REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Povrv-912/2023-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Tanji Hučera kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja RL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Goranu Devrnja, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženice BL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marku Marković, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 11. lipnja 2026., održane u nazočnosti punomoćnika tužitelja Vinka Pivac, odvjetnika iz Zagreba i zz za Gorana Devrnja, odvjetnika iz Zagreba, i punomoćnika tuženice Marka Marković, odvjetnika iz Zagreba, dana 31. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Ukida se u cijelosti platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika mr. sc. Joze Rotim u Zagrebu, od dana 10.02.2023. godine, poslovni broj UPP/OS-Ovrv-1178/2022 kojim je tuženici BL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naloženo platiti tužitelju ML, odvjetniku u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 3.254,48 EUR zajedno s zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. siječnja 2022. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena kao i kojim mu je naloženo naknaditi troškove ovršnog postupka u iznosu od 1.437,50 kuna/sada 190,79 EUR s kamatama od donošenja rješenja o ovrsi do isplate te se tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II. Nalaže se tužitelju ML, odvjetnika u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi tuženici BL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu od 2.000,00 EUR, koja je kamata teče počev dana 31. srpnja 2026. godine po stopi prema čl. 29. st. 7. ZOO-a (NN 155/23), po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve to u roku od 15 dana.

O b r a z l o ž e n j e

1. Tužitelj je dana 17.07.2022. godine kao ovršitelj podnio javnom bilježniku prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave protiv tuženika kao ovršenika, u kojem navodi da ovršenik nije podmirio dospjelo potraživanje te da se radi naplate tražbine ovrhovoditelja iz vjerodostojne isprave i troškova ovoga postupka predlaže donijeti rješenje o ovrsi:

„Nalaže se ovršeniku BL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da ovrhovoditelju TL, naziv obrta / OPG-a / slobodnog zanimanja: Odvjetnik TL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na temelju vjerodostojne isprave i to: račun, 24/P1/1, namiri tražbinu u iznosu od 24.520,87 HRK / 3.254,48 EUR uvećanu za zakonske zatezne kamate koje teku od 01.01.2022. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, na račun ovrhovoditelja IBAN [broj bankovnog računa], model HR00, s pozivom na broj 24-1-1, u roku od osam dana od dana dostave rješenja o ovrsi, zajedno s odmjerenim troškovima postupka u iznosu od 1.437,50 HRK / 190,79 EUR uvećanim za zakonske zatezne kamate koje teku od dana donošenja rješenja o ovrsi pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, na račun IBAN [broj bankovnog računa], model HR00, s pozivom na broj 89312368506, u roku od osam dana od dana dostave rješenja o ovrsi.“

2. Javni bilježnik mr.sc. Jozo Rotim u Zagrebu, Trg J. F. Kennedyja 6b, usvojio je ovrhoviteljev prijedlog za ovrhu u cijelosti, te je donio dana 10.02.2023. godine sljedeće rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj sudskog predmeta: Ovrv-80084/2022, javnobilježnički predmet: UPP/OS-Ovrv-1178/2022.: „1. Nalaže se ovršeniku da u roku od 8 dana od dana dostave ovoga rješenja ovrhovoditelju namiri tražbinu iz prijedloga za ovrhu zajedno s odmjerenim troškovima.

2. Određuje se ovrha radi prisilne naplate tražbine zajedno s troškovima.

3. Nastali troškovi postupka iznose 190,79 EUR / 1.437,50 kuna.“, s pripadajućim upozorenjem i uputom o pravnom lijeku.

3. Protiv citiranog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, tuženik kao ovršenik je podnio prigovor u kojem navodi da to rješenje o ovrsi pobija u cijelosti tako da u cijelosti osporava kako osnov tako i visinu predmetnog potraživanja.

4. Tako tuženik kao ovršenik navodi da je pobijanim rješenjem o ovrsi naloženo ovršeniku da ovrhovoditelju na temelju vjerodostojne isprave - računa broj 24/P1/1 - namiri tražbinu u iznosu od 24.520,87 kn uvećano za zatezne kamate koje teku od 01. siječnja 2022. pa do isplate zajedno s odmjerenim troškovima postupka u iznosu od 190,79 EUR/1.437,50 kn.

5. Iz priloženog računa datiranog 23. prosinca 2021., bez naznake datuma dospijeća tražbine, nejasno je o kakvom se potraživanju u konkretnoj pravnoj stvari radi, jer je čl. 31. st. 2. Ovršnog zakona propisano da je vjerodostojna isprava podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja tražbine. Kako je u spomenutom računu posve paušalno naznačeno: „1. Zastupanje, osnovica 25%, 2. PDV 25%, UKUPNO 62.020,87 kn", a koje da se odnosi na pružanje pravnih usluga u pogledu nekretnine označene kao zk.č.br. 734, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], bez opisa predmeta, vrste i opsega tražbine to je takav račun kao vjerodostojna isprava nepodobna za ovrhu.

6. Račun koji je izdao profesionalni punomoćnik, odvjetnik, fizičkoj osobi (u konkretnom slučaju ovršeniku) u pravnim poslovima zastupanja mora imati jasnu i nedvojbenu raščlanjenu specifikaciju obavljenih pravnih radnji u konkretnom pravnom poslu ili poslovima uz navođenje Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 69/93, 87/93, 16/94, 11/96, 91/04, 103/14, 118/14, 37/22) kako bi stranka, fizička osoba, mogla znati koje je to konkretno (taksativno navedene) pružene pravne usluge njegov punomoćnik obavio, kada tj. u kojem vremenskom intervalu te u kojoj količini.

7. Nadalje, ovršenik ističe da je za pružanje pravnih usluga u pogledu nekretnine na Krapnju (iako je iz ispostavljenog računa nejasno koje je to pružene pravne radnje ovrhovoditelj obavio i kada) u cijelosti podmirio cjelokupno dugovanje.

8. Slijedom navedenoga ovršenik predlaže da stvarno nadležni sud pobijano rješenje o ovrsi stavi izvan snage te ukine sve provedene ovršne radnje kao i da naknadi ovršeniku trošak ovršnog postupka na ime sastava ovog prigovora.

9. Javni bilježnik je u povodu prigovora ovršenika cijeli spis dostavio Općinskom građanskom sudu u Zagrebu na daljnje postupanje, koji sud je dana 25. rujna 2026. godine donio rješenje poslovni broj Povrv-912/2023-2 kojim stavlja izvan snage rješenje o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave poslovni broj: UPP/OS-Ovrv- 1178/2022 koje je donio javni bilježnik mr.sc. Jozo Rotim u Zagrebu, dana 10.02.2023., u dijelu kojim je određena ovrha i ukidaju se provedene radnje, a postupak će se nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga. Po pravomoćnosti navedenog rješenja od 25. rujna 2026. godine sud je nastavio postupak kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

10. Ranije ovrhovoditelj, sada tužitelj, je svojim podneskom od 22.11.2023. godine dostavio očitovanje na izjavljeni prigovor ovršenika, sada tuženika, te navodi da prvenstveno, tužitelj u cijelosti ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva.

11. Vezano uz tuženikov prigovor u pogledu vjerodostojne isprave, tužitelj navodi da se opreza radi očituje na tvrdnje tuženika iznesene u Prigovoru od dana 22. veljače 2023. godine, u pogledu valjanosti vjerodostojne isprave – Računa broj: 24/P1/1 od dana 23. prosinca 2021. godine na temelju kojega je pokrenut ovršni postupak, i to na način da sukladno odredbi članka 31. stavka 1. OZ jedna od zakonom propisanih vjerodostojnih isprava je i račun, a na upravo kojoj ispravi je i pokrenut ovaj konkretni ovršni postupak. Sukladno odredbi stavka 2. istog članka, vjerodostojna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze. Dakle, pogrešno tvrdi ovršenik u svome prigovoru da vjerodostojna isprava na temelju koje je pokrenut ovaj postupak ne udovoljava zakonskim uvjetima, budući su jasno i nedvosmisleno naznačeni svi propisani elementi vjerodostojne isprave – i vjerovnik i dužnik te predmet i vrsta i opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze. Ovršni zakon je jasan u pogledu uređenja načina ovrhe na temelju vjerodostojnih isprava kada u članku 22. OZ ističe da se ovrha određuje na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave. Za donošenja rješenja o ovrsi putem javnih bilježnika na temelju vjerodostojnih isprava, dovoljna je samo vjerodostojna isprava, a što je u svom prijedlogu ovrhovoditelj i priložio i na temelju čega je i pokrenut ovaj konkretni ovršni postupak, tj. priložio je Račun za obavljene i izvršene odvjetničke usluge. Također, Račun na temelju koje je pokrenut ovaj konkretni ovršni postupak zadovoljava sve zakonom predviđene uvjete, a pogotovo one koje predviđaju odredbe Zakona o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20) i Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19 ), a što se može kao nesporno utvrditi i samim uvidom u predmetni Račun.

