REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Solinu

Poslovni broj: Pp-10265/2026-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Solinu, po sutkinji Petri Dujmović Vranješ, uz sudjelovanje Katarine Bulat kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog ĐN, zbog prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), kažnjivog po članku 22. stavak 3. istog Zakona, povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Solin, klasa: 211-07- 26/19247, urbroj: 511-12-32-26-1 od 26. srpnja 2026., nakon provedenog žurnog postupka 31. srpnja 2026. u izočnosti okrivljenika i tužitelja, 31. srpnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni: ĐN, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca ĐNZ i majke Đ, rođen **.**.1962. u mjestu [adresa], s boravištem u mjestu [adresa], a sa trenutnim boravištem u [adresa], SSS, knaufer, zaposlen, mjesečna primanja oko 1.500,00 eura, lošeg imovnog stanja, oženjen, otac dvoje djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan

k r i v  j e

što je 26. srpnja 2026. oko 5:40 sati u [adresa], u obiteljskoj kući u vidno alkoholiziranom stanju počinio tjelesno nasilje u obitelji naspram svoje supruge BN (rođene 1969.) te kćeri BNZ (rođene 2002.), a sve u nazočnosti druge kćerke ĐNZ (rođene 1994.) koja je osoba sa posebnim potrebama na način da je kćer DNZ odgurnuo rukama, a kad se između njih postavila njegova supruga BN isti je suprugu BN udarao rukama po glavi i čupao za kosu, a što je ĐNZ vidno uzrujalo te je počela plakati pa je isti prekinuo s opisanim ponašanjem te se udaljio u svoj dio obiteljske kuće,

dakle, počinio tjelesno nasilje u obitelji u nazočnosti osobe s invaliditetom prema svojoj supruzi i kćeri,

čime je počinio prekršajno djelo iz članka 10. stavak 1. točka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), kažnjivo po članku 22. stavak 3. istog Zakona

pa mu se na temelju odredbe članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24)

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU 2.000,00 eura (dvije tisuće eura)

Na temelju članka 40. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13 i 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljeniku se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme provedeno u uhićenju od 26. srpnja 2026. u 6:10 sati do 26. srpnja 2026. u 14:30 sati kada je pušten na slobodu i to kao 39,82 eura (trideset devet eura i osamdeset dva centa) pa je okrivljenik na ime novčane kazne dužan uplatiti preostali iznos od 1.960,18 eura (tisuću devetsto šezdeset eura i osamnaest centi).

Na temelju odredbe članka 33. stavak 10. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljenik je obvezan platiti navedenu novčanu kaznu u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti ove presude u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, a prema priloženoj uplatnici uz presudu.

Sukladno odredbi članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) novčana kazna smatrati će se u cjelini plaćenom ukoliko okrivljenik plati dvije trećine iste u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti ove presude.

Na temelju članka 139. stavak 3. i članka 138. stavak 2. točka 3. i stavak 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljenik je dužan platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eura (trideset eura) u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti ove presude. Troškove postupka uplatiti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, a prema uplatnici priloženoj uz presudu.

Obrazloženje

1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Solin, podnijela je 26. srpnja 2026. optužni prijedlog pod gornjim brojem protiv okrivljenika zbog prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivog po članku 22. stavak 3. istog Zakona.

2. Okrivljenik, ispitan u žurnom postupku, očitovao se da je razumio optužni prijedlog, da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret te je naveo da neće iznositi svoju obranu i da će se braniti šutnjom.

3. Sud je po službenoj dužnosti, a na temelju odredbe članka 121. Prekršajnog zakona iz spisa predmeta izdvojio službenu zabilješku službena zabilješka Policijske postaje Solin od 26. srpnja 2026., zapisnik o ispitivanju svjedokinje BN Policijske postaje Solin od 26. srpnja 2026., zapisnik o ispitivanju svjedokinje BNZ Policijske postaje Solin od 26. srpnja 2026., a s obzirom da označena službena zabilješka Policijske postaje Solin te označeni zapisnici o ispitivanju navedenih svjedokinja sadrže izjave svjedoka i okrivljenika koje nisu dane u skladu sa odredbama članka 158. stavak 6. i 7. Prekršajnog zakona pa se na istima ne može temeljiti sudska odluka.

