REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-1385/2022-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Sanji Lovrić, u pravnoj stvari tužiteljice FG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Mariji Petri Sokač, odvjetnici u Križevcima, protiv tuženika Grada Zagreb, OIB: 61817894937, Zagreb,Trg Stjepana Radića 1, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne javne rasprave održane dana 5. svibnja 2026., u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 31. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica dosjelošću stekla pravo vlasništva fizički omeđenog dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to zkč. br. [katastarska čestica] Kuća i dvorište u [adresa], i to dijela koji je u Nalazu i mišljenju geodetskog vještaka Vladivoja Relića od 3. ožujka 2024. i Skici mjesta prijepora izrisan crvenom bojom te je označen zaokruženim slovom „P" i točkama A- B-C-D-E-F-G-A u površini od 85 m², koja Skica je sastavni dio ove presude, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude i po njenoj pravomoćnosti ishodi uknjižbu prava vlasništva na označenoj nekretnini u zemljišnim knjigama ovog suda u svoju korist, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi prouzrokovan parnični trošak u iznosu od 2.484,64 eur sa zateznim kamatama tekućim od 31. srpnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi se tvrdi:

- da je tužiteljica vlasnica i posjednica obiteljske kuće u [adresa] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] Oranica Lazinec u Rudešu od 47 čhv,

- da je predmetna nekretnina upisana kod Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove u Posjedovni list 2092, kao dvije čestice i to kč. br. [katastarska čestica] [adresa] kao kuća, [adresa] od 64 m2 i dvorište od 64 m2 i kč. br. [katastarska čestica] [adresa] - dvorište od 34 m2,

- da površine ne odgovaraju jer je tužiteljica u katastarskom operatu upisana sa ukupnom površinom od 162 m2, a u gruntovnim knjigama sa 47 čhv ili 169 m2, što je razlika od 7 m2,

- da je tužiteljica nekretninu u sadašnjim dimenzijama kao i dvoru naslijedila od svoje majke Štefice Babić 1986., a njena majka je kuću kupila od tadašnjeg vlasnika i dugogodišnjeg posjednika EG iz [adresa], kupoprodajnim ugovorom sklopljenim 11.7.1983., prije više od 39 godina,

- da je kupljena nekretnina identična sadašnjoj nekretnini i to kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] obje u površini od 162 m2 kao i dijelu kč. br. [katastarska čestica] u površini od 85 m2,

- da su nekretnine koje tužiteljica drži u samostalnom posjedu identične i jednake površinski kako ih je posjedovala njena majka GG iz [adresa], tada [adresa], kao i površini od momenta izgradnje obiteljske kuće koja je sagrađena 1951.,

- da je majka tužiteljice kupila kuću sa dvorištem koje ima veću površinu od upisanog za 85 m2, a koja površina se nalazi unutar kč. br. [katastarska čestica] upisana kao Oranica Langa Milana od 150 m2 na Grad Zagreb u Prijepisu posjedovnog lista broj 4940 k. o. [katastarska općina], te da se ista čestica vodi upisana u zk. ul. br. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao kč. br. [katastarska čestica] Kuća i dvorište u [adresa] površine 47 čhv na Grad Zagreb,

- da tužiteljica u posjedu drži dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 85 m2, koja je prema elaboratu dobila novu pod oznaku 3484/2 [adresa] i dvorište 54 m2, ukupne površine 85 m2, koliko je tužiteljica u posjedu kako obiteljske kuće tako i pripadajućeg dvorišta koje drži u posjedu dulje od 40 godina, a imajući u vidu i pravnog prednika dulje od 60 godina,

- da tužiteljica u posjedu drži dio zkč. br. [katastarska čestica] koja se parcelira i dobiva novi broj i to 1488/78 Kuća [adresa] od 31 m2 i dvorište od 54 m2, ukupne površini od 85 m2, koja se nalazi u [adresa] upisanu u k. o. [katastarska općina],

- da gruntovno, a i katastarsko stanje ne odgovara stvarnom stanju na terenu, pa tužiteljica traži da se isto uskladi na način da se ovjeri i provede Geodetski elaborat izrađen od strane Vještačenje Bajilo d. o. o., na način da se kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] podijeli tako da kč. br. [katastarska čestica] Oranica u [adresa] ostane upisana na Grad Zagreb, a da se novoformirana kč. br. [katastarska čestica] [adresa] od 31 m2 i Dvorište [adresa] od 54 m2, ukupno 85 m2, upiše na tužiteljicu,

- da se nekretnina upisana pod brojem 1488/39 Kuća i dvorište u [adresa] površine 47 čhv, parcelira na novi broj 1488/39 Dvorište [adresa] od 84 m2 i novi broj 1488/78 [adresa] kuća, [adresa] od 31 m2 i [adresa] dvorište od 54 m2, ukupno 85 m2.

