Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Poslovni broj: P Ob-312/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci po sutkinji Lani Hess Vukoša, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice NZŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] zastupane po punomoćnici Snježani Maroševac Čapko, odvjetnici iz [adresa] protiv tuženika NZ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] uz umješača na strani tuženika 1. CZ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i 2. UZ (OIB: [osobni identifikacijski broj]), oboje iz [adresa] i oboje zastupanih po punomoćnici HZ, odvjetnici iz [adresa], radi bračne stečevine, na glavnoj raspravi održanoj 2. ožujka 2026. u prisutnosti tužiteljice osobno uz punomoćnicu tužiteljice Snježane Maroševac Čapko, odvjetnice iz Rijeke, tuženika osobno i punomoćnice umješača na strani tuženika HZ, odvjetnice iz [adresa], **.**.2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužiteljica NZŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i tuženik ĆZ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) suvlasnici svaki u 1/2 dijela stambene zgrade i dvorišta u [adresa] izgrađenih na kč. br. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u ukupnoj površini od 1228 m2.

II. Svaka stranka snosi svoj prouzročeni parnični trošak.

III. Odbija se zahtjev umješača na strani tuženika za naknadom prouzročenog parničnog troška.

Obrazloženje

1. Presudom i rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob -68/2025 od 15. travnja 2025. potvrđena je presuda Općinskog suda u Crikvenici posl.br. P - 405/19 od 5. rujna 2024. u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev radi izdavanja isprave podobne za upis tužiteljičinog vlasničkog prava na navedenim nekretninama u označenom omjeru, jer će u protivnom tu ispravu zamijeniti ova presuda.

1.1. Citiranim rješenjem ukinuta je presuda Općinskog suda u Crikvenici posl.br. P-405/19 od 5. rujna 2024. u dijelu u kojem je odbačena tužba za utvrđenje da su tužiteljica NZŠ i tuženik ĆZ suvlasnici svaki u jednoj polovici dijela nekretnine pobliže opisane u toj točki izreke i naloženo tužiteljici da umješačima nadoknadi parnični trošak, i u tom dijelu je predmet vraćen na ponovni postupak istome sudu, te je odlučeno da će se o troškovima žalbenog postupka odlučiti konačnom odlukom.

2. Općinski sud u Crikvenici je naredbom 20. lipnja 2025. proslijedio navedeni spis Općinskom sudu u Rijeci kao nadležnom sudu sukladno Zakonu o izmjenama i dopuni zakona o područjima i sjedištima sudova (NN 21/22) i Obavijesti ministarstva pravosuđa i uprave klasa: 711-01/22-01/103 ur.broj: 514-03-02/1-22-01 od 22. travnja 2022.

3. U ponovljenom postupku tužiteljica je ostala kod navoda iz tužbe i cjelokupno provedenog prethodnog postupka ističući kako je sa tuženikom bila u braku u razdoblju od 8. prosinca 1973. do razvoda, tijekom kojeg je stečena nekretnina stambena kuća, garaža i dvor u [adresa] koja je samo formalno bila upisana na tuženika iako je stečena radom tijekom trajanja bračne zajednice.

3.1. Tužiteljica je u ponovljenom postupku nakon što je na ročištu održanom 11. prosinca 2025. sukladno odredbi članka 219. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 129/20, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 6/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje u tekstu: ZPP) upozorena na odlučne činjenice koje su navedene u presudi i rješenju Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž Ob-68/25 od 5. rujna 2025. istaknula kako je tužbeni zahtjev utvrđenje da je sa tuženikom suvlasnica u ½ dijela nekretnine izgrađen na kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi stambene kuće, garaže i dvora u [adresa] u ukupnoj površini 350čhv kako je to precizirano u točci I. tužbe.

3.2. U pisanom podnesku od 24. prosinca 2025. zbog promjena u katastarskim česticama i Zemljišno knjižnom ulošku prijeporne nekretnine tužiteljica je precizirala tužbeni zahtjev sukladno presudi i rješenju Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob-68/25 od 5. rujna 2024. na način naveden u točci I. izreke presude.

