Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Opatiji

Maršala Tita 4

51410 Opatija

Poslovni broj P-1864/2023-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu Renati Slavić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja VE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Maji Buljan Gržetić, odvjetnici u Rijeci, protiv tuženika Croatia Osiguranje d.d., OIB : 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, zastupanog po punomoćnici Adrijani Jovanović, odvjetnici u Rijeci, radi isplate, nakon glavne rasprave zaključene 8. lipnja 2026., u nazočnosti punomoćnika stranaka, temeljem objave od 31. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I-Nalaže se tuženiku, Croatia osiguranju d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, da tužitelju, VE iz [adresa] (51211), [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], umjesto dosadašnjeg iznosa rente od 623,80 EUR mjesečno isplaćuje rentu u iznosu od 1.114,00 EUR mjesečno počem od 1. srpnja 2023. do 31. prosinca 2025., a nastavno rentu u iznosu od 1.501,00 EUR mjesečno počem od 1. siječnja 2026. pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti, i to najkasnije do 15-og dana u mjesecu za svaki mjesec, zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama na pojedine dospjele iznose rente počem od 15-og dana u tekućem mjesecu a za prethodni mjesec pa do isplate, sve to po kamatnoj stopi koja se od 1. srpnja 2023. do 29. prosinca 2023. određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine (čl. 29. ZOO-a), s time da mu je dospjele iznose rente dužan isplatiti odjednom, sve to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II-Nalaže se tuženiku, Croatia osiguranju d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, da tužitelju, VE iz [adresa] (51211), [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 5.393,77 eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na taj trošak počem od dana od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine (čl. 29. ZOO-a), u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi kako je nesporno među strankama da tuženik tužitelju temeljem presude Općinskog suda u Rijeci posl.br. P-2378/92 od 22. veljače 1996. godine, a povodom štetnog događaja – prometne nezgode od 26. svibnja 1987. godine, isplaćuje rentu zbog izgubljene zarade.

2.Visina rente se obzirom na promijenjene okolnosti mijenjala tijekom vremena i to na temelju pravomoćnih presuda Općinskog suda u Rijeci posl.br. P-490/97 od 16. studenog 1998. godine i posl.br. P-1304/00 od 7. siječnja 2002. godine te na temelju izvansudske nagodbe od 19. travnja 2005. godine. Tuženik je naknadno u još dva navrata, a na usmeno traženje tužitelja, povisivao rentu tužitelju i to najprije u lipnju 2007. godine na iznos od 4.500,00 Kn, a zatim u rujnu 2008. godine na iznos od 4.700,00 Kn, koji iznos (4.700,00 Kn/623,80 EUR) tuženik do danas mjesečno isplaćuje tužitelju.

3.Tužitelju je renta u cit. sudskim postupcima iz toč. 1. tužbe utvrđivana temeljem prosječne neto plaće po zaposlenom u Primorsko-goranskoj županiji, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku utvrđenih po sudskom vještaku za financije. U međuvremenu, od zadnjeg povišenja rente u rujnu 2008. godine do danas, situacija se značajno promijenila, pa je tako u ožujku 2023. godine iznos prosječne neto plaće po zaposlenom u Primorsko-goranskoj županiji iznosio 1.114,00 EUR/8.393,43 Kn.

4.Tužitelj je tužbenim zahtjevom predložio da se naloži tuženiku da mu, umjesto dosadašnjeg iznosa rente od 623,80 EUR/4.700,00 Kn mjesečno ubuduće isplaćuje rentu u iznosu od 1.114,00 EUR/8.393,43 Kn mjesečno počem od 1. srpnja 2023. godine pa dok za to budu postojali zakonski uvjeti zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama na pojedine dospjele iznose rente počem od 15-og dana u tekućem mjesecu a za prethodni mjesec, te da mu naknadi parnične troškove ovog postupka. Tijekom ovog postupka tužitelj je podneskom od 19. ožujka 2026. postavio tužbeni zahtjev na način kao što je presuđeno u izreci.

5.Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako nije sporno da je u prometnoj nezgodi od 26.05.1987. godine, za koju postoji odgovornost osiguranika tuženika, tužitelj zadobio teške tjelesne povrede temeljem kojih je utvrđeno njegovo pravo na naknadu štete zbog zadobivenih povreda i rente zbog izgubljene zarade, o čemu je odlučeno presudom Općinskog suda u Rijeci, posl. br. P-2378/92 od 22.02.1996.godine, odnosno kasnije u ponovljenom postupku pravomoćnom presudom Općinskog suda u Rijeci, posl.br. P-490/97 od 16.11.1998.

6.Renta zbog izgubljene zarade koja je utvrđena citiranim presudama Općinskog suda u Rijeci , posl. br. P-2378/92 od 22.02.1996. godine i posl.br. P- 490/97 od 16.11.1998.godine, kao naknada za gubitak zarade koju bi tužitelj ostvarivao da nije nastradao, utvrđena je prema podacima o prosječnoj neto plaći zaposlenih u Županiji Primorsko-goranskoj (dalje: ŽPG) u iznosu od 1.899,00 kn.

7.U kasnijoj parnici kod Općinskog suda u Rijeci, temeljem pravomoćne presude posl.br. P-1304/00 od 07.01.2002.godine renta zbog izgubljene zarade utvrđena je na isti način u povišenom iznosu od 3.554,00 kn.