4. U dokaznom postupku ispitane su svjedokinje BN i ČNZ te su pročitani: izvješće o uhićenju Policijske postaje Solin od 26. srpnja 2026., zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu Policijske postaje Solin serijski broj: [serijski broj] od 26. srpnja 2026., naredba o određivanju mjere opreza Policijske postaje Solin serijski broj: [serijski broj] od 26. srpnja 2026. Naposljetku je pročitan izvadak iz prekršajne evidencije i registra neplaćenih kazni Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske od 31. srpnja 2026. za okrivljenika.

4.1. Svjedokinja žrtva BN u svom iskazu je navela da se sjeća predmetnog događaja o kojem ju se pita. Naime, predmetne prigode zajedno sa suprugom ĐN i njihovim kćerima SNZ i ĐNZ da su došli u obiteljsku kuću na navedenu adresu sa svadbe na kojoj su bili uzvanici, a ta svadba da se održavala u Šibeniku. Nadalje, da se sjeća da je njezin suprug na ovoj svadbi konzumirao alkohol i da može kazati da je isti bio u vidno alkoholiziranom stanju. Na ovoj svadbi između njezine kćerke BNZ i ĐN da je došlo do nekih nesuglasica, a u čemu da se njena kćerka na svadbi potužila svojoj teti, odnosno Antinoj sestri, a što da se ĐN nije baš svidjelo. Inače, ova obiteljska kuća da se sastoji od 3 stambene jedinice, a njezina kćerka ČNZ da živi u zadnjoj stambenoj jedinici ove obiteljske kuće. Upravo da se ovaj događaj zbio u toj stambenoj jedinici. Dakle, u stambenoj jedinci obiteljske kuće na navedenoj adresi u kojoj živi njezina kćerka ČNZ da su se nalazile ĐNZ (1994.), a koja je njena kćerka i osoba s posebnim potrebama s obzirom da od rođenja ima nekakvih mentalnih poteškoća zbog kojih je ista išla u poseban vrtić i kasnije u posebne škole, njena kćerka ČNZ i ona kada je na vrata pokucao ĐN kojeg da su pustile unutra. Isti da je bio jako agresivan, odmah da je počeo udarati DNZ rukama po licu, a također da je udarao rukama i nju po licu jer da je stala između njega i BNZ, da je čupao za kosu i nju i DNZ. To da je sve vidjela njihova kćerka ĐNZ koju da je to jako uznemirilo pa da je ista počela plakati, a ona da je ĐN ukazala na to da je tu DN i da se ista uznemirila zbog ovakvog njegovog ponašanja, pa da je isti na kraju prestao s opisanim ponašanjem te otišao u svoj dio obiteljske kuće. Na poseban upit svjedokinja je navela kako su ona i suprug u jako lošim odnosima i da to traje duže vremensko razdoblje. Na poseban upit svjedokinja je navela kako je predmetni događaj prvi put da se okrivljenik tako ponašao prema svojoj kćerki ŠNZ, a dok se prema njoj znao svakako ponašati, ali da je ona to samo jednom bila prijavila dok su bili u Njemačkoj, ali da je na kraju sve povukla. Na poseban upit svjedokinja je navela kako ona i supruga ĐN kad su u Njemačkoj žive na istoj adresi, a kad dođe u Hrvatsku da bude kod svoje kćerke BNZ te da planira sutra otići u Njemačku skupa sa svojom kćerkom ĐNZ i kćerkom SNZ. Na poseban upit svjedokinja je navela da se ona boji svog supruga i da ju je strah da bi ju i ubuduće nakon ovog događaja mogao fizički napadati.

