Posl. broj: Pp-1672/2026-4

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U RIJECI

STALNA SLUŽBA U OPATIJI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu Vesni Kišić, uz sudjelovanje Kristine Jelovica kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene pravne osobe „Ceste Rijeka“ d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe AĐ, zbog prekršaja iz odredbe članka 6. stavak 5. i 6. primjenom članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odlučujući povodom obaveznog prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske postaje Opatija, klasa: 211-07/26-3/3099, ur.broj: 511-09-31-23-2, od dana 05. ožujka 2026. nakon provedenog žurnog postupka, na temelju članka 182. stavak 3. Prekršajnog zakona, dana 31. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Okrivljena pravna osoba „Ceste Rijeka građenje i održavanje cesta d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB 01371628232, Okrivljena odgovorna osoba TĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], sin A, rođen **.**.1980. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH,

oslobađaju se od optužbe

I.da su dana 14. lipnja 2023. u 12,45 sati na cesti ŽC5047 Vranja (A8/DC500) –

Veprinac-Matulji (DC8)-Kastav (ŽC5018/ŽC5019/ŽC5206), dionica, općina Matulji, stacionaža 5 km + 500 m, došlo je do prometne nesreće iz razloga što pravna osoba i odgovorna osoba nadležna za održavanje ceste nije vodila brigu i poduzela primjere mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa , a do prometne nesreće je došlo na način da je vozač JĐ upravljao motociklom marke "Suzuki" reg. Oznake [registarska oznaka] k i kretao se ŽC 5047 iz smjera Veprinca u smjeru Učke , a dolaskom kod KMS 5+ 500 metara te izlaskom iz desnog zavoja naišao je na šljunak na cesti kojom prilikom je došlo do proklizavanja motora te pada motocikla na lijevu stranu, a potom na zemljani usjek na dubinu od 4 metra, a da je 14,41q pristupio ophodar tvrtke Cesta Rijeka FĐ, koji da je naveo da zadnji put izvršio obilazak navedene dionice prije jednog sata,

čime da su počinili prekršaj iz članka 6. stavak 5. i 6. primjenom članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. toč.3. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

O b r a z l o ž e n j e

1.Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava primorsko-goranska, Policijska postaja Opatija, klasa: 211-07/26-3/3099, ur.broj: 511-09-31-23-2, od dana 05. ožujka 2026., podnijela je obavezni prekršajni nalog protiv okrivljene pravne osobe i okrivljene odgovorne osobe, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, a koji prekršajni nalog je u povodu prigovora okrivljenika dostavljen ovom Sudu na rješavanje.

2.Na temelju odredbe čl. 244. st. 1. Prekršajnog zakona taj je obavezni prekršajni nalog u povodu pravodobnog prigovora okrivljenika stavljeni izvan snage, te je proveden žurni postupak.

3. Za počinjenje prekršaja iz članka 6. stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, propisana je novčana kazna do 1.990,00 eura, a člankom 239. stavak 1. točka 2. Prekršajnog zakona propisano je da će ovlašteni tužitelj prije pokretanja prekršajnog postupka protiv počinitelja prekršaja pravne osobe, obavezno izdati obavezni prekršajni nalog, a za prekršaje za koje je kazna propisana do 1990,84 eura. Na osnovu gore navedenog, sud je utvrdio da je za djela prekršaja iz citiranih članka Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koje je počinio okrivljenik, tužitelj je bio dužan izdati obavezni prekršajni nalog.

4. U pisanoj obrani okrivljenici pobijaju navedeni obvezni prekršajni nalog zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe se prigovor relativne zastare budući je od događaja pa do podnošenja prekršajnog naloga prošlo više od 2 (dvije) godine. Ističe se i prigovor promašene pasivne legitimacije, jer okrivljenici uopće nisu pasivno legitimirani da se protiv njih vodi ovaj postupak. Zakonom o javnim cestama kao lex specijalis na koji se poziva Zakon o sigurnosti prometa na cestama određen pravni subjekt koji je nadležan za održavanje javnih cesta a koji je različit od okrivljenika.

Konačno podnositelj prijedloga ni ne navodi temeljem čega je utvrdio obvezu okrivljenika da održava konkretnu cestu i u kom obimu. Podnositelj obveznog prekršajnog naloga trebao je prije svega utvrditi obveze okrivljenika koje su ugovorne, a ne zakonske.

Okrivljenici izjavljuju opreza radi da se ne smatraju odgovornim za prekršaj koji im se stavlja na teret.

