Poslovni broj: R1 Ob-28/2026-10
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji Lani Stanić Bulum, u pravnoj stvari predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Dubrovnik, Miha Pracata 11, Dubrovnik, OIB: 52966791065 protiv protustranke ČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa posebna skrbnica ŽA, dipl. iur. iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Split, Starčevićeva 7, Split, radi lišenja poslovne sposobnosti, 31. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
Protustranka ČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1956. djelomično se lišava poslovne sposobnosti, i to u pogledu raspolaganja i upravljanja imovinom, liječenja i potrebe smještaja u prikladnu ustanovu.
Obrazloženje
1. Predlagatelj Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Dubrovnik je 26. siječnja 2026. ovom sudu podnio prijedlog protiv protustranke ČA, radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti.
2. Prije donošenja odluke o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti protustranci sud je, u skladu s odredbom članka 234. stavka 3. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23, dalje: ObZ) i članka 499. ObZ-a u vezi s člankom 503. stavkom 3. ObZ-a pribavio stručno mišljenje sudskog vještaka o njegovom zdravstvenom stanju i o utjecaju tog stanja na njegove sposobnosti zaštite svojeg pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba.
2.1. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Hrvoja Markovića, dr. med. spec. psihijatra od 13. svibnja 2026., zaprimljenog 15. svibnja 2026., proizlazi da je, uzimajući u obzir sve relevantne informacije sadržane u sudskom spisu, medicinsku dokumentaciju, kao i anamnestičke podatke dobivene od protustranke i klinički dojam o njegovom ponašanju tijekom intervjua, vještak zaključio da protustranka nije duševno zaostala osoba i da ne boluje od duševnih bolesti već da su psihičke smetnje posljedica propadanja moždanih funkcija po tipu demencije.
2.1.1. Kako pojašnjava vještak, kronični psihoorganski sindrom ili demencija je bolest propadanja moždanih stanica. Kod protustranke su izražena kognitivna oštećenja mozga vjerojatno kao posljedica vaskularnih promjena. Nesamostalan je u brizi o odijevanju, hranjenju, održavanju higijene. U pogledu emocionalnog funkcioniranja značajnije su poteškoće u vidu afektivne labilnosti i depresije. Postupak lišavanja poslovne sposobnosti ne razumije u potpunosti. Smanjena je sposobnost apstraktnog mišljenja, sposobnost shvaćanja, kritičnosti i rasuđivanja. Dezorijentiran je vremenski, uz povremenu i prostornu dezorijentaciju i prema drugim osobama, a prisjećanje i zapamćivanje oštećeno po tipu kratkoročnog i dugoročnog pamćenja. Nesposoban je samostalno funkcionirati.
2.1.2. Zaključak je vještaka da je protustranka osoba s narušenim intelektualnim mogućnostima u okviru umjerenog oblika demencije zbog čega postoji opasnost da ugrozi svoja prava i interese te ga iz ovih razloga potrebno lišiti poslovne sposobnosti u pogledu upravljanja i raspolaganja imovinom, novčanim sredstvima, odlučivanja o zdravlju (potreba liječenja) te o mjestu prebivališta i boravišta (potreba smještaja u prikladnu ustanovu.), dodajući da saslušanje protustranke nije moguće.
2.1.3. Na ročištu održanom 30. srpnja 2026. vještak, ostajući u cijelosti kod svog nalaza i mišljenja od 13. svibnja 2025., pojašnjava da protustranku nije moguće saslušati, da on nije samostalan ni u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, hranjenja, higijene u smislu da ništa od toga neće obaviti ako netko ne stoji kraj njega, da je i emocionalno nestabilan i da je apsolutno potrebno oduzeti mu poslovnu sposobnost kako je to navedeno u nalazu i mišljenju.
3. Na ročište održano 17. srpnja 2026. pristupili su supruga protustranke ČA RA i njegov sin MA, koji navode da je protustranka primio poziv, ali da ne želi doći na ročište dati iskaz te odlučeno da će se supruga i sin protustranke saslušati kao svjedoci.
3.1. Svjedok MA navodi da je upoznat s ovim postupkom i nalazom i mišljenjem vještaka i u potpunosti suglasan s prijedlogom da se oca liši poslovne sposobnosti kako je to navedeno u prijedlogu odnosno u nalazu i mišljenju i to, nažalost, pod hitno. Otac je, naime, agresivan i ništa mu se ne može dokazati. Nije svjestan da je bolestan. Ne vodi osobnu higijenu pa ga i na to moraju nagovarati. Na upit suda odgovara da on pije neke lijekove, primjerice za prostatu s kojom ima problema i demenciju, ali da majka zna detaljnije o tome. U svakom slučaju na preglede i kontrole ide isključivo jer ga majka vodi, on sam nikada ne bi išao jer se ne smatra toliko bolesnim. Na upit suda vezano uz demenciju pojašnjava da se otac sjeća nekih starijih dijelova, a novijih slabo pa tako primjerice zna kada je on rođen, ali ne zna kada je svjedok rođen ili kada ga pita koliko ima djece on nekada kaže dvoje, a nekada troje. Na daljnji upit odgovara da bi protustranka mogao ići šetati ili nešto obaviti, ali da on to jednostavno ne želi. Jedino ode baciti smeće jer mu svjedok to sve pripremi. Na poseban upit predstavnice predlagatelja pojašnjava da je otac ranije bio i fizički agresivan prema majci, ali kako je svjedok tu, a i brat već veliki više nije već samo verbalno. Prema njemu i bratu je također ponekad agresivan.
