REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-752/2022-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda dr. sc. Dijani Vragović, u pravnoj stvari prvo tužiteljice AČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i drugotužiteljice KČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Velebitu Božikovu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika OČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mladen Čaržavec, odvjetnik u Zagrebu, radi predaje u suposjed, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 13. srpnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužiteljica i drugo tužiteljice osobno te punomoćnika tuženika i tuženika osobno, dana 31. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženiku ŠČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužiteljicama STAROVEŠKI MILICI i BAUMHAK AMALIJI, OIB [osobni identifikacijski broj], obje iz [adresa], preda u suposjed nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to zkčbr. [katastarska čestica] dvorište-oranica površine 624 čm, odnosno nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], broj kat. čest. [katastarska čestica], broj d.l. 20., adresa [adresa], 168 m2, od čega oranica 168 m2 , u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužiteljima naknaditi tuženiku trošak ovog postupka u iznosu od 2.000,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 31. srpnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središn je banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljice u tužbi navode da su tužiteljice i tuženik suvlasnici nekretnina:

- upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to zkčbr. [katastarska čestica] dvorište-oranica površine 624 čm, zkčbr [katastarska čestica] oranica površine 4 čhv i zkčbr. [katastarska čestica] dvorište [adresa] površine 191 čm.

Prvo tužiteljica je suvlasnica predmetnih nekretnina u 20/832, drugo tužiteljica u 32/832, a tuženik u 242/832 dijela. Tuženik se nalazi u isključivom posjedu nekretnine

– kat. čest. [katastarska čestica] dvorište – oranica površine 624 m2. Da je tuženik u posjedu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti proizlazi i iz činjenice da je podnio zahtjev Gradu Zagrebu, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjel za prostorno uređenje, Prvom područnom odsjeku za prostorno uređenje, za utvrđenje građevne čestice, odnosno zemljišta nužnog za redovnu uporabu građevine, što mu je i odobreno rješenjem od 28. prosinca 2018. Kat. čest. [katastarska čestica] je neizgrađena, a tuženik ju koristi kao parking, a na dijelu ima postavljene ljuljačke. Tuženik je ogradio predmetnu česticu, što tužiteljicama predstavlja problem, obzirom da njihova čestica graniči s kat. čest. [katastarska čestica], nemaju nesmetan pristup svojoj građevini, pa ne mogu sanirati i spriječiti vlaženje zidova, do kojeg dolazi jer tuženik zalijeva „svoju“ česticu. Prema odredbi čl. 161. st. 1. ZVDSP-a vlasnik ima pravo od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijevati da mu preda svoj posjed te stvari, a to pravo ne zastarijeva. Da bi tužiteljice uspjele u takvom postupku, prema odredbi čl. 162. ZVDSP-a trebaju dokazati da su vlasnice stvari i da se stvar nalaz u posjedu i faktičnoj vlasti tuženika.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbi s obzirom da se ista odnosi na nekretninu koja je odavno razvrgnuta fizičkom djelidbom i stranke su u posjedu svaka svojeg posebnog dijela nekretnine što obrazlažemo kao niže. Dana 25. veljače 1975. tužiteljice su između ostalih i sa pravnim prednikom tuženika sklopile Ugovor o djelomičnom razvrgnuću korisničke zajednice koje je rezultiralo dana 25.2.1976. donošenjem rješenja Zavoda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba br. UP/I-747/76. Iz obrazloženja istog (str.2, al.1) vidljivo je da je isto donijeto temeljem prijedloga DČ i dr. radi provedbe prijavnog lista br. RN- 1150/75. Od tada, pa sve do danas k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nema više površinu kako ta glasi u zemljišnim knjigama budući da je podijeljena, već ima površinu od 168 m2 i upisana je tim rješenjem na pravnog prednika tuženika (danas na tuženiku). Tim prijavnim listom i tužiteljice su dobile svaka svoju česticu (kuće i dvorište) i to AČ k. č. br. [katastarska čestica], a DČ 3967/6. Ako se pogleda suvlasnički dio tuženika na kojem je upisana u zemljišnim knjigama dolazi se do kvadrature od 181,5 m2, dakle čak i više od njezine sada stvarne površine (624:832x242=181,5). Nastavno su dana 17. svibnja 2001. tužiteljice sa ostalim suvlasnicima, a među njima je i pravni prednik tuženika EČ, sklopile Diobni ugovor kojim dijele česticu 3967/1 te im pripadaju u samovlasništvo čestice označene istim oznakama kao ad 2/. U čl. 4. navedenog Ugovora konstatira se: „..Fizička dioba je izvršena prije više od dvadeset godina i ista je provedena u katastru zemljišta. Posjed je miran i nesporan. “ Tužiteljice su ostale upisane na dijelovima kč. br. [katastarska čestica] iz jednostavnog razloga jer je dio čestice pripao javno prometnoj površini – ulici, a što nije provedeno u zemljišnim knjigama. od 1975. čestica 3967/1 ima površinu od 168 m2, u posjedu je tuženika (odnosno njegova pravnog prednika) uz neprijepornu suglasnost tužiteljica o djelidbi. Predmetna čestica određena je da zajedno sa susjednom k. č. br. [katastarska čestica] koja je samovlasništvo tuženika predstavlja građevnu česticu postojeće stambene građevine u [adresa]. Naime, na toj čestici (sada jedinstvenoj) tuženik ima u vlasništvu obiteljsku kuću.

