Republika Hrvatska
Općinski sud u Varaždinu
Varaždin, Trg slobode 9
Poslovni broj: Psp-4/2021-91
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Varaždinu, po sucu toga suda Jadranki Orlović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĐM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Tihomiru Rožmariću, odvjetniku u Varaždinu, protiv tuženika ČM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Jasmini Tot Solina, odvjetnici u Varaždinu, radi smetanja posjeda, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 6. srpnja 2026., u prisutnosti punomoćnika stranaka, 31. srpnja 2025. kao dana donošenja i objave presude
r i j e š i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja ĐM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koji glasi:
"Tuženik ČM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetao je tužitelja ĐM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom posjedu dijela nekretnine čk.br. 1617, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi livada u Trnju (oranica) i to u površini od 606 m2, a označeno točkama A-B-C-D-A u skici izmjere stalnog sudskog vještaka za geodetske poslove Bojana Škvorca od listopada 2021. g., a koja nekretnina se nalazi uz nekretninu tuženika i to čk.br. 1618, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da je neutvrđenog dana početkom mjeseca veljače preorao zapadni dio oranice tužitelja u ukupnoj površini od 606 m2, izoravši tako izniklu kulturu uljane repice – stabiljke od 5- 10 cm, a za što je tužitelj saznao 13.02.2021. godine, te mu se nadalje zabranjuje svako takovo ili slično smetanje posjeda tužitelja."
II. Nalaže se tužitelju ĐM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tuženiku ČM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi ovom parnicom prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.150,00 EUR (tisuću sto pedeset eura) u roku od 15 dana.
III. Zahtjev tužitelja za naknadu parničnih troškova odbija se u cijelosti.
IV. Dopušta se preinaka tužbe iz podneska od 25. travnja 2023. u kojem je tužbeni zahtjev usklađen sa Nalazom vještaka.
Obrazloženje
1. Tužitelj je 18. veljače 2021. podnio tužbu radi smetanja posjeda. U tužbi navodi da je vlasnik i posljednji miran posjednik nekretnine čkbr. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi livada u Trnju (oranica), ukupne površine 1177 čhv. Na nekretnini, u naravi oranica iz točke I. ove tužbe tužitelj je u mjesecu listopadu 2020. godine posadio uljanu repicu. Neutvrđenog dana početkom mjeseca veljače, za što je tužitelj saznao 13.02.2021. je tuženik koji posjeduje međašnu zapadnu oranicu preorao zapadni dio oranice tužitelja u širini cca.1,30 m pa po cijeloj dužini cca 500 m izoravši tako izniklu kulturu uljane repice, stabljike od 5-10 cm. Tužitelj je pozvao tuženika na lice mjesta i isti je priznao da je izorao predmetnu površinu ali je tvrdio da nije prešao na parcelu tužitelja. Slijedom navedenog tuženik je tužitelja smetao u njegovom posljednjem mirnom posjedu te tužitelj predlaže da sud usvoji tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da ne zna točno stanje vlasništva, ali dopušta da je tako kao što tužitelj navodi u tužbi. Tuženik osporava navod da bi tužitelj u listopadu mjesecu 2020.posadio uljanu repicu, a da bi tuženik u veljači mjesecu izorao dio njegove nekretnine u dubini od 1,3 metara te duljini od 500 metara. U vezi sa time tuženik ističe da predmetnu nekretninu realno posjeduje, upotrebljava i koristi RM, a ne tužitelj. Sjetvu je RM obavio u mjesecu kolovozu 2020., a ne u mjesecu listopadu. Stoga se mora postaviti prigovor promašene aktivne legitimacije. Dana 30. siječnja 2021. je tuženik teško stradao prilikom rušenja drveća, hospitaliziran je sa ozljedama tijela i glave te je bio cijeli mjesec na bolovanju. Zbog ozljeda nije bio u mogućnosti vršiti oranje, tako da posljedično nije mogao niti smetati posjed kako to navodi tužitelj. U vezi sa navedenim, tuženi postavlja i prigovor nedostatka pravnog interesa jer smatra da je Županijski sud u Varaždinu u identičnim predmetima zauzeo stajalište da na otvorenim njivama, na kojima nije uređivana međa, niti postoje jasne razdjelnice u prostoru, nema mjesta smetanju posjeda, nego uređenju međe. Stoga se predlaže da sud odbije, odnosno odbaci tužbu uz obvezivanje tužitelja na snašanje parničnog troška.
