13. rujna 2022 u sklopu kampa Straško, Zeleni put 7, Novalja dostavom dokumentacije dana 06.10.2022. utvrđeno da
1) protivno odredbi članka 65. stavak.4. Zakona o radu kod poslodavca je radio radnik: ČC OIB: [osobni identifikacijski broj] rođen **.**.2001. s prebivalištem u [adresa]
u prekovremenom radnom vremenu duže od 180 sati godišnje , što je razvidno iz izjave radnika o korištenju radnog vremena danim na zapisnik od dana 13. rujna 2022. godine kada je navedeni radnik izjavio da je radio u periodu od 01.07.2022. do 31.08.2022. godine svaki dan po 12 sati bez slobodnog dana što tjedno iznosi 7 x12=84 tjedno, dakle u periodu od 01.07.2022. do 31.08.2022. radila je ukupno 272 sata prekovremeno što je 92 sata duže od zakonom dozvoljenog godišnjeg prekovremenog rada,
dakle protivno odredbi članka 65. stavka 4. Zakona o radu radio je radnik u prekovremenom radnom vremenu koje je trajalo duže od 180 sati godišnje,
čime je počinjen prekršaj iz članka 65. stavka 4. Zakona o radu kažnjiv po članku 229. stavak 1. podstavak 16. Zakona o radu za okrivljenu pravnu osobu , a po članku 229. stavak 2. u svezi sa stavkom 1. podstavak 16. Istog članka Zakona o radu za okrivljenu odgovornu osobu,
2) protivno odredbama članka 65. stavak 3. Zakona o radu radila radnica ČC OIB: [osobni identifikacijski broj] rođen **.**.2001. s prebivalištem u [adresa] na zaštitarskim poslovima u sklopu kampa Straško , Zeleni put 7. po nalogu poslodavca u prekovremenom radnom vremenu duže od pedeset sati tjedno , što je razvidno iz izjave radnika o korištenju radnog vremena danim na zapisnik od dana 13, ruja 2022 do 31.08.2022. svakidan po 12 sati bez slobodnog dana, što znači da je u navedenom razdoblju radnica svaki tjedan radila 84 sat tjedno što je 34 sata na tjednoj bazi duže od zakonom određenog najdužeg trajanja prekovremenog rada,
čime je počinjen prekršaj iz članka 65. stavka 4. Zakona o radu kažnjiv po članku 229. stavak 1. podstavak 16. Zakona o radu za okrivljenu pravnu osobu , a po članku 229. stavak 2, u svezi sa stavkom 1. podstavak 16. Istog članka Zakona o radu za okrivljenu odgovornu osobu
3) protivno odredbi članka 5. stavak 1. i 2. stavak 4. Zakona o radu poslodavci za radnika:
ČC OIB: [osobni identifikacijski broj] rođen **.**.2001. s prebivalištem u [adresa]
neuredno vode evidencije o radnom vremenu radnika čiji je način vođenja propisan Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima , što je protivno članku 8. stavku 1. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, iz razloga što evidencije o radnom vremenu za mjesec srpanj i kolovoz 2022. ne odgovaraju izjavi radnika o korištenju radnog vremena danoj na zapisnik od dana 13.09.2022. kada je radnik izjavio da je radio u periodu od 01. 07.2022. do 31.08.2022. svaki dan po 12 sati bez slobodnog dana dok je u evidencijama iskazano da je radnik bio slobodan dva dana u tjednu,
dakle, protivno odredbi članka 5. stavak 1. i 2. i stavak 4. Zakona o radu neuredno vode evidencije o radnom vremenu radnika čiji je način vođenja propisna Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima,
čime je počinjen prekršaj iz članka 5. stavka 1.i 2. i stavak 4. Zakona o radu kažnjiv po članku 229. stavak 1. podstavak 1. Zakona o radu za okrivljenu pravnu osobu, a po članku 229. Stavak 2, u svezi sa stavkom 1. podstavak 1. istog članka Zakona o radu za okrivljenu odgovornu osobu
4)protivno odredbi članka 75. stavak 1. Zakona o radu i radnici ČC OIB: [osobni identifikacijski broj] rođen **.**.2001. s prebivalištem u [adresa] nisu omogućili korištenje jednog dana tjednog odmora u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata u periodu od dana 01,07,2022, do 31. 08 2022., a što je razvidno iz izjave radnika dane na zapisnik dana 13.09. 2022, kada je izjavila da je u navedenom periodu radila bez slobodnog dana
čime su počinili prekršaj opisan u članku 228. Stavak. 1. Podstavak 14. Zakona o radu kažnjiv po članku 229. stavak 1. podstavak 16. Zakona o radu za okrivljenu pravnu osobu, a po članku 229. stavak 2, u svezi sa stavkom 1. podstavak 1. i stavak 2. istog Zakona.