3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u zk izvadak (listovi 5-6, 30- 31,94,109-129), presudu Visokog upravnog suda RH broj Usž-3530/20-3 od 3. prosinca 2021. (listovi 7-11), ugovor o djelomičnom razvrgnuću korisničke zajednice od 25. veljače 1975. (listovi 19-20), rješenje zavoda za katastar i geodetske poslove grada Zagreba broj UP/I-747/76 od 25. veljače 1976. (listovi 21-23), diobni ugovor od 17. svibnja 2001. (listovi 24-28), iskaz površina geodeta BČ od 9. listopada 2018. (list 29), građevinsku dozvolu grada Zagreba- općine Susedgrad od 14. studenog 1978. (listovi 32-33), rješenje o izvedenom stanju grada Zagreba, gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 11. lipnja 2014. (listovi 34-36), izvod iz katastarskog plana na dan 9. listopada 2018. (list 38), u spis ovog suda broj R1-24/2020 (preslike dijelova spisa, listovi 45-51), uviđaj na licu mjesta (list 55), rješenje grada Zagreba, gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 4. travnja 2023. (listovi 89-93), rješenje ovog suda broj R1-24/2020-34 od 4. ožujka 2025. (listovi 96-99), te je izveden dokaz geodetskim vještačenjem po vještaku Damiru Popoviću (listovi 58-78) i saslušanjem drugo tužiteljice KČ (listovi 130- 131) i tuženika LČ (list 131). Sud nije izveo dokaz saslušanjem prvo tužiteljice s obzirom da je ista prema navodima drugo tužiteljice nepokretna i ne može pristupiti sudu, stoga je sud odustao od saslušanja navedene stranke na temelju odredbe čl. 265. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP).

4. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je zahtjev tužiteljica neosnovan.

5. Predmet spora u ovom predmetu jest zahtjev tužitelj ica kao suvlasnika nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to zkčbr. [katastarska čestica] dvorište-oranica površine 624 čm, odnosno nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], broj kat. čest. [katastarska čestica], broj d.l. 20., adresa [adresa], 168 m2, od čega oranica 168 m2, na predaju u suposjed prema tuženiku kao suvlasniku.