8.Visina rente zbog izgubljene zarade utvrđena citiranim pravomoćnim presudama mijenjala se tijekom vremena i na temelju izvansudskih nagodbi sklopljenih s tuženikom dana 19.04.2005.godine na iznos od 4.200,00 kn, odnosno prema posljednjoj sklopljenoj nagodbi od dana 01.09.2008.godine na iznos od 623,80 EUR/4.700,00 kn, koji iznos tuženik nastavno sve do danas isplaćuje tuženiku.

9.Renta se tužitelju isplaćuje uplatom dvomjesečnog iznosa rente u ukupnom iznosu od 1.247,59 EUR/9.400,00 kn (2 x 623,80 EUR=1.247,60, tj. 2 x 4.700,00 kn =9.400,00 kn).

10.Prema odredbi čl. 1085. Zakona o obveznim odnosima (u daljnjem tekstu: ZOO) šteta se može popraviti uspostavom prijašnjeg stanja i/ili novčanom naknadom. Prema odredbi čl. 1088. st.1.i 2. ZOO-a naknada u obliku novčane rente, određuje se doživotno ili za određeno vrijeme, a novčana renta se plaća mjesečno unaprijed. Novčana renta se dosuđuje pod clausulom rebus sic stantibus, a prema odredbi čl.1096.ZOO-a sud može:

-na oštećenikov zahtjev za ubuduće povećati rentu,

-na štetnikov zahtjev smanjiti rentu,

-na štetnikov zahtjev ukinuti rentu.

11.Osnovna pretpostavka da bi sud smio tako postupiti jest da su se znatnije promijenile okolnosti koje je sud uzeo u obzir pri donošenju prijašnje odluke.

12.Naime, obveza tuženika na naknadu štete, pa tako i isplate rente, u konkretnom slučaju zasniva se na ugovoru o osiguranju od automobilske odgovornosti motorkotača reg. oz. [registarska oznaka] na kojemu je tužitelj (u dobi od 14 godina) ozlijeđen vozeći se kao suvozač i vozila reg.oz.RI 222-055 (drugi učesnik nezgode), obzirom da su oba vozila na dan nezgode bila osigurana kod tuženika, kao i na odredbama Zakona o obveznim odnosima i Zakona o osnovama sistema osiguranja imovine i osoba, koji su bili na snazi u vrijeme nastanka štetnog događaja.

13.Tužitelj u tužbi tvrdi da je došlo do znatnije promjene okolnosti koje utječu na visinu mjesečne rente, koju je potrebno utvrditi u novom povišenom iznosu, odnosno sa dosadašnjeg iznosa od 623,80 EUR/4.700,00 kn na novi povišeni iznos od 1.114,00 EUR/8.393,43 kn mjesečno počevši od 01.07.2023.godine pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti.

14.Tužitelj tako navodi kako je u ožujku 2023.godine iznos prosječne neto plaće po zaposlenom u PGŽ iznosio 1.114,00 EUR/8.393,43 kn, u kojoj činjenici nalazi opravdanje postavljenog zahtjeva za povišenje rente zbog izgubljene zarade, čemu se tuženik protivi, što će nastavno biti obrazloženo.

15.Naime, kako je već prethodno navedeno, tužitelju je pravo na naknadu neimovinske štete i rente zbog izgubljene zarade, utvrđeno presudom Općinskog suda u Rijeci, posl. br. P-2378/92 od 22.02.1996.godine (kasnije presuda Općinskog suda u Rijeci, posl.br. P-490/97 od 16.11.1998). Obzirom da je od svih do sada vođenih sudskih postupaka, samo u spisu Općinskog suda u Rijeci, posl. br. P- 2378/92 proveden dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku medicinske struke dr. PE, tuženik smatra da je obzirom na protek vremena, u predmetnoj pravnoj stvari prije svega potrebno provesti dokaz medicinskim vještačenjem i to vještačenjem po specijalisti medicine rada, kako bi se utvrdilo današnje zdravstveno stanje tužitelja, kao i da li kod tužitelja postoji preostala djelomična radna sposobnost i eventualna mogućnost za zapošljavanje prema preostaloj radnoj sposobnosti.

16.Tuženik je naime mišljenja, kako i na strani tužitelja postoji mogućnost da je došlo do izmijenjenih okolnosti koje mogu utjecati ili mogu biti od značaja na utvrđivanje njegovog daljnjeg prava na isplatu rente zbog izgubljene zarade, odnosno daljnju isplate rente kako u povišenom, tako i u sniženom iznosu.

17.U tom pravcu, tuženik predlaže da sud pozove tužitelja da dostavi u sudski spis kompletnu medicinsku dokumentaciju, od trenutka ozljeđivanja do danas, kao i da obavijesti sud o njegovom liječniku opće medicine, a sve kako bi se za potrebe vještačenja mogao pribaviti zdravstveni karton tužitelja. Isto tako, tuženik predlaže da sud službenim putem postavi upit nadležnim državnim tijelima i ustanovama (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje-HZZO, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje- HZMO, Hrvatski zavod za zapošljavanje-HZZZ, Centar za socijalnu skrb iz Opatije i/ili Rijeke -CZSS, Porezna uprava, Centar za zapošljavanje invalidnih osoba i rehabilitaciju iz Rijeke i dr.) o svim oblicima prava i naknada koje tužitelj ostvaruje iz različitih osnova, pa tako npr. pravo na naknadu za tjelesno oštećenje, pravo na invalidsku mirovinu, pravo na osobnu invalidninu, pravo na doplatak za tuđu pomoć i njegu, pravo na naknadu za nezaposlene osobe, da li je tužitelj evidentiran i/ili prošao postupak profesionalne rehabilitacije, da li je i ako je za koje je poslove eventualno osposobljen prema preostaloj radno sposobnosti, te da li je iz tog osnova ostvario primanja iz osnova samostalnog ili nesamostalnog rada i sl. U svakom slučaju, tuženik predlaže da se na ove sporne okolnosti izvede dokaz saslušanjem tužitelja u svojstvu parnične strane. Obzirom da se naknada u obliku novčane rente zbog izgubljene zarade može utvrditi samo za ubuduće i to financijskim vještačenjem, na isti način na koji je bila utvrđena ranije, do izvođenja svih predloženih dokaza, tuženik navodi da se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom.