II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat Područni ured Rijeka Ispostava u Senju , Klasa: 116-02/22- 1/4372, Ur.broj: 443-02-02-20-22-5 ,podnio je 19. listopada 2022. optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.
2.Okrivljena pravna osoba je u svojoj pisanoj obrani navela da su netočni navodi inkriminacije za koju se okrivljena pravna osoba tereti optužnim prijedlogom Državnog inspektorata Klasa: 116-02/22-1/4372 , Ur.broj: 443-02-02-20-22-5 od 17- listopada 2022.Prvenstaveno okrivljena pravna osoba smatra kako je pobijani prekršajni nalog nejasan. Uopće ne sadrži obrazloženje pa primarno predlaže da ovlašteni tužitelj nadopuni ili ispravi prekršajni nalog. Okrivljena pravna osoba u svakom slučaju navodi kako je radnica ČC uredno zaposlena i prijavljena kod okrivljene pravne osobe te da je za svoje radne zadatke obavljala sukladno rasporedu i unutar zakonom dozvoljenog radnog vremena odnosno da nije radila prekovremeno dužem od dopuštenog te da joj nije omogućeno korištenje dnevnog i tjednog odmora. Samim time netočni su navodi da okrivljena pravna osoba ne vodi urednu evidenciju o radnom vremenu , odnosno da je ista radila duže no što je to zakonom dopušteno. Okrivljena pravna osoba osim saslušanja radnice ČC za sada nema drugih dokaznih prijedloga jer joj ni sam optužni prijedlog nije jasan odnosno nije razvidno na temelju koje dokumentacije se isti temelji pa će nakon očitovanja ovlaštenog tužitelja eventualno predložiti daljnje dokazne prijedloge.
3. Okrivljena odgovorna osoba KC je u svoj pisanoj obrani naveo da je u cijelosti upoznat sa predmetnim navodima Državnog inspektorata , iz kojeg proizlazi da bi počinio inkriminirane prekršaje kao odgovorna osoba odnosno kao član uprave te da je radnica ČC radila duže od zakonom predviđenog u srpnju i kolovozu 2022. U odnosu na takve navode inkriminacije , a koji ne korespondiraju s dokazima koji prileže spisu prekršajnog predmeta navodi da kao zaposlenik Bilić-Erić d.o.o za privatnu zaštitu, Podružnica Osijek ,u kojoj obnaša dužnost osobe ovlaštene za zastupanje Podružnice ne obavlja poslove odgovorne osobe u pravnoj osobi te kao takav ne može biti prekršajno odgovoran za prekršaje za koje je Zakonom o radu izričito propisana prekršajna odgovornost odgovorne osobe. On je odgovorna osoba u podružnici okrivljene pravne osobe no kao odgovorna osoba podružnice ne predstavlja odgovornu osobu u smislu odredbi Zakona o radu. Kao voditelj podružnice zna da je radnica ČC koja i danas radi u okrivljenoj pravnoj osobi u predmetnom razdoblju radila sukladno evidenciji radnog vremena koju su dostavili inspektoru rada i nema saznanja da bi radila prekovremeno duže od zakonom propisanog odnosno da ne bi imala slobodan dan ili slično. Evidencija o radnom vremenu radnika je uredno vođena kako je i dostavljena odnosno radnica je radila na svom radnom mjestu kako je to evidentirano u evidenciji radnog vremena. Predlaže da se sasluša ČC. Slijedom navedenog obzirom da ne obavlja poslove odgovorne osobe u pravnoj osobi sukladno članku 181. točke 5. Prekršajnog zakona predlaže da sud presudom odbije optužbu, budući postoje okolnosti koje isključuje prekršajni progon za inkriminirani prekršaj podredno da sukladno članku 182. točka 2. Prekršajnog zakona donese presudu kojom se oslobađa krivnje.