3. Tužitelj je po provedenom vještačenju u podnesku od 25. travnja 2023. postavio svoj sređeni, konačni tužbeni zahtjev usklađen sa Nalazom vještaka o kojem je sud odlučivao.
4. Tuženik se protivio preinaci tužbe iz podneska tužitelja od 25. travnja 2023., ali je sud dopustio preinaku tužbe s obzirom na to prema čl. 190. st. 2. tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka, što je ovdje slučaj budući da je tužitelj tek nakon što je proveden očevid na licu mjesta i potom dostavljen Nalaz geodetskog vještaka u skladu s tim Nalazom mogao postaviti svoj konačni tužbeni zahtjev.
5. U dokaznom postupku pročitana je dokumentacija iz spisa predmeta: to izvadak iz zemljišnih knjiga za predmetnu nekretninu (na stranici 3 spisa), izvod iz katastarskog plana (na stranici 4 spisa), dokumentacija dostavljena uz podnesak tuženika od 29. ožujka 2021. (na stranicama 19-20 spisa), proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Bojana Škvorca, pročitani su Nalaz geodetskog vještaka od 15. travnja 2023. (na stranicama 78-81 spisa), dokumentacija dostavljena uz podnesak tuženika od 2. svibnja 2023. (na stranici 90 spisa), potvrda Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju od 25. listopada 2024. (na stranicama 122-123 spisa), potvrda Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju od 31. prosinca 2024. (na stranicama 144-145 spisa), saslušan je geodetski vještak Bojan Škvorc te su saslušane i stranke u svrhu dokazivanja.
6. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Službeni list SFRJ br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023 i 146/2025, dalje: ZPP), u vezi s čl. 221.a. ZPP-a sud je ocijenio tužbeni zahtjev neosnovanim.
7. Prema čl. 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, u daljnjem tekstu ZV) posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu, a pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno. Predmet spora je smetanje posjeda, pa u ovoj parnici predmet raspravljanja mora biti usmjeren na to da se utvrdi činjenica posljednjeg mirnog posjeda tj. posljednjeg stanja posjeda na mjestu prijepora, a u vezi s tim sud treba i po službenoj dužnosti utvrditi da li je tužitelj pravovremeno zatražio posjedovnu zaštitu unutar propisanih prekluzivnih rokova iz čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Prema čl. 21. st. 3. tog Zakona pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. U odnosu na procesni element, sud je utvrdio da je tužitelj pravodobno zatražio posjedovnu zaštitu. Tužitelj naime tvrdi da je do saznanja o tome da je preoran dio nekretnine u njegovom posjedu na kojem je bila zasađena uljana repica došao 13. veljače 2021. Tuženik to osporava tvrdeći da je tužitelj do tog saznanja došao puno prije jer je po logici stvari u razdoblju sjetve uljane repice koja je po navodima tužitelja posađena u listopadu 2020. trebao dolaziti na lice mjesta radi praćenja stanja nasada od štetnika, pa je slijedom toga morao primijetiti nekakvo smetanje posjeda mnogo ranije, a ne tek u veljači 2021., a na tu okolnost je tuženik predložio provođenje poljoprivrednog vještačenja. Predloženo vještačenje nije provedeno budući da kad bi se tim vještačenjem i potvrdile tvrdnje tuženika da postoji potreba dolaska na mjesto gdje je posađena uljana repica radi praćenja i zaštite od štetnika, time se ne bi dokazalo da je tužitelj doista dolazio na polje zasađeno uljanom repicom radi obavljanja tih radnji. S obzirom na to da tuženik nije dokazao da je tužitelj do saznanja o događaju, odnosno o promjenama na nekretninama na osnovu kojih je zaključio da je smetan njegov posjed i u povodu čega je zatražio posjedovnu zaštitu došao puno prije 13. veljače 2021. kao što to tvrdi tužitelj u tužbi, to je sud prihvatio tvrdnje tužitelja da je do tog saznanja došao 13. veljače 2021. S obzirom na to da je tužba podnesena 18. veljače 2021., podnesena je unutar propisanog roka od 30 dana od dana saznanja za čin smetanja i počinitelja te unutar objektivnog toka od godinu dana po izvršenom činu smetanja.