18.Tuženik navodi da je suglasan sa svim dokaznim prijedlozima tužitelja, a naročito da sud službenim putem pribavi podatke Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj neto plaći po zaposlenom u PGŽ i financijsko-knjigovodstveno vještačenje. Tuženik pridržava pravo sukladno čl.299.st.2. ZPP-a da, nakon pribave svih predloženih dokaza te nakon saslušanja predloženih svjedoka, predloži nove dokaze, za koje isti nije znao prije izvođenja navedenih dokaza.

19.Kod preračunavanja je korišten fiksni tečaj konverzije 7,53450 utvrđen Odlukom vijeća EU od dana 12.07.2022.godine.

20.Tužitelj podneskom od 7. veljače 2024. navodi da je iz navoda tuženikova odgovora na tužbu razvidno da tuženik ne osporava navode tužbe glede tijeka utuživanja i utvrđivanja rente među strankama te je suglasan s dokazima predloženim u tužbi, no tuženik smatra da bi zbog proteka vremena trebalo provesti dokaz novim medicinskim vještačenjem po specijalisti medicine rada kako bi se utvrdilo današnje zdravstveno stanje tužitelja te postoji li kod njega radna sposobnost.

21.Tužitelj je u najmanju ruku zatečen ovakvim rezoniranjem tuženika i njegovim dokaznim prijedlogom koji je očito neosnovan, nepotreban i usmjeren kao odugovlačenju postupka. Naime, kao što to tuženik jako dobro zna, tužitelj je u predmetnom štetnom događaju (26. svibnja 1987. godine) teško stradao i jedva preživio, slijedom čega mu je u onom prvotnom parničnom postupku radi naknade štete pod posl.br. P-248/89 utvrđeno smanjenje opće životne aktivnosti u iznosu od 95%, i to vještačenjem po vještacima kirurgu traumatologu dr. PE i neuropsihijatru dr. Petru Lediću. Ti su vještaci u svojim nalazima detaljno naveli sve ozljede koje je tužitelj u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobio, sa svim teškim posljedicama koje su mu zaostale, te je njihove nalaze sud prihvatio kao stručne i objektivne, a tužitelju pravomoćno dosudio naknadu štete.

22.Sve od tada pa do danas tužitelj je bio i jest nesposoban za rad, što si nije teško zamisliti pored navedenog postotka SOŽA-e, pa stoga isti nije niti radio, a tuženik mu je uredno isplaćivao rentu. A sad odjednom, nakon što je primio tužbu u ovoj pravnoj stvari radi povećanja rente, tuženik smatra da se tužitelju, tako teškom invalidu, protekom godina poboljšalo zdravstveno stanje pa je on danas, eto, sposoban za rad i više nema potrebe da mu se isplaćuje renta. Zar tuženik doista misli da je tužitelj, koji je sada u 50-im godinama života, sposobniji za rad i boljeg zdravstvenog stanja nego što je to bio npr. u svojim 30-im godinama života? 23.Tužitelju je, naprotiv, zdravstveno stanje danas gore nego što je bilo u vrijeme vještačenja jer mu se s godinama intenziviraju tegobe koje su mu posljedično zaostale nakon predmetnog stradanja.

24.Slijedom navedenog tužitelj se protivi po tuženiku predloženom medicinskom vještačenju, no ne protivi se predloženom saslušanju tužitelja. Dapače, neka se sasluša tužitelj pa da se vidi i iz njegova iskaza koliko je on (ne)sposoban za rad i koliko je onemogućen odnosno limitiran u svim aktivnostima života. Tužitelj ustraje kod tužbe i tužbenog zahtjeva.

25.Sud je proveo dokaze uvidom u Presudu Općinskog suda u Rijeci posl.br. 248/89 od 6. prosinca 1990. i nalaz i mišljenja vještaka iz tog predmeta, u Presudu istog suda posl.br. P-2378/92 od 22. veljače 1996., u Presudu i Rješenje istog suda posl.br. P-490/97 od 16. studenog 1998., u Presudu istog suda posl.br. P- 1304/00 od 7. siječnja 2002., u Nagodbu od 19. travnja 2005., u Presudu i Rješenje Općinskog suda u Rijeci posl.br. P-1002/09 od 3. veljače 2011., te presudu istog suda posl.br- P-2442/11 od 25. ožujka 2014., u Potvrde o isplati renta te popis isplata, u Ponudu tuženika od 24. ožujka 2023., u podatke Državnog zavoda za statistiku o prosječnim neto i bruto plaćama zaposlenih po županijama, osobnim saslušanjem tužitelja, u Rješenje HZMO od 24. veljače 2010., u Rješenje Ureda državne uprave u PGŽ, Služba za gospodarstvo, Ispostava Opatija od 29. siječnja 2018., uvidom u zdravstveni karton tužitelja i u medicinsku dokumentaciju te medicinskim vještačenjem po vještaku iz područja sudske medicina prof. dr. sc. JE.