12. Tužitelj navodi da je uz citirani Račun ovdje tužitelj uredno ovdje tuženiku dostavio i specifikaciju svih navedenih radnji, pa da je jasno vidljivo o kojoj točno odvjetničkoj usluzi se radi, te je iz isprave razvidna pravna osnova na temelju koje tužitelj zasniva predmetno potraživanje prema tuženiku.

13. Vezano uz prigovor ovdje tuženika da bi navedeno potraživanje bilo podmireno u cijelosti, tužitelj ističe:

- Prije svega, ne radi se o nekretnini na Krapnju, već se radi o nekretnini označenoj kao zk.č.br. 734 ZGR KUĆA I DVOR površine 362 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižni odjel Šibenik Općinskog suda u Šibeniku, a koja se faktični nalazi u mjesti Grebaštica – Šparadići u Šibensko-Kninskoj županiji, te da je navedena nekretnina bila upisana u 1/2 dijela na ovdje Tuženika, a u 1/2 dijela na supruga ovdje Tuženika, gospođu NL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

14. Ovdje tužitelj je angažiran da kao punomoćnik izvrši pravne radnje kupoprodaje nekretnine označene kao zk.č.br. 734 ZGR KUĆA I DVOR površine 362 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižni odjel Šibenik Općinskog suda u Šibeniku, kao i sve druge potrebne radnje za pripremu i realizaciju kupoprodaje. Ovdje Tužitelj je poduzeo sljedeće radnje, sve sukladno vrijednosti predmeta spora u iznosu od 400.000,00 EUR (slovima: četiristotinetisućaeura i nula eurocenti), tada u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB na dan plaćanja (1 EUR = 7,488 kn) = 2.995.200,00:

1. Sastav Ugovora o kupoprodaji (nacrt Ugovora)– Tbr. 29. toč. 1. 3743,75 bodova

2. sastav izmjena u Ugovoru o kupoprodaji - Tbr. 29. toč. 1. 3743,75 bodova

3. Sastav Tabularne izjave NL 50 bodova

4. Sastav Tabularne izjave Dragica Šušković 50 bodova

5. Sastav prijedloga za uknjižbu od dana 23.09.2021. 935 bodova

6. Komunikacija prilikom pravnog zastupanja u prodaji nekretnine – (e-mail, telefon, osobno)

EL, Broker agencija Split, JL kao suprug kupca, i dr. paušal - 20 sati 500 bodova

7. Sastav dopisa potencijalnim kupcima i agencijama (period od veljače do rujna 2021.) i telefonska komunikacija paušal - 10 sati 250 bodova

8. Pribava podataka o k.č.br. *734 (prije 110/3) k. o. [katastarska općina] DGU Šibenik 25 bodova

9. Sastav zapisnika o primopredaji nekretine od dana 23.09.2021. 50 bodova

10. Pribava energetskog certifikata 25 bodova

osobno preuzimanje energetskog certifikata Padež 28a, 10431 Sv. Nedelja 25 bodova

UKUPNO BODOVA: 9397,5 bodova

1 bod=10,00 kuna

UKUPNO: 93.975,00 kuna

PDV 25%: 23.493,75 kuna

UKUPNO: 117.46,75 kuna

11. Put Šibenik 17. lipnja 2021. - razgledavanje nekretnine – agencija Croatiaexklusiv putni trošak – 374 km Zagreb - Šparadići Tbr. 46. toč. 3. 2.468,40 kuna

374 km Šparadići – Zagreb

trošak izbivanja iz pisarnice 1.750,00 kuna

trošak dnevnice (čl. 8. Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, NN, 10/99.-16/19.) 200,00 kuna

12. PREDUJMLJENI TROŠKOVI

uplata troška izlaska na teren referenta u postupku ishođenja uporabne dozvole 200,00 kuna

uplata troškova upravnih pristojbi u postupku ishođenja uporabne dozvole 600,00 kuna

uplata troškova upravnih pristojbi u postupku ishođenja kućnog broja 20,00 kuna uplata troškova upravnih pristojbi u postupku ishođenja uvjerenja o vremenu evidentiranja građevine 20,00 kn

trošak izrade energetskog certifikata – predujam 950,00 kuna

UKUPNO: 5.258,40 kuna

PDV 25%: 1.314,60 kuna

UKUPNO: 6.573,00 kuna

SVEUKUPNO: 119.531,25 kuna+ 6.573,00 kuna 124.041,75 kuna

15. Tužitelj navodi da su sve navedene radnje su poduzete u ime i za račun NL i BL, te je s obzirom na suvlasničke dijelove (svaki po 1/2 dijela) ukupan iznos podijeljen na dva jednaka dijela, te je izdao odgovarajuće Račune, i to:

Račun broj: 23/P1/1 od dana 23. prosinca 2021. godine izdan NL na iznos od ukupno 62.020,87 kuna (49.616,70 kuna uvećano za pripadajući PDV 12.404,17 kuna) i

Račun broj: 24/P1/1 od dana 23. prosinca 2021. godine izdan ovdje Tuženiku BL na iznos od ukupno 62.020,87 kuna (49.616,70 kuna uvećano za pripadajući PDV 12.404,17 kuna).

16. Tuženik navodi da je nesporno da je NL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u svoje ime i za svoj račun, kao i u ime i za račun svoje supruge BL ovdje tužitelju platio iznos od 10.000,00 EUR. Navedeni iznos je uplaćen po izdanim računima broj 23 i 24, i to u jednakom dijelu.

17. Navedenom uplatom je ovdje tužitelj djelomično podmirio iznos od 37.500,00 kuna po Računu broj: 23/P1/1 od dana 23. prosinca 2021. godine izdan ovdje tuženiku, te djelomično podmirio iznos od 37.500,00 kuna po Računu broj: 24/P1/1 od dana 23. prosinca 2021. godine izdan BL.

18. Budući je tom uplatom tužiteljevo potraživanje namireno u dijelu u iznosu od 37.500,00 kuna, ostao je nenamiren u iznosu od 24.520,87 kuna (slovima: dvadesetičetiritisućepetstotinadvadestkuna i osamdesetsedam lipa), za koji iznos je i pokrenuo ovaj ovršni postupak.

19. Vezano uz ostale navoda tuženika iz Prigovora, isti predstavljaju općenite i nedokazane tvrdnje, te je očigledno da su svi navodi tuženika usmjereni jedino na izbjegavanje plaćanja dugovanja koje ima prema tužitelju. Radi razjašnjenja cjelokupnog poslovnog odnosa koji postoji između stranaka u ovom konkretnom postupku, dodatno tužitelj navodi:

- Tužitelj kao odvjetnik i tuženik kao stranka su zaključili ugovor o nalogu, te su prava i obveze odvjetnika i stranke regulirani tim institutom te odredbama članaka 763. do 784. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15; dalje: ZOO) kojim se odvjetnik obvezao za stranku poduzeti određene pravne radnje u određenom sudskom postupku, prema nalogu stranke, a stranka se obvezala odvjetniku platiti naknadu za njegov rad, pa kako je nesporno da su tužitelj i tuženik bili u poslovnom odnosu, da je tužitelj sukladno sklopljenom ugovoru o nalogu izvršio radnje pravnog zastupanja i ispunio svoju obvezu, te izdao račun za obavljenu uslugu, a da tuženik nije dobrovoljno ispunio svoje dugovanje prema tužitelju u cijelosti, predlaže se naslovnom sudu donijeti presudu kojime su u cijelosti održava na snazi platni nalog sadržan u Rješenju o ovrsi javnog bilježnika u ovoj pravnoj stvari te obvezati tuženika da tužitelju naknadi sve troškove postupka uvećane za kamatu od dana presuđenja, kao i da mu naknadi trošak sudske pristojbe u visini koju odredi sud, sve u roku od petnaest dana.