8. Između strankama nije sporno:
- da je tužitelj vlasnik nekretnine čkbr. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi livada u Trnju (oranica), ukupne površine 1177 čhv,
- da tuženik posjeduje međašnu zapadnu oranicu,
9. Sporno je da li je tuženik u posjedu nekretnine čkbr. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi livada u Trnju (oranica), ukupne površine 1177 čhv, budući da tuženik u odgovoru na tužbu tvrdi da tu nekretninu realno posjeduje, upotrebljava i koristi FM, te u vezi s tim ističe prigovor promašene aktivne legitimacije. Sporno je i to da li je počinjen čin smetanja posjeda, a ako je da li ga je počinio tuženik koji tvrdi da je je u vrijeme za koje tužitelj tvrdi da je počinjen bio radno nesposoban zbog povrede zadobivene prilikom sječe šume, što dokazuje dostavljenom medicinskom dokumentacijom.
10. Nije prihvaćen tuženikov prigovor promašene aktive legitimacije, budući da je tuženik tijekom postupka odustao od dokaznog prijedloga da se na okolnost stanja posjeda nekretnine čkbr. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi livada u Trnju (oranica), ukupne površine 1177 čhv sasluša svjedok FM, a niti tužitelj u svom stranačkom iskazu ne navodi da tužitelj nije posjednik predmetne nekretnine, pa je dakle tužitelj kao vlasnik i posjednik iste aktivno legitimiran za vođenje ovog postupka.
11. Na temelju dokumentacije u spisu predmeta sud je utvrdio:
- čitanjem tužbi priloženog izvatka iz zemljišne knjige da je tužitelj lasnik nekretnine čkbr. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi livada u Trnju (oranica), ukupne površine 1177 čhv,
- čitanjem dokumentacije dostavljene uz podnesak tuženika od 29. ožujka 2021. Povijesti bolesti od 30.siječnja 2021. da je tuženik prilikom rada na rušenju drveća udarilo drvo teško nekoliko tona po čelu zbog čega je hitno primljen u bolnicu gdje mu je obavljen MSCT mozga i vratne kralježnice i ostale radnje vidljive iz tog dokumenta, omotana mu je glava i stavljen mu je šancov ovratnik te je pušten kući na mirovanje i liječenje uz boravak u polu zamračenoj prostoriji.
- čitanjem Potvrde Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju od 31. prosinca 2024. da su parcele pod nazivima Vrbinščica Kelemen i Vrbinščica III u dnevniku oranja OPG tuženika (koji je dostavljen uz odgovor na tužbu) predstavljaju upravo nekretninu tuženika koja je susjedna ovo predmetnoj nekretnini tužitelja,
12. Tijekom očevida na licu mjesta uz sudjelovanje geodetskog vještaka sud je utvrdio gdje se nalaze nekretnine stranaka, da su to susjedne nekretnine prema kazivanju stranaka nalazi mjesto prijepora, da su sporna dva reda kukuruza za koje tužitelj tvrdi da su na nekretnine u njegovom posjedu, što tuženik osporava.