2. Tužiteljica je predložila sudu da presudom utvrdi da je tužiteljica dosjelošću stekla pravo vlasništva na dijelu gruntovne čestice upisane u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] i to broj zemljišta 1488/39 Kuća i dvorište u [adresa] od 47 čhv, na dijelu od 85 m2, prema Geodetskom elaboratu izrađenom od strane Vještačenje Bajilo d.o.o., sada pod novom oznakom 1488/78 [adresa] kuća [adresa] od 31 m2 i [adresa] dvorište od 54 m2, ukupno 85 m2, a koja nekretnina odgovara broju katastarske čestice [katastarska čestica] upisane u k. o. [katastarska općina] oranica F [adresa] od 150 m2, koja prema parcelacijskom elaboratu nosi novi broj 3484/2 [adresa], kuća [adresa] od 31 m2 i dvorište [adresa] od 54 m2, ukupno 85 m2, što joj je tuženik dužan priznati i trpjeti brisanje prava vlasništva sa Grada Zagreba uz istovremeni upis na tužiteljicu prema odredbama presude i Geodetskog elaborata Vještačenja Bajilo d.o.o. na novo formiranoj gruntovnoj čestici 1488/78 [adresa] kuća [adresa] od 31 m2 i [adresa] i dvorište od 54 m2, ukupno 85 m2, što će u protivnom zamijeniti presuda, te da Zemljišnoknjižni odjel ovoga suda izvrši uknjižbu prava vlasništva prema odredbama presude, a na prijedlog tužiteljice.

3. Podneskom od 4.9.2025. (str. 156 spisa) tužiteljica je tužbeni zahtjev postavila na način da je predložila sudu da presudom utvrdi da je tužiteljica dosjelošću stekla pravo vlasništva na dijelu gruntovne čestice upisane u k. o. [katastarska općina], zk. uložak [broj ZK uloška], čk. br. 1488/39 kuća i dvorište u [adresa] 47 čhv, u površini od 85 m2, sve prema Nalazu geodetskog vještaka i skici mjesta prijepora, izrisana crvenom bojom te je označena zaokruženim slovom „P“ i točkama A-B-C-D-E-F-G-A, ukupne površine od 85 m2, prema stanju čestica u zemljišnoj knjizi k. o. [katastarska općina], na dijelu zkč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja skica je sastavni dio presude, te je tuženik dužan trpjeti brisanje tog dijela čestice upisane na Grad Zagreb prema Geodetskom elaboratu sa dosadašnjeg upisa i upisa na ime tužiteljice, što će u protivnom zamijeniti presuda, te da će Zemljišnoknjižni odjel ovoga suda izvršiti uknjižbu prava vlasništva prema odredbama presude, a na prijedlog tužiteljice, kao i da tuženik tužiteljici nadoknadi prouzročen parnični trošak sa zateznim kamatama.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi:

- da je tužbeni zahtjev neuredan u smislu čl. 109. ZPP, a protivan odredbi čl. 186. st. 1. ZPP budući ne sadrži određen tužbeni zahtjev koji bi mogao poslužiti kao ovršna isprava, slijedom čega ga predlaže odbaciti,

- da je geodetski elaborat izrađen od strane Vještačenje Bajilo d.o.o. tužiteljica naručila u privatnom angažmanu i da je tužbeni zahtjev postavljen prema oznakama kakve nisu formirane u zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda,

- da je dvojben pravni osnov za stjecanje predmetne nekretnine budući da se tužiteljica navodi da je nasljeđivanjem odnosno ugovorom stekla predmetnu nekretninu, a istodobno navodi da je u posjedu isti, te se poziva na pravne prednike posjedovanja iste, te se tužiteljica treba izjasniti da li tvrdi da je predmetnu nekretninu stekla dosjelošću ili isto izvodi iz ugovornog stjecanja predmetne nekretnine, tim više jer se iz isprava koje prileže tužbi ne može utvrditi identitet predmetne nekretnine, koji je sporan,