26.Provedenim dokazima utvrđeno je da je u predmetu poslovni broj P-248/89 sud je donio presudu od 6. prosinca 1990. (listovi 57-65 spisa) u kojoj je tuženiku Croatia Zagreb, filijala Rijeka naloženo da tužitelju Mlt. VE isplati naknadu štete u iznosu od tadašnjih 2.390.00,00 DIN. U tom predmetu su svoje nalaze i mišljenja dali vještaci dr. PE, kirurg traumatolog i dr. Petar Ledić, neuropsihijatar te iz istih proizlazi da je tužitelj kao suvozač na mopedu pretrpio povrede teške naravi te da je ukupno sniženje njegovog životnog aktiviteta iznosilo 95% trajno.

27.Presudom poslovni broj P-2378/92 od 22. veljače 1996. (listovi 5-10 spisa) utvrđeno je da je tuženiku Croatia osiguranju d.d. naloženo da tužitelju VE izvrši isplate na ime izgubljene zarade i rente.

28.Ponovno je presuđeno o izgubljenoj zaradi i renti i presudom poslovni broj P-490/97 od 16. studenog 1998. (listovi 11-16 spisa), a presudom poslovni broj P- 1304/00 od 7. siječnja 2002. ponovno je odlučeno o isplati rente za razdoblje nakon 1. ožujka 2000.

29.Nadalje, stranke su sklopile nagodbu od 19. travnja 2005. (list 20 spisa) o plaćanju mjesečne rente u iznosu od 4.200,00 KN od 1. ožujka 2005. pa nadalje.

30.Listovima 21 i 22 prileže potvrde tuženika o isplati rente i razlike a popis isplata prileži listovima 23-28 spisa.

31.Gore navedene činjenice između stranaka nisu sporne.

32.U ponudi tuženika za isplatu kapitaliziranog iznosa rente od 24. ožujka 2023. (list 29 spisa) upućeno tužitelju navodi se da mu se isplaćuje renta po osnovi izgubljene zarade u iznosu od 623,80 EUR te se tužitelja izvješćuje da su voljni umjesto mjesečnih iznosa rente s osnova izgubljene zarade isplatiti mu jednokratni novčani iznos od 70.000,00 EUR za potpuno podmirenje svih zahtjeva vezano za predmetni štetni događaj pa se poziva tužitelja da se očituje.

33.Uvidom u podatke Državnog zavoda za statistiku o prosječnim mjesečnim neto i bruto plaćama zaposlenih po županijama, u prvom tromjesečju 2023. (listovi 30 i 31 spisa) utvrđeno je da je u ožujku 2023. prosječna neto plaća po zaposlenom u Primorsko-goranskoj županiji iznosila 1.114,00 EUR.

34.Iz naloga za doznaku (listovi 42-47 spisa) razvidno je da tuženik isplaćuje tužitelju iznose od po 1.247,59 EUR kao dvomjesečni iznos.

35.Uvidom u podatke Državnog zavoda za statistiku o prosječnim mjesečnim neto i bruto plaćama zaposlenih po županijama, u prvom tromjesečju 2024. (list 74- 75 spisa) utvrđeno je da je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Primorsko-goranskoj županiji u prvom tromjesečju iznosila 1.266,00 EUR.

36.Tužitelj VE, osobno saslušan izjavio je da se predmetna nezgoda dogodila 1987. Protekom vremena stanje je u stvari sve gore. Ima otvorenu ranu na peti. Bio je i pokupio bakteriju, pio je antibiotike. Presječena su mu dva živca, to su mu nešto spajali, osjeća bolove, pije tablete no ni one mu uvijek ne pomažu. Stradao mu je i mjehur pa ima česte potrebe odlazaka u toalet. Mjesečna renta mu iznosi oko 620,00 eur.

37.Ima otvorenu ranu na peti, koja mu krvari. U istu stavlja određeni lijek koji košta oko 150,00 eur. To mu malo ublaži, no od istog se stvara neugodni miris radi čega osjeća nelagodu. Petna kost mu trune. U hodu šepa. Bez zavoja mu noga jako otiče. Ne može dugo stajati, niti dugo hodati. Od hoda osjeća bolove u kičmi. Kad sjedi mora držati nogu povišeno jer ga inače boli. Noga mu je kraća oko 1,5 cm, koljeno mu je ukočeno. Osjeća bolove u kralješnici. Primio je i udarac u glavu u štetnom događaju. Osjeća da ima probleme u pamćenju. Ne smatra se sposobnim za bilo kakav posao.

38. 2011. je izgubio rentu. Brat koji je voditelj u firmi Petrokov mu je isposlovao da se tamo zaposli na unosu podataka, no ni to nije bio u stanju obavljati. Na kraju su mu tamo dali otkaz. Tamo je bio 1-2 mj. Možda je bio prijavljen još negdje, ali faktički nije nigdje radio. Bio je prijavljen na Zavod za zapošljavanje. Trenutno nije jer mu ni oni ne mogu ponuditi adekvatno radno mjesto. Dok je bio prijavljen na Zavodu nisu ga pozivali niti su mu nudili posao. Na početku je i pokušao ići na profesionalnu rehabilitaciju, ali je odustao jer je morao na operaciju. Osim rente nema apsolutno nikakve prihode. Živi sa suprugom. Nije se obraćao Centru za socijalni rad radi dobivanja kakve pomoći. Nije primao naknadu za nezaposlene. Ne radi nikakve poslove pa niti povremene, jer ne može.

