REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

76. P-2105/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu toga suda Jasni Golubić, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, protiv tuženika HRVATSKE ŠUME d.o.o. Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, OIB: 69693144506, radi isplate, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnica Lidija Klepo, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi isplate, nakon održane glavne rasprave zaključene 21. srpnja 2026. u prisutnosti punomoćnika parničnih stranaka, s objavom presude održanom 31. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku HRVATSKE ŠUME d.o.o. Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, OIB: 69693144506, isplatiti tužitelju CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, iznos od 557,44 EUR sa zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 5. siječnja 2022. do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 329,62 EUR, sa zateznim kamatama koje teku od 31. srpnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev umješača na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb za naknadu troškova parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj ovom sudu dana 9. listopada 2024. navodi da je 11. prosinca 2021. u Kalinovcu došlo do prometne nesreće kada je srneća divljač istrčala iz lovišta kojim gospodari tuženik i udarila u osobno vozilo marke Škoda Superb reg. oznake [registarska oznaka], pri čemu vozačica nije utvrđena prekršajno odgovornom, a na mjestu događaja nije bio postavljen prometni znak „Divljač na cesti“. Ističe da je oštećeno vozilo bilo osigurano kod tužitelja policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti s ugovorenim djelomičnim kasko osiguranjem za slučaj sudara sa životinjama, na temelju kojeg je vlasniku vozila 5. siječnja 2022. isplatio naknadu štete u iznosu od 557,44 EUR. Smatra da je tuženik, kao lovoovlaštenik koji gospodari lovištem iz kojeg je divljač istrčala na prometnicu, odgovoran za nastalu štetu prema pravilima objektivne odgovornosti za štetu od opasne stvari, zbog čega je, nakon neuspjelog mirnog pokušaja naplate regresne tražbine, podnio ovu tužbu radi isplate isplaćenog iznosa temeljem članka 963. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje: ZOO).

2. Uz tužbu prileže Potvrda Policijske postaje Đurđevac od 22. prosinca 2021., polica osiguranja i uvjeti osiguranja, odštetni zahtjev oštećenika, zapisnik o alkotestiranju vozačice, preslike prometne i vozačke dozvole, zapisnik o popisu oštećenja vozila s kalkulacijom popravka, fotografije oštećenog vozila, nalog za doznaku i izvod po transakcijskom računu tužitelja kojim se dokazuje isplata naknade štete, regresni zahtjev upućen tuženiku od 21. svibnja 2022. te dopis Euroherc osiguranja d.d. od 26. lipnja 2023. (list 5 do 33 spisa).

3. Tuženik u odgovoru na tužbu prvenstveno ističe prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da se štetni događaj dogodio na javnoj cesti u naselju, koja nije sastavni dio lovišta kojim gospodari, zbog čega smatra da za štetu ne odgovara lovoovlaštenik, već pravna osoba koja upravlja javnom cestom ako cesta nije bila propisno označena prometnim znakom „Divljač na cesti“, pozivajući se na odredbe Zakona o cestama (˝Narodne novine˝ broj: 84/2011, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019 i 144/2021, da lje: ZC) i Zakona o lovstvu (˝Narodne novine˝ broj: 99/2018, 32/2019 i 32/2020, dalje: ZL). Podredno, za slučaj odbijanja navedenog prigovora, osporava osnovanost tužbenog zahtjeva ističući da iz tužbe i priložene dokumentacije nije vidljiva brzina kretanja vozila niti okolnosti nastanka prometne nesreće, zbog čega smatra spornim je li vozačica pridonijela nastanku štete odnosno njezinoj visini. Predlaže saslušanje policijskih službenika koji su obavili očevid te, po potrebi, provođenje prometno-tehničkog vještačenja radi utvrđenja dinamike prometne nezgode, mogućnosti izbjegavanja naleta na divljač i visine štete. Ujedno predlaže da se o pokretanju postupka obavijesti Euroherc osiguranje d.d., navodeći da su odštetni zahtjevi s osnove odgovornosti za štete od divljači na motornim vozilima osigurani policom Ministarstva poljoprivrede kod navedenog osiguratelja.