- da tužiteljica nije dokazala pravni slijed posjedovanja predmetne nekretnine,

- da nije dostavila kupoprodajni ugovor od 1983. sklopljen između majke tužiteljice GG, kao kupca i EG, kao prodavatelja, kao niti rješenje o nasljeđivanju iza pok. GG iz 1986. na koji se poziva u tužbi,

- da tužiteljica i njezini pravni prednici nisu bili upisani u katastarskom operatu predmetne nekretnine, iako je katastar po pitanju upisa korisnika bio vrlo fleksibilan, ovo osobito jer tužiteljica tvrdi da je EG, kao pravni prednik, držao predmetnu nekretninu u posjedu od 1951., međutim, prema novoj izmjeri u katastarskom operatoru od 1968., EG je morao biti upisan kao posjednik predmetne nekretnine, ako je bio u njezinom posjedu,a on nije bio upisan kao korisnik,

- da je upis posjeda predmetne nekretnine izostao za majku tužiteljice i tužiteljicu, iako je katastarski operat omogućavao upise temeljem reambulacije i snimanja stanja na terenu,

- da tužiteljičin posjed predmetne nekretnine nije zakonit, istinit i pošten,

- da posjed tužiteljice nije zakonit , sve ako se i pođe od dvojbene tvrdnje da je ista u posjedu predmetne nekretnine, jer tužiteljica nema valjan pravni osnov posjedovanja predmetne nekretnine,

- da tužiteljica nije pošteni posjednik, budući joj nije mogao ostati nepoznato zemljišnoknjižno i katastarsko stanje predmetne nekretnine, a time i da je u istom upisan Grad Zagreb,

- da pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe (kvaliteta i trajanje posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom i sposobnost stvari da bude u vlasništvu), koje pravno shvaćanje je zauzeo i Vrhovni sud na prvoj sjednici Građanskog odjela održanoj 14.2.2019., te da tužiteljica nije dokazala da su u vrijeme podnošenja tužbe ispunjene sve pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću,

- poriče da je tužiteljica aktivno legitimirana u predmetnoj pravnoj stvari,

- da tužiteljica nije dokazala pravne pretpostavke da je predmetnu nekretninu stekla dosjelošću,

- da nije dokazala da je u kvalificiranom posjedu predmetne nekretnine, niti da je protekao zakonski rok za isto.

5. Tuženik je predložio sudu da odbaci podredno odbije tužbu i tužbeni zahtjev uz nadoknadu troškova postupka.

6. U dokaznom postupku sud je proveo geodetsko vještačenje po vještaku Vladivoju Reliću, dipl. inž. geodezije, uz očevid na licu mjesta (str. 110 - 116 spisa i str. 123 - 131 i 143 spisa), te proveo dokaz saslušanjem tužiteljice FG (str. 154 - 155 spisa), te svjedoka CG (str. 148 - 149 spisa), ČG (str. 149 - 150 spisa), KG (str. 150 spisa), TG (str. 150 spisa) i OG (str. 151 spisa). Nadalje, sud je izvršio uvid u Izvatke iz zemljišne knjige od 11.4.2021. i od 14.4.2021. (str. 4 i 6 spisa), Prijepise posjedovnih listova od 9.3.2022. i od 27.4.2021. (str. 7 - 22 spisa), Geodetski elaborat od 18.10.2021. s prilozima (str. 23 - 67 spisa), ovosudno rješenje o nasljeđivanju posl. br. O-1663/84 od 2.4.1984. (str. 83 - 84 spisa), Kupoprodajni ugovor od 11.7.1983. (str. 85 - 87 spisa), dopis GSKG d.o.o. od 22.12.2022. (str. 93 spisa), Izvadak iz poslovnih knjiga od 22.12.2022. (str. 94 spisa), te uvid u presliku ovosudnog spisa posl.br. Z-26759/20.