20. U daljnjem tijeku postupka, tužitelj svojim podneskom od 12.01.2025. godine, da tužitelj u cijelosti ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva, kod svih do sada iznesenih činjenica, a naročito onih iz podneska tužitelja od dana 22. studenog 2023. godine, kao i kod svih predloženih dokaza.

21. Tuženik za svoj navod da je navodno„…Tužitelj u potpunosti namiren za potraživanje koje je predmetom postupka.“ nije dao niti jedan dokaz, a tužitelj je pravnog stava da je u potpunosti i životno i pravno nelogično da bi netko uplatio iznos novca u visini koji je predmet ovog potraživanja, a da za to ne bi imao bilo kakav dokaz (kao npr. potvrda o uplati putem banke ili putem pružatelja poštanskih usluga, potvrdu o provedenoj financijskoj transakciji putem bilo kojeg transakcijskog kanala, potvrda o primitku novca i sl.).

22. Tuženik nadalje u cijelosti kontradiktorno navodima koje je iznio u dosadašnjem tijeku postupka iznosi da tuženica ne osporava da su ona i njezin suprug angažirali upravo tužitelja, te detaljno pojašnjava za koji pravni posao, a radi se upravo o pravnom poslu za koji je izdan Račun temeljem kojega se i vodi ovaj postupak.

23. Samu osnovu svog potraživanja je tužitelj detaljno pojasnio u svom podnesku od dana 22. studenog 2023. godine. Visina samog potraživanja je također detaljno objašnjena i razložena u podnesku tužitelja od dana 22. studenog 2023. godine (stranica 4. i stranica 5. Podneska), u kojemu i sam tužitelj eksplicite objašnjava na koji način je utvrdio i izračunao visinu svog potraživanja.

24. Visina cijene pruženih odvjetničkih usluga u Republici Hrvatskoj je detaljno uređena Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: Tarifa) koja je u tom trenutku na snazi.

25. Navodi Tuženika da je navodno „…stoga, navedenom isplatom, a koju priznaje i sam tužitelj, potraživanje tužitelja je u cijelosti ispunjeno…“ ne mogu biti sagledani dakle bez primjene Tarife koja jasno i izričito propisuje način vrednovanja, obračunavanja i plaćanja odvjetničkih radnji i izdataka koje su stranke dužne platiti odvjetniku ili odvjetničkom društvu, za radnje obavljene po punomoći ili rješenju suda, pravosudnog ili drugog nadležnog tijela, temeljem Zakona o odvjetništvu (GLAVA PRVA stavak 1. Tarife NN 138/2023, trenutno važeće).

26. Nadalje, tužitelj je pravnog stava da stranka/stranke (u ovom slučaju tuženik) nije u mogućnosti određivati koliko će biti plaćena neka uredno i profesionalno obavljena odvjetnička usluga, već da je visinu pojedine poduzete radnje potrebno odrediti primjenom Tarife koja je u tom trenutku na snazi. U ovom konkretnom slučaju se ne može raditi o nikakvoj „pretplati za radnju za koju je tužitelj bio angažiran“ budući dakle tužitelj ponavlja – stranka nije u mogućnosti sama određivati vrijednost odvjetničkih radnji sukladno vlastitom nahođenju, bez primjene odredaba Tarife.

27. Tužitelj kao dokaz ostalih poduzetih radnji od strane upravo tužitelja, tužitelj predlaže saslušati ovdje tuženika, njegovog supruga gospodina NL, a također tužitelj kao dokaz prilaže i zapisnik o održanom ročištu u predmetu Povrv- 2464/2022 Naslovnog suda od dana 13. studenog 2023. godine, na kojemu su saslušani ovdje tužitelj i suprug ovdje tuženice, gospodin NL. Iz navedenog iskaza supruga ovdje tuženice, gospodina NL (u svojstvu tuženika u predmetu Povrv-2464/2022) „…da je po mom mišljenju tužitelj korektno odradio posao predmetne kupoprodaje.“, se jasno zaključuje da su stvarno i sve druge odvjetničke radnje obavljene. Kao dokaz poduzetih radnji, tužitelj prilaže dokaze kojima dokazuje stavke po troškovniku od točke 2. do točke 10., sadržane u podnesku tužitelja od dana 22. studenog 2023. godine, zatim stavke 11. i 12. također sadržane u podnesku tužitelja od dana 22. studenog 2023. godine.

28. U pogledu navoda Tuženika da bi se u ovoj pravnoj stvari navodno radilo o „…identičnom sporu radi isplate po istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi…“ Tužitelj ukazuje na navode sadržane i detaljno objašnjene u Podnesku Tužitelja od dana 22. studenog 2023. godine (stranica 4. i stranica 5. Podneska), a opreza radi tužitelj ističe da se ne radi o nikakvom identičnom sporu već da su obavljene usluge fakturirane na dva jednaka dijela svakome od klijenata, budući je nekretnina bila upisana u 1/2 dijela na ovdje Tuženika, a u 1/2 dijela na supruga ovdje Tuženika, gospodina NL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

29. Tužitelj na okolnost visine poduzetih odvjetničkih radnji predlaže provesti vještačenje po Hrvatskoj odvjetničkoj komori u daljnjem tijeku postupka.

30. U pogledu ostalih navoda Tuženika, isti predstavljaju općenite i nedokazane tvrdnje, te je očigledno da su svi navodi tuženika usmjereni jedino na izbjegavanje plaćanja dugovanja koje ima prema tužitelju.

31. Obzirom da je nesporno da su tužitelj i tuženik bili u poslovnom odnosu, da je tužitelj sukladno sklopljenom ugovoru o nalogu izvršio radnje pravnog zastupanja i ispunio svoju obvezu, te izdao račun za obavljenu uslugu, a da tuženik nije dobrovoljno ispunio svoje dugovanje prema tužitelju u cijelosti, predlaže se naslovnom sudu donijeti presudu kojom su u cijelosti održava na snazi platni nalog sadržan u Rješenju o ovrsi javnog bilježnika u ovoj pravnoj stvari te obvezati tuženika da tužitelju naknadi sve troškove postupka uvećane za kamatu od dana presuđenja, kao i da mu naknadi trošak sudske pristojbe u visini koju odredi sud, sve u roku od petnaest dana.

32. Tužitelj u tijeku postupka ustraje kod navoda iz tužbe i kod tužbenog zahtjeva, te predlaže da sud isti usvoji uz dosudu tužitelju i parničnih troškova postupka zajedno sa zateznim kamatama tekućima na iste počev od presuđenja pa do isplate.

33. U tijeku postupka kao u povodu prigovora protiv platnog naloga, tuženica svojim podneskom od 18.02.2024. godine navodi da je tužena 12. ožujka 2024. zaprimila podnesak tužitelja od 22. studenoga 2023. te se na isti kratko očituje na način da prije svega, tužena osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti s obzirom da je tužitelj u potpunosti namiren za potraživanje koje je predmetom ovog postupka.

34. Tužena navodi da ona ne osporava da su ona i njen suprug, NL, angažirali tužitelja radi sastavljanja ugovora o kupoprodaji nekretnine nalazećoj na k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kod ZK odjela Šibenik. Međutim, tužena je još u svom prigovoru protiv rješenja o ovrsi istaknula, a što potvrđuje sada i sam tužitelj u podnesku (str.4. podneska od 22.11.2023.), da je potraživanje tužitelja za navedeni pravni posao u cijelosti namireno isplatom na ruke koju je suprug tužene, NL, izvršio tužitelju u iznosu od 10.000,00 EUR, pa da je tako navedenom isplatom, a koju priznaje i sam tužitelj, potraživanje tužitelja je u cijelosti ispunjeno te niti tužena niti njen suprug NL nisu u obvezi plaćati više od onoga što su bili dužni platiti, a što po njihovoj ocjeni, predstavlja i pretplatu za radnju za koju je tužitelj bio angažiran u njihovo ime i za njihov račun.

35. Ostali navodi tužitelja u vidu specifikacije svih radnji (osim radnje sastavljanja kupoprodajnog ugovora) koje su navodno izvršene su u cijelosti neosnovane, paušalne, promašene i nedokazane. Uz već navedeno, tužena ističe da je tužitelj uz podnesak od 22.11.2023. dostavio i račun broj 12/P1/1 i 13 koji uopće nisu predmetom ovog postupka, a koji računi su u cijelosti irelevantni za ovaj spor.