13. Iz Nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Bojana Škvorca koji sadrži i skicu izmjere proizlazi da su na sudskom očevidu održanom dana 24.11.2021. identificirane su nekretnine tužitelja: čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u naravi oranica) i tuženika: čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u naravi oranica), da su međne linije prema homogeniziranom katastarskom planu u skici izmjere obilježene zelenom bojom, da je međa između nekretnine tužitelja čkbr. [katastarska čestica] i nekretnine tuženika čkbr. [katastarska čestica], prema katastarskom planu u skici izmjere obilježena slovima C – D., da je istu liniju pokazao tužitelj kao liniju do koje je on uživao svoju parcelu, da je linija uživanja prema tuženiku u skici izmjere obilježena slovima A – B. i na taj način je dobivena površina na kojoj je prema tužitelju vršeno smetanje posjeda i koja je u skici obilježena slovima A – B – C – D – A, a koja u kvadratnim metrima iznosi 606 m2., da je na posebno traženje tuženika u skici izmjere prikazan i način korištenja susjednih parcela, da je prema pokazivanju tužitelja, plavim crtkanim linijama prikazan način na koji se koriste susjedne parcele i to: - Linijom 1 – 2 prikazana je linija uživanja između parcele tuženika (čbr. [katastarska čestica]) i parcele koju koristi Lukaček Draga (čbr. [katastarska čestica]), linijom 3 – 4 prikazana je linija uživanja između parcele Lukaček Drage (čbr. [katastarska čestica]) i parcele koju koristi Tuženik (čbr. [katastarska čestica]), linijom 5 – 6 prikazana je linija uživanja između parcele tuženika (čbr. [katastarska čestica]) i parcele koju koristi tužitelj (čbr. [katastarska čestica]), da su sve točke koje su u skici izmjere obilježene brojkama i slovima snimljene su geodetskim GNSS uređajem, dok je skica izmjere rađena preklopom snimka sa homogeniziranim katastarskim lanom.
14. Geodetski vještak je ročištu održanom usmeno izložio i dodatno obrazložio svoj nalaz. Iskazao je daje međna linija prikazana u skici izmjere obilježena slovima C- D pokazana na terenu prema podacima službenog katastarskog plana k. o. [katastarska općina], a ista je na terenu iskolčena pomoću geodetskog GNSS uređaja , da međašnih oznaka na terenu nije bilo, tražio ih je ali nisu pronađene , da ih je tražio prema uobičajenim oblicima koji se pojavljuju na terenu, a pojavljuju se u obliku kamena, drvenih kolaca, betonskih stupića, metalnih šipki ili industrijskih međnih oznaka, da su katastarski planovi u k. o. [katastarska općina] izrađeni su grafičkom izmjerom, izrađeni su u mjerilu 1:2880, da su svi ti katastarski planovi nastali u razdoblju od 1850. -1920., da na pitanje o usklađivanju istih sa stvarnim stanjem na terenu ne može odgovoriti, ali ako je i bilo onda je to eventualno pohranjeno u katastru, ali misli da usklađivanja nije bilo , da je moguće odstupanje katastarskih međnih linija od stvarnog stanja na terenu, što je i definirano novim Zakonom o državnom izmjeri i katastru nekretnina da površine koje su definirane u takvoj izmjeri (grafičkoj) od stvarnih površina na terenu mogu odstupati do 20%, da prema definiciji Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina međa je ona linija koja među strankama nije sporna, da linija obilježena slovima C-D predstavlja međnu liniju prema katastarskom planu, a ako se stranke oko iste ne slažu, tada to nije međna linija između nekretnina stranaka, da su na inzistiranje tuženika u skici izmjere prikazane međne linije koje je tuženik pokazivao na terenu, no kako stranke koje su navedene u skici nisu potvrdile tu međnu lini ju ne može sa sigurnošću tvrditi da ona predstavlja među između nekretnina stranaka na terenu te da nije utvrdio kulturu, već su iste međne linije bile pokazane po tuženiku.