4. Na pripremnom ročištu održanom 1. listopada 2025. stranke su ostale kod svih navoda iz tužbe i odgovora na tužbu te predloženih dokaznih prijedloga. Punomoćnik tuženika dodatno je predložio da se društvo Euroherc osiguranje d.d. obavijesti o pokretanju predmetne parnice, dok su se stranke suglasile da nije sporno kako je štetni događaj nastao unutar naselja. Sud je zaključio prethodni postupak te utvrdio da su između stranaka sporne pasivna legitimacija tuženika, dinamika nastanka štetnog događaja, odgovornost za nastalu štetu i visina tužbenog zahtjeva. Radi utvrđenja odlučnih činjenica odredio je da će po službenoj dužnosti pribaviti cjelokupni policijski spis Policijske postaje Đurđevac, provesti dokaz saslušanjem svjedokinje EO te dokaz prometnim vještačenjem radi utvrđenja dinamike nastanka prometne nezgode, mogućnosti izbjegavanja naleta, brzine kretanja vozila te obujma i visine štete, dok je odluku o ostalim dokaznim prijedlozima ostavio za kasniji tijek postupka.

5. Dopisom od 1. listopada 2025. sud je od Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave koprivničko-križevačke, Policijske postaje Đurđevac, zatražio dostavu cjelokupnog policijskog spisa sastavljenog povodom predmetnog štetnog događaja radi uvida u fotoelaborat, skicu mjesta događaja, tragove izuzetih dlaka te ostalu dokumentaciju koja prileži policijskom spisu. Traženju je udovoljeno dana 3. listopada 2025. (list 54 do 68 spisa).

6. Dopisom od 2. listopada 2025. sud je, sukladno članku 211. u vezi s člankom 208.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007 – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 28/2013, 89/2014 – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019, 80/2022 i 155/2023 – dalje: ZPP), obavijestio društvo Euroherc osiguranje d.d. o pokretanju predmetne parnice radi mogućeg stupanja u postupak u svojstvu umješača na strani tuženika te mu dostavio tužbu s prilozima i odgovor na tužbu, dok su parnične stranke o tome obaviještene radi znanja.

7. Umješač na strani tuženika, Euroherc osiguranje d.d., podneskom od 23. siječnja 2026. predložio je da mu se dopusti miješanje u postupak na strani tuženika te se u cijelosti pridružio navodima iz odgovora na tužbu. Osporio je aktivnu i pasivnu legitimaciju, osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, ističući da tužitelj nije dokazao pretpostavke odgovornosti za štetu niti je predložio sve potrebne dokaze u sporu male vrijednosti. Nadalje navodi da prema članku 80. ZL-a lovoovlaštenik odgovara za štetu od naleta vozila na divljač samo ako je šteta nastala zbog provođenja lova, što u konkretnom slučaju nije dokazano, dok se štetni događaj dogodio na javnoj cesti u naselju, odnosno na nelovnoj površini, zbog čega smatra da se primjenjuju odredbe Zakona o cestama prema kojima se odgovara po osnovi krivnje. Ističe i prigovor odgovornosti vozača zbog neprilagođene brzine kretanja te osporava dokazanu isplatu utuženog iznosa i tijek zateznih kamata, smatrajući da iste mogu teći tek od donošenja prvostupanjske presude. Predlaže izvođenje opsežnog dokaznog postupka, uključujući pribavu policijske i druge dokumentacije, saslušanje lovnika, pribavu podataka od Općine Kalinovac i Hrvatskih šuma, provođenje lovačkog i prometnog vještačenja te odbijanje tužbenog zahtjeva u cijelosti.