36. Tužena ističe da tužitelj pred ovim naslovljenim sudom protiv njenog supruga, NL, vodi identičan spor radi isplate po istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi. Navedeni spor vodi se pod posl.br. Povrv-2464/2022, a u navedenom postupku kao stranke su saslušani ovdje naznačeni tužitelj i suprug tužene, NL.

37. S obzirom da je tužena osoba visoke životne dobi, bolesna i slabo pokretna, moli se ovaj sud što prije zakazati pripremno ročište.

38. Tužena ostaje kod svojih prigovora te osporava osnov i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva s obzirom da je tražbina tužitelja ispunjena i predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

39. U daljnjem tijeku postupka tuženica podneskom od 27.01.2026. godine navodi da se očituje na dosadašnji tijek postupka da je u ovom postupku, koji je proizašao iz ovrhe, tužitelj potražuje tobož neplaćene odvjetničke troškove prema izdanom računu, koji je račun dijelom plaćen, a u preostalom dijelu nije za pravne radnje kupoprodaje nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koje je izvršio kao raniji punomoćnik tužene i njezinog supruga NL (arg. ex. izjave tužitelja s pripremnog ročišta 15. siječnja 2025. te iz podneska tužitelja od 22. studenoga 2023.). Tuženica navodi da neće biti sporno da su tužena i njezin suprug za navedenu kupoprodaju nekretnine tužitelju na ruke isplatili 10.000,00 EUR.

40. Zahtjev tužitelja da tužena plati daljnje troškove na ime odvjetničkih troškova preko plaćenog iznosa od 10.000,00 EUR u cijelosti je neosnovan, a uz navedeno, tužitelj nije dokazao da bi izvršio određene pravne radnje koje u ovom postupku želi prikazati kao učinjene te iste neosnovano naplatiti od tužene, a pojedine usluge koje želi naplatiti u suprotnosti su s danim nalogom tužene i njezinog supruga NL, svrhom samog naloga kao i sadržajem ugovora o kupoprodaji nekretnine zaključenog 17. rujna 2021. Jednostavno rečeno, tužitelj od tužene (i njezinog supruga u drugom postupku pred ovim sudom u kojem je donesena nepravomoćna presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja) traži kruha preko pogače. Naime, ako se raščlani specifikacija učinjenih pravnih radnji i troškova navedenih u podnesku tužitelja od 22. studenoga 2023. (str.3 i str.4. podneska) dolazi se do sljedećega;

1) U ugovoru o kupoprodaji navedeno je da je kupoprodajna cijena 400.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB na dan plaćanja odnosno 200.000,00 EUR za svaki od 1/2 dijela nekretnine (čl.3. Ugovora o kupoprodaji). S obzirom da je u ovom sporu utužena BL, to kao vrijednost predmeta tužiteljeve pravne radnje ima se primijeniti iznos od 200.000,00 EUR. Kako je isplata kupoprodajne cijene određena u čl. 5. Ugovora na način da će isplata biti izvršena odmah po potpisu ugovora, a najkasnije u roku od 24 sata od dana sklapanja ugovora prilikom određivanja kunske vrijednosti ima se primjenjivati srednji tečaj EUR – KN na dan 17. rujna 2021., a koji je iznosio 1 EUR = 7,477 kn.

Dakle, 200.000,00 EUR x 7,477 = 1.495.400,00 kn

Na dan kada je sklopljen ugovor o kupoprodaji (17. rujna 2021.), kao i tijekom cijele 2021. godine, na snazi je bila Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje u tekstu: Tarifa).

U Tarifnom broju 29. toč.1. Tarife određeno je da je za sastavljanje ugovora određena nagrada odvjetniku iz Tbr.7. toč.1. i 2. uvećana za 25%.

Stoga, imajući u vidu Tarifu i utvrđenu vrijednost radnje u odnosu na ovdje tuženu, iznos odvjetničke nagrade za sastav ugovora o kupoprodaji ima biti 2.494,25 bodova (1.495.400,00 kn / 1000 = 1.495,40 + 500 = 1.995,40 + 25%) .

2) Tužitelj navodi da potražuje nagradu i za sastav izmjena u ugovoru o kupoprodaji i to prema istom vrijednosnom kriteriju kao i za sastav ugovora (tužitelj navodi 3743,75 bodova). Međutim, tužitelj ne dostavlja navedenu izmjenu (valjda bi to trebao biti neki anex ugovoru) niti obrazlaže u čemu se sastoji izmjena ugovora. Stoga se ne može prihvatiti zahtjev tužitelja za naknadu radnje sastava izmjene ugovora o kupoprodaji koja nije učinjena niti tužitelj ikakvim dokazom potkrjepljuje navedenu (golu) tvrdnju (arg. ex. čl.219. Zakona o parničnom postupku, teret dokaza).

Uz navedeno, sukladno odredbi čl. 299. ZPP-a, nakon zaključenja prethodnog postupka nije dopušteno iznositi činjenice na kojima se temelji zahtjev niti predlagati dokaze potrebne za utvrđivanje činjenica, pa je tužitelj u tom pogledu prekludiran. 3) Tužitelj nadalje od tužene potražuje sastav prijedloga za uknjižbu od 23. rujna 2021. od 935 bodova. Takav zahtjev je apsolutno promašen iz dva fundamentalna razloga. Prvo, jer se protivi nalogu tužene i njezinog supruga koji su angažirali tužitelja radi sklapanja ugovora o kupoprodaji te je radnja tužitelja, kao pravnog i profesionalnog punomoćnika, iscrpljena i dovršena ovjerom potpisa stranaka na ugovoru o kupoprodaji. Drugo, jer je čl. 8. Ugovora o kupoprodaji određeno da će sve troškove ovjere ugovora o kupoprodaji, tabularne izjave kod javnog bilježnika te troškove prijenosa prava vlasništva kupljene nekretnine u zemljišnim knjigama i drugim javnim očevidnicima platiti kupac.

Uz navedeno, ovaj zahtjev tužitelja je protivan i točki 46. Kodeksa odvjetničke etike („Narodne novine“ broj 64/07, 72/08, 64/18, 52/21, 83/21, 81/22) jer u istoj pravnoj stvari poduzima pravnu radnju za drugu stranu (upis prava vlasništva u zemljišne knjige za kupca temeljem sklopljenog ugovora o kupoprodaji gdje je zastupao prodavatelje) i pritom nagradu za tu radnju traži od svoje stranke, što je u potpunosti i amoralno.

4) Tužitelj od tužene potražuje i nagradu u visini 500 bodova za komunikaciju prilikom pravnog zastupanja u prodaji nekretnine pritom navodeći da se radi o emailovima, telefonima, osobno). Razumno je i logično za očekivati da je tužitelj kao raniji punomoćnik tužene i njezinog supruga prilikom zaključenja pravnog posla kupoprodaje poduzimao određene radnje u vidu komunikacije s potencijalnim kupcima kao i s kupcima koji su nekretninu kupili. Međutim, imajući u vidu dostavljenu e-mail korespondenciju (primjerice, email tužitelja upućen JL **.**.2021. da prodaju kuće obavlja osobno i NL; email JL tužitelju **.**.2021. kupac JL navodi da je kuću osobno pregledao s NL, email [adresa elektroničke pošte] od 17. ožujka 2021. upućen tužitelju u kojem navodi da se tužitelj nije javljao na pozive i poruke ili emailovi tužitelja gdje samo dostavlja fotografije kuće bez ikakvog obrazloženja) razvidno je da je zahtjev tužitelja za nagradu u visini 500 bodova (tj. 5.000,00 kn) pretjerano visok i nerazmjeran učinjenim radnjama odnosno da poduzeta korespondencija i komunikacija ne odgovara visoko postavljenom zahtjevu za nagradu.

5) Nadalje, tuženica tvrdi da je neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu sastava dopisa potencijalnim kupcima i agencijama u visini 250 bodova, jer navedene dopise tužitelj ne dostavlja tj. ne potkrjepljuje dokazima navedeni činjenični supstrat. 6) Tužena navodi kako može prihvatiti i učiniti opravdanim zahtjev tužitelja za naknadu sastava tabularne isprave, 50 bodova, kao i za sastav primopredajnog zapisnika u visini 50 bodova.

7) Tužena se protivi zahtjevu tužitelja za naknadu putnih troškova, troškova izbivanja iz pisarnice, razgledavanja nekretnine i troškova dnevnice jer navedene troškove tužitelj nije opravdao niti dostavio ikakve račune da su uistinu učinjeni i ostvareni. Uz već rečeno, suprug tužene NL je pokazivao nekretninu potencijalnim kupcima.