39.Tuženik mu je obustavio isplatu rente. Nije imao od čega živjeti i onda ga je brat prijavio u firmu Petrokov na 4 sata, no nije mogao odraditi niti 4 sata. Croatia osiguranje je bilo pokrenulo postupak protiv njega radi obustave isplate rente. Dobio je taj spor.

40.Peta mu i dalje krvari. Prije korone bio je i u barokomori. Ima medicinsku dokumentaciju.

41.Podneskom zaprimljenim 7. lipnja 2024. tužitelj je dostavio presude iz ovosudnih postupaka posl.br. P-1002/09 i P-2442/11 u kojima je ovdje tuženik tužio ovdje tužitelja radi ukidanja rente te su u oba ta postupka tužbeni zahtjevi pravomoćno odbijeni. Stoga tuženik, što je nesporno, do danas plaća tužitelju rentu.

42.Ujedno tužitelj u privitku dostavlja rješenje HZMO-a od 24. veljače 2010. godine i rješenje Ureda državne uprave u PGŽ od 29. siječnja 2018. godine te medicinsku dokumentaciju koja svjedoči o njegovim zdravstvenim tegobama iz kojih je razvidna tužiteljeva nesposobnost za bilo kakav rad.

43.Naime, tužitelju su posljedično predmetnom štetnom događaju – prometnoj nezgodi iz 1987. godine (utvrđena mu je SOŽA od 95%) zaostale takve posljedice uslijed kojih se on i danas liječi te će se liječiti do kraja života, a što je razvidno i iz medicinske dokumentacije koja se uz ovaj podnesak dostavlja.

44.Tuženik sve ove godine isplaćuje tužitelju rentu, a sada odjednom, kada je tužitelj u svojim 50-im godinama života te nikad u životu faktički nije radio (stradao kao maloljetnik) jer je od predmetnog stradanja u prometnoj nezgodi iz 1987. godine teški invalid, nakon utuženja radi povišenja rente u ovoj pravnoj stvari predlaže dokaze radi preispitivanja tužiteljeve radne sposobnosti .

45.Uvidom u presudu i rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P- 1002/09 od 3. veljače 2011. (listovi 82-86 spisa) utvrđeno je da je istom odbijen tužbeni zahtjev tužitelja Croatia osiguranje d.d. protiv tuženika VE a radi prestanka obveze plaćanja rente tužitelju s osnova izgubljene zarade.

46.Takav tužbeni zahtjev odbijen je i presudom istog suda poslovni broj P- 2442/11 od 25. ožujka 2014. (listovi 88-90 spisa), a nakon što je utvrđeno da je sa danom 14. lipnja 2011. tuženiku u tom predmetu prestao radni odnos u poduzeću Petrokov d.o.o., gdje mu je radni odnos trajao nepuna 2 mjeseca a raskinut je zbog zdravstvenih razloga istoga.

47.Uvidom u rješenje HZMO od 24. veljače 2010. (list 92 spisa) utvrđeno je da se VE utvrđuje postojanje tjelesnog oštećenja od 80%.

48.Uvidom u rješenje Ureda državne uprave u PGŽ, Službe za gospodarstvo, Ispostava Opatija od 29. siječnja 2018. (list 93 spisa) utvrđeno je da se VE, osobi čije tjelesno oštećenje onemogućava normalno kretanje, izdaje na korištenje propisani znak pristupačnosti za označavanje vozila u kojem se prevozi invalidna osoba.

49.Pribavljena je medicinska dokumentacija i zdravstveni karton tužitelja a što je sve na uvidu imao i sudski vještak iz područja medicine rada prof. dr. sc. Hrvoje Lalić, prilikom izrade nalaza i mišljenja.

50.Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka (listovi 225-226 spisa) utvrđeno je da je tužitelj VE u vrijeme prometne nesreće kada je stradao kao suvozač na mopedu 26. svibnja 1987. pohađao VII razred osnovne škole, te zbog ozljeda se više nije mogao školovati, pa je jopš VIII razred završio uz pomoć ispita koji su organizirani za njega.Vidljivo je kasnije da je preko Centra za rehabilitaciju "3.maj" pokušano osposobljavanje za pismoslikara, što nije mogao raditi zbog posljedičnog defekta noge i stopala, kao ni posao postolara, jer nije mogao dulje sjediti na mjestu sa savijenim koljenima. Brat mu je našao posao za koordinatora unosa podataka, ali je nakon jedan i pol mjesec dobio otkaz jer ni to nije mogao raditi.

51. VE je zadobio u nesreći teške tjelesne ozljede od udarca glave i potresa mozga, višestrukog prijeloma lijeve potkoljenice i stopala, prekida živca noge, posljedičnog osteomijelitisa, prijeloma zdjelice, nagnječenja mokraćnih organa, tako da je učinjeno deset operacija, a vlaženje pete lijeve noge zbog dekubitusa nikada nije ni prestalo.