4. U ponovljenom postupku tuženik je nakon što je na ročištu održanom 11. prosinca 2025. upozoren na odlučne činjenice koje su navedene u presudi i rješenju Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž Ob-68/25 od 5. rujna 2025. sukladno odredbi članka 219. ZPP-a na ročištu održanom 11. prosinca 2025. naveo kako ostaje kod priznavanja tužbenog zahtjeva koje je dao u dosadašnjem tijeku postupka, a na ročištu održanom 2. ožujka 2026. u odnosu na tužbeni zahtjev tužiteljice konačno peciziran u pisanom podnesku od 24. prosinca 2025. ostao je kod svih do tada iznijetih navoda i naveo kako ne osporava takav zahtjev.

5. U ponovljenom postupku 1. i 2. umješač na strani tuženika ostali su kod svih navoda istaknutih u dosadašnjem tijeku postupka te su ustrajali kod prigovora kako tužiteljica nema pravnog interesa za vođenje ove parnice protiv tuženika koji nije knjižn i vlasnik predmetne nekretnine zbog čega se njezin preostali tužbeni zahtjev na deklaraciju bračne stečevine između nje i njezinog bivšeg bračnog druga na tuđoj nekretnini treće osobe već zbog toga treba odbiti (ne odbaciti) kao neosnovan zbog nedostatka pravnog interesa za vođenje ove parnice protiv nevlasnika.

5.1. Umješači na strani tuženika drže kako je takav stav izražen u sudskoj praksi i to presudi Vrhovnog suda RH, posl.br. Rev-345/16-2 od 5. svibnja 2020. kojom je utvrđen stav nižestupanjskih sudova o odbijanju protutužbenog zahtjeva tuženika kojim tuženik traži da se utvrdi da bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika, utvrđenjem da tuženik nema pravni interes za tužbu na utvrđenje, obzirom predmetna nekretnina nije u suvlasništvu tužiteljice. Vrhovni sud RH je utvrdio da su prilikom odlučivanja nižestupanjski sudovi pravilno primijenili odredbu čl. 187. st. 2. ZPP i shvaćanje da bi na takav protutužbeni zahtjev imao pravo samo kada bi imao neki prav i interes za njegovo podizanje, kao i presudi i rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl.br.

Rev-x 810/2018-3 od 13. veljače 2024..

5.2. Prema stavu umješača na strani tuženika u postupku je utvrđeno da su umješači na sudskoj javnoj dražbi kupili predmetnu nekretninu u ovršnom postupku vođenom protiv tuženika kao ovršenika, u kojem postupku su, nakon što su platili cijenu-kupovninu, izbrisana sva tuđa prava i tereti (ovršenikovo vlasništvo, hipoteke od banaka, tužiteljičina zabilježba spora) na nekretnini koji prestaju njezinom sudskom prodajom, a koja su upisana nakon pokretanja ovršnog postupka i da je tužiteljica pravomoćno izgubila parnični postupak vođen protiv tuženika, kao njezinog bivšeg supruga, i umješača, kao kupaca predmetne nekretnine na javnoj sudskoj dražbi, u kojemu postupku je tražila proglašenje navedene ovrhe nedopuštenom, s obrazloženjem sudova da tužiteljica nije dokazala da je predmetna nekretnina njezina bračna stečevina te da su umješači postupali u dobroj vjeri i s povjerenjem u zemljišne knjige pa su savjesni stjecatelji u ostvarivanju svojih prava.

5.3. Iz presude Županijskog suda u Splitu, posl.br. Gž-247/2024-3 od 25. travnja 2024. kojom je u cijelosti potvrđena prvostupanjska presuda Općinskog suda u Crikvenici, posl.br. P-840/2019 od 17. siječnja 2023. proizlazi da je pravilno i zakonito u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice radi proglašenja nedopuštenom sudske ovrhe u kojoj su umješači stekli vlasništvo predmetne nekretnine.

5.4. Prema stavu umješača na strani tuženika temeljem odredbe čl. 187. st. 2. ZPP-a tužitelj ima pravo na podnošenje deklaratorne tužbe samo ako ima neki pravni interes za njegovo podizanje. Tužiteljica nema pravnog interesa utvrđivati bračnu stečevinu na ovoj nekretnini u odnosu na tuženika koji nije vlasnik iste, jer ishođenom presudom u njezinu korist ona na ovoj nekretnini ne bi mogla ostvariti svoje utuženo stvarno pravo.