15. O predmetu spora iskazivali parnične stranke.
- tužitelj u svom iskazu navodi da krajem rujna ili početkom listopada 2020. na oranici u svom posjedu zasijao uljanu repicu, a početkom veljače 2021. je tuženik izorao dio zemlje u njegovom posjedu i uništio usjev uljane repice na tom djelu, da su on i tuženik međaši, a tuženik je izorao dio oranice u njegovom posjedu gledajući s ceste s desne strane i to u širini od preko 1 m po cijeloj dužini, a stabljike uljane repice su tada bili već u visini od 5 cm, da kad je tuženik izorao dio oranice u njegovom posjedu nije imao posađenu nikakvu kulturu na tom dijelu ili na nekretnini u svom posjedu, vidio je da je preoran dio nekretnine u njegovom posjedu, jer je prevrnuo izoranu zemlju i vidio ispod nje uljanu repicu, da zna da je dio oranice u njegovom posjedu izorao tuženik, jer je on vlasnik susjedne zemlje, ali nije vidio tuženika osobno da ore, da na tu parcelu koja je uz glavnu cestu je često dolazio i dolazi, ali se češće vozio kraj nje cestom, nego radio na njoj, da je nakon što je posijao uljanu repicu na svojoj oranici, istu je pošpricao i takvo stanje je ostalo, a pošpricao ju je početkom prosinca 2020., da je u to vrijeme kad ju je špricao susjedna nekretnina u posjedu tuženika nije bila izorana, da je kad je prolazio kraj predmetnih parcela viđao tuženika kako osobno obrađuje svoju parcelu te nije vidio da bi netko drugi to činio za njega, da sve dok nije u spis postavljena fotografija na kojoj se vidi da je tužitelj bio ozlijeđen, nije znao da je bio ozlijeđen, da svoju nekretninu ima u vlasništvu i posjedu više od 15 godina, da je kad ju je kupio nekretninu bila je označena vidljivo istaknutim travnatim pojasom što mu je pokazao i prethodni vlasnik od kojeg je nekretninu kupio , da se taj pojas nikada nije dirao niti orao, a bio je širok od 15 do 20 cm, da je svoju kulturu imao zasađenu odmah do tog pojasa koji je dijelio nekretnine, da je za smetanje posjeda saznao onoga dana kada je naveden u tužbi 13.2.2021. i to tako što se vozio kraj predmetnih nekretnina te je primijetio da je njegova oranica smanjena preoravanjem, a u povodu toga je pozvao policiju te je sastavljen i Zapisnik o policijskoj intervenciji te da se ne sjeća što je tuženik imao posijano na svojoj oranici na jesen 2020. do proljeća 2021.
- tuženik u svom iskazu navodi da nije smetao posjed tužitelja , da onog dana koji je naveden u tužbi, a koji je označen kao dan smetanja nije izvodio nikakve radove na svojoj oranici što može potvrditi medicinskom dokumentacijom, jer je stradao i zadobio povredu glave, da je u to doba od 10.10.2020. do ožujka 2021. na njegovoj parceli bila zelena gnojidba u sastavu koje se nalaze i sjemenke spomenute uljane repice, da je međašna linija 8.3.2021. još bila vidljiva te je poslije toga uništena na način da je na donjoj strani nestao kamen međaš, a međa je bila širom raznesena po oranici tužitelja što se još te dotične godine vidjelo u tragovima , da je tužitelj bez geodetskog elaborata upisao cijelu parcelu na sebe putem pojedinačnog ispravnog postupka iako je kupio u naravi ono što su prethodni vlasnici zajedno sa njim i njegovim precima uživali, da vještak Bojan Škvorc nije naveo točne vlasnike nekretnina, da posjed nije smetao niti u jednom centimetru, kakva je bila nekretnina koju je kupio od KM, takva je i danas, da je bio nesposoban obavljati bilo kakve radove od 30.1.2021. do 20.3.2021. s time da je strogo mirovanje imao do 1.3.2021. kad nije smio izlaziti van, da u to vrijeme nitko drugi nije za njega na predmetnoj parceli obavljao nikakve radove, a u to vrijeme je "mrtva sezona" kad je zakonom zabranjeno oranje, da je zadnji puta izvodio radove na svojoj parceli i to radove mehaničke obrade, grubiranje oko 10.10.2020., a zelena gnojidba je preorana poslije 20.3.2021, vodi službeni dnevnik oranja i sveg ostalog što se radi na polju na koji se unosi sve što se radi, a u tom dnevniku ima oznaku za svoju parcelu "Vrbinščica Kelemen" , da je mehanizam obrade uljane repice takav da se uljana repica ni u