I-okrivljeno trgovačko društvo Ceste-Rijeka d.o.o. održava sve javne ceste na području Primorsko-goranske županije (državne, županijske i lokalne) osim nerazvrstanih, pa tako i predmetnu cestu, a sve temeljem Ugovora o redovnom održavanju koji je bio zaključen sa pravnom osobom koja je ovlaštenik održavanja ceste temeljem Zakona o cestama.

Okrivljenicima se stavlja na teret prekršaj iz članka 6. st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Sukladno odredbi čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ceste, kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju se projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim temeljem tog zakona.

U konkretnom slučaju taj posebni zakon je u vrijeme događaja bio Zakon o cestama. Sukladno odredbama Zakona o cestama, lokalnim cestama upravlja, gradi ih, rekonstruira i održava Županijska uprava za ceste.

Članak 81.,82. i 83. Zakona o cestama utvrđuju odgovornost društva i/ili ustanova koje upravljaju javnim cestama, a ne odgovornost I okrivljene u ovom postupku koja je trgovačko društvo u većinskom privatnom vlasništvu, koje nema javnih ovlasti, nije ni koncesionar već samo ugovorni izvođač određenih radova redovnog održavanja cesta.

Pored toga postoji i Pravilnik o održavanju i zaštiti javnih cesta koji sadrži prekršajne odredbe u čl. 85. i 86. iz kojih proizlazi odgovornost navedenih društava sa javnim ovlastima i uprava za ceste, a nikako ne odgovornost I okrivljenika a time ni II okrivljenika.

U prilog argumentacije ovog stava o tome da je optužni prijedlog usmjeren prema pogrešnom pravnom subjektu (a i prema pogrešnoj odgovornoj osobi II okrivljeniku) I-okrivljena pravna osoba poziva se na niz Rješenja i Presuda prekršajnih sudova u Hrvatskoj iz kojih je razvidno da je ovakav stav okrivljene ispravan, a prigovor opravdan.

Ukoliko naslovni sud ne bi uvažio navedeni prigovor predlaže se pozvati podnositelja optužnog prijedloga na precizno određivanje krivnje, njezinog oblika, načina izvršenja, propisa ili akta iz kojega proizlazi određena obveza okrivljenika i to posebno za svakog od njih jer odredba članka 6. st. 2. ZSPC-a prema kojoj se ceste kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju se projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim temeljem tog zakona, ne odnosi se na okrivljenike I. i II.

Tek nakon što podnositelj optužnog prijedloga precizno odredi krivnju, njezin oblik, način izvršenja, propis ili akt iz kojega proizlazi određena obveza okrivljenika i to posebno za svakog od njih, okrivljenici I i II mogu dati detaljniju obranu, jer su navodi iz optužnog prijedloga previše općeniti i ne daju se razabrati u čemu se sastoji krivnja te koji posebni zakon ili propis je prekršen i u kome dijelu osim paušalnog navođenja odredbe iz čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koja se ni ne odnosi na okrivljenike.

Ukoliko podnositelj prekršajnog naloga precizira isti i konkretizira činjenje ili propuštanje činjenja tom slučaju predlaže se provesti slijedeće dokaze:

-uvid u spis podnositelja prijedloga i svu dokumentaciju u istom (zapisnik, foto elaborat, dokumentacija dostavljena po podnositelju prijedloga), saslušanje djelatnika MUP-a koji su vršili izvid, saslušanje vozača JĐAdresa u policijskom zapisniku, saslušanje ophodara FĐ koji je vrši intervenciju – na adresi I okrivljenika, očevid na licu mjesta i vještačenje po vještaku prometne struke na okolnost dinamike nezgode – osobito preglednosti i brzine motocikla prije pada, Opreza radi okrivljenici odgovorno tvrde da su izvršili sve obveze koje proizlaze iz Ugovora o redovnom održavanju i zaštiti državnih cesta pa se ne osjećaju krivima jer ne mogu i ne moraju biti 0-24 h na cesti i imati uvid u stanje kolnika. Ukoliko se pijesak/šljunak nalazio na cesti unutar naseljenog mjesta posebno se ističe da čišćenje kolnika u naseljenom mjestu (osim snijega) nije obveza ni zakonskog ovlaštenika održavanja javne ceste a tako ni okrivljenika sukladno odredbi čl. 27. Zakona o cestama.