5.5. Uspjeh tužiteljice protiv tuženika u ovoj parnici ne može utjecati na promjenu zk-stanja u njezinu korist jer su kao vlasnici te nekretnine uknjižene treće osobe, a njezin spor nije zabilježen u zemljišnoj knjizi. Nekadašnja zabilježba spora je izbrisana po dvije osnove i to istek 10-godišnjeg roka bez da je tužiteljica na vrijeme podnijela zahtjev za obnovom i doneseno drugostupanjsko rješenje iz ovršnog predmeta kojim se briše nekadašnja tužiteljičina zabilježba spora koja je zabilježena tek nakon pokretanja ovršnog postupka, jer su umješači, kao savjesni kupci na javnoj sudskoj dražbi, kupili tu nekretninu, nakon što su za tu nekretninu po nalogu suda platili dosuđenu tržišnu cijenu-kupovninu, a od koje uplate su namireni svi drugi založni vjerovnici (Glumina banka) i tereti/dugovi ovršenika na toj nekretnini.

5.6. Stoga su umješači na strani tuženika predložili odbijanje tužbe i tužbenog zahtjeva tužiteljice uz naknadu prouzročenog parničnog troška.

6. U dokaznom postupku sud je proveo dokaze uvidom u Vjenčani list (list 5 spisa), Povijesni izvadak iz Zemljišne knjige (list 6-11, 114-118, 154-161 spisa), Ugovor o radu (list 12-13 spisa), Dozvolu za upotrebu (list 14-15 spisa), Rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišno knjižni odjel posl.br. Z-2130/10 (list 20 spisa), posl.br. br. Z-2091/10 veza Z-1551/10 (list 26 spisa), Presudu i rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu posl.br. 17P4541/07 (list 21-23 spisa), Rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl.br Pž-5696/10 (list 24-26 spisa), Izvadak iz Zemljišne knjige Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišno knjižni odjel Crikvenica (list 37-40 i 418- 435 spisa), Rješenje Općinskog suda u Crikvenici posl.br. Ovr-1896/05 (list 43-44 spisa), Presudu Općinskog suda u Crikvenici posl.br. P-447/98 (list 50-58 spisa),

Rješenje Općinskog suda u Crikvenici posl.br. P-379/10 (list 69-70 spisa), Rješenje Županijskog suda u Rijeci posl.br. Gž-2449/14 (list 90-94 spisa), Presudu Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Crikvenici posl.br. P-1211/15 (list 107-110 spisa),

Rješenje Županijskog suda u Rijeci posl.br. Gž-3652/13 (list 111-113 spisa), Rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Crikvenici posl.br. P-2566/16 (list 126-128 spisa), Rješenje Županijskog suda u Rijeci posl.br. Gž-1048/18 (list 139-142 spisa).

7. Predmet postupka je deklaratorno utvrđenje da su stranke temeljem bračne stečevine suvlasnici svaki u 1/2 dijela stambene zgrade i dvorišta u [adresa] izgrađenih na kč. br. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u ukupnoj površini od 1228 m2, koji je utemeljen na činjenicama da je nekretnina stečena zajedničkim radom za vrijeme trajanja bračne zajednice.

8. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka ovaj sud drži utvrđenim, a takva utvrđenja prihvaća i Županijski sud u Zagrebu u odluci posl.br. Gž Ob -68/25:

- da su tužiteljica i tuženik bili u braku od 8. prosinca 1973. do 12. prosinca 1985. (list 35 spisa),

- da su tužiteljica i tuženik tijekom braka stekli nekretninu stambenu zgradu i dvorišta u [adresa] izgrađenih na kč. br. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u ukupnoj površini od 1228 m2 (lisst 6 -11, 12-13, 14-15, 114-118 i 154-161 spisa)

- da je nekretnina u trenutku podnošenja tužbe (18. svibnja 2010.) bila upisana kao vlasništvo tuženika;