4. U dokaznom postupku kao svjedoci ispitani su ČC , HC i CC te je izvršen uvid i pročitana slijedeće dokumentacija: obavijest po članku 109a PZ (list spisa 2 -12 ), očitovanje okrivljenika od 3. Listopada 2022 (list spisa 13),evidencija korištenja radnog vremena za ČC za mjesec srpanj i kolovoz 2022(list spisa 14,15), zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 13.09.2022. (list spisa 16-18), izvadak iz sudskog registra (list spisa 39-43)
5.Svjedokinja ČC je u svom iskazu navela da je u ljeto 2022. radila na recepciji kampa Straško u Novalji i da joj je pristupio jedan gospodin za kojega je tek kasnije saznala da je riječ o inspektoru i postavljao potanja koliko radi, kakve su joj smjene i ona mu je objasnila kako radi i kakve su joj smjene te joj je isti dao list papira da potpiše i ona je je mislila da je isti na zapisnik unio što je ona rekla. Kako je bila velika gužva da je ona to htjela što prije riješiti i potpisala je zapisnik. Iskreno prije potpisivanja zapisnika nije pročitala sadržaj zapisnika. Nakon toga vratila se raditi na recepciju. Ona mu je rekla da radi smjene po 8 sati svaki dan iako to baš nije bilo točno. Iz straha je to njemu rekla, a inače je radila od ponedjeljka do petka po 8 sati , jedino kad su bili blagdani znala je raditi duže znala je blagdanima i vikendima raditi po 12 sati u dogovoru s kolegama nije se dogovarala s firmom već s kolegama . Dogovor između nje i kolega koji su također bili iz Slavonije bio je ako netko želi otići doma da si uskaču jedan drugome na način da pokrivaju i tuđe smjene. O tome nisu bili obaviješteni njihovi nadređeni .Kako je to bilo njezino prvo ozbiljno radno iskustvo svega se bojala i tako se ponašala u toj situaciji. Njezini nadređeni nisu znali kada bi ona eventualno znala raditi blagdanima i vikendom po 12 sati . Ona ni za taj rad nije bila niti plaćena to je bio jednostavno dogovor između nje i kolega.
5.1. Na upit branitelja okrivljenika svjedokinja je odgovorila da je za taj prekovremeni rad dobivala novac od kolega otprilike za sat 25 do 30 kuna. Na daljnji upit branitelja svjedokinja je odgovorila da nije nikada od poslodavca dobivala nikakvu novčanu naknadu u gotovini osim plaće koju je dobivala na račun. Na daljnji upit svjedokinja odgovara da od poslodavca mimo plaće koju je dobivala na račun nikada nije dobivala novčanu naknadu u gotovini. Na daljnji upit branitelja svjedokinja odgovara da su je mijenjala kolege HC, ĆC i KCP zna da su iz Slavonije ali ne zna njihove adrese. Na daljnji upit branitelja svjedokinja odgovara da nije nikoga od nadređenih obavještavala da mijenja kolege temeljem njihovog internog dogovora.
6.Svjedok HC je izjavio da on sezonski radi u okrivljenoj pravnoj osobi već 10 godina i nikada nije imao problema sa istim u vezi bilo kakvih prava iz Zakona o radu. ČC je također radi sezonski u okrivljenoj pravnoj osobi u kampu Straško u Novalji i nije baš siguran ali mislim da radi od sezone 2021., a radi i ovu sezonu, jedino nije radila sezonu 2023. kad je imala smrtni slučaj u obitelji. Što se tiče navedenih prekršaja može samo kazati da su oni sezonci uglavnom iz Slavonije i međusobno su solidarni te su se često znali mijenjati kad su u pitanju slobodni dani, a posebno misli na ČC, CC i njega i to je bilo koliko se sjeća u periodu od 1. srpnja do 31. kolovoza, a za te njihove zamjene nisu obavještavali poslodavca, već su to bile njihove interne zamjene, a kasnije bi nakon plaće međusobno to refundirali jedno drugom. U navedenom periodu on je imao i slobodan dan u tjednu, a koliko zna tako i ostali kolege tako i ČC. U navedenom periodu kao inače svi su imali podjednaki broj radnih sati, a možda su tu i tamo imali koji prekovremeni sat, nije vodio evidenciju, a tu misli i na ČC.