8) Tužena se protivi zahtjevu tužitelja na ime predujmljenih troškova, jer je iz dostavljenih uplatnica razvidno da je iste troškove podmirio NL. Činjenica da je pored uplatnice rukom dopisano „platio TL“ je irelevantno i bespredmetno.

9) Tužena se protivi zahtjevu tužitelja na ime potraživanja dopisa upućenih Gradu Šibeniku, Državnoj geodetskoj upravi i drugim javnopravnim tijelima jer je iz dostavljenih dopisa razvidno da su iste osobno potpisivali i podnosili NL i BL, bez potpisa, pečata i punomoći tužitelja.

10) Tužena se protivi zahtjevu tužitelja za naknadu izvršenih javnobilježničkih usluga na ime ovjere potpisa, jer je – kao što je to naprijed rečeno – ugovorom o kupoprodaji određeno da će iste troškove snositi kupac.

11) Tužena se protivi zahtjevu tužitelja za potraživanje PDV 25% s obzirom da je NL za učinjene pravne radnje tužitelja na ime sastava kupoprodajnog ugovora tužitelju na ruke predao iznos od 10.000,00 EUR, dakle bez ispostavljenog računa.

Slijedom izneseng, tužena navodi da su učinjene pravne radnje tužitelja sljedeće: 1.) Sastav ugovora o kupoprodaji nekretnine – 2.494,25 bodova (1 bod = 10,00 kn =

24.942,50 kn/ 7.53450 = 3.310,43 EUR

2.) Sastav tabularne izjave – 50 bodova x 10 kn = 500 kn / 7,5340 = 66,36 EUR 3.) Sastav primopredajnog zapisnika – 25 bodova x 10 kn = 250,00 kn/7,53450 = 33,18 EUR

4.) Komunikacija prilikom zastupanja u prodaji nekretnine – 100 bodova x 10 kn = 1.000,00 kn / 7,53450 = 132,72 EUR

UKUPNO: 3.542,69 EUR.

41. Imajući u vidu da je suprug tužene, NL tužitelju platio 10.000,00 EUR, a tužitelj navedeno potvrdio svojom izjavom na pripremnom ročištu i u podnesku 22. studenoga 2023., jasno je da ne postoji daljnje potraživanje tužitelja prema tuženoj, dapače, tužena je zajedno sa svojim suprugom pretplatila učinjene pravne radnje tužitelja na ime sklapanja kupoprodajnog ugovora.

42. Uz navedeno, tužena se protivi prijedlogu tužitelja za vještačenjem učinjenih troškova po Hrvatskoj odvjetničkoj komori s obzirom da i sam sud, koristeći u svakodnevnom radu odvjetničku Tarifu, ima znanja i može utvrditi visinu učinjenih pravnih radnji.

43. Tužena ponavlja svoj navod koji je u podnesku od 18. ožujka 2024. istaknula, a to je da se pred ovim sudom vodi identičan spor po zahtjevu tužitelja protiv supruga tužene, NL, radi isplate po istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi (sklapanje ugovora o kupoprodaji nekretnine).

44. Presudom ovoga suda posl.br. Povrv-2464/2022 od 28. travnja 2025. u cijelosti je odbijen tužbeni zahtjev ovdje tužitelja s osnove istog potraživanja prema tamo tuženiku NL, i to razlogom jer tužitelj nije dokazao osnovanost i visinu svoga zahtjeva. Presuda je nepravomoćna, međutim, treba ju sagledavati cum grano salis, zajedno sa svim drugim predloženim i izvedenim dokazima u ovoj pravnoj stvari. S obzirom da je predmetna presuda donesena nakon zaključenja prethodnog postupka u ovoj stvari, tuženoj je dopuštenu istu dostaviti kao dokaz, pa tužena predlaže u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

45. Tužena ustraje kod svih svojih navoda iz prigovora i odgovora na tužbu, te predlaže odbiti tužitelja u cijelosti s tužbom i tužbenim zahtjevom, uz naknadu tuženici parničnih troškova ovog postupka, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iste počev od presuđenja pa do isplate.

46. Sud je u tijeku postupka proveo dokaze: uvidom u dokumentaciju dostavljenu u spis, saslušanjem tužitelja osobno kao stranke, dok je sud odustao od izvođenja dokaza provođenjem vještačenja po Hrvatskoj odvjetničkoj komori, te od izvođenja dokaza saslušanjem svjedoka LL i tužene osobno kao stranke, te odbija te dokazne prijedloge tužitelja. Sud je utvrdio da je tuženica odustala od izvođenja dokaza njezinim saslušanjem osobno kao stranke, kao i saslušanja svjedoka LL, zbog njihova lošeg zdravstvenog stanja i visoke životne dobi, a da tužitelj i nadalje inzistira na provođenju tih dokaza. Sud je utvrdio da se tuženica ne može prisiliti na njezino saslušanje, a da tuženik ima liječničku potvrdu o nemogućnosti njegova pristupa sudu radi saslušanja. Nadalje tužitelj je vrlo iscrpno iskazivao o predmetu spora, odnosu između stranaka i svjedoka, te kako je sud temeljem provedenih dokaza ocijenio da može odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva, to je odbio i dokazni prijedlog tuženika za određivanjem financijskog vještačenja po Hrvatskoj odvjetničkoj komori na okolnost visine istog. Slijedom svega iznesenog, sud je riješio da se daljnji dokazi, osim provedenih, neće provoditi.

47. Nakon ovako provedenog postupka cijeneći sve izvedene dokaze u smislu propisa članka 8 i čl. 221a Zakona o parničnom postupku (ZPP-a) sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan u cijelosti kao pod toč. I. izreke ove presude, a zahtjev tuženika za naknadu parničnih troškova kao pod toč. II. izreke ove presude.

48. Sud je u tijeku postupka detaljno saslušao tužitelja osobno kao stranku, te utvrdio da je rođen 1987. godine, odvjetnik po zanimanju, te da su tuženica i njezin suprug bili stranke njegova pokojnog oca, tj. stranka je bio suprug tuženice. Imao je dvije parnice koje je vodio tužiteljev otac i to vezano uz naplatu jednog potraživanja u ovršnom postupku i drugu parnicu gdje je bilo pobijanje pravnih radnji dužnika radi naplate ranije spomenutog potraživanja iz ovršnog postupka. Tuženik navodi da je on u to doba bio odvjetnički vježbenik kod svog oca nakon čije smrti sam preuzeo odvjetnički ured. Tada su ga tuženica i njezin muž koji su bili suvlasnici svaki ½ dijela da im pomognem u prodaji njihove vikendice koja se nalazi u mjestu Šparadići u blizini Šibenika. Njih oboje mi je potpisalo punomoć za zastupanje, dok je za pojedinačne radnje što je bilo ishođenje uporabne dozvole, pribava građevinske dozvole iz arhive i slično, punomoć potpisao samo NL.

49. Vikendica je prodana gdje sam ja radio Ugovor o kupoprodaji i još jedan Aneks, te pojašnjavam da se nije radilo o Aneksu kao posebnoj ispravi već o izmjeni ranijeg nacrta Ugovora o kupoprodaji na traženje kupca te se ni je radilo o značajnim dijelovima Ugovora od utjecaja na samu kupoprodaju.

50. U to doba je već bio dogovoren predmet kupoprodaje, cijena te je to bila faza ozbiljne realizacije Ugovora. Tužitelja je zaračunao tuženicima i sastav Ugovora i sastav izmijenjenog Ugovora. Na opetovano pitanje suca odgovara da se ne sjeća u čemu su se sastojale izmjene.

51. Stranke su ga angažirale za ovaj posao negdje sredinom 2020. godine, a tek krajem 2020. godine se tužitelj ozbiljnije krenuo baviti njihovom tom pravnom stvari. Oglas o prodaji iste nekretnine bio je objavljen u Njuškalu s tužiteljevim brojem telefona kao kontaktom, a oglas je sadržavao i fotografije koje je sačinio profesionalni fotograf koji nije naplatio tu uslugu, već je samo uzeo od Franje Šušković 100,00 kn za gorivo, jer je iz Šibenika došao slikati vikendicu dok su stranke preko ljeta bile dolje.