- da je tijekom parničnog postupka nekretnina u ovršnom postupku temeljem pravomoćnog rješenja o dosudi od 28. svibnja 2010. dosuđena umješačima kao kupcima;

- da je uknjižba suvlasništva umješača u zemljišnu knjigu dopuštena rješenjem od 3. siječnja 2013.;

- da je tuženik priznao tužbu i tužbeni zahtjev 8. ožujka 2013. (list 35 spisa);

- da je u ovršnom postupku koji se vodio između Glumina banke kao ovrhovoditelja protiv tuženika kao ovršenika tužiteljica bila upućena u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom;

- da je tužbeni zahtjev tužiteljice za proglašenje ovrhe nedopuštenim odbijen presudom Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Crikvenici poslovni broj P-1211/15 od 27. siječnja 2017. (list 107 spisa),

- da je pravomoćnom presudom Trgovačkog suda u Zagrebu posl.br. P-4541/07 odbijen tužbeni zahtjev u kojem tužiteljica traži da se utvrdi ništavim osnivanje prava zaloga u ½ suvlasničkog dijela na nekretnini koja je predmetom ovog postupka, a koje pravo zaloga je osnovano temeljem 3 ugovora o kreditu koje je zaključio tuženik sa Gluminom bankom d.d. Zagreb sve u korist Glumine banke d.d. Zagreb i naloži Zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Crikvenici da u roku od 15 dana izvrši upis brisanja prava zaloga na ½ suvlasnička dijela nekretnine koja je predmetom ovog postupka (dokumentacija na listu 21 do 23 spisa).

9. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, u smislu odredbe članka 8. u svezi sa odredbom članka 7. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 u daljnjem tekstu: ZPP-a) ovaj sud drži kako je tužbeni zahtjev tužiteljice konačno preciziran u pisanom podnesku od 24. prosinca 2025. zbog promjena u katastarskim česticama i Zemljišno knjižnom ulošku osnovan.

10. Županijski sud u Zagrebu je u Presudi i rješenju posl.br. Gž Ob-68/25 od 15. travnja 2025. naveo kako kada se radi o stjecanju prava vlasništva nekretnine na temelju zakona, kao što je u konkretnom slučaju, tada ne postoji obveza dotadašnjeg vlasnika na izdavanje tabularne isprave za prijenos prava vlasništva u zemljišnim knjigama na stjecatelja. Dakle, kada je tužiteljica podnijela zahtjev za utvrđenje prava vlasništva temeljem bračne stečevine, dakle, temeljem zakona, tada nije osnovan obvezno pravni zahtjev tužiteljice da joj tuženik izda ispravu zbog čega je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice za izdavanje tabularne isprave podobne za prijenos prava vlasništva u Zemljišnim knjigama na njezino ime.

10.1. Naime, člankom 129. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZV) je propisano, da kada je zakon odredio da će se vlasništvo steći ispunjenjem određenih pretpostavaka koje nisu pravni posao, ni odluka suda ili drugoga tijela na temelju kojega se stječe vlasništvo niti su nasljeđivanje, onaj kome se glede neke stvari ispune te pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na njoj u trenutku ispunjenja tih pretpostavaka. Prema tome, za stjecanje prava vlasništva na temelju zakona, a time i za stjecanje prava vlasništva s osnova bračne stečevine, nije pretpostavka tabularna isprava kojom se izražava, volja dotadašnjeg vlasnika da njegovo pravo vlasništva prijeđe na stjecatelja pa se presudom ne može naložiti tuženiku kao dosadašnjem vlasniku nekretnine da tužiteljici izda valjanu ispravu. Pravo vlasništva, u ovom slučaju suvlasništva, na temelju zakona stječe se bez obzira na volju dotadašnjeg vlasnika, samim ispunjenjem zakonom propisanih pretpostavaka.

11. Županijski sud u Zagrebu je izričito naveo da kod deklaratorne tužbe na utvrđenje da je nekretnina bračna stečevina u konkretnom slučaju postoji pravni interes za podnošenje tužbe tužiteljice. Stoga, kada je predmet tužbenog zahtjeva utvrđenje da određena nekretnina predstavlja bračnu stečevinu, tada bračni drug ima pravni interes da se utvrdi da ta nekretnina predstavlja bračnu stečevinu.