6.1.Na upit branitelja svjedok odgovara da su međusobna plaćanja jedno drugom za zamjene bila po cijeni satnice, 25-30 kuna tada. Na upit branitelja svjedok odgovara da nikada nisu dobivali isplate od poslodavca na ruke i sve što su dobivali je bilo preko tekućeg računa.
7.Svjedok CC je izjavio da već 5. sezonu radi u autokampu Straško u Novalji, a koji kamp je u vlasništvu okrivljene pravne osobe te od kada radi uvijek je radio kao i ostali djelatnici po 8 sati dnevno jedino za blagdane i za vikend ako se spoji pa bi se više od 3 dana međusobno zamijenili HC, ČC i on jer su svo troje C. Mijenjali bi se u smislu tako da bi jedno od njih radilo smjenu od drugog ali o tome nisu obavještavali poslodavca, to je bio njihov interni dogovor, pa kada bi dobili plaću to bi onda refundirali jedno drugom ukoliko je bila zamjena. On je s ČC bio u suprotnoj smjeni u sezoni 2022. i ne zna da li je ista radila prekovremeno i koliko, a kad bi se susreli o tome nisu razgovarali. Jedan dan u tjednu koliko mu je poznato su svi imali slobodan, a misli da je imala i ČC.
7.1.Na upit branitelja svjedok odgovara da mu nije poznato da je netko od zaposlenika u periodu od 1. srpnja do 31. kolovoza 2022. imao više prekovremenih sati od po zakonu dozvoljenog .Na upit branitelja svjedok odgovara da konkretno on u tom periodu nije imao uopće prekovremenih sati. Na upit branitelja svjedok odgovara da nikada od poslodavca mimo isplate na tekući račun nije zaprimio na drugi način isplatu, te da mu nije poznato da je neki drugi kolega primao isplatu na drugi način na primjer i slično. Na upit branitelja svjedok odgovara da o zamjenama o kojima su oni međusobno dogovarali za slobodne dane nisu obavještavali poslodavca već da su to bili interni dogovori.
8.Nakon provedenog postupka Sud smatra da nema dokaza da su okrivljenici počinili djela prekršaja koja im se predmetnim optužnim prijedlogom stavljaju na teret.
9.Naime, presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim sud će izreći ako nedvojbeno utvrdi da je okrivljenik počinio prekršaj za koji je optužen. Prema stajalištu sudske prakse (VSRH, I Kž-406/1998-3 od 2. listopada 2002.g.) "in dubio pro reo" znači da se postojanje jedne takve činjenice, koja je za okrivljenika povoljnija, utvrđuje već i onda, kada je vjerojatnost njenog postojanja samo osnovana, pa dakle takva činjenica ne mora biti izvjesna, za razliku od odlučne činjenice koja ide na teret optuženiku, koja mora biti utvrđena do takve izvjesne mjere da čak ne postoji ni mogućnost postojanja neke druge činjenice koja bi ovu prethodnu isključila. Njegova krivnja mora biti pouzdana, sigurna i ne smije ostavljati nikakvu dvojbu.
10. Kako Sud na temelju ovakvo utvrđenog činjeničnog stanja ne može sa potpunom sigurnošću utvrditi da su okrivljenici počinili djela prekršaja koja im se predmetnim optužnim prijedlogom stavljaju na teret budući isti kategorički poriču počine prekršaja , a iz iskaza ispitanih svjedoka ,koji su u bitnom u suglasju, ne proizlazi da bi isti počinili utužena djela prekršaja to je, a u nedostatku drugih raspoloživih dokaza na temelju kojih bi na nedvojben način utvrdio isto , primjenom pravila «In dubio pro reo», na temelju odredbe članke 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobodio istog od optužbe.
11. Budući da je sud okrivljenike oslobodio optužbe, to je odlučeno da troškovi ovog prekršajnog postupka na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.
U Zadru,23. lipnja 2026.
Sudac
Nediljka Dereta
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 8 dana od primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovom Sudu u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud RH kao sud drugog stupnja.
DNA:
- okrivljenicima,
- branitelju,
- tužitelju,
- pismohrana - ovdje.