REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

Poslovni broj: P-1652/2025-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Ivani Manestar, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa Inga Bošnjak, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, protiv tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., Zagreb, Slovenska ulica 24, OIB: 52848403362, kojeg zastupa Dinko Rebrović, odvjetnik u Zagrebu, II. Barilovićka 7, radi isplate, nakon javne glavne rasprave zaključene 24. srpnja 2026. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 31. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 4.500,39 EUR s zateznim kamatama od 7. travnja 2023. do isplate, po stopi koja se za razdoblje do 29. prosinca 2023. određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 10.500,92 EUR s zateznim kamatama od 7. travnja 2023. do isplate, kao neosnovan.

III. Odbija se u cijelosti zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka, kao neosnovan.

IV. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 EUR, u roku od 15 dana.

V. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.500,00 EUR, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da se je 10. prosinca 2022. u zagrebu dogodila prometna nezgoda, koju da je prouzrokovao vozač vozila osiguranog kod tuženika, koji je upravljao vozilom registarske oznake [registarska oznaka], tako što je na neobilježenom raskrižju, ne poštujući pravilo desne strane, oduzeo prednost kasko osiguraniku tužitelja, koji je upravljao vozilom reg. oznake [registarska oznaka] te se sudario s istim. Time da je osiguranik tuženika postupio protivno odredbi čl. 57. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj: 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022., 114/2022., dalje u tekstu: ZSPC). Smatra da je osiguranik tuženika isključivo ili pretežito odgovoran i zbog razloga što se je kretao većom brzinom od one maksimalno dopuštene, što ga je onemogućilo da izbjegne sudar. U tom sudaru da je na vozilu kasko osiguranika tužitelja nastala šteta u iznosu od 15.001,31 EUR, koju mu je tužitelj naknadio 6. travnja 2023., čime je došlo do zakonske subrogacija tužitelja u pravnu poziciju svog osiguranika (čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023., 69/2026., dalje u tekstu: ZOO). Kako je tuženik otklonio svoju odgovornost u mirnom postupku, to predmetnom tužbom zahtijeva od njega isplatu iznosa od 15.001,31 EUR s zateznim kamatama od 7. travnja 2023. do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da ne osporava da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] u vrijeme predmetne prometne nezgode bilo osigurano kod njega, ali osporava odgovornost vozača tog vozila. Ovo stoga, što se je taj vozač kretao cestom s prednošću prolaska, dok je osiguranik tužitelja dolazio iz sporedne ulice pa je on bio dužan propustiti sva vozila koja se kreću po cesti s prednošću prolaska (čl. 57. st. 4. ZSPC-a), a kako nije, to da je on taj koji je prouzročio predmetnu nezgodu, zbog čega je protiv njega izdan obvezni prekršajni nalog. Osporava i visinu tužbenog zahtjeva.

3. Tijekom dokaznog postupka pročitani su potvrda o prometnoj nezgodi MUP, PU zagrebačke, I. postaje prometne policije Zagreb od 19. prosinca 2022. (list 6. – 7. spisa), ispis podataka o prometnoj nezgodi (list 8. – 9. spisa), prijava štete (list 10. – 13. spisa), ponuda kasko osiguranja cestovnih vozila 8305047771 od 21. ožujka 2022. (list 14. – 15. spisa), polica kasko osiguranja 8305047771 izdana od strane tužitelja (list 16. – 17. spisa), potvrda o uplaćenoj premiji (list 18. spisa), tuženikovi Uvjeti za kasko osiguranje cestovnih vozila iz 2021. (list 19. – 56. spisa), Ugovor o poslovnoj suradnji sklopljen 1. lipnja 2007. između tužitelja i OTP Leasing d.o.o. (list 58. – 64. spisa), preslika prometne dozvole za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] (list 65. – 66. spisa), tužiteljev izvid štete od 6. ožujka 2023. s fotografijama (list 67. – 85. spisa), obračun visine štete (list 86. – 88. spisa), račun za popravak vozila (list 89. – 91. spisa), potvrda o izvršenom plaćanju (list 92. spisa), regresni zahtjev tužitelja od 17. travnja 2023. (list 93. – 94. spisa), dopis MUP RH, PU zagrebačke, I. postaje prometne policije Zagreb od 5. siječnja 2026. (list 115. spisa), isprave iz policijskog spisa (list 116. – 142. spisa), fotografije sačinjene prilikom policijskog očevida (list 143. spisa – DVD medij) te je izveden dokaz prometnim vještačenjem po stalom sudskom vještaku Igoru Jakopliću (list 149. – 166. spisa – pisani nalaz i mišljenje, list 240. – 242. spisa – usmeni iskaz vještaka).