7. U pisanom Nalazu i mišljenju vještak Vladivoj Relić, dipl. inž. geodezije (str. 123-131 spisa) navodi da je na Situaciji br. 2 prikazana skica mjesta prijepora - skica identifikacije. Na skici su debljim crnim linijama izrisane granice čestica prema stanju na katastarskom planu. Granice čestica prema zemljišnoj knjizi izrisane su svjetlomodrim linijama. Na Situaciji br. 2 - skici mjesta prijepora predmetna nekretnina, prema tome kako ju je pokazala tužiteljica na očevidu, izrisana je crvenom bojom te je označena zaokruženim slovom „P“ i točkama A-B-C-D-E-F-G-A. Površina pokazane nekretnine „P“ iznosi 85 m2. Južni dio prizemne zidane kuće - stambeni dio, koji se nalazi na predmetnoj nekretnini „P“, na skici je ispunjen žutom bojom te je označen i točkama A-1-2-7-6-G-A. Spremište koje se također nalazi na predmetnoj nekretnini „P“, na skici je ispunjeno zelenom bojom te je označeno i točkama 2-3-4-5-6-7-2. Tamnomodrim strelicama te s „u1“ i „u2“ na skici su naznačeni ulazi u predmetni južni dio prizemne zidane kuće (u1) te u spremište (u2). Mišljenje je vještaka da je na Situaciji br. 1 prikazano stvarno stanje pokazane nekretnine, odnosno prijeporne površine na Dof-u iz 2021. Na Situaciji br. 2 prikazana je skica mjesta prijepora - identifikacije. Kako je to razvidno iz Situacije br. 2 - skice mjesta prijepora (identifikacije), sporna površina „P“ koja je na Situaciji br. 2

- skici mjesta prijepora izrisana crvenom bojom te je označena zaokruženim slovom „P“ i točkama A-B-C-D-E-F-G-A, ukupne površine u iznosu od 85 m2, prema stanju čestica u katastru, odgovara: dijelu kč. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (A-B-C-D-E-F-G-A), P = 85 m2. Kako je to razvidno iz Situacije br. 2 - skice mjesta prijepora (identifikacije) sporna površina „P“ koja je na Situaciji br. 2 - skici mjesta prijepora izrisana crvenom bojom te je označena zaokruženim slovom „P“ i točkama A-B-C-D-E-F-G-A, ukupne površine u iznosu od 85 m2, prema stanju čestica u zemljišnoj knjizi, odgovara dijelu zkč. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (A-B-C-D-E-F-G-A), P = 85 m2. Tijekom očevida tužiteljica je na terenu pokazala predmetnu nekretninu, te je otključala vrata na ulazu u dvorište i vrata ulaza u kuću br. 6 kroz koja se dolazi do predmetnog južnog dijela kuće (A-1- 2-7-6-G-A).

8. Na glavnoj raspravi održanoj 12.11.2024. (str. 143 i 144 spisa) geodeski vještak Vladivoj Relić je izjavio da u toč. 2.3. nalaza te u toč. 3. mišljenja, u dijelu koji se odnosi na identifikaciju pokazane površine prema stanju zemljišne knjige umjesto dijela zkč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ispravno treba stajati "dijelu zkč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]". Isto se odnosi i na omašku u toč. 3. mišljenja. Vještak je izjavio da u ostalom dijelu Njegov nalaz i mišljenje od 3.3.2024. ostaje neizmijenjen.

9. Nalaz i mišljenje geodetskog vještaka Vladivoja Relića, izmijenjenog kao na glavnoj raspravi 12.11.2024., sud je ocijenio objektivnim, stručnim te danim u skladu sa pravilima znanosti i vještine.

10. Tužiteljica FG, saslušana u dokaznom postupku (str. 154 - 155 spisa), u bitnom, iskazala je da je kuća na adresi [adresa] kupljena negdje 1983. i u istom je stanju u kakvom je i danas, da je tu nekretninu kupila njezina majka GG i to od osobe po prezimenu EG, da je u toj kući stanovala njezina majka do 1984. kada je umrla, a u lipnju iste godine se ona (tužiteljica) uselila u kuću sa svojom obitelji i to suprugom E i dvoje djece i od tada cijelo vrijeme stanuje u toj kući, da je ograda oko kuće ista kao što je i bila prilikom kupoprodaje, da se u kući nalazi kupaonica, kuhinja, dnevni boravak i dvije manje sobe, uz kuću se nalazi i šupa koja je ista kao što je bila i prilikom kupnje. Nadalje, iskazala je da joj nikada nitko nije osporavao pravo na posjed ove kuće, da u kuću postoji samo jedan ulaz i to sa ulice, nisu mijenjali niti krovište, uz kuću postoji ograda i betonski zid što je bilo i kad je njezina majka kupila tu nekretninu, dok su ona i suprug posadili živicu koja predstavlja zelenu ogradu, da je predmetna nekretnina legalizirana, a ne zna postoji li građevinska ili uporabna dozvola, legalizacija je rađena iz razloga što kuća nije bila upisana u zemljišne knjige, ne zna tko je bio u posjedu kuće prije EG, kuća je bila upisana u katastru i to prvo na njezinu majku, a zatim na nju (tužiteljicu).

