Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Zk-93/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Andrei Boras Ivanišević, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljica i to pod 1. PŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. ŠŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje obje zastupa punomoćnica Sanja Bukić, odvjetnica u Šibeniku, izjavljenog protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, Poseban zemljišnoknjižni odjel u Tisnom poslovni broj Z-11595/2025 od 20. siječnja 2026., dana 29. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljica i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku, Poseban zemljišnoknjižni odjel u Tisnom poslovni broj Z-11595/2025 od 20. siječnja 2026.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i žalbe predlagateljica u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan, prijedlog predlagatelja 1. PŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. ŠŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] za pokretanjem i provođenjem pojedinačnog ispravnog postupka na nekretninama oznake kat.čest.*901, Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] ( točka I.izreke).

1.1. U odluci pod točkom II. izreke određuje se zabilježba odbijenog prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupa pod poslovnim brojem Z-11595/2025 u gore navedenom Z.U., K. O. [katastarska općina], dok je u odluci pod točkom III. naložena Posebnom zemljišnoknjižnom odjelu Tisno provedba ovog rješenja.

2. Protiv navedenog rješenja žale se predlagateljice zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14

– Odluka USRH,70/19,80/22,114/22,155/23 i 146/25- dalje: ZPP), u svezi s odredbom članka 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novineˮ broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24, dalje: ZZK), predlažući da se pobijano rješenje preinači na način da se dopusti pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, podredno da se isto rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

2.1. Žalba nije osnovana.

3. Predlagateljice u žalbi, premda osporavaju prvostupanjsko rješenje iz svih žalbenih razloga, ne obrazlažu posebno u čemu bi se sastojao žalbeni razlog bitne povrede odredaba postupka, a kako ovaj drugostupanjski sud nije našao ni one bitne povrede odredaba postupka na koje pazi po službenoj dužnosti iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), koji se primjenjuje u vezi članka 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19, 128/22 i 155/23, dalje: ZZK), to je žalba, ukoliko je uvodno izjavljena i u odnosu na žalbeni razlog bitne povrede odredba postupka, iz tog razloga neosnovana.

3. Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka s obrazloženjem da nisu ispunjeni uvjeti iz odredbe čl. 208. st. 3. ZZK -a uz zaključak da ne postoji opravdan razlog za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka, jer isprave na koje se pozivaju predlagateljice i koje je priložio uz prijedlog ne čine vjerojatnim odlučnu činjenicu da bi predlagatelju pripadalo pravo vlasništva na navedenim nekretninama.

4. Neosnovano žalitelj žalbenim navodima osporava pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja ukazujući na pogrešno utvrđeno činjenično stanje o kojem ovisi i pravilnost primjene materijalnog prava suda prvog stupnja u konkretnom slučaju.

5. Naime, odredbom čl. 208. st. 1. i 3. ZZK je propisano:

"(1) Pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka.

(3) Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa."

6. Sukladno navedenom , pojedinačni ispravni postupak predstavlja postupak koji je u pravni sustav uveden sa svrhom učinkovitog sredstva za usklađenje zemljišnog i katastarskog stanja u onim slučajevima u kojima stvarno i katastarsko stanje ne odgovara upisanom zemljišno knjižnom stanju. Stoga takav postupak treba predstavljati učinkovito pravo sredstvo za usklađivanjem katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja u slučajevima u kojima predlagatelji raspolažu ispravama iz kojih proizlazi opravdanost i osnovanost pokretanja takvog postupka.

7. Odredbom čl. 108 Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu ,vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižni poslovnik – (Narodne novine, broj: 81/1997, 109/2002, 153/2002, 123/2002, 14/2005, 60/2010, 55/2013, 63/2019 i 128/2022) propisano je:

(1) Pojedinačni ispravni postupak glede određenog zemljišnoknjižnog uloška u već osnovanoj zemljišnoj knjizi vodi se kad za to postoji opravdani razlog (članak 200. stavak 1. ZZK).

(2) Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je javnom ili javnoovjerovljenom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ZZK može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

8. Odredbom čl. 109. st. 4. Zemljišnoknjižnog poslovnika propisano je:

Prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javnoovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javnoovjerovljene izjave zemljišno-knjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

9. Odredbom pak čl. 48. ZZK propisano je:

(1) Upisi u zemljišnu knjigu dopustit će se samo na temelju isprava sastavljenih u obliku propisanom za njihovu valjanost.

(2) Za upis knjižnoga prava, njegove promjene, ograničenja ili prestanak mora iz isprave biti vidljiv pravni temelj.

10. U konkretnom slučaju svoj prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka žaliteljice su podnijele u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], temeljem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Aljoše Gojanovića u Vodicama, poslovni broj O-685/05, upp/os-165/05-5 od 6. veljače 2008. iza DŽ, iz kojeg je razvidno je da su kao ostavinska imovina i to nekretnine obuhvaćene kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a kao nasljednice da su proglašene predlagateljice i to PŽ za 5/6 suvlasničkog dijela, a AŽ za 1/6 suvlasničkog djela.

11. S druge strane predlagateljice su u odnosu na pravni osnovu stjecanja izvanknjižnog vlasništva prednika pok. DŽ istakle ugovor o zamjeni sa UŽ iz [adresa] , dostavljajući uz prijedlog izvadak iz zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u odnosu na predmetnu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ali i neovjereni zapisnik o primopredaji stana od 13.prosinca 1997., što, međutim, nije isprava kako to ima u vidu odredba članka 108. citiranog Zemljišnoknjižnog poslovnika.

12. Osim toga, pregledom predmetnog zapisnika o primopredaji stana od 13. prosinca 1997., u bitnom proizlazi da prednik žaliteljica pok DŽ preuzima od u stan posjed dana 13. prosinca 1997., i to stan od 35 m2 koji je izgrađen na čestici zemlje broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u objektu Zapadna magistrala, u zamjenu za porušeni objekt 1992., što potvrđuju naznačeni svjedoci dok je uvidom u izvadak iz zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] razvidno kako su kao vlasnici upisane treće osobe.

13. Stoga, suprotno navodima žalbe, pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo kada je odbio kao neosnovan prijedlog predlagateljica za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na predmetnu nekretninu, jer dostavljenim ispravama žaliteljice nisu učinili vjerojatnim da im pripada pravo koje nije upisano u zemljišnoj knjizi u njihovu korist.

14. Pri tome je u odnosu na navode žalbe za odgovoriti kako se izneseni razlozi koje prvostupanjski sud navodi kao razloge odbijanja predmetnog prijedloga tiču upravo postojanja vjerojatnosti za dopuštenost podnesenog prijedloga, a ne osnovanosti prijedloga za upis, što nije predmet ispitivanja u ovom stadiju postupka.

15. Iz navedenih razloga, pobijano rješenje nije doneseno pogrešnom primjenom materijalnog prava jer i po ocjeni ovoga suda, cijeneći sadržaj prijedloga i priloženih isprava uz prijedlog, nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.

13. Obzirom na iznesene razloge, valjalo je primjenom članka 149. stavka 3. ZZK žalbu predlagatelja odbiti kao neosnovanu, potvrditi pobijano rješenje i ujedno naložiti brisanje zabilježbe žalbe.

U Splitu, 29. srpnja 2026.

Sutkinja

Andrea Boras-Ivanišević