4. Ocjenom izvedenih dokaza, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., 146/2025., dalje u tekstu: ZPP), sud je zaključio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Predmet spora jest regresno potraživanje tužitelja za osigurninu koju je isplatio svom kasko osiguraniku za naknadu štete nastale na osiguranom vozilu u prometnoj nezgodi za koju smatra da je uzrokovana od strane vozača vozila osiguranog kod tuženika.

6. Među strankama je nesporno da se je 10. prosinca 2022. u Zagrebu dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo marke Mercedes, reg. oznake [registarska oznaka], koje je bilo kasko osigurano kod tužitelja, a kojim je upravljao DA te vozilo marke Citroen, čiji je vlasnik bio osiguran od automobilske odgovornosti kod tuženika, a kojim je upravljao NA.

7. Nesporno je i da je na vozilu osiguranika tužitelja nastala šteta za koju mu je tužitelj dana 6. travnja 2023. isplatio osigurninu u iznosu od 15.001,31 EUR.

8. Sporno je da li je osiguranik tuženika odgovoran za predmetnu prometnu nezgodu, a time i za štetu nastalu na vozilu osiguranika tužitelja te visina nastale štete.

9. Iz policijskog zapisnika o očevidu, čiji je sastavni dio skica prometne nezgode, proizlazi da se je predmetna prometna nezgoda dogodila na križanju ulica Križna cesta i Trnjanski nasip, pri čemu je ulica Križna cesta bila sporedna cesta, a Trnjanski nasip cesta s prednošću prolaska, a sve prema postojećoj prometnoj signalizaciji i to vertikalnoj – prometni znak ''Cesta s prednošću prolaska'' i znak ''Stop'' koji da se je nalazio na mekanom terenu sa sjeverne strane ulice Trnjanski nasip (bio je uklonjen s prethodne pozicije zbog građevinskih radova) te horizontalnoj signalizaciji – puna bijela crta na kolniku koja označava obvezno zaustavljanje.

10. Također, proizlazi da se je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] (osigurano kod tužitelja) kretalo sporednom Križnom cestom, a vozilo reg. oznake [registarska oznaka] (osigurano kod tuženika) da se je kretalo glavnom cestom Trnjanski nasip.

11. Vozač vozila osiguranog kod tuženika, NA, upravljao je vozilom, iako nije imao važeću vozačku dozvolu te je napustio mjesto nezgode prije dolaska policije , bez da je razmijenio osobne podatke i podatke o vozilu s drugim vozačem.

12. Policija je izdala obvezni prekršajni nalog vozaču UA (vozaču vozila osiguranog kod tužitelja) zbog izazivanja prometne nezgode i počinjenog prekršaja iz odredbe čl. 57. st. 4. ZSPC-a (vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan je propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom), dok je protiv vozača NA (vozača vozila osiguranog kod tuženika) podnijela optužni prijedlog nadležnom sudu zbog počinjenih prekršaja iz odredbe čl. 216., 176. i 286. ZSPC-a (upravljanje vozilom bez vozačke dozvole - nakon što mu je prethodna vozačka dozvola oduzeta zbog prikupljenih negativnih bodova, a prije nego li je stekao pravo na ponovno izdavanje vozačke dozvole, napuštanje mjesta nezgode bez prethodne razmjene podataka o sebi i vozilu s drugim sudionikom prometne nezgode).