52.Sudski vještak dr. PE, ortoped i traumatolog učinio je vještačenje kojim je pacijent ocijenjen nesposobnim za rad zbog posljedica teških tjelesnih ozljeda. Iz sudskog spisa vidljivo je da Croatia osiguranje (budući da je njegov osiguranik udario autom u moped na kojem se stradalnik nalazio) isplaćuje redovitu mjesečnu rentu tužitelju. Iznos je u početku određen prema Državnom zavodu za statistiku prema prosječnoj plaći u to vrijeme 4.700,00 KN odnosno 623,00 EUR. Međutim, vremenom zbog rasta prosječnih plaća i inflacije, taj iznos se povećao na 8.393,00 Kn, odnosno 1.114,00 EUR. Nekoliko puta ta povećanja mjesečnih renti išla je i izvansudskim nagodbama.

53.Još 8.12.2023. predstavnici Croatia osiguranja predlažu novi pregled tužitelja, jer navode da sva plaćanja idu temeljem nalaza i mišljenja dr. PE, koja su krenula od datuma nakon pretpostavljenog vremena za završavanje srednje škole i očekivanog odsluženja vojnog roka od jedne godine dana (da je tužitelj bio zdrav). Naime predstavnici Croatia osiguranja smatraju da bi tužitelj možda mogao obavljati neke poslove.

54.U svom mišljenju vještak navodi da je izvršio pregled tužitelja u ordinaciji medicine rada i sporta, u Domu zdravlja PGŽ Rijeka 9. ožujka 2026.

55.Pacijent dolazi šepajući na lijevu nogu, obučen u plastične papuče. Nakon uzimanja kratke anamneze (situacija je već poznata nakon pregleda pravnog spisa i medicinske dokumentacije), prelazi se na pregled.

TV (tjelesna visina) 182 cm,

TT (tjelesna težina) 114 kg,

RR (krvni tlak) 130/80,

Frekvencija srca 130 u minuti (znatno ubrzana).

56.Pregled donjih ekstremiteta (nogu) -lijeva potkoljenica tanja u odnosu na zdravu više od polovice opsega. Lijeva potkoljenica je lividna (plavkasta), stopalo je potpuno deformirano i otečeno, peta lijevog stopala secemira (cijedi se gnojni sekret), koža pete je djemično odvojena. Cijela potkoljenica je u zavojima, koje je pacijent zbog potrebe pregleda skinuo i kasnije stavio natrag, dok gaze sa pete je nepotpuno odvojio zbog zaljepljenosti na petu. Stopalo u odnosu na potkoljenicu je u kontrakturi (nema mogućnosti pokretanja u zglobu (prekid peronealnog živca).

57.Pacijent navodi bolove u nozi promjenjivog intenziteta, tako da ne može dugo stajati, ali ni sjediti ni ležati, te nakon sat - dva mora mijenjati položaj tijela. Zabrinut je za svoje stanje, jer mu predstoji nastavak liječenja u baro - komori, izrezivanje odumrlog tkiva. Navodi zbog teškog hodanja da mu je stradala kralježnica koja ga također boli. Zbog enormne doze antibiotika zbog dekubitusa pete navodi oštećenje crijeva, nadutost i poremećaj stolice.

58.Zaključno vještak smatra da pacijent koji je nastradao u sedmom razredu osnovne škole i koji je jedva uspio završiti zbog povrede osmi razred, koji je radio u cijelom svom životnom vijeku (sada 53 godine) 1,5 mjesec, nije vise sposoban obavljati nikakav posao, te da je ovisan o isplaćivanju dodijeljene mu rente.

59.Tužitelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka medicine rada, prof.dr.sc. Hrvoja Lalića, koji potvrđuje da tužitelj nije sposoban ni za kakav rad niti je to ikad bio, te ujedno ističe da je tužitelj ovisan o isplaćivanju mu rente. Tužitelj je izuzetno teško stradao kao maloljetnik te mu je još tada bila utvrđena SOŽA-a od 95%, zbog čega nikada u životu nije radio, slijedom čega je tuženikov prijedlog u ovome postupku da se ponovno ide utvrđivati tužiteljeva (ne)sposobnost za rad vještačenjem posve začudan i nevjerojatan. Naime, ako tužitelj, 95%-tni invalid, nije bio sposoban za rad kao mlad čovjek, kako bi on to mogao biti kao 50-godišnjak? Dakle, sada je i ovo vještačenje tužitelju dalo za pravo i potvrdilo osnovanost njegovog tužbenog zahtjeva kao i podaci Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS) koji govore o iznosu prosječne neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama po županijama iskazano po tromjesečjima.

60.Tužitelj dostavlja službene podatke sa internetske stranice DZS-a o tim prosječnim neto plaćama po zaposlenome u pravnim osobama po županijama, i to za razdoblje od drugog tromjesečja 2023. pa do četvrtog tromjesečja 2025., što pokriva cijelo razdoblje utuženja povišenja rente od 1. srpnja 2023. pa do danas odnosno do kraja 2025. do kada su objavljeni podaci (podaci za prvo tromjesečje 2023. već dostavljeni uz tužbu). Riječ je o službenim podacima DSZ-a koji su javno objavljeni pa i sud može izvršiti neposredan uvid u iste na internetskoj stranici: https://podaci.dzs.hr/hr/podaci/trziste-rada/place/.