4.1.1. Okrivljenik je izjavio prigovor na iskaz ispitane svjedokinje žrtve BN navodeći kako je isti neistinit, kako njihova kćerka ĐNZ uopće nije bila nazočna ovom događaju jer se ista nalazila u svojoj sobi, a inače da je ĐNZ uvijek uznemirena, a da on nije vidio da bi ista bila predmetne prigode uplakana. Međutim, da se slaže s dijelom iskaza BN da je njihova kćerka ĐNZ osoba s posebnim potrebama, a sve ostalo što je ista iskazivala smatra neistinom.

4.2. Svjedokinja žrtva ČNZ u svom iskazu je navela da se sjeća predmetnog događaja o kojem ju se pita. Naime, predmetne prigode zajedno sa njezinom majkom BN, sestrom ĐNZ i svojim ocem da se vratila u obiteljsku kuću na navedenoj adresi sa svadbe u Šibeniku, a na kojoj da je njezin otac konzumirao alkohol iako da joj isti nije izgledao pijano, ali da je vidjela da isti pije alkoholna pića. Još dok su bili na svadbi da je došlo do nekakvih nesuglasica između njenog oca i nje. Međutim, kad su se vratili natrag u [adresa] u kuću na navedenoj adresi, otac da je došao na gornji kat gdje je stan u kojem da su bili njezina majka BN, sestra DN i ona i da se sjeća da ga majka nije odmah htjela pustiti da uđe, ali ona da joj je rekla da otvori. Kad je majka ocu otvorila vrata isti da im je svašta govorio, a nju da je počeo tući točnije da ju je udarao rukom po glavi u predjelu lica zbog čega da je ona pala na pod, a kad se ustala isti da ju je ponovo rukom udario po glavi. Također da ju je rukama uhvatio i odgurnuo na pod, a kad je majka BN stala između njih dvoje kako bi oca spriječila da ju udara, otac da je i majku rukama udario po glavi odnosno u predjelu lica. Za cijelo vrijeme odvijanja ovog događaja tu da je bila u stanu nazočna i njezina sestra ĐNZ koja da je osoba s posebnim potrebama i koju da je ovaj događaj doista uznemirio jer da je vidjela da je ista bila u šoku i da je jako plakala. I nju da je ovaj događaj uznemirio. Inače, ovo da je prvi put da otac nju fizički udarao iako da joj je do sada znao svašta govoriti, a lani da ju je rukama odgurnuo. Može kazati da nije u dobrim odnosima sa svojim ocem, da smatra da isti nikad nije bio pravi otac jer da se cijeli njezin život svađao s njezinom majkom BN. Inače, njena sestra ĐNZ da je osoba s posebnim potrebama jer da ima određene mentalne nedostatke s kojima je rođena. Još je na kraju rekla da dok ju otac ove prigode tukao da ga je u jednom trenutku upitala :"Što to radiš, hoćeš li me ubiti?", a na što da je otac odgovorio: "Hoću." Na poseban upit svjedokinja je navela da se ona boji svog oca i da ju je strah da bi ju i ubuduće nakon ovog događaja mogao fizički napadati.

4.2.1. Okrivljenik je iskazao primjedbu na iskaz BNZ u dijelu u kojem je ista govorila da su njih dvoje u lošim odnosima te je pojasnio kako je on BNZ dao 1.000,00 eura za osiguranje i 800,00 eura za haljinu i da je uvijek tu za nju u svakom smislu zbog čega smatra da nisu u lošim nego u dobrim odnosima, a da smatra kako je BNZ eksplozivne naravi. Naposljetku da smatra kako čitavi iskaz BNZ nije istinit.

4.3. Iz označenog izvatka iz prekršajne evidencije i registra neplaćenih kazni Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske razvidno je da okrivljenik do sada nije prekršajno kažnjavan niti osuđivan.