52. Tužitelj navodi da su se njemu javljale na objavljen oglas brojne agencije za posredovanje nekretnina koje su htjele da se preko njih oglasi nekretnina tuženika i proda. Agencije su se javljale i neposredno gospodinu LL, jer su uspjeli doći do njegovog broja telefona i on je sam osobno dogovorio s agencijom "Broker" iz Splita koja je na svojim stranicama oglasila nekretninu tuženika i tražila kupca.

53. Do kupca je doveo oglas koji je tužitelj sastavio i objavio u Njuškalu. Na taj oglas se javio slovenski državljanin JL, koji je s tužiteljem pregovarao u ime svoje supruge koja je na kraju bila formalni kupac. Tužitelj navodi da je kupca upozorio da nekretnina treba još uporabnu dozvolu i da ćemo je ishoditi strana prodavatelja, te da je tako i bilo. Ovaj gospodin i njegova supruga otišli su vidjeti vikendicu i upoznali se s gospođom BL i gospodinom NL. Tužitelj pojašnjavaa sudu da tuženici nisu bili samo stranke, već su s njima imali dulji obiteljski odnos i to pojašnjava sudu.

54. Kada se ishodila uporabna dozvola krenulo ozbiljnoj realizaciji kupoprodaje te je tužitelj sastavio Ugovor koji je gospodin JL dao na uvid jednom drugom kolegi i stavio određene zahtjeve za nadopunu tog Ugovora u onim dijelovima koje je tužitelj spominjao, a za koje ne zna reći sudu što su točno bili, jer se više ne sjeća, a odgovara sudu da sam tuženicima iskazao u fakturi trošak sastava prvog Ugovora i drugog sa unesenim korekcijama kojih se ne sjeća. U Zagrebu je sklopljen konačno sastavljen Ugovor s korekcijama, te isplaćen novac svakome u ½ na njihove račune. Gospodin JL i njegova supruga su uz iznos kupoprodaje naveden u Ugovoru isplatili tuženici i njezinom suprugu još 21.000,00 – 22.000,00 EUR što se odnosilo na pokretnine koje su ostale u kući.

55. Po realizaciji Ugovora tužitelj poziva tuženicu i njezinog supruga da mu plate, a nakon što je kupcu predana kuća u posjed, što je učinio tužiteljev brat koji je bio tužiteljev vježbenik.

56. Tužitelj navodi da je on od tuženika tražio da mu plate, a oni su inzistirali da im izdam i račun za to plaćanje, a ja sam im rekao da mi mogu platiti i bez računa i tako sam ih tražio 10.000,00 EUR. Tužitelj navodi da on njima nije tada dao specifikaciju ovih troškova niti su oni to posebno tražili, ali tužiteljevo zastupanje njihovih interesa vezano uz zastupanje i sklapanje kupoprodajnog Ugovora, te samu prodaju vikendice je trajalo duže vrijeme i tužitelj im nije kroz cijeli taj period ništa naplatio niti tražio kakav predujam, a svi materijalni troškovi u vidu pristojbi i slično plaćeni su iz tužiteljevog džepa te ih je tužitelj kasnije prefakturirao na tuženika, tj. tuženicu i njezinog supruga.

57. S tužiteljevog stajališta tuženica i njezin suprug su dobili tužiteljevim radom sve što su htjeli, bez ikakvih problema. Tuženica i njezin suprug su tužitelju platili 10.000,00 EUR za njegovo zastupanje, s time da je tužitelja tuženica nazvala sutradan i rekla da žele preuzeti preostale dvije parnice i da odustaju od vođenja tih sporova koje je vodio još tužiteljev otac, a poslije preuzeo tužitelj, da žele uzeti spise od tužitelja i da im donese potvrdu da su sve odvjetničke usluge u te dvije parnice plaćene, s time da tužitelj naglašava da tuženica u te dvije parnice nije bila stranka.

58. Tužitelj navodi da je on odmah nakon tog poziva tuženice nazvao gospodina LL koji mu je potvrdio da je to njegova odluka. Tužitelj navodi da on u ovoj parnici potražuje razliku preko po tuženici plaćenih 10.000,00 EUR do vrijednosti stvarno obavljenih radnji i prema fakturama.

59. Na izričito pitanje raspravnog suca zašto tužitelj nije od tuženice i njezinog supruga nakon kupoprodaje vikendice, tj. prodaje njezine vikendice tražio više od 10.000,00 EUR na ime njegovog odvjetničkog troška, tužitelj odgovara da je tada mislio da njegov trošak 10.000,00 EUR i da mu to pripada te da tuži svakog tko mu otkaže zastupanje i tko ne plati uredno obavljene usluge, a da tuženici nisu platili trošak zastupanja u one dvije parnice, niti cijeli trošak zastupanja u prodaji vikendice.

60. Na izričito pitanje raspravnog suca da li je tužitelj rekao tuženici da će im naplatiti i razliku odvjetničkog troška u prodaji vikendice tužitelj govori da misli da nije, te da on to nije mogao znati dok nije pobrojao konkretne radnje.

61. Razliku za prodaju je tužitelj utužio posebno od tuženice, posebno od njezinog supruga svakom u ½ dijela. Tužitelj ne može odgovoriti sudu kada je točno naplatio 10.000,00 EUR od stranaka, a kada im je izdao fakture za onih naplaćenih 10.000,00 EUR i razliku, ali misli da se radilo o periodu unutar mjesec dana.

62. Na izričito pitanje raspravnog suca da li je naplata razlike troška zastupanja zapravo "kazna" tuženicima zbog otkazivanja zastupanja u dvije parnice koje je vodio još otac tužitelja, tužitelj odgovara da to nije kazna i da bi on sigurno naplatio razliku neovisno od otkazivanja punomoći u druge dvije parnice. Smatra da je njegov pokojni otac i tužitelj izvrsno zastupali tuženike u one dvije parnice.

63. Kod naplate 10.000,00 EUR od stranaka tužitelj iskazuje da im on nije ništa rekao za troškove zastupanja u prodaji njihove vikendice niti zna što su oni mislili, ali da ga je sutra nazvala tuženica radi otkazivanja zastupanja u druge dvije parnice. U tom trenutku tužitelj navodi da je izgubio povjerenje u te dvije stranke.

64. Tužitelj navodi da želi dodatno objasniti sudu na način da je on mislio sravniti svoje potraživanje spram tuženika nakon što se okončaju druge dvije parnice koje je započeo voditi tužiteljev otac bez da mu je bio plaćen bilo kakav predujam ili bilo što slično, pa tako niti jedna radnja u ta dva predmeta.

65. Na poseban upit suca da li to znači da je tuženicima želio naplatiti i daljnji iznos od prodaje kuće uz onaj od 10.000,00 EUR koji je naplatio neposredno prije otkaza zastupanja u preostale dvije parnice, odgovara da to znači upravo to, jer kad bi sve bilo gotovo onda bi se sravnilo sve do kraja. Odgovara sucu da strankama kod naplate 10.000,00 EUR nije rekao da će još od njih tražiti novaca za zastupanje od prodaje kuće, ali nije znao da će mu otkazati zastupanje u preostalim predmetima već sutradan, i tada je tužitelj izgubio povjerenje u njih. Tužitelj navodi da je on nakon otkaza punomoći krenuo je tužitelj u sravnjivanje sva tri spisa.

66. Tužitelj je račun tuženici izdao s nekim vremenskim odmakom i poslao sam ga pismeno poštom preporučeno s povratnicom te sam napisao dopis kojim obrazloženjem da naplaćujem nenamireni dio preko onih naplaćenih 10.000,00 EUR. Svatko od supružnika je dobio umanjenje za plaćeni iznos i to svaki po 5.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti, a nabrojane su sve poduzete radnje i iznosi za pojedinu radnju. Potraživanje se odnosilo na razliku preko plaćenih 10.000,00 EUR, s time da je tužitelj svoje ukupno potraživanje podijelio na supružnike svaki ½ dijela. Ja sam za oba potraživanja za prodaje kuće išao u ovrhu u odnosu na ovdje tuženicu, kao i njezinog supruga. U tom drugom postupku protiv supruga ovdje tuženice I- stupanjskom presudom je odbijen tužiteljev zahtjev, ali se nalazi predmet u žalbenom postupku.