61.Kako je razvidno iz spisa predmeta, tužitelj je svoju tužbu podnio na dan 14. lipnja 2023. te je u istoj utužio povišenje rente počem od 1. srpnja 2023. (početak trećeg tromjesečja 2023.), što znači u vrijeme kada su kao zadnji bili objavljeni navedeni podaci tek za prvo tromjesečje 2023., dok oni za drugo i treće tromjesečje 2023. još nisu bili objavljeni, slijedom čega je tužitelj utužio povišenje rente na iznos od 1.114,00 EUR, koji iznos predstavlja prosječnu neto plaću za Primorsko-goransku županiju u ožujku 2023. (posljednji službeno objavljeni podatak na stranici DZS-a u vrijeme utuženja u ovoj pravnoj stvari). Međutim, kako se kasnije pokazalo i što se vidi iz podataka DZS-a priloženih uz ovaj podnesak, navedena prosječna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Primorsko-goranskoj županiji se mijenjala iz tromjesečja u tromjesečje na način da je rasla kako slijedi: 2023. godina: - drugo tromjesečje – 1.136,00 EUR - treće tromjesečje – 1.155,00 EUR,- četvrto tromjesečje

– 1.195,00 EUR, 2024. godina: - prvo tromjesečje – 1.266,00 EUR - drugo tromjesečje – 1.322,00 EUR - treće tromjesečje – 1.328,00 EUR - četvrto tromjesečje

– 1.363,00 EUR 2025. godina: - prvo tromjesečje – 1.422,00 EUR - drugo tromjesečje – 1.452,00 EUR - treće tromjesečje – 1.459,00 EUR - četvrto tromjesečje

– 1.501,00 EUR

62.Međutim, kako si je ranije tijekom postupka zadržao pravo, tužitelj je u nastavku ovog podneska precizirao svoj tužbeni zahtjev sukladno promjenama u navedenim podacima, no radi pojednostavljenja postavio je tužbeni zahtjev na način da će za razdoblje od utuženja povišenja rente dana 1. srpnja 2023. pa do 31. prosinca 2025. potraživati istu u iznosu od 1.114,00 EUR mjesečno kako je početno i utuženo, a nastavno od 1. siječnja 2026. pa nadalje će potraživati istu u iznosu od 1.501,00 EUR mjesečno sukladno zadnjim podacima za posljednje (četvrto) tromjesečje 2025.

63.Sud je uvidom u dostavljene podatke Državnog zavoda za statistiku (listovi 238-260 spisa) utvrđeno je da je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u razdoblju od travnja do lipnja 2023. u PGŽ iznosila 1.136,00 EUR, u razdoblju od srpnja do rujna 2023. 1.155,00 EUR, od listopada do prosinca 2023. 1.195,00 EUR, od siječnja do ožujka 2024. 1.266,00 EUR, od travnja do lipnja 2024. 1.322,00 EUR, od srpnja do rujna 2024. 1.328,00 EUR, od listopada do prosinca 2024. 1.363,00 EUR, od siječnja do ožujka 2025. 1.422,00 EUR, od travnja do lipnja 2025. 1.452,00 EUR, od srpnja do rujna 2025. 1.459,00 EUR, od listopada do prosinca 2025. 1.501,00 EUR.

64.Tuženik nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, ali je osporavao visinu tužbenog zahtjeva obzirom da je tužitelj povećao prvotno postavljeni tužbeni zahtjev a povećanje rente da se može tražiti samo ubuduće.

65.Tužitelj je ustrajao kod tužbe i tužbenog zahtjeva te svih dosadašnjih navoda. Ističe da je bez obzira na promjenu prosječne neto plaće po zaposlenome i pravnim osobama po županijama iskazano po tromjesečjima, a koje promjene su bile učestale i velike u smislu novčanih iznosa tijekom i čitavoga razdoblja od utuženja pa do danas, ipak ostao kod onog prvotno utuženog iznosa kako je i postavljen u tužbi, dok je nastavnu rentu od 1. siječnja 2026. utužio u iznosu koji je bio poznat i javno objavljen u vrijeme pisanje podneska od 19. ožujka 2026. te taj iznos nije povećavao sukladno kasnije javno objavljenim podacima. Na taj način tužitelj je pojednostavio tužbeni zahtjev, a sve s obzirom na nevjerojatno brzu rasteću inflaciju, a što u konačnici ide i tuženiku u prilog.

66.Tuženik je ustrajao kod odgovora na tužbu i svih dosadašnjih navoda, nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka ni daljnjih dokaznih prijedloga.

67.Ocjenom provedenih dokaza sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

68.Temeljem odredbe članka 1088. st.1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje : ZOO), propisano je da se u slučaju smrti, tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja naknada određuje, u pravilu, u obliku novčane rente, doživotno ili za određeno vrijeme. Po st.2., novčana renta plaća se mjesečno unaprijed.

69.U konkretnom slučaju, između stranaka je nesporno da je tužitelj doživio prometnu nezgodu 26. svibnja 1987.g., kojom prilikom je zadobio teške tjelesne ozljede. Pravomoćnim presudama, koje su prethodno citirane, utvrđeno mu je pravo na naknadu štete i pravo na rentu zbog izgubljene zarade. Tijekom vremena, iznosi rente su povećavani daljnjim presudama te temeljem nagodbe, a visina naknade utvrđivana je prema podacima o prosječnoj neto plaći zaposlenih u Primorsko – goranskoj županiji. Nesporno je i da je ovdje tuženik u dva parnična postupka pravomoćno bio odbijen sa zahtjevima za ukidanje rente ovdje tužitelju.

70.Nesporno je i da je medicinskim vještačenjima u predmetu posl.br. P- 248/89, po vještacima dr. PE, kirurgu traumatologu te dr Petru Lediću, neuropsihijatru, utvrđeno kod tužitelja ukupno sniženje životnog aktiviteta od 95% trajno, što je utvrđeno i uvidom u pravomoćnu presudu u tom predmetu od 6. prosinca 1990.