8. Stalni sudski vještak za cestovni promet i procjenu motornih vozila Igor Jakoplić u nalazu i mišljenju od 26. siječnja 2026. utvrdio je da je do prometne nezgode došlo 11. prosinca 2021. u Kalinovcu kada je osobno vozilo marke Škoda Superb naletjelo na srnu koja je pretrčavala kolnik s lijeve na desnu stranu gledano u smjeru kretanja vozila. Naveo je da se nezgoda dogodila noću na neosvijetljenom dijelu kolnika, pri čemu na mjestu događaja nije bio postavljen prometni znak „Divljač na cesti“. Na temelju oštećenja na vozilu procijenio je da je naletna brzina vozila iznosila oko 30 km/h te da zbog vrlo kratkog vremena reakcije vozačica nije imala mogućnost izbjeći nalet pri bilo kojoj brzini većoj od približno 18 km/h. Zaključio je da su utvrđena oštećenja na vozilu mogla nastati upravo u predmetnom štetnom događaju te da je opseg štete koji je utvrdio tužitelj objektivan i u skladu s pravilima struke. Prema izračunu vještaka, trošak popravka vozila na dan nastanka štete iznosio bi 883,51 EUR s PDV-om, pri čemu nije nastala ekonomska totalna šteta, već je popravak vozila bio isplativ.

9. Tuženik se podneskom od 2. ožujka 2026. očitovao na nalaz i mišljenje prometnog vještaka navodeći da isti potvrđuje kako je vidno polje vozačice bilo ograničeno gustom vegetacijom uz kolnik, za čije održavanje tuženik nije odgovoran, zbog čega smatra da mu se ne može pripisati propust u sprječavanju prelaska divljači na cestu. Ističe da se štetni događaj dogodio na javnoj cesti unutar naselja, odnosno na nelovnoj površini, na kojoj je prema Zakonu o lovstvu zabranjeno ustanovljavanje lovišta, te da nepostojanje prometnog znaka „Divljač na cesti“ potvrđuje kako na predmetnoj dionici nije zabilježeno učestalo kretanje divljači. Nadalje navodi da je, unatoč procijenjenoj brzini vozila od oko 30 km/h, vozačica bila dužna dodatno prilagoditi brzinu otežanim uvjetima vožnje (noć, mokar kolnik i smanjena vidljivost), zbog čega smatra da nije postupala s potrebnom pažnjom te predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

10. Na ročištu održanom 21. srpnja 2026. saslušan je stalni sudski vještak za cestovni promet i procjenu motornih vozila Igor Jakoplić, koji je u cijelosti ostao kod pisanog nalaza i mišljenja. Iskazao je da vozačica, nakon što je prvi put objektivno mogla uočiti srnu, nije imala stvarnu mogućnost izbjeći nalet na životinju te da na takav zaključak ne utječe činjenica što na mjestu događaja nije bio postavljen prometni znak „Divljač na cesti“. Nadalje je naveo da bi do naleta došlo pri svim brzinama većim od približno 18 km/h, zbog čega brzina kretanja vozila od oko 30 km/h nije u uzročnoj vezi s nastankom štetnog događaja. Ujedno je iskazao da je navedena brzina bila primjerena noćnim uvjetima vožnje i mokrom kolniku, imajući u vidu da je na predmetnoj dionici najveća dopuštena brzina iznosila 50 km/h. U odnosu na pitanje uključenih svjetala na vozilu naveo je da iz dokumentacije ne može sa sigurnošću utvrditi jesu li bila uključena kratka ili duga svjetla. Daljnjih pitanja za vještaka nije bilo .

11. Na ročištu održanom 21. srpnja 2026. saslušana je svjedokinja EO, vozačica predmetnog vozila, koja je iskazala da se u noći 11. prosinca 2021. kretala kroz Kalinovac brzinom od približno 30 do najviše 40 km/h kada je srna iznenada udarila u lijevu bočnu stranu vozila, uslijed čega je oštećen desni prednji far i drugi dijelovi vozila. Navela je da životinju prije udara nije uočila, već je samo čula udarac te da nalet nikako nije mogla izbjeći. Iskazala je da je na vozilu imala uključena kratka svjetla, da na predmetnoj dionici nije bio postavljen prometni znak „Divljač na cesti“, dok se zbog proteka vremena nije mogla očitovati o postojanju ulične rasvjete niti zaštitne ograde uz cestu. Također je navela da je odmah nakon događaja pozvala policiju, a prema informacijama koje su joj policijski službenici prenijeli, ozlijeđena srna ostala je u obližnjem jarku te je o događaju obaviješten lovnik.

12. Na temelju provedenih dokaza, savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007 – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 28/2013, 89/2014 – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019, 80/2022 i 155/2023 – dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

13. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja kao osiguratelja koji je svojem osiguraniku naknadio štetu na temelju ugovora o djelomičnom kasko osiguranju za slučaj sudara sa životinjama, prema tuženiku kao osobi za koju tužitelj smatra da odgovara za nastalu štetu.

14. Prema odredbi članka 963. stavka 1. ZOO-a, isplatom naknade iz osiguranja na osiguratelja po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, prelaze sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

15. Tijekom postupka nije bilo sporno da je tužitelj svom osiguraniku isplatio iznos od 557,44 EUR na ime naknade štete nastale na vozilu marke Škoda Superb registarske oznake [registarska oznaka] temeljem ugovorene police osiguranja, niti da je predmetna tražbina temeljem zakonske subrogacije prešla na tužitelja. Sporno je bilo postoji li odgovornost tuženika za nastalu štetu te je li vozačica svojim postupanjem pridonijela nastanku štetnog događaja.

16. Neosnovan je prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika. Iz Potvrde Policijske postaje Đurđevac od 22. prosinca 2021. te ostale dokumentacije u spisu proizlazi da je srneća divljač istrčala iz lovišta kojim gospodari tuženik, o čemu je odmah nakon štetnog događaja obaviješten i djelatnik Šumarije Đurđevac. Stoga je upravo tuženik pasivno legitimiran u ovom postupku.

17. Okolnost da se štetni događaj dogodio na javnoj cesti unutar naselja sama po sebi ne isključuje odgovornost tuženika. Naime, u postupku je utvrđeno da je srneća divljač na prometnicu istrčala upravo iz lovišta kojim gospodari tuženik, zbog čega mjesto naleta ne dovodi u pitanje njegovu pasivnu legitimaciju niti odgovornost za nastalu štetu.

18. Kako u konkretnom slučaju nije utvrđeno, niti je ijedna stranka tvrdila, da je šteta nastala tijekom provođenja lova, odgovornost za nastalu štetu prosuđuje se prema pravilima objektivne odgovornosti iz članaka 1063. do 1067. ZOO-a.

19. Divljač koja se iznenada pojavi na javnoj prometnici predstavlja opasnu stvar jer stvara povećanu opasnost za sudionike u prometu. Slijedom toga, odgovornost tuženika koji gospodari predmetnim lovištem prosuđuje se, sukladno članku 76. stavku 2. ZL-a, prema pravilima objektivne odgovornosti za štetu od opasne stvari iz članaka 1063. do 1067. ZOO-a.

20. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Igora Jakoplića kao i njegovo usmeno očitovanje dano na raspravi.

21. Nalaz je izrađen stručno, jasno, logično i uvjerljivo te je u cijelosti potkrijepljen dokumentacijom u spisu i iskazom svjedokinje EO. Nijedna od stranaka nije iznijela stručne primjedbe koje bi dovele u pitanje njegovu pravilnost ili zahtijevale novo vještačenje.

22. Iz nalaza i mišljenja proizlazi da je vozačica upravljala vozilom brzinom od približno 30 km/h, koja je u konkretnim noćnim uvjetima i na mokrom kolniku bila primjerena, imajući u vidu da je na predmetnoj dionici najveća dopuštena brzina iznosila 50 km/h. Vještak je izričito zaključio da vozačica, nakon što je prvi put objektivno mogla uočiti srnu, nije imala stvarnu mogućnost izbjeći nalet, kao i da bi do naleta došlo pri svim brzinama većim od približno 18 km/h.

23. Takav nalaz potvrđuje da između brzine kojom se vozilo kretalo i nastanka štetnog događaja ne postoji uzročna veza. Stoga nije osnovan prigovor tuženika i umješača da vozačica nije prilagodila brzinu uvjetima na cesti ili da je svojim postupanjem pridonijela nastanku štete.

24. Na navedeni zaključak ne utječe ni činjenica da na mjestu događaja nije bio postavljen prometni znak "Divljač na cesti". Naime, sudski vještak izričito je iskazao da bi njegov zaključak o neizbježnosti naleta ostao isti i da je ta okolnost bila drukčija, budući da vozačica objektivno nije imala mogućnost izbjeći sudar sa srnom.

25. Tuženik tijekom postupka nije dokazao nijednu od pretpostavki iz članka 1067. ZOO-a koje bi ga u cijelosti ili djelomično oslobodile objektivne odgovornosti. Nije dokazao da je šteta nastala isključivo radnjom vozačice niti je dokazao postojanje bilo koje okolnosti koja bi predstavljala razlog za potpuno ili djelomično oslobođenje od objektivne odgovornosti. Paušalne tvrdnje o mogućem doprinosu vozačice nisu potkrijepljene niti jednim provedenim dokazom, dok ih nalaz i mišljenje prometnog vještaka izravno isključuju.

26. Sud je stoga utvrdio da su ispunjene pretpostavke odgovornosti tuženika koji gospodari lovištem iz kojeg je srneća divljač istrčala na prometnicu, a time u konkretnom slučaju ima položaj lovoovlaštenika u smislu Zakona o lovstvu. Slijedom navedenog, tužitelj je nakon isplate naknade iz osiguranja temeljem članka 963. stavka 1. ZOO-a ovlašten zahtijevati od tuženika isplatu regresnog potraživanja u iznosu od 557,44 EUR.

27. Odluka o zateznim kamatama temelji se na odredbi članka 29. stavka 1. ZOO - a. Budući da je tužitelj dana 5. siječnja 2022. isplatio svom osiguraniku naknadu štete u iznosu od 557,44 EUR, danom isplate temeljem članka 963. stavka 1. ZOO-a na tužitelja je prešlo pravo zahtijevati naknadu od osobe odgovorne za štetu, pa tužitelju od toga dana pripadaju i zatezne kamate na isplaćeni iznos.

28. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a. Kako je tužitelj u cijelosti uspio u sporu, pripada mu pravo na naknadu troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. Sud mu je priznao trošak predujma za prometno vještačenje u iznosu od 250,00 EUR, kao i trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od 39,81 EUR za svaku radnju, odnosno ukupno 329,62 EUR.

29. Zahtjev umješača na strani tuženika za naknadu troškova postupka odbijen je kao neosnovan. Umješač dijeli procesnu sudbinu stranke kojoj se pridružio, pa kako je tuženik u cijelosti izgubio spor, umješaču ne pripada pravo na naknadu troškova postupka (članak 154. stavak 1. u vezi s člankom 155. ZPP-a).

Zagreb, 31. srpnja 2026.

SUDAC

Jasna Golubić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), koja se podnosi putem ovog suda.

U sporovima male vrijednosti presuda se može pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP-a, izuzev zbog povrede iz čl. 354. st. 2. t. 3. ZPP-a, i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

- CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, V. Jagića 33

- HRVATSKE ŠUME d.o.o. Zagreb, Ulica kneza Branimira 1

- Lidija Klepo, OD Grgić & Partneri d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282