6. Odredbom čl. 42. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14, dalje ZVDSP) propisano je da svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje. Dok je odredbom čl. 46. st. ZVDSP-a propisano da svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva. Da bi tužitelj uspio sa svojim zahtjevom mora dokazati da je suvlasnik sporne nekretnine te da se tuženik nalazi u njezinom isključivom posjedu bez pravne osnove, u kojem smislu se na odgovarajući način primjenjuje odredba čl. 162. u vezi čl. 46. st. 2. ZVDSP-a.

7. Radi identifikacije spornog dijela nekretnine u odnosu na koji tužiteljice tvrde da se tuženik nalazi u isključivom posjedu bez osnove sud je izvršio uviđaj na licu mjesta te je izveden dokaz geodetskim vještačenjem po vještaku Damiru Popoviću.

7.1. Prilikom provođenja uviđaja na licu mjesta drugo tužiteljica je pokazala svoju nekretninu sa strane ulaza (kuće) te navodi da se sporni dio koji koristi tuženik proteže od njezine kuće do zasađenog bora (uključujući i bor), (u desno), odnosno prema jugu sve do ciglene ograde na istoku.

7.2. Sud je izveo dokaz geodetskim vještačenjem po vještaku Damiru Popoviću koji je u svom nalazu i mišljenju u bitnome naveo da glede predmetne čestice stanje u zemljišnim knjigama nije usklađeno sa stanjem u katastru, a sve skupa sa stanjem u naravi jer stvarna površina katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iznosi 167 m2 i to temeljem geodetskog elaborata RN-1150/1975. Zemljišnoknjižna katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije usklađena sa katastrom jer osim čestice 3967/1 k. o. [katastarska općina] obuhvaća i dio [adresa] k. č. [katastarska čestica] Vrapče, nastala na temelju RN- 212/2019 u sadašnjoj površini 624 m2. Sporni dio nekretnine u odnosu na koje tužiteljice traže predaju u suposjed te kako je pokazano na uviđaju predstavlja dio čestice 3967/1 k. o. [katastarska općina] paralelno sa južnom međom iste čestice kako je prikazano na skici vještaka na listu 63 spisa i označeno točkama 1-2-3-4-5-6-10-9 i iznosi 86 m2 što predstavlja 86/624 dijela zk čestice 3976/1 k. o. [katastarska općina].

7.3. Stranke nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka te je sud u cijelosti prihvatio konačni nalaz i mišljenje vještaka Damira Popovića, budući da je sačinjen jasno i obrazloženo, nije u proturječnosti sa sobom ili s izviđenim okolnostima, te je u skladu s ostalim izvedenim dokazima. S obzirom na mišljenje vještaka sud je utvrdio da je sporni dio nekretnine u odnosu na koje tužiteljice traže predaju u suposjed te kako je pokazano na uviđaju predstavlja dio čestice 3967/1 k. o. [katastarska općina] paralelno sa južnom međom iste čestice kako je prikazano na skici vještaka na listu 63 spisa i označeno točkama 1-2-3-4-5-6-10-9 te iznosi 86 m2 što predstavlja 86/624 dijela zk čestice 3976/1 k. o. [katastarska općina].

8. U odnosu na utvrđenje odlučnih činjenica suvlasništva i posjeda sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu te je saslušao drugo tužiteljicu i tuženika.

8.1. Iz iskaza drugo tužiteljice u bitnome proizlazi da je predmetna čestica prije bila poljoprivredno zemljište. Kada joj se predočava ugovor o djelomičnom razvrgnuću korisničke zajednice na listovima 19-20 spisa, navodi da je njeno djevojačko prezime bilo DČ i da se na tom ugovoru nalazi njen potpis. Kada joj se predočava diobni ugovor iz 2001. na listovima 24-28 spisa, navodi da se tamo nalazi njen potpis. Navodi da je bila pozvana u postupku obnove zemljišnih knjiga, vezano za spornu česticu. Kada ju se pita zbog čega smatra da im pripada sporna čestica, navodi da je to društveno vlasništvo i da one nemaju pristup u kuću, odnosno nemaju pješački ulaz.