3.2. Svjedokinja RA je u potpunosti suglasna s prijedlogom Zavoda i nalazom i mišljenjem vještaka jer s njenim suprugom je problem u svakom pogledu, da ona sve pokušava na lijepi način, ali ne može se više, sve je agresivniji i agresivniji, ni tablete ne djeluju. Mogao bi nešto obavljati, nekuda ići, ali on to ne želi, nema nikakve obaveze, ne želi nikuda poći niti želi da njima itko dođe. Ne brine o higijeni. Jednostavno rečeno, problem je u svakom pogledu. Više ne zna kako bi mu pristupila da mu ugodi. Pije lijek za prostatu, jedan za smirenje, jedan za mozak. Na kontrole i preglede isključivo ide jer ga silom natjeraju, obećaju mu nešto vezano za jelo jer on jako voli jesti, jede i po danu i po noći. U odnosu na demenciju pojašnjava da on doslovno zaboravi sve za pet minuta, ostavlja otvorenu vodu, upaljeni plin i slično pa ga ne smiju ostaviti samog. Ako mu bilo što kažu počne vikati da je to njegova kuća i tko su oni da mu išta govore i tako je to već godinama. Na poseban upit predstavnice predlagatelja odgovara da je u posljednjih godinu dana samo dva puta bio kod psihijatra dr. Grileca, ali trebao je ići puno više puta.
4. Kako propisuje odredba članka 234. stavka 1. ObZ-a sud će u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti.
4.1. Postupak lišenja poslovne sposobnosti ulazi u područje prava na poštivanje privatnog života iz članka 8. stavka 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, dalje u tekstu: Konvencija), koja se kao međunarodni ugovor u Republici Hrvatskoj primjenjuje od 5. studenog 1997. jer lišenje osobe poslovne sposobnosti, potpuno ili djelomično, predstavlja miješanje države u privatan život pojedinca u smislu stavka 2. istog članka budući da osoba lišena poslovne sposobnosti u potpunosti gubi ili joj se ograničava njena mogućnost da svojim postupcima, izjavama i radnjama proizvodi pravne učinke.
5. S obzirom da je sudski vještak svoj nalaz izradio u skladu s pravilima struke i vještine i mišljenje detaljno i uvjerljivo obrazložio, ostajući pri nalazu i mišljenju u cijelosti i prilikom saslušanja na ročištu od 30. srpnja 2026., s obzirom da u nalazu i mišljenju nema proturječnosti i da predlagatelj, protustranka ni posebna skrbnica u odnosu na njih nisu imali primjedbi ni prigovora, njegov nalaz i mišljenje kao stručne i objektivne sud u cijelosti prihvaća.
6. Sud je prilikom donošenja odluke o prijedlogu za djelomičnim lišenjem poslovne sposobnosti, pored činjenica koje proizlaze iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Hrvoja Markovića, dr. med. spec. psihijatra od 13. svibnja 2026., posebno da je protustranka osoba s narušenim intelektualnim mogućnostima u okviru umjerenog oblika demencije zbog čega postoji opasnost da ugrozi svoja prava i interese, da nije sposoban samostalno funkcionirati, da ima značajnije poteškoće u vidu afektivne labilnosti i depresije, smanjenu sposobnost apstraktnog mišljenja, sposobnost shvaćanja, kritičnosti i rasuđivanja, da je dezorijentiran vremenski, uz povremenu i prostornu dezorijentaciju i prema drugim osobama, a prisjećanje i zapamćivanje oštećeno po tipu kratkoročnog i dugoročnog pamćenja, uzeo u obzir i u bitnom suglasne iskaze svjedoka MA i RA, iz kojih proizlazi da je protustranka ČA agresivan, da nije svjestan svoje bolesti, da je nesuradljiv, da ne vodi računa o higijeni i zdravlju, da je povremeno dezorijentiran u vremenu i u odnosu na druge osobe i da brzo zaboravlja.
6.1. Kada se sve prethodno iznesene okolnosti uzmu u obzir, jasno proizlazi da zaštitu protustranke u odnosu na raspolaganje i upravljanje imovinom, liječenje i potrebu smještaja u prikladnu ustanovu, nije moguće osigurati drugim sredstvima i mjerama predviđenim posebnim zakonima u smislu članka 233. stavka 1. ObZ-a. Stoga je, uzimajući u obzir osobnost protustranke, njegove stavove, kao i zaštitu njegovog dostojanstva i dobrobiti (stavak 3. istog članka), na temelju odredbe članka 234. stavka 1. ObZ-a, odlučeno kao u izreci.
U Dubrovniku 31. srpnja 2026.
Sutkinja
Lana Stanić Bulum
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.
DNA
1. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Područni ured Dubrovnik, Miha Pracata 11, Dubrovnik,
2. ČA, [adresa]
3. posebna skrbnica ŽA, Centar za posebno skrbništvo, Podružnica Split, Starčevićeva 7, Split