13. Navedeni prekršaji NA nisu u uzročno – posljedičnoj vezi s nastankom predmetne prometne nezgode.

14. Radi utvrđenja dinamike nastanka predmetne prometne nezgode i visine imovinske štete nastale na vozilu marke Mercedes CLA, registarske oznake [registarska oznaka], kasko osiguranom kod tužitelja, izveden je dokaz prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Igoru Jakopliću.

15. Vještak u nalazu i mišljenju navodi da je vozač vozila osiguranika tužitelja MERCEDES prema raskrižju Križne ceste i Trnjanskog nasipa prilazio kolnikom sporedne ceste, koja je inače bila označena kao takva vertikalnim prometnim znakom izričite naredbe B02 „obavezno zaustavljanje“ koji je u vrijeme nezgode bio uklonjen zbog obavljanja građevinskih radova. Međutim, na kolniku je, na prometnoj traci kojom se osiguranik tužitelja približavao raskrižju, bila ispred raskrižja izvedena poprečna zaustavna crta temeljem koje je osiguranik tužitelja mogao zaključiti da u raskrižje ulazi iz sporedne ceste. Osim toga, da je kolnik na koji se je namjeravao uključiti kroz cijelo raskrižje podijeljen uzdužnom središnjom razdjelnom crtom, temeljem čega da je također bilo nedvojbeno jasno uočljivo da se osiguranik tužitelja na raskrižju uključuje s kolnika sporedne ceste na kolnik ceste s prednošću prolaska. S druge strane, vozač vozila osiguranika tuženika CITROEN je ispred raskrižja imao postavljen prometni znak obavijesti C06 „cesta s prednošću prolaska“ temeljem kojeg je mogao smatrati da pri prolasku kroz raskrižje ima prednost prolaska u odnosu na bilo koje drugo vozilo koje bi mu sjeklo putanju kretanja. Tehničkim putem da nije moguće utvrditi kojim brzinama su se navedena vozila kretala prije sudara (radilo se je o bočnom sudaru ), ali da je sudarna brzina Citroena bila oko 45 km/h, a Mercedesa oko 13,5 km/h. Kretanje Mercedesa da je za vozača Citroena bilo prepoznatljivo kao opasno kad se Mercedes na oko 2 metra od raskrižja nije zaustavio, u kojem trenutku da je Mercedes bio udaljen od mjesta sudara 9 metara, a što je bilo 2,4 sekunde prije sudara. Vozač Citroena (vozila osiguranika tuženika) da je opasnost uočio kad se je s vozilom nalazio na udaljenosti od oko 47,40 metara od mjesta sudara, a na toj udaljenosti, uz poduzimanje forsiranog kočenja, da je mogao izbjeći sudar pri prethodnom kretanju bilo kojom brzinom koja ne premašuje 74 km/h. Ako se pretpostavi da je vozač Citroena na opasnost reagirao u najranijem mogućem trenutku, tada da se je prije sudara morao kretati brzinom od oko 85 km/h. Ograničenje brzine da je iznosilo 50 km/h s obzirom da se je radilo o naseljenom mjestu. Vještak nije imao primjedbi na opseg štete utvrđen od strane tužitelja u izvidu štete. Napomenuo je da na vozilu nije nastala ekonomska totalna šteta i da je popravak bio isplativ. Vještak nije imao primjedbi na obračunske elemente s računa za popravak vozila uloženog u spis. Naveo je da bi, uz uvažavanje cijena rezervnih dijelova važećih kod ovlaštenih radionica za MERCEDES vozila na dan saniranja štete i cijene radnog sata od 42,47 EUR kod ovlaštenih radionica, kao i normativa radnih sati i potrošnog materijala prema specijaliziranom programu za kalkulaciju štete AUDATEX koji prezentira podatke dobivene direktno od proizvođača, trošak popravka vozila zajedno s uključenim PDV - om po stopi od 25% iznosio 18.387,04 EUR-a.

16. Tužitelj u očitovanju na nalaz i mišljenje prometnog vještaka navodi da je na mjestu nezgode horizontalna puna zaustavna crta na kