Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Trg slobode 9

Poslovni broj: R1-45/2026-11

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Karmen Ošpuh, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice NH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicama ZOU Čopor Lacko, Varaždin, Ulica Stanka Vraza 7, protiv protustranke Baranašić Marijana iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi uređenja međe , izvan ročišta, 31. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Ispravlja se linija međe između nekretnine predlagateljice NH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], čkbr. [katastarska čestica] - šuma u Križančiji sa 5755 m2, upisana u z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nekretnine protustranke UH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], čkbr. [katastarska čestica] – šuma u Križančiji sa 5755 m2, upisana u z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to točkama A-B-C-D-E-F u kojim točkama su zabijene međašne oznake, a prema skici mjernika KH iz [adresa].

II. Nalaže se protustranci UH nadoknaditi predlagateljici NH troškove izvanparničnog postupka u iznosu 349,50 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 31. srpnja 2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećano za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

O b r a z l o ž e nj e

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog protiv protustranke radi uređenja međe između susjednih nekretnina stranaka pobliže navedenih u izreci pod točkom I. rješenja. Navodi da predmetne nekretnine drži u posjedu protustranka od 2023. godine, odnosno čkbr. [katastarska čestica] koju je nekretninu kupio od GH iz [adresa], da u naravi ne postoje međašni znakovi između ove dvije nekretnine, da između stranaka postoje prijepori i konstantne svađe jer protustranka nastoji prisvojiti dio drveća sa čestice predlagateljice, slijedom čega se ukazuje potreba za uređenjem međe, a koju predlagateljica predlaže urediti prema posljednjem mirnom posjedu.

2. Protustranka čini nespornim da je svoju nekretninu kupio od GH koji da mu je pokazao označena drva u vidu međašnih oznaka tzv. "Lisa", a da je postojao i međašni ukopani kamen.

3. Temeljem navoda prijedloga i odgovora na prijedlog, proizlazi činjenično nespornim da su predmetne nekretnine stranaka u naravi susjedne nekretnine i da su upravo stranke upisane kao vlasnice tih nekretnina. U naravi se radi o šumama sa istovrsnom kvalitetom i vrstom drveća. Također da između predmetnih nekretnina postoje međašne oznake, odnosno da su postojale prilikom kupnje nekretnine protustranke u vidu ukopanog betonskog postolja u koje su postavljene željezne debele šipke i to po jedno postolje na početku i na kraju nekretnina stranaka. Nije sporno ni to da su stranke na inicijativnu predlagateljice, a povodom rušenja od strane protustranke jednog stabla hrasta, zvale mjerničkog vještaka radi pokazivanja međe jer je prema mišljenju predlagateljice protustranka srušio to stablo hrasta u njezinoj šumi i predvidio za rušenje još dva stabla. Također su stranke suglasne da među te prilike nisu uredile izvansudskim putem.

4. Nakon što je mjernik pokazao katastarsku liniju međe, protustranka je bio suglasan da se međa uredi prema katastru, dok je predlagateljica inzistirala na uređenju međe prema posjedu i to prema zatečenim ukopanim stupovima.

5. Prema odredbi čl. 103. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 174/06, 146/08, 38/09, 153/09, 153/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje: ZV), ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međe) obnovi ili ispravi među. Imajući u vidu navode predlagateljice da protustranka prisvaja odnosno svojata dio njezine nekretnine rušenjem stabala u njezinoj šumi, neovisno o tome da li je to točna tvrdnja, očito je da je međa između stranaka sporna, tim više što protustranka inzistira na međi prema katastru, a ne prema nađenim međašnim dugogodišnjim oznakama. Naime, i svjedok FH i MH potvrđuju da su nađene međašne oznake na istome mjestu cca. 70 godina kada je otac navedenih svjedoka tu šumu kupio od grofa N. Svjedok ĆH nema saznanja o međašnim oznakama između ove dvije nekretnine.

6. Kako predlagateljica nije pristala da se međa uredi prema katastru, a katastarska linija međe doista odstupa, kao što je vidljivo iz skice mjerničkog vještaka, to je sud uredio među prema posljednjem mirnom posjedu ovih nekretnina, imajući u vidu okolnost nađenih betonskih postolja sa željeznim šipkama, za koje i sama protustranka navodi da mu ih je prodavatelj FH prezentirao kao međašne oznake i to na krajnjem dijelu ravne šume, uz okolnost da je protustranka premjestila to betonsko postolje, ono je od travnja mjeseca do dana uredovanja na licu mjesta ostalo na istome mjestu. Na taj način uređena je međa u točkama A i F, a točke B -C- D-E predstavljaju ravni pravac između točaka A i F, a to iz razloga duljine šume i lakšeg određivanja pravca međe.

7. Neovisno o načinu uređene međe, prema odredbi čl. 103. st. 6. ZV-a, i nakon što je sud u postupku uređenja među obnovio ili ispravio, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe, ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe.

8. Odluka o troškovima ovog postupka u skladu je s odredbom čl. 32. st. 4. Zakona o izvanparničnom postupku (NN 59/2023; dalje: ZIP) sukladno kojim će sud o naknadi troškova koji se odnose na ostvarivanje zajedničkih interesa svih stranaka odlučiti razmjerno udjelima stranaka u predmetu postupka, a ako se takvi udjeli ne mogu utvrditi, troškovi se dijele na jednake dijelove.

9. U odnosu na troškove koji se odnose na ostvarivanje zajedničkih interesa stranaka, sud je ocijenio osnovanim kao takvima od zajedničkog interesa stranaka, troškove pristojbe na prijedlog za uređenje međe u iznosu od 19,91 EUR, pristojbe na rješenje o uređenju međe u iznosu od 79,62 EUR, trošak izlaska sudske komisije na očevid u iznosu od 82,08 EUR, trošak vještačenja 517,40 EUR, odnosno u ukupnom iznosu od 699,01 EUR, a koji trošak stranke snose na jednake dijelove, razmjerno njihovim udjelima u predmetu postupka. Kako je navedene troškove predujmila predlagateljica, to je naloženo protustranci da predlagateljici naknadi polovicu navedenih troškova.

10. U odnosu na troškove zastupanja predlagateljice po punomoćniku odvjetniku, za istaknuti je da troškove obuhvaćene čl. 32. st. 4. ZIP predstavljaju isključivo troškovi pristojbi, očevida i vještačenja, a da troškovi zastupanja po punomoćniku odvjetniku padaju na teret svake zastupane stranke (tako i Županijski sud u Zagrebu u predmetu broj Gž-1452/2026-2 od 14. travnja 2026.)

Varaždin, 31. srpnja 2026.

Sutkinja

Karmen Ošpuh

Uputa u pravnom lijeku:

Protiv presude stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi ovome sudu u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1) Pun. predlagateljice – IH, odvjetnica u ZOU Čopor Lacko, Varaždin, Stanka

Vraza 7 – uz skicu vještaka

2) Protustranka Marijan Baranašić, [adresa] – uz skicu vještaka