11. Svjedok CG, saslušan u dokaznom postupku (str. 148 - 149 spisa), u bitnom, iskazao je da tužiteljicu i njezinu majku GG poznaje dugi niz godina, stanovali su na adresi [adresa], bili su susjedi, radi se o maloj ulici dužine oko 100 metara te su se kao susjedi svi međusobno družili i znali, majka tužiteljice GG kupila je nekretninu u [adresa] na kojoj se nalazila mala kućica u produžetku do Zagrebačke avenije, ta nekretnina je bila ograđena jednako kao što je i sada, nema nikakvih izmjena, osim što je tužiteljica posadila zelenilo oko kuće, u toj kućici su se nalazile dvije sobe, kuhinja, WC i garaža, a sve se nalazilo u jednom nizu odnosno pod jednim krovom, predmetna nekretnina tj. kuća sa garažom sada izgleda jednako kao što je izgledala i kada ju je kupila majka tužiteljice, jedino što su na kuću naknadno stavili fasadu te da tužiteljici ili njezinoj majci nitko nikada nije osporavao pravo na posjed te nekretnine.

12. Svjedok ČG, saslušana u dokaznom postupku (str. 149 - 150 spisa), u bitno, iskazala je da tužiteljicu poznaje obzirom da je bila podstanar na adresi [adresa], a kako se radi o maloj ulici, kao susjedi su se družili i postali prijatelji. Iskazala je da je majka tužiteljice GG kupila kuću u [adresa], vrlo brzo je umrla, a zatim je tužiteljica doselila u tu kuću sa suprugom i dvoje djece, kuća sada izgleda jednako kao što je izgledala i 1984., tužiteljica je na kući mijenjala prozore i ulazna vrata, u kući su dvije sobe, kuhinja, dnevni boravak i WC, nikada nije čula da bi tužiteljici netko osporavao pravo na posjed te kuće, ta nekretnina je bila ograđena sa ogradom koja i sada postoji na istom mjestu, a postoji i živica, a nikakva dogradnja nije rađena.

13. Svjedok KG, saslušana u dokaznom postupku (str. 150 spisa), u bitnom, iskazala je da tužiteljicu poznaje od 1988. obzirom da su te godine kupili kuću u [adresa], tada je u kući na adresi [adresa] stanovala tužiteljica s mužem i dvoje djece, 2017. su odselili iz te ulice. Iskazala je da ta kuća i sada izgleda kao što je izgledala 1988. kada su u tu ulicu doselili, nikakva dogradnja na toj nekretnini nije rađena, ograda izgleda kao što je i prije izgledala, nikada nije čula da bi tužiteljici netko osporavao pravo posjeda te nekretnine, čula je da je majka tužiteljice koja je radila u Švicarskoj kupila tu kuću, zna da na toj nekretnini postoji šupa, dvije sobe, kuhinja i kupaonica, misli da nema garaža, ali se ne sjeća obzirom da su odselili, a postojao je posebno dnevni boravak, da su djeca spavala u jednoj sobi, a tužiteljica i suprug u drugoj.

14. Svjedok TG, saslušan u dokaznom postupku (str. 150 i 151 spisa), u bitnom, iskazao je da poznaje tužiteljicu, da se negdje 1989. sa suprugom doselio u [adresa]. Iskazao je da je tužiteljica u kući na adresi [adresa] stanovala s mužem i dvoje djece, ta nekretnina izgleda gotovo identično kao što je izgledala i kada su doselili u tu ulicu, u kući se nalaze dvije sobe, dnevni boravak, kuhinja i kupaonica, ima šupa i garaža, postoji stara ograda i uz nju živica, nikakva nadogradnja nije rađena, osim što je stavljena fasada, misli da nije mijenjan niti krov, a sve je bilo na "jednu vodu", nikada nije čuo da bi tužiteljici netko osporavao pravo na posjed ove nekretnine.