12. Stoga je ovaj sud sukladno izričitoj uputi Županijskog suda u Zagrebu u rješenju posl.br. Gž 68/25 od 15. travnja 2025. tužbeni zahtjev tužiteljice konačno preciziran u pisanom podnesku od 24. prosinca 2025. i na glavnoj raspravi održanoj 11. prosinca 2025. nakon upozorenja na odredbu članka 219. ZPP-a i nakon što je tužiteljica zastupana po kvalificiranom punomoćniku izričito navela da je tužbeni zahtjev preciziran na način kako je to bilo u postupku u svezi kojeg je Županijski sud u Zagrebu donio naprijed citiranu odluku, cijenio sukladno odredbi članka 187. stavak 2. ZPP-a kao deklaratornu tužbu na utvrđenje da je predmetna nekretnina bračna stečevina tužiteljice i tuženika.

13. Ovaj sud je tužbeni zahtjev tužiteljice cijenio temeljem odredbe članka 10. stavak 1. Osnovnog zakona o braku (Službeni list FNRJ br. 29/1946, 36/1948, 44/1951, 18/1955, Službeni list SFRJ br. 12/1965, Narodne novine br. 52/1971, 11/1978) kojim je propisano da je zajednička ona imovina koju su bračni drugovi stekli radom u toku braka, dakle, tijekom trajanja bračne zajednice.

13.1. Sukladno odredbi članka 271. Zakona o braku i porodičnim odnosima (Narodne novine br. 11/1978, 27/1978, 45/1989, 59/1990, 25/1994, 162/1998) imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina.

13.2. Sukladno odredbi članka 36. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23, u daljnjem tekstu: ObZ) propisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, te su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine ako nisu drugačije ugovorili.

14. Odmjera je ovog suda kako u konkretnom slučaju postoji pravni interes tužiteljice da se utvrdi da nekretnina upisana na treće osobe (1. i 2. umješače na strani tuženika) predstavlja bračnu stečevinu između nje i tuženika koji proizlazi iz činjenice da bračni drugovi stječu aktivnu legitimaciju u odnosu na imovinu koja se utvrdi kao bračna stečevina što im omogućuje ostvarivanja prava u omjeru njihovih udjela. Osim toga, na taj način tužiteljica štiti svoja prava na imovini stečenoj tijekom braka.

14.1. Pravni interes se pretpostavlja za postavljanje deklaratornog tužbenog zahtjeva u smislu odredbe članka 187. ZPP-a koji omogućuje podnošenje tužbe radi utvrđivanja postojanja prava ili pravnog odnosa, a sud odlučuje o pravnom interesu za takvu tužbu koji se u konkretnom slučaju pretpostavlja jer se u slučaju bračne stečevine radi o zajedničkoj imovini bračnih drugova.

14.2. Bračna stečevina predstavlja imovinu koju su bračni drugovi stekli tijekom trajanja braka i tužiteljica ima pravni interes tražiti sudsku odluku kojom se utvrđuje da nekretnina iako upisana na treće osobe pripada bračnoj stečevini između nje i tuženika što joj omogućuje zaštitu i ostvarivanje prava na tu imovinu. Na taj način stječe aktivnu legitimaciju u odnosu na imovinu koja je utvrđena kao bračna stečevina prema bračnom drugu.

14.3. Međutim, deklaratorna odluka o tome kako je u konkretnom slučaju nekretnina upisana u Zemljišne knjige Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišno knjižni odjel Crikvenica kao kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi stambena zgrada i dvorište u [adresa] bračna stečevina tužiteljice i tuženika suvlasnica nekretnine u ½ dijela kako je to zatražila preciziranim tužbenim zahtjevom koji je precizirala sukladno uputi Županijskog suda u Zagrebu ne može regulirati odnos stranaka i trećih osoba, u konkretnom slučaju odnos tužiteljice i tuženika i umješača na strani tuženika koji su upisani u zemljišnim knjigama kao suvlasnici predmetne nekretnine.