5. Nije sporno da su okrivljenik i svjedokinja-žrtva BN bračni drugovi, a nije sporno ni to da su okrivljenik i svjedokinja-žrtva ČNZ otac i kćer, odnosno srodnici po krvi u ravnoj lozi pa stoga u smislu odredbe članka 8. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji predstavljaju osobe na koje se navedeni zakon primjenjuje. Nadalje, nije sporno da je ĐNZ (rođena 1994.) osoba s posebnim potrebama koja ima dugotrajna mentalna oštećenja zbog kojih je išla u posebni vrtić i posebne škole pa se stoga ista smatra osobom s invaliditetom, a sve u smislu odredbe članka 8. stavak 9. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Međutim, sporno je je li okrivljenik počinio djelo nasilja u obitelji prema svojoj supruzi BN i kćerki ŠNZ, odnosno je li počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret označenim optužnim prijedlogom.

6. Naime, iz suglasnih izjava ispitanih svjedokinja BN i BNZ proizlazi je okrivljenik predmetne prigode prije samog predmetnog događaja konzumirao alkohol, a da je isti bio u vidno alkoholiziranom stanju proizlazi iz iskaza ispitane svjedokinje BN. Nadalje, iz suglasnih izjava navedenih svjedokinja proizlazi i to da je okrivljenik predmetne prigode tukao, odnosno udarao rukom po glavi – licu svoju kćerku DNZ kao i svoju suprugu BN kada je ista stala između njega i BNZ, a da je pri tome BN i čupao za kosu proizlazi iz iskaza svjedokinje-žrtve BN. Također iz iskaza svjedokinje BNZ proizlazi da ju je okrivljenik predmetne prigode rukama odgurnuo na pod. Nadalje, iz suglasnih izjava svjedokinja BN i BNZ proizlazi i to da je predmetnom događaju bila nazočna ĐNZ koja je osoba s posebnim potrebama i koju je okrivljenikovo ponašanje od predmetne prigode doista uznemirilo te je ista počela plakati. Sud je u navedenom prihvatio iskaze svjedokinja BN i BNZ ocjenjujući ih uvjerljivim, istinitim, okolnosnim i detaljnim , a osim toga s obzirom na navedeno kao i na jasan, čvrst i uvjerljiv način iznošenja iskaza navedenih svjedokinja pred sudom, sud je ocijenio nepotrebnim provoditi eventualno suočenje navedenih svjedoka sa okrivljenikom koje ni sam okrivljenik, a niti predstavnik ovlaštenog tužitelja nisu niti predlagali.

7. Dakle, s obzirom na sve navedeno sud nije prihvatio okrivljenikove primjedbe iznesene na iskaze svjedokinja BN i BNZ ocjenjujući iste neosnovanim i usmjerenim izbjegavanju prekršajne odgovornosti.

8. Slijedom svega iznijetog, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik 26. srpnja 2026. oko 5:40 sati u [adresa], u obiteljskoj kući u vidno alkoholiziranom stanju počinio tjelesno nasilje u obitelji naspram svoje supruge BN (rođene 1969.) te kćeri BNZ (rođene 2002.), a sve u nazočnosti druge kćerke ĐNZ (rođene 1994.) koja je osoba sa posebnim potrebama na način da je kćer DNZ odgurnuo rukama, a kad se između njih postavila njegova supruga BN, isti je suprugu BN udarao rukama po glavi i čupao za kosu, a što je ĐNZ vidno uzrujalo te je počela plakati pa je isti prekinuo s opisanim ponašanjem te se udaljio u svoj dio obiteljske kuće. Opisanim ponašanjem, odnosno odguravanjem te udaranjem rukama po glavi kao i čupanjem za kosu, odnosno primjenom fizičke sile prema svojoj supruzi BN i kćerki ŠNZ i to u nazočnosti osobe s posebnim potrebama, odnosno osobe s invaliditetom, okrivljenik je nedvojbeno počinio oblik fizičkog nasilja u obitelji i time ostvario sva obilježja prekršajnog djela iz članka 10. stavak 1. točka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivog po članku 22. stavak 3. istog Zakona zbog čega ga je sud proglasio krivim.