67. Na poseban upit punomoćnika tuženika tužitelj odgovara da preostala dva spora koje je vodio još njegov tata i tužitelj kasnije nisu u nikakvoj korelaciji sa zastupanjem prodaje kuće, ali kada je tužitelja tuženica nazvala i rekla da oni odustaju od svojih potraživanja u drugim predmetima, i tražila je spise nazad i potvrdu da su podmireni svi troškovi odvjetnika u tom predmetu. Stranka nije rekla da će angažirati drugog odvjetnika, već da odustaje od potraživanja, a tužitelj na posebno pitanje suca odgovara da stranka i da ima pravo odustati od svog potraživanja, kao ni da mu ne mora reći istinu što će raditi sa svojim potraživanjem. Stranke nisu odustale od svojih potraživanja već su angažirale punomoćnika tuženice da ih zastupa. Tužitelj navodi da je tu bitan cijeli kontekst.

68. Na poseban upit punomoćnika tuženika odgovara da su mu tuženica i njezin suprug izdali punomoć te da nisu sklapali poseban pisani ugovor za njihovo zastupanje po tužitelju u postupku kupoprodaje, a posebne punomoći su izdavane za ostale potrebne pojedinačne radnje koje su mu punomoći potpisivali tuženica, kao i njezin suprug, kako kada.

69. Na poseban upit punomoćnika tuženika odgovara da nije posebno objašnjavao tuženici koliko će koštati njegovo zastupanje u prodaji njihove kuće, kakva će biti odvjetnička tarifa i što će utjecati na njihovu visinu, ali su se trudili da postignu što višu kupoprodajnu cijenu.

70. Na poseban upit punomoćnika tuženika tužitelj odgovara da on smatra da je njegovo zastupanje u postupku kupoprodaje završilo kada su kupcu predali u posjed predmetnu nekretninu i još neku prateću dokumentaciju. Nakon isplate cijele kupoprodajne cijene negdje u roku od 20-ak dana, predana je nekretnina kupcu u posjed, te je cijeli proces kupoprodaje išao normalno bez problema i natezanja u bilo kojem smislu.

71. Na poseban upit punomoćnika tuženika zašto je uz tužiteljev podnesak od 22.11.2023. tužitelj u specifikaciji troškova pod točkom 5. maveo i potraživanje s naslova sastava i predaje zahtjeva za uknjižbu vlasništva na ime kupca tuženici koja je bila prodavatelj i to od 935 bodova što je tada iznosilo 9.350,00 kn i da li je dobio takav nalog od tuženice kao prodavateljice ili njezinog supruga koji je također bio prodavatelj, kao i zašto je javnobilježničke troškove ovjere potpisa kupoprodajnog ugovora i trošak javnobilježničkog podnošenja prijedloga za uknjižbu kupca za upis u zemljišne knjige naplatio tj. stavio u troškovnik i račun tuženicima kao prodavateljima obzirom da u čl. 8. Ugovora o kupoprodaji piše da će sve te troškove platiti kupac, tužitelj odgovara da uvidom u spis da je tužitelj ustanovio da je suprug tuženice potpisao punomoć za uknjižbu, a što se tiče javnobilježničkih troškova da ih je najvjerojatnije sam platio tužitelj, a onda potraživao od tuženika. Ne sjeća se da su raspravljali i misli da nisu nikad raspravljali tko će snositi troškove uknjižbe na kupca nekretnine.

72. Na poseban upit punomoćnika tuženika tužitelj odgovaraa da po otkazu punomoći u preostala dva predmeta koja je učinjene telefonski sutradan nakon naplate 10.000,00 EUR od strane tuženice i njezinog supruga za zastupanje u kupoprodaji, za preostala dva postupka, jednog parničnog i jednog ovršnog, sačinjen je primopredajni zapisnik tj. tužiteljeva službena bilješka o povratu spisa strankama, dokumentacije i slično, da nisu podmirene odvjetničke radnje, te da tužitelj preporuča daljnje vođenje istih postupaka, dok o postupku kupoprodaje nije sačinjavan primopredajni zapisnik niti sačinjena službena bilješka, jer je isti bio u potpunosti okončan.

73. Sud je iz iskaza tužitelja saslušanog osobno kao stranke kao i iz očitovanja tuženice, utvrdio da je nesporno da su stranke ovog spora bile u poslovnom odnosu, da je tužitelj bio punomoćnik tuženice, ali da je primao punomoći i od supruga tuženice koji nije bio formalno stranka u postupku prodaje kuće vezano uz predmet ovog spora, da nije među strankama sklopljen ugovor o zastupanju. Nesporno je da je tužitelj, kako i sam iskazuje od tuženice i njezina supruga, po okončanju prodaje nekretnine vezano uz predmet spora, naplatio 10.000,00 EUR u gotovini, da je tuženica pitala i tražila račun za isto, a da joj je tužitelj objasnio da joj račun ne treba, kao i da tužitelj nije dao tuženici i njezinom suprugu bilo kakvu specifikaciju što je naplatio s onih 10.000,00 EUR, navodeći da to tuženica nije niti tražila, a on nije niti dao. Nesporno je da je tuženica sutra dan od ovog plaćanja tužitelju za usluge prodaje njezine kuće, telefonski otkazala daljnje zastupanje u preostala dva predmeta o kojima je tužitelj iskazivao kao o predmetima u kojima je supruga tuženice zastupao još tužiteljev otac, da je suprug tuženice potvrdio ovaj otkaz punomoći, te da su suprug tuženice i tuženica preuzeli navedena dva spisa od tužitelja, o čemu je tužitelj sastavio službenu bilješku. O poslu prodaje kuće tuženice tužitelj nije sastavio nikakvu bilješku, jer navodi, taj je posao bio završen.

74. Iz iskaza tužitelja sud je utvrdio da je on iskazao kako tuženici i njezinom suprugu nije naznačio da bi još imao namjeru nešto i koliko naplaćivati im prodaju kuće, osim naplaćenih 10.000,00 EUR bez računa i bez specifikacije, da je odlučio po otkazu preostala dva zastupanja, kada je on izgubio povjerenje u njih, naplatiti i daljnji iznos koji je predmet ovog spora, kao i onog vođenog protiv supruga tuženice, jer su bili suvlasnici u ½ dijela na prodanoj nekretnini, pa nadodaje da bi i bez otkaza ova preostala dva zastupanja naplatio i daljnji iznos od tuženice i njezina supruga.

75. Sud ne poklanja vjeru tužitelju u dijelu gdje iskazuje da da bi on u svakom slučaju naplatio i daljnje iznose za zastupanje u prodaji kuće, jer je više nego životno i očito, da je tužitelj želio bez računa, u čemu je i uspio, i bez specifikacije, u čemu je također uspio, naplatiti od tuženice i njezina supruga iznos od 10.000,00 EUR za zastupanje u prodaji kuće, pa kako im nije rekao da je to samo djelomična naplata, kako im prema propisima nije izdao račun i specifikaciju što im i kako naplaćuje, tuženici i njezinom suprugu bilo jedino logično za zaključiti da su isplatom gotovine od 10.000,00 EUR tužitelju na ruke, bez računa i bez specifikacije, podmirili potraživanje tužitelja s naslova njegova zastupanja tuženice i njezina supruga u tom pravnom poslu. Sud cijeni da je tužitelj nakon neprimjerne naplate u gotovini bez računa i specifikacije, krenu spram tuženice i njezina supruga s daljnjom naplatom za isto zastupanje, kao određenom kaznom zbog gubitka takve ili veće ili slične naplate u preostala dva predmeta, koja mu je izmakla otkazom punomoći za zastupanje u istima, kada je kako kaže „izgubio povjerenje u njih“, a ne razmišlja o tome da su tuženica i njezin suprug, možda takvom gotovinskom naplatom 10.000,00 bez računa i specifikacije tako naplaćenih troškova po tužitelju, izgubili povjerenje u njega.