15. Zbog navedenog odluka u ovoj pravnoj stvari nije od utjecaja na upisane suvlasnike nekretnine jer u ovoj pravnoj stvari tužiteljica ima legitimni pravni interes ishoditi odluku o predmetnom tužbenom zahtjevu za utvrđenje prava suvlasništva prema tuženiku i takva odluka proizvodi pravne učinke samo između stranaka ovog postupka sukladno odredbi članka 333. stavak 2. ZPP-a kojom je propisano da pravomoćna presuda djeluje kao procesna smetnja samo ako je donesena među istim strankama.

16. Ovaj sud je tužbeni zahtjev tužiteljice za utvrđenjem da je sporna nekretnina bračna stečevina nje i tuženika koji su istu stekli zajedničkim radom za vrijeme trajanja bračne zajednice cijenio sukladno relevantnim odredbama ObZ-a i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima obzirom na vrijeme stjecanja predmetne nekretnine.

17. Odredbom članka 120. st.1. ZVO-a propisano je da se vlasništvo nad nekretninama stječe uknjižbom u Zemljišnu knjigu ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u Zemljišnu knjigu, a člankom 115. stavak 4. ZOV-a je propisano da stjecanje vlasništva na temelju pravnog posla ne utječe na pravo trećih koja postoje na toj stvari osim ako je drugačije određeno zakonom radi zaštite onoga koji je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u Zemljišne knjige ili druge javne evidencije namijenjene spoznaji mjerodavnih podataka.

18. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio navode tuženika koji je priznao tužbu i tužbeni zahtjev 8. ožujka 2013. (list 35 spisa), te u ponovljenom postupku na ročištu održanom 11. prosinca 2025. i na ročištu održanom 2. ožujka 2026. obzirom da njegovo priznanje nije u suprotnosti sa provedenim dokaznim postupkom odnosno sa činjenicom da su tužiteljica i tuženik bili bračni drugovi u razdoblju od 8. prosinca 1973. do 12. prosinca 1985. (list 5 spisa), da je za predmetnu nekretninu izdana dozvola za upotrebu 30. rujna 1977. (list 14-16 spisa), da je tuženik bio u radnom odnosu (list 12-13 spisa), te Povijesnim izvatkom iz Zemljišne knjige Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišno knjižni odjel Crikvenica (list 6-11 spisa).

18.1. Zbog navedenog ovaj sud drži kako u konkretnom slučaju priznanje tuženika nije suprotno odredbi članka 3. u svezi članka 221. ZPP-a iako tuženik već 8. ožujka 2013. nije bio upisan kao vlasnik nekretnine.

19. Kako je Županijski sud u Zagrebu u presudi i rješenju posl.br. Gž Ob-68/25 izričito naveo da okolnost što nekretnina koja je predmetom spora u Zemljišnim knjigama nije upisana na strani tuženika nije zapreka da se u ovoj parnici utvrdi kao bračna stečevina tužiteljice i tuženika, te da tužiteljica kao bračni drug ima pravni interes deklaratornog utvrđenja da je predmetna nekretnina bračna stečevina, ovaj sud je utvrdio da je predmetna nekretnina bračna stečevina tužiteljice i tuženika svakog u 1/2 dijela jer je pravo vlasništva stečeno na temelju zakona te se stječe bez obzira na volju dotadašnjeg vlasnika samim ispunjenjem zakonom propisanih pretpostavki.

20. Isto tako, u smislu odredbe članka 129. st. 1. ZOV-a (a koja odredba je identična i u odredbama ZV-a) za stjecanje prava vlasništva na temelju zakona, a time i za stjecanje prava vlasništva s osnove bračne stečevine nije pretpostavka tabularna isprava kojom se izražava volja dotadašnjeg vlasnika da njegovo pravo vlasništva prijeđe na stjecatelja, pa se presudom ne može naložiti tuženiku kao dotadašnjem vlasniku nekretninu da tužiteljici izda valjanu ispravu, a iz svega naprijed iznesenog takva odluka proizvodi pravne učinke samo između stranaka ovog postupka i to konkretno tužiteljice i tuženika u smislu odredbe članka 333. stavak 2. ZPP-a, te ne utječe na prava trećih (u konkretnom slučaju 1. i 2. umješača na strani tuženika) kao upisanih vlasnika predmetne nekretnine jer je utvrđeno kako su isti postupali u dobroj vjeri, s povjerenjem u Zemljišne knjige, te su na temelju pravomoćnog rješenja o dosudi od 28. svibnja 2010. upisani kao vlasnici predmetne nekretnine.