15. Svjedok OG, sin tužiteljice, saslušan u dokaznom postupku (str. 151 spisa), u bitnom, iskazao je da je kuću na adresi [adresa], kupila njegova baka GG, kada je imao 7 ili 8 godina doselili su u tu kuću, u kući je stanovao sa roditeljima i bratom, u kući su dvije sobe, dnevni boravak, kuhinja, WC, a osim toga, postoji šupa i garaža, kuća je ograđena starom metalnom ogradom koja je u lošem stanju i oko nje su posadili živicu. Iskazao je da nikakvi radovi dogradnje na kući nisu rađeni, sve prostorije u kući su spojene i sve instalacije su također u cijeloj kući povezane, krov je isti kao što je bio i kad su u kuću uselili. Nikada nije čuo da bi njegovoj majci netko osporavao pravo na posjed ove nekretnine.

16. Sud je ocijenio istinitim iskaz tužiteljice FG te svjedoka CG, ČG, KG, TG i OG.

17. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

18. Predmet postupka je zahtjev za utvrđenje prava vlasništva na dijelu nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to zkč. br. [katastarska čestica] Kuća i dvorište u [adresa], u površini od 85 m2.

19. Tužiteljica tužbeni zahtjev temelji na pravnom institutu dosjelosti.

20. Između stranaka je sporno:

- aktivna legitimacija tužiteljice,

- je li tužiteljica spornu površinu od 85 m2 stekla dosjelošću.

21. Iz ovosudnog rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-1663/84 od 2.4.1984. (str. 83 - 84 spisa) proizlazi da je u ostavinskom postupku iza pok. ĐG iz [adresa], rođene **.**.1936., a umrle **.**.1984., utvrđeno da njezinu ostavinsku imovinu, pored ostalog, čine nekretnine upisane u posjedovni list 2092 k. o. [katastarska općina] u cijelosti, a koje se sastoje od kuće u [adresa], kupljene prema kupoprodajnom ugovoru od 11.7.1983. između EG, kao prodavatelja i GG, kao kupca, te je njezinim nasljednikom, na temelju zakona, proglašena FG iz [adresa], kćerka ostaviteljice.

22. Iz Kupoprodajnog ugovora od 11.7.1983. (str. 85 - 87 spisa, dalje: Ugovor) proizlazi da je 11.7.1983. između EG iz [adresa], kao prodavatelja, s jedne strane i GG iz [adresa], kao kupca, s druge strane sklopljen kupoprodajni ugovor kojim EG prodaje, a GG kupuje nekretninu i to kč. br. [katastarska čestica] [adresa] k. o. [katastarska općina], koja se sastoji od kuće 26 m2, dvora 136 m2 i šupe. U točci II. Ugovora je navedeno da je kupoprodajna cijena ugovorena u iznosu od 200.000,00 dinara, te da je kupac isplatio prodavatelju taj iznos. U točci III. Ugovora je navedeno da prodavatelj ovlašćuje kupca da na temelju tog Ugovora ishodi uknjižbu prava vlasništva i prava korištenja nekretnine na svoje ime.

23. Iz Izvatka iz zemljišne knjige od 11.4.2021. (str. 4 spisa) proizlazi da je tužiteljica FG u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to zkč. br. [katastarska čestica] Oranica Lazinec u Rudešu u površini od 47 čhv, u cijelosti.

24. Iz Izvatka iz zemljišne knjige od 14.4.2021. (str. 6 spisa) proizlazi da je u zemljišnim knjigama tuženik upisan kao vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to zkč. br. [katastarska čestica] Kuća i dvorište u [adresa], u površini od 47 čhv, u cijelosti.

25. Iz Posjedovnog lista od 9.3.2022. (str. 7 spisa) proizlazi da je tužiteljica MG u katastarskom operatu upisana kao posjednik kč. br. [katastarska čestica] [adresa] (kuća, [adresa] i dvorište) u površini od 128 m2 i kč. br. [katastarska čestica] [adresa] (dvorište) u površini od 34 m2, odnosno ukupne površine 162 m2.