Navedeni čl. 27. st. 1. Zakona o cestama glasi:

(1) Dio javne ceste koja prolazi kroz naselje održava se kao sastavni dio te javne ceste osim:… - čišćenja javnih cesta, osim čišćenja snijega.

Dakle ukoliko je na javnoj cesti u naselju bilo pijeska ili bilo što slično (npr. blato, lišće, smeće, granje…) zakonska odredba iz čl. 27. Zakona o cestama jasno ukazuje na to da zakonski ovlaštenik održavanja a time i naše društvo koje je od istih preuzelo obvezu redovnog održavanja ceste nema obvezu vršiti čišćenje javne ceste od iste kada cesta prolazi kroz naselje osim od snijega.

Materija održavanja javnih cesta unutar naseljenog mjesta regulirana je pak odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu.

Odgovorno pak tvrde da su u potpunosti izvršili sve njihove obveze koje u smislu održavanja predmetne ceste proizlaze iz Ugovora o redovnom održavanju iste.

Konačno dinamika nezgode nije poznata i nije jasno da li se pri utvrđivanju odgovornosti vodilo računa o brzini i načinu vožnje sudionika prometne nezgode a obzirom na odredbu čl. 51. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kao ni kako je i kada pijesak dospio na kolnik.

Slijedom svega navedenog, samo opreza radi okrivljenici I i II negiraju krivnju sve dok se podnositelj prijedloga eventualno ne očituje o prigovorima, o eventualno i o konkretnom učinu i dokazima o istom, jer iz podnesenog zahtjeva nije uopće razvidno za što su okrivljenici krivi kada se na njih ne odnose odredbe Zakona o cestama kao Lex specialis i temeljem kojih dokaza se isto može utvrditi.

Konačno, okrivljenici predlažu da nadležni Prekršajni sud nakon ove pisane obrane donese presudu kojom se okrivljenici I i II oslobađaju od optužbe.

5.Razmotrivši optužni prijedlog, obranu okrivljenika i nakon uvida u navedenu dokumentaciju, sudac smatra kako nije dokazano da bi okrivljenici počinili prekršaj za koji se terete optužnim prijedlogom.

6.Sud je izvršio uvid u priložene fotografije u spisu i utvrdio da je došlo do prometne nesreće u kojem je sudjelovao motociklista, te su vidljivi ostaci kamenja na cesti.

7. Okrivljenike se tereti da su postupili protivno članku 6. st. 1. ZSPC-a prema kojoj se ceste kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim temeljem tog zakona.

8. U činjeničnom opisu optužnog prijedloga, nije navedeno ni konkretizirano zašto bi prvo okrivljena pravna osoba i drugo okrivljena odgovorna osoba trebale biti proglašeni krivima, odnosno koje su to propuste , a u skladu sa svojim zakonskim ili obvezama na temelju Ugovora o redovnom održavanju propustili učiniti, a da bi tim njihovim propustom došlo do prometne nesreće koja je opisana u činjeničnom opisu.

9.Nadalje kako okrivljenici poriču da bi oni kao pravna i odgovorna osoba bile odgovorne za cjelodnevno i cjelokupno održavanje sporne dionice, sud iz činjeničnog opisa nije mogao zaključiti , da li su povrijedili zakonske odredbe ili koje od ugovornih odredbi, na koji način su okrivljenici činili prekršaj niti zašto bi baš bili odgovorni da su postupili protivno članku 6. stavak 1. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

10. Kako sve odlučne činjenice, a to su između ostalog konkretne radnje i propusti okrivljenika, nisu navedene u činjeničnom opisu prekršaja, okrivljenici poriču da bi počinili prekršaja za koji se terete, odnosno svoju odgovornost, sudac je zaključivši da nema dokaza da bi se okrivljenike u konkretnom slučaju proglasilo krivima, odnosno da nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere potrebne za odvijanje sigurnog i nesmetanog prometa na spornoj dionici, na temelju članka 182. stavak 3. Prekršajnog zakona, odlučio kao u izreci ove presude i okrivljenike oslobodio od optužbe.

11. Odluka o troškovima postupka temelji se na propisima citiranim u izreci ove presude, a ista je donijeta iz razloga jer je okrivljena pravna osoba oslobođena od optužbe.

U Opatiji, 31. srpnja 2026.

Sudac

Vesna Kišić,v.r.

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena (članak 244. stavak 3. Prekršajnog zakona).

Dostaviti:

1. Okrivljenicima

2. Tužitelju

3. U spis