9. Ovdje je bitno naglasiti da se okrivljeniku označenim optužnim prijedlogom u činjeničnom opisu djela na teret stavljalo i djelo psihičkog nasilja u obitelji prema supruzi BN i kćeri ŠNZ, odnosno vrijeđanje istih raznim pogrdnim riječima međutim, pri tome je u činjeničnom opisu djela izostala bilo kakva konkretizacija vrijeđanja koje bi okrivljenik počinio, odnosno nisu navedene konkretne riječi kojima bi okrivljenik vrijeđao suprugu i kćerku pa stoga sud nije mogao niti utvrđivati jesu li tim riječima ostvarena obilježja eventualnog psihičkog nasilja u obitelji pogotovo jer nije svaka grubo izgovorena riječ nužno oblik verbalnog tj. psihičkog nasilja. Nadalje, iako je sud u postupku nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik predmetne prigode osim što je kćerku DNZ rukama odgurnuo, također istu i udarao po glavi, okrivljenik nije proglašen krivim i za opisano udaranje kćerke BNZ jer bi sud u tom slučaju prekoračio optužni prijedlog kojim se okrivljeniku stavljalo na teret da je kćerku DNZ odgurnuo od sebe, ali ne i da je istu te prigode udarao.

10. Sud je u skladu sa utvrđenim činjeničnim stanjem u postupku korigirao činjenični opis predmetnog prekršaja na način kako je to sad navedeno u izreci presude, a čime je činjenični opis djela usklađen sa rezultatima provedenog postupka. Navedenim izmjenama nije povrijeđeno načelo identiteta optužbe i presude jer je u presudi obuhvaćen isti događaj kao i u optužbi, a okrivljenik nije proglašen krivim za veću količinu neprava od one koja mu se stavlja na teret označen im optužnim prijedlogom.

11. Određujući vrstu i mjeru kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti iz članka 36. stavka 2. Prekršajnog zakona te je kao olakotnu cijenio okrivljenikovu dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost odnosno neosuđivanost, a što upućuje na to da okrivljenik inače nije sklon činjenju prekršaja i kršenju propisa dok je kao otegotne cijenio to što je okrivljenik predmetne prigode počinio prekršaj nasilja u obitelji prema supruzi i kćerki dakle, prema više članova obitelji kao i izostanak samokritičnosti kod okrivljenika za predmetno postupanje pa je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu kao alternativno blažu propisanu kaznu za predmetni prekršaj i to u navedenom iznosu smatrajući da će se upravo tako izrečenom kaznom postići svrha kažnjavanja u smislu generalne i specijalne prevencije. U izrečenu novčanu kaznu na temelju članka 40. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona uračunato je vrijeme za koje je okrivljenik bio lišen slobode, odnosno vrijeme provedeno u uhićenju kao 39,82 eura novčane kazne. Sukladno odredbi članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrati će se u cjelini plaćenom ukoliko okrivljenik plati dvije trećine iste u roku određenom ovom presudom.

11.1. Sud okrivljeniku nije izrekao predloženu zaštitnu mjeru ocjenjujući kako okolnosti počinjenja predmetnog prekršaja i osobe okrivljenika u konkretnom slučaju ne opravdavaju izricanje iste, a pogotovo s obzirom da okrivljenik do sada nije bio osuđivan niti kažnjavan zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ili drugih prekršaja sa elementima nasilja, odnosno isti uopće nije bio do sada prekršajno kažnjavan ili osuđivan pa sud smatra da će se izrečenom novčanom kaznom dovoljno utjecati na okrivljenika da ubuduće ne čini iste ili slične prekršaje.

12. Okrivljenik je obvezan naknaditi troškove postupka na temelju članka 138. stavka 2. točke 2. i 3. i stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona. Paušalna svota sudu određena je s obzirom na složenost, trajanje postupka i imovno stanje okrivljenika.

Solin, 31. srpnja 2026.

Zapisničarka

S u t k i n j a

Katarina Bulat, v.r.

Petra Dujmović Vranješ, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Prekršajnom sudu u Splitu, Stalna služba u Solinu, Kralja Zvonimira 81, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti: okrivljeniku, oštećenima, ovlaštenom tužitelju, u spis