26. Iz Posjedovnog lista od 27.4.2021. (list 8 - 22 spisa) proizlazi da je Grad Zagreb u katastarskom operatu upisan kao posjednik kč. br. [katastarska čestica] Oranice u površini od 150 m2.

27. Članak 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZV) određuje da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Članak 159. st. 2. ZV određuje da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Članak 159. st. 4. ZV određuje da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. toga članka.

28. Članak 160. st. 2. ZV određuje da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao pošteni samostalni posjednici.

29. Članak 18. st. 1. ZV određuje da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Stavak 2. istog članka cit. ZV određuje da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Stavak 3. istog članka cit. Zakona određuje da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Stavak 5. istog članka cit. Zakona određuje da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

30. Nakon provedenog očevida i geodetskog vještačenja utvrđena je sporna površina u odnosu na koju je usmjeren tužbeni zahtjev. Kako je to razvidno iz Situacije br. 2 - skice mjesta prijepora (str. 129 spisa) sporna površina „P“ izrisana je crvenom bojom te je označena zaokruženim slovom „P“ i točkama A-B-C-D-E-F-G-A, ukupne površine od 85 m2, koja prema stanju čestica u katastru, odgovara dijelu kč. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (A-B-C-D-E-F-G-A), P = 85 m2. Kako je to razvidno iz Situacije br. 2 - skice mjesta prijepora (identifikacije) sporna površina „P“ koja je na Situaciji br. 2 - skici mjesta prijepora izrisana crvenom bojom te je označena zaokruženim slovom „P“ i točkama A-B-C-D-E-F-G-A, ukupne površine od 85 m2, prema stanju čestica u zemljišnoj knjizi, odgovara dijelu zkč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (A-B-C-D-E-F-G-A), P = 85 m2.

31. Tijekom očevida tužiteljica je na terenu pokazala predmetnu nekretninu, te je otključala vrata na ulazu u dvorište i vrata ulaza u kuću br. 6, kroz koja se dolazi do predmetnog južnog dijela kuće (A-1-2-7-6-G-A).

32. Kako je nakon provedenog dokaznog postupka utvrđeno da se na dijelu zemljišnoknjižne čestice br. 1488/39, koja odgovara katastarskoj čestici br. [katastarska čestica], nalazi prizemna kuća koja se koristi kao stambeni prostor označeno na Situaciji br. 2. Skice mjesta prijepora točkama A-1-2-7-6-G-A, te prizemni objekt označeno na Situaciji br. 2. Skice mjesta prijepora točkama 2-3-4-5-6-7-2, a radi se objektima (kuća i spremište) koje koristi tužiteljica, odnosno radi se o objektima koji su u posjedu tužiteljice i njezine pravne prednice (majke GG) od 1983., a koji posjed traje više od 40 godina, sud smatra da su ispunjene zakonom određene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na dijelu zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to u površini od 85 m2, a označeno u Nalazu i mišljenje geodetskog vještaka od 3.3.2024. točkama (A-B-C-D-E-F-G-A).

33. Pravna prednica tužiteljice, njezina majka GG, stupila je posjed predmetne nekretnine temeljem Kupoprodajnog ugovora od 11.7.1983. i nakon isplate kupoprodajne cijene.

34. Kupoprodajnim ugovorom od 11. srpnja 1983. prednica tužiteljice GG stekla je posjed nekretnine sa kućom, spremištem i dvorištem u stanju u kakvom je i danas jer taj ugovor obuhvaća kč. br. [katastarska čestica] (sada su to dvije kč. br. i to 3482/1 i 3482/2), a sporna površina od 85 m² odgovara dijelu kč. br. [katastarska čestica] (zkč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]).

35. Taj posjed je pošten jer pravna prednica tužiteljice, a zatim i tužiteljica, kada je stekla posjed, nije znala niti je s obzirom na okolnosti imala dovoljno razloga posumnjati da joj ne pripada pravo na posjed i tog spornog dijela nekretnine u površini od 85 m2.

36. Ujedno treba reći da se poštenje posjeda presumira, a onaj koji se poziva ne nepoštenje dužan je to dokazati (tako i VSRH Rev 389/14 od 29.5.2019). Tuženik tijekom ovog postupka nije dokazao da je posjed pravne prednice tužiteljice odnosno tužiteljice nepošten.