kom slučaju ne smije tretirati u prosincu, već se tretira od 3 do 10 dana poslije sjetve i 10-15 kad izađe van, da obrađuje 77 ha na 180 parcela, a sve ih ore isključivo on i na njih nitko ne ide bez njegove dozvole, glavne radove izvodi isključivo on, a pomoć prima samo u obliku dostave materijala, hrane, što obavljaju pomoćni radnici, da ima OPG, ali nema zaposlene radnike, da pomoćne radove izvode supruga, kćeri i pokoji zet, a oni rade po njegovom nalogu, da se kad je bio nesposoban za rad na polju nije radilo ništa , da je nastradao 30.1.2021., a do tog dana je zelena gnojidba bila jedva vidljiva, vidjela se tu i tamo, a bila je bolje vidljiva gledajući s ceste s lijeve nego z desne strane , da je zelena gnojidba 31.12.2020. bila vidljiva samo u tragovima, jer mu nije 100% uspjela, a ne zna koliko je bila visoka 15.2.2021. jer je u to vrijeme bio kod kuće i ležao u krevetu zbog povrede, da kao iskusni poljoprivrednik ne može točno reći koliko bi bila visoka 15.2.2021., jer su bili loši vremenski uvjeti, a 20.3.2021. je još uvijek bila u sitnim tragovima, budući da nije uspjela, jer je bilo previše vlage kad je sijao, da je 20.3.2021. kad je preoravao zelena gnojidba bila na nekim mjestima visoka s lijeve strane, a s desne strane je nije niti bilo.
16. Na temelju provedenog očevida na licu mjesta i Nalaza geodetskog vještaka sud je utvrdio da je kukuruz zasijan preko linije međe koju je vještak u skici prikazao prema stanju u katastru, ali se na temelju toga ne može zaključiti da je kukuruz zasijan na dijelu površine u posjedu tužitelja kao što tužitelj tvrdi u tužbi i svom stranačkom iskazu. To iz razloga što se međa prikazana prema katastarskom planu ne može prihvatiti kao dokaz do kuda sežu granice nekretnina stranaka, pa tako i do kuda seže posjed tužitelja, budući da se na temelju stanja u katastru međa može utvrditi samo ako to među strankama nije sporno, a u ovom slučaju je sporno, a iz Nalaza vještaka proizlazi da međa nije utvrđena na drugi način, odnosno da nije obilježena međašnim oznakama. Na temelju proturječnih iskaza stranaka iako oboje odlučno tvrde i iznose argumente u prilog svojih tvrdnji, tužitelj da je preoravanjem dijela nekretnine u njegovom posjedu tuženik počinio smetanje njegovog posjeda, a tuženik da to nije učinio, se ne može zaključiti da li je se dva reda zasađenog kukuruza nalaze na nekretnini u posjedu tužitelja ili ne, ali je moguće , kao što to smatra tuženik, da je tužitelj pogrešno zaključio da su ta dva reda na njegovoj nekretnini zbog zelene gnojidbe učinjene od strane tuženika koja u sebi sadrži i sjemenke uljane repice, koju je tužitelj uočio među kukuruzom. Ako se ta dva reda kukuruza zaista i nalaze na nekretnini tuženika, što nije dokazano budući da međa između nekretnina stranaka nije utvrđena, iskazi stranaka su glede toga proturječni, a tužitelj je odustao od dokaznih prijedloga da se na tu i druge okolnosti saslušaju svjedoci JM i međaš OM, nije dokazano da je preoran dio nekretnine u posjedu tuženika, a kao i je i da je to učinio upravo tužitelj ili netko od osoba koje po njegovom nalogu obavljaju određene poslove na njegovoj nekretnini. Tužitelj naime nije vidio da tko je to učinio, već samo zaključuje da je to učinio tuženik na osnovu toga što je posjednik susjedne nekretnine, a druge dokaze na tu okolnost nije predložio. S obzirom na to da tuženik u svom stranačkom iskazu odlučno pobija tvrdnje tuženika da je preorao taj dio tužiteljeve nekretnine, pa čak tvrdi da u vremenu od 30. siječnja 2021 pa do 20. ožujka te godine zbog liječenja od zadobivene teške ozljede nije izvodio nikakve radove na svojoj nekretnini susjednoj sa nekretninom tužitelja, a niti sam tužitelj nije vidio tuženika niti nekog drugog da bi u to vrijeme bio na nekretnini i izvodio neke radove, tužitelj nije dokazao da je tuženik zaorao dio nekretnine u posjedu tužitelja i na mjestu gdje je bila zasađena uljana repica zasadio kukuruz i time počinio čin smetanja posjeda kao što se navodi u tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu.