76. Sud je utvrdio da prema odredbi čl. 18. st.1. Zakona o odvjetništvu (Narodne novine broj 9/94, 117/08, 50/09, 75/09, 18/11 i 126/21; dalje: ZO) odvjetnici imaju pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu troškova u svezi s obavljenim radom sukladno tarifi koju utvrđuje i donosi Komora uz suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Odredba istog članka 18. u st.3. propisuje da je odvjetnik dužan stranci izdati račun nakon izvršene usluge, a u slučaju otkaza ili opoziva punomoći odvjetnik je dužan izdati račun u roku od 30 dana od dana otkaza ili opoziva punomoći. Nadalje, prema čl. 3. ZO odvjetnici su dužni pružati pravnu pomoć savjesno, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, zakonima, statutu i drugim općim aktima Komore, te Kodeksu odvjetničke etike. Kodeks odvjetničke etike (Narodne novine broj 64/07, 72/08, 64/18, 83/21 i 81/22; dalje: KOE) u čl. 147. propisuje da odvjetnik treba stranku upoznati s približnim iznosom troškova zastupanja. Nadalje, prema čl. 148. KOE odvjetnik je dužan stranci omogućiti uvid u Tarifu i na njezin zahtjev dati joj specificirani obračun troškova. Konačno, prema čl. 149. KOE odvjetnik, koji namjerava tužiti svoju stranku za troškove i nagradu koje mu duguje, mora joj prije toga poslati pismenu opomenu. Sud je utvrdio da niti u jednom trenutku tog bliskog odnosa s tuženicom i njezinim suprugom, kako to prikazuje tužitelj, on nije kao odvjetnik dao im u izgled o kojim će se troškovima raditi, kolika je odvjetnička tarifa, te što će mu i koliko, barem okvirno trebati platiti.

77. Tužitelj je u spis dostavio utuženi račun, na kojem je jedino naznačeno da se odnosi na pružanje pravnih usluga u pogledu nekretnine, koja je bila predmetom kupoprodaje te stoji da se sastoji od zastupanja, osnovice 25% i PDV-a od 25%. Kasnije dostavljene specifikacije po tužitelju sadrže elemente koji dovode u pitanje njegovu savjesnost i kvalitetu pružene usluge, jer je tuženici i suprugu pokušao naplatiti i radnje koje nisu radnje koje bi trebao platiti prodavatelj (troškovi prijenosa vlasništva nekretnine, trošak uknjižbe novog vlasnik i sve vezano uz to i sl, kao što je sud utvrdio da tužitelj navodi kako je na traženje kupca vršio korekcije u samom kupoprodajnom ugovoru, ali se baš simptomatično ne može sjetiti o čemu se točno radilo, ali zna da je naplatio tužiteljima punu tarifu sastava i tog ispravljenog ugovora, a kako ga sud nema na uvid, možda se radilo o nekom propustu tužitelja, ili samo o sitnici za koju nije trebalo truda i vremena kao za sastavljanje prvog ugovora. Bitno je da u tom specifičnom, pomalo obiteljskom odnosu između stranaka ovog spora, tužitelj pokušao tuženici i njezinom suprugu naplatiti bespoštedno sve čega se mogao sjetiti, osim datuma izdavanja punomoći, pa čak i ono što je prema ugovoru o kupoprodaji bio trošak kupca kao i prema običajima ovakvog poslovanja, pa ih u tome, čak i da je kupac to tražio, nije štitio, a to je sigurno bio njegov zadatak kao punomoćnika tuženice i njezina supruga.

78. Takvo ponašanje ovaj sud ne smatra u skladu s pravilima Zakona o odvjetništvu niti odvjetničkoj etici, a niti bilo kojoj etici i savjesnom postupanju u ugovornom odnosu prema ZOO-u.

79. Tužitelj je ostao zaprepašten što mu je nakon ove hajdučke naplate od 10.000,00 EUR otkazano zastupanje u još preostale dvije parnice, te što su tuženica i njezin suprug rekli da više nemaju interes za vođenje preostale dvije parnice. Imali su očito interes, ali ne i želju da ih zastupa tužitelj, niti da im naplaćuje, kako je to učinio za prodaju kuće.

80. Sud je utvrdio da je tuženica u pravu kada kaže da je zastupanje tuženice po tužitelju kao odvjetniku u cijelosti plaćeno isplatom od 10.000,00 EUR, jer i iz samog iskaza tužitelja, on je taj iznos tražio i dobio od tuženice, odbio joj pritom izdati račun, što je bila njegova zakonska obveza, kao što joj nije dao niti predočio bilo kakvu specifikaciju za svoje potraživanje, te nije dao niti za naslutiti da bi imao nakon tog plateža po tuženici i njezinu suprugu od njih bilo kakvih drugih potraživanja iz istog pravnog posla.

81. To što je tužitelj nakon što su mu iste stranke „izmakle“ u preostale dvije parnice, on izgubio povjerenje u njih, pa krenuo specificirati sve što bi im mogao, bilo osnovano bilo neosnovano, kao to tuženica osnovano prigovara u ovoj parnici, propust je samog tužitelja, koji se nije, prema utvrđenju ovog suda ponašao u skladu sa Zakonom o odvjetništvu niti u skladu s Odvjetničkom etikom, te bez obzira što posluje bez izdavanja računa i proizvoljno, ustao ovom tužbom, ne misleći da to može naškoditi njegovom odvjetničkom ugledu.

82. Na osnovi ovih utvrđenja, sud nije provjeravao ukupnu utuženu visinu potraživanja tužitelja spram tuženice, smatrajući isto nepotrebnim, jer je prema utvrđenju ovog suda, tužitelj s 10.000,00 EUR naplatio od tuženice i njezina supruga, sve što je mislio i htio, bez namjere da kroz račun, plaćanje poreza, prireza, PDV-a i dužnih doprinosa, isto podijeli s državom, kao npr. svi oni koji legalno izdaju račune za svoje usluge. Tužitelj se u više navrata pozivao na kontekst događaja, te da očito raspravni sudac to ne razumije. Ovaj sud smatra da je razumio kontekst, te ponašanje tužitelja koji odbija izdati strankama račun, a inzistira da mu plate okruglo 10.000,00 EUR, ne daje im u izgled da će po takvoj i tolikoj naplati uslijediti još kakva naplata za isti posao i sl., a onda se tužitelj kasnije sjeti da bi mogao možda i još nešto naplatiti, pa makar i naplatio radnje koje je bio po ugovoru poduzeti i platiti kupac, a ne nikako tuženica i njezin suprug. Treba napomenuti da je tužitelj također iskazivao o skoro obiteljskom odnosu koji je imao s tuženicom i njezinim suprugom za vrijeme spornog zastupanja, pa se sudu legitimno postavlja pitanje, koliko bi im tek tužitelj naplatio bez računa i specifikacije da njihov odnos nije bio "obiteljski"? Sud je slijedom iznesenog utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan u cijelosti, te da ga odbio u cijelosti, kao pod toč. I. izreke ove presude.

83. Zbog svega iznesenog i utvrđenog, sud je zahtjev tužitelja ocijenio kao neosnovanim i na temelju odredbe čl. 451. st. 3. ZPP-a sud je donio odluku kao u izreci ove presude u toč. I. i ukinuo platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi te zahtjev odbio kao neosnovan.

84. Odluka suda o stopi zateznih kamata donesena je po stopi prema čl. 29. st. 7. ZOO-a (NN 155/23), a kao u izreci ove presude, pod toč. II. izreke ove presude.

85. Odluka suda o parničnim troškovima ovog postupka donesena je primjenom propisa članka 154 st. 1. i čl. 155 ZPP-a, a isti se sastoji od troška zastupanja tužitelja po punomoćniku koji je odvjetnik.

86. Trošak tuženice je određen na slijedeći način: prigovor protiv rješenja o ovrsi, podnesak 18.03.2024., ročište 15.01.2025., podnesak 27.01.2026., ročište 09.02.2026., ročište 13.04.2026., ročište 11.05.2026., ročište 11.06.2026. – svaka od ovih parničnih radnji po 100 bodova, što čini ukupno 800 bodova, a vrijednost jednog boda zajedno s paušalom je 2,00 EUR, što čini 1.600,00 EUR, koji iznos je valjalo uvećati za 25% PDV-a, što čini iznos 400,00 EUR, te čini zbir od 2.000,00 EUR i ukupan trošak tuženice u ovoj parnici koji je dosuđen je tuženici kao pod toč. II. izreke ove presude.

87. Odluka suda o zateznim kamatama na dosuđeni parnični trošak, koje teku od dana donošenja presude prvog stupnja, što je dan U Zagrebu, 31. srpnja 2026.godine, pa do isplate, zasniva se na propisu članka 30. st. 2 Ovršnog zakona.

88. Slijedom svega iznesenog valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 31. srpnja 2026.

Sudac:

Tanja Hučera

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba koja se podnosi pismeno u četiri istovjetna primjerka u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka, a preko ovog suda na županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po pun. uz poziv na platež sudske pristojbe na presudu u iznosu od 152,54 EUR

2. tuženiku po pun.