21. Zbog navedenog ovaj sud nije obrazlagao prigovore 1. i 2. umješača na strani tuženika kako prigovor tuženika vezanih za činjenicu da su postali vlasnikom iste na javnoj sudskoj dražbi, te da je tužiteljica pravomoćno odbijena sa zahtjevom da se utvrdi ovrha nedopuštena, te da ista ima neka prava u odnosu na umješače na strani tuženika kao upisane vlasnike nekretnine.

22. Ostali navodi istaknuti tijekom postupka prema stavu ovog suda ne predstavljaju odlučne činjenice u ovoj pravnoj stvari, te ih sud nije posebno obrazlagao.

23. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 2. ZPP-a te je ovaj sud uzeo u obzir okolnost da je tužiteljica djelomično uspjela u parnici, a tuženik je priznao tužbu i tužbeni zahtjev 8. ožujka 2013., ali su umješači na strani tuženika istaknuli svoje prigovore koje je sud djelomično prihvatio, te su i tužiteljica i tuženik djelomično uspjeli u sporu, a tuženik svojim ponašanjem nije doprin io dužini vođenja postupka, te da se u ovom parničnom postupku u odnosu na uspjeh tužitelja i uspjeh tuženika nije raspravljalo posebno i odvojeno već se tijekom cijelog parničnog postupka raspravljalo o svim postavljenim tužbenim zahtjevima, te o istaknutim prigovorima umješača na strani tuženika.

23.1. Kako se u ovoj pravnoj stvari radi o postupku radi utvrđenja bračne stečevine i tužiteljica je bila primorana pokrenuti parnični postupak protiv tuženika koji je priznao tužbu i tužbeni zahtjev, ali su umješači na strani tuženika istaknuli prigovore o kojima se raspravljalo tijekom postupka i kojima je priznato pravo na stupanje u parnicu na strani tuženika čime su se i tužiteljica i tuženik kao i umješači na strani tuženika izložili troškovima kako bi dokazali osnovanost svojih prigovora, a obzirom na navedenu okolnost i činjenicu da su stranke djelomično uspjele sa svojim zahtjevima, njihovi uspjesi ne mogu se pripisati u uspjeh suprotne strane.

23.2. Naime, uspjeh u parnici se ne može mjeriti samo kvantitativno već i kvalitativno, a u smislu odredbe članka 154. stavak 2. ZPP-a kod uspjeha tužitelja u parnici sud utvrđuje jedino visinu njegovog parničnog troška te mu dosuđuje pripadajući iznos tog troška, a obzirom da je tuženik priznao tužbu i tužbeni zahtjev, ali su umješači na strani tuženika isticali prigovore, te je sud djelomično prihvatio njihove prigovore na isti način im pripada i naknada njihovog parničnog troška, pri čemu bi uzimanje u obzir i troška kojeg je imao tužitelj i troška kojeg je imao tuženik kao i umješači na strani tuženika, a nakon toga prebijanje troškova stranaka i umješača prema stavu ovog suda značilo povredu načela prema kojoj je ona stranka koja je svojim držanjem prije parnice uzrokovala potrebu njezinog vođenja dužna i u slučaju uspjeha protivne strane u sporu naknaditi istom parnični trošak.

23.3. Stoga je ovaj sud odbio zahtjev tužiteljice i zahtjev umješača na strani tuženika za dosudu prouzročenog parničnog troška i odlučio da svaka stranka snosi svoj prouzročeni parnični trošak slijedom čega je odučeno kao u točkama II. i III. izreke presude.

U Rijeci, 31. srpnja 2026.

Sudac:

Lana Hess Vukoša

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi pisano ovome sudu, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Zagrebu.

DNA:

- pun. tužiteljice

- tuženiku

- pun. umješačima 1. i 2. na strani tuženika