71.Između stranaka je nesporno i da je tuženik, tijekom vremena, tužitelju isplaćivao i povisivao iznose rente, kao i da je u vrijeme podnošenja ove tužbe, tužitelju isplaćivao mjesečni iznos rente od 623,80 eur te je utvrđeno da je tužitelj u svom životu bio zaposlen tek oko 1,5 mjeseci, no dobio je otkaz jer nije bio sposoban obavljati poslove radnog mjesta. Isto je utvrđeno i u ranijim postupcima te osobnim saslušanjem tužitelja u ovoj parnici. Saslušanjem tužitelja utvrđeno je i da nema nikakve druge prihode, po nekom drugom osnovu.

72.Tužitelj navodi da se situacija značajno promijenila, pa potražuje viši iznos rente. Tuženik je pak doveo u pitanje nesposobnost tužitelja za rad te je i zbog proteka vremena od vještačenja po vještaku dr PE predložio provesti dokaze uvidom u medicinsku dokumentaciju tužitelja i medicinskim vještačenjem po specijalisti medicine rada, kako bi se utvrdilo današnje zdravstveno stanje tužitelja i da li kod istoga postoji preostala djelomična radna sposobnost te mogućnost zapošljavanja.

73.Sud je proveo rečeni dokaz. Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka specijaliste medicine rada, prof.dr.sc. Hrvoja Lalića, a na koji nalaz stranke nisu imale primjedbi te ga i sud prihvaća kao stručan i nepristran, utvrđeno je da tužitelj, koji je stradao u sedmom razredu osnovne škole, koji je jedva uspio zbog zadobivene povrede završiti osmi razred, koji je u svom životnom vijeku radio samo 1,5 mjeseci (sada u dobi od 53 godine), nije više sposoban obavljati nikakav posao te je ovisan o isplaćivanju dodijeljene mu rente.

74.Dakle, i nadalje postoji osnov isplaćivanja rente tužitelju, kao i u vrijeme ranijih sudskih odluka.

75.Visina rente određivana je temeljem službenih podataka koje objavljuje Državni zavod za statistiku (DZS).

76.Tužitelj je tužbu podnio 14. lipnja 2023. Prema objavljenim podacima DZS, u koje je sud izvršio uvid, u drugom tromjesečju 2023. je prosječna neto plaća u Primorsko – goranskoj županiji iznosila 1.136,00 eur, dok je u prvom tromjesečju iznosila 1.114,00 eur. Tužitelj je tužbenim zahtjevom zatražio taj niži iznos,od 1.114,00 eur, jer u trenutku podnošenja tužbe još nisu bili, niti su mogli biti, objavljeni podaci za drugo tromjesečje. Dakle, potražuje i manje od iznosa prosječne neto plaće u PGŽ u lipnju 2023. Iako je iz podataka DZS-a utvrđeno da je taj iznos vremenom rastao, tužitelj potražuje mjesečni iznos od 1.114,00 eur zaključno do 31. prosinca 2025., dakle opet manje, navodeći da je time pojednostavio tužbeni zahtjev.

77.Uvidom u podatke DZS-a za zadnje tromjesečje u 2025. utvrđeno je da je prosječna neto plaća u PGŽ u tom periodu iznosila 1.501,00 eur i taj iznos tužitelj osnovano potražuje za period počam od 1. siječnja 2026. pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti.

78.Medicinskim vještačenjem utvrđeno je da i nadalje postoji osnov za isplaćivanje rente tužitelju obzirom na njegovu trajnu nesposobnost za obavljanje ikakvog posla, a visina tužbenog zahtjeva utvrđena je uvidom u podatke DZS-a, s time da tužitelji za period od 1. srpnja 2023. do 31. prosinca 2025. potražuje čak i niži iznos od objavljenih iznosa. Na navedeni način, odnosno temeljem podataka DZS-a, je tužitelju utvrđivana visina rente i u ranijim presudama.

79.Slijedom svega navedenog sud je usvojio tužbeni zahtjev u cijelosti i presudio kao u izreci presude.

80.Sud je pri odluci o trošku cijenio da je tužitelj u cijelosti uspio s tužbenim zahtjevom, pa je temeljem odredbe članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje: ZPP), tuženiku naložio da tužitelju isplati parnični trošak u cijelosti.

81.Trošak je odmjeren sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i troškovniku tužitelja, a odnosi se na radnje sastava tužbe (tbr.7.st.1.), podnesaka od 7. veljače 2024., 29. svibnja 2024., 7. lipnja 2024. i 19. ožujka 2026. (tbr.8.st.1.) i zastupanja na ročištima od 6. svibnja 2024., , 3. lipnja 2024. i 8. lipnja 2026. (tbr.9.st.1.), u iznosima od po 500,00 eur po radnji, te za sastav dva kraća podneska od 6. studenog 2024. i 5. lipnja 2025. u iznosima od po 50,00 eur, ukupno 4.100,00 eur, uvećano za PDV od 25 % (1.025,00 eur). U trošak je uračunata sudska pristojba na tužbu od 89,59 eur i na presudu 179,19 eur, sveukupno 5.393,77 eur, sve sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate, sukladno članku 29. ZOO-a.

82.Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Opatiji, 31. srpnja 2026.

S u d a c :

Renata Slavić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana održavanja ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu.

Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Pun tužitelja, uz sudsku pristojbu na presudu 179,18 eur

2. Pun. tuženika