17. Slijedom svega navedenog, budući da iz rezultata provedenog dokaznog postupka ne proizlazi da je tuženik smetao tuženika u posjedu njegove nekretnine, sud je zaključio da je tužbeni zahtjev tužitelja u neosnovan, pa je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
18. Napominje se da dostavljenu dokumentaciju u dijelu koji nije od značaja za rješavanje ovog spora, sud posebno ne obrazlaže u ovoj odluci.
19. Odluka o naknadi parničnog troška temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. Zakona o parničnom postupku prema kojem je stranka koja izgubi parnicu u cijelosti dužna protivnoj stranci nadoknaditi troškove. Prema stavku 2. tog članka omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva. Nadalje, prema st. 5. tog članaka sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje su protivna stranka i njezin umješač imali ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi. S obzirom na to da tužitelj u ovoj parnici nije uspio, sud je tuženiku priznao i dosudio trošak postupka, a u skladu s čl. 155. Zakona o parničnom postupku dosudio mu joj samo one troškove koji su bili potrebni za vođenje ove parnice. Tuženiku je tako priznat trošak u visini jednokratne nagrade za prvostupanjski postupak koji obuhvaća najviše do četiri radnje od 500,00 EUR (250 bodova) prema tbr. 7. toč. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/23 - dalje OT), pored toga mu je priznat trošak za šest poduzetih daljnjih radnju u postupku i to: trošak zastupanja na pet ročišta održana 9. travnja 2024., 23. svibnja 2024. 19. veljače 2025., 26. ožujka 2026. i 6. srpnja 2026., za svako ročište po 100,00 EUR (50 bodova) na temelju Tbr. 7. toč. 2. OT, za ročišta održana 26. ožujka 2026. i 6. srpnja 2026. uvećano za PDV od 25% na temelju Tbr. 46. Tarife i trošak sastava jednog obrazloženog podneska od 19. prosinca 2024. na temelju Tbr. 8./1 OT, sveukupno 1.150,00 EUR koji iznos parničnog troška je tužitelj dužan isplatiti tuženiku, a kako je to odlučeno u toč. II. izreke ovog rješenja. Na dosuđene troškove sud nije dosudio i zakonsku zateznu kamatu u skladu s odredbom čl. 151. st. 3. Zakona o parničnom postupku prema kojoj parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka, o čemu sud odlučuje na zahtjev stranke, budući da takav zahtjev u ovom slučaju nije podnesen.
20. Tužiteljev zahtjev za naknadu parničnih troškova odbijen je kao neosnovan jer tuženik u ovoj parnici nije uspio.
U Varaždinu 31. srpnja 2026.
Sutkinja
Jadranka Orlović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude.
Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku). Rokovi za žalbu iz stavka 1. ovoga članka ne teku od 1. do 15. kolovoza (Čl. 348.st.4. ZPP-a).
Dostaviti:
1. Tužitelju po punomoćniku Tihomiru Rožmariću, odvjetniku u Varaždinu
2. Tuženiku po punomoćnici Jasmini Tot Solina, odvjetnici u Varaždinu