8.2. Iz iskaza tuženika proizlazi da je prije to bila jedna velika čestica koju su kupili njegov djed EČ i MČ (kasnije A). Kroz godine je došlo do konflikta između njih pa su oni tu česticu raskomadali. Ne zna točno na temelju čega i kako su se podijelili ali pretpostavlja da je to tako kako kažu papiri u spisu. To je prije bilo društveno vlasništvo. Iz nekog razloga su njegovi prednici na sebe prebacili samo česticu gdje se nalazi kuća, ne zna zašto nisu i sporni dio. U Gruntovnici je u sklopu čestice bila upisana i ulica te je u postupku obnove ona izdvojena. U Katastru je stanje bilo uredno, a u postupku obnove je sve riješeno te su u tom postupku sudjelovali svi susjedi i Grad Zagreb. Ukupno njegova čestica iznosi cca 400 m2 i ispalo je da su to dvije čestice. Na spornu česticu bi otpadalo 168 m2. Ne zna zašto tužiteljice misle da njima pripada sporni dio s obzirom da njegova obitelj oduvijek koristi tu česticu, odnosno njegov djed, otac i on.

8.3. Iz zemljišno knjižnog izvatka za zk. uložak [broj ZK uloška] k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan 8. veljače 2022. (listovi 5-6) proizlazi da je navedena čestica označena kao dvorište-oranica površine 624 m2 te su na njoj kao suvlasnici, između ostalog, upisani tuženik i tužiteljice.

8.4. Iz zemljišno knjižnog izvatka za z. k. uložak [broj ZK uloška] kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan 25. ožujka 2026. (list 128) proizlazi da je navedena čestica označena kao [adresa] - oranica, površine 168 m2 te je na njoj kao jedini vlasnik upisan tuženik.

8.5. Iz Ugovora o djelomičnom razvrgnuću korisničke zajednice od 25. veljače 1975. proizlazi da se tadašnji sukorisnici nekretnine upisane u zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji se sastoji od kat. čestice [katastarska čestica], na kojima je bilo upisano društveno vlasništvo dogovorili o načinu sukorištenja predmetne nekretnine te je između ostalog dogovoreno da će EČ pripasti korištenje cijele čestice 3967/2, a VČ u cijelosti korištenje čestice 3967/3, zbog čega se umanjuje površina zemljišta u zk. ul [broj ZK uloška] sa 867 čhv na 681 čhv.

8.6. Iz Rješenja zavoda za katastar i geodetske poslove grada Zagreba broj UP/I- 747/76 od 25. veljače 1976. proizlazi da je po prijavi DČ i drugih provedena promjena na zemljištu na način da umjesto dosadašnjeg stanja prema kojem je EČ bio posjednik odnosno korisnik čestice 3967/1 upisan u zk.u. 5405 na površini 400 m2 te se upisuje novo stanje tako da je isti u posjedu predmetne čestice površine 168 m2. Isto tako da čestica 3970 [adresa] predstavlja javno dobro putovi površine 1243 m2.

8.7. Iz diobnog ugovora od 17. svibnja 2001. proizlazi da isti suvlasnici dijele česticu 3967/1 površine 509 čhv ili 1832 m2 na način da između ostalog, Staroveški Milici diobom pripada novoformirana čestica 3967/5 površine 34 čhv ili 121 m2 u cijelosti te dio čestice 3967/1 u 5/258 dijela u suvlasništvo a DČ pripada novoformirana čestica 3967/6 površine 53 čhv ili 191 m2 u cijelosti te dio čestice 3967/1 u 8/258 dijela u suvlasništvo.

8.8. Iz povijesnog izvatka za zk.č.br. 3967/1 površine 624 m2 koja je bila upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proizlazi da je u postupku obnove zemljišne knjige za dio zkčbr. [katastarska čestica] formirana nova 3967/1 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dok je za dio zkčbr. [katastarska čestica] formirana nova 3970 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 111 spisa).