37. Iz iskaza tužiteljice FG te svjedoka CG, ČG, KG, TG i OG, saslušanih u dokaznom postupku, proizlazi da je majka tužiteljice, a zatim i tužiteljica, stupila u posjed predmetne nekretnine u stanju u kojem se ista nalazi i sada, nisu vršene nikakve dogradnje niti izmjene, kako u pogledu kuće, tako i u pogledu spremišta i ograde. Nadalje, iz njihovih iskaza proizlazi da tužiteljici nikada nitko nije osporavao pravo na posjed.

38. Stoga je mišljenje ovog suda da su se stekle sve pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću točno određenog i fizički omeđenog dijela sporne nekretnine, i to u smislu čl. 159. st. 1. i st. 4. ZV, uz primjenu dvostrukog roka koji se odnosi na nekretnine u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, jer je pošten samostalni posjed tužiteljice i njezine pravne prednice neprekidno trajao više od četrdeset godina (čl. 160. st. 2. i 3. ZV).

39. Tužiteljica je tužbeni zahtjev postavila u odnosu na zemljište koje sukladno odredbi čl. 5. st. 1. ZV može biti objektom stvarnih prava. Radi se o stečenom pravu vlasništva na fizički odijeljenom dijelu nekretnine, te je sud prihvatio zahtjev kojim se taj faktično odijeljen dio precizno grafički individualizira prema skici lica mjesta sačinjenoj po geodetskom vještaku (tako i VSRH Rev-2707/15-2 od 18.9.2019.)

40. Slijedom prednjeg utvrđenja prigovor nedostatka aktivne legitimacije nije osnovan.

41. Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno sud je utvrdio da je tužiteljica dosjelošću stekla pravo vlasništva fizički omeđenog dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to zkč. br. [katastarska čestica] Kuća i dvorište u [adresa], i to dijela koji je u Nalazu i mišljenju geodetskog vještaka Vladivoja Relića od 3. ožujka 2024. i Skici mjesta prijepora izrisan crvenom bojom te je označen zaokruženim slovom „P" i točkama A-B-C-D-E-F-G-A u površini od 85 m², koja Skica je sastavni dio ove presude, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude i po njenoj pravomoćnosti ishodi uknjižbu prava vlasništva na označenoj nekretnini u zemljišnim knjigama ovog suda u svoju korist, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika.

42. Stoga je sud odlučio kao u izreci ove presude pod I.

43. Odluka o troškovima postupka utemeljena je na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23, dalje: Tarifa).

44. Trošak tužiteljice u ukupnom iznosu od 2.484,64 eur odnosi se na:

- trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 7. st. 1. Tarife),

- trošak zastupanja tužiteljice po punomoćniku na ročištu 29.3.2023. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak zastupanja tužiteljice po punomoćniku na ročištu 24.11.2023. (očevid) u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak zastupanja tužiteljice po punomoćniku na ročištu 12.11.2024. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak zastupanja tužiteljice po punomoćniku na ročištu 12.3.2025. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak zastupanja tužiteljice po punomoćniku na ročištu 9.7.2025. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak zastupanja tužiteljice po punomoćniku na ročištu 5.5.2026. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak sastava podneska od 18.3.2024. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 8. st. 1. Tarife – očitovanje na nalaz vještaka),

- PDV od 25% u iznosu od 400,00 eur,

- trošak vještačenja u ukupnom iznosu od 348,10 eur.

- sudsku pristojbu za tužbu u iznosu od 26,54 eur,

- sudsku pristojbu za presudu u iznosu od 110,00 eur.

45. Kako sudu u vrijeme pisanja presude nije poznato hoće li punomoćnik tužiteljice pristupiti na ročište za objavu presude, tužiteljici taj trošak nije priznat, a ukoliko punomoćnik tužiteljice pristupi na to ročište, sud će o tom trošku odlučiti dopunskim rješenjem.

46. Odluka o kamatama na troškove parničnog postupka sukladna je čl. 151. st. 3. ZPP.

47. Stoga je sud odlučio kao u izreci ove presude pod II.

U Zagrebu 31. srpnja 2026.

Sutkinja

Sanja Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo podnijeti žalbu Županijskom sudu, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. st. 9. ZPP-a).

Dostaviti:

1. pun. tužiteljice, uz rješenje za plaćanje sudske pristojbe za presudu

2. tuženiku