8.9. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za novi zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je formirana nova zk.č.br. 3967/1 površine 168 m2 te je kao jedini vlasnik upisan tuženik (list 128), dok iz zemljišnoknjižnog izvatka za novi zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je formirana nova zk.č.br. 3970, oznake [adresa], površine 1470 m2 u kojem je upisano javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu grada Zagreba.

9. Iz navedene dokumentacije razvidan je tijek formiranja i cijepanja čestice 3967/1, koje izmjene nisu u cijelosti bile provedene u zemljišnim knjigama na dan izrade nalaza i mišljenja. Odnosno razvidno je da zk. čestica 3967/1 k. o. [katastarska općina] površine 642 m2 nije usklađena sa katastrom jer osim čestice 3967/1 k. o. [katastarska općina] obuhvaća i dio [adresa] k. č. [katastarska čestica] Vrapče, nastala na temelju RN -212/2019. Iz citirane dokumentacije proizlazi da je tuženik upisan kao jedini vlasnik novo formirane zk.č.br. 3967/1 površine 168 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja odgovara dijelu ranije čestice 3967/1 koja je bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji upis je proveden u postupku obnove zemljišnih knjiga i to u skladu sa Rješenjem zavoda za katastar i geodetske poslove grada Zagreba broj UP/I-747/76 od 25. veljače 1976. kojim se EČ, prednik tuženika, evidentira kao posjednik odnosno korisnik čestice 3967/1 upisan u zk.u. 5405 na površini 168 m2. Konačno valja reći da prema kazivanju same drugo tužiteljice proizlazi da su tužiteljice bile pozvane i upoznate sa postupkom obnove zemljišnih knjiga u okviru koje obnove je na temelju citirane dokumentacije izvršen upis vlasništva tuženika na predmetnoj čestici.

10. Među strankama zapravo nije sporno da tuženik u posjedu drži sporni dio nekretnine, međutim, kako iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da se sporni dio u odnosu na kojeg tužiteljice traže predaju u suposjed nalazi upravo na dijelu čestice 3967/1 k. o. [katastarska općina] u površini 86 m2 na kojoj čestici je sada kao jedini vlasnik upisan tuženik, to je razvidno da tužiteljice nisu dokazale da su suvlasnice dijela nekretnine u odnosu na koju traže predaju u suposjed. Slijedom navedenog valjalo je odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan pozivom na odredbu čl. 46. st. 2. u vezi čl. 162. u vezi ZVDSP- a.

11. U skladu s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP-a tuženik ima pravo na naknadu parničnih troškova prema odredbama Tbr. 7., 8., 9. i 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23), prema troškovniku predanom na ročištu održanom 13. srpnja 2026., i vrijednosti predmeta spora i to za sastav odgovora na tužbu u iznos od 200,00 eura (Tbr. 8.1. Tarife), za sastav podnesaka od 19. studenog 2024. i 25. ožujka 2026., svaki u iznosu od 200,00 eura (Tbr.8.1.), za zastupanje po punomoćniku na ročištima 23. veljače 2024., očevid 23. rujna 2024., 7. listopada 2025. i 13. srpnja 2026., svaki u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9.1. Tarife), za zastupanje na ročištima 7. travnja 2022. i 24. ožujka 2026., svaki u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 9.2.), ukupno 1.600,00 eura, što uvećano za PDV 25 % čini ukupno 2.000,00 eura.

12. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a naloženo je tužiteljicama naknaditi tuženiku ukupan trošak postupka u iznosu od 2.000,00 eura, zajedno sa zateznim kamatama na temelju odredbe čl. 151. st. 3. ZPP -a, po visini stope određene čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23), kako je to odlučeno u točki II. izreke.

U Zagrebu, 31. srpnja 2026.

Sutkinja:

dr. sc. Dijana Vragović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- tužiteljice po pun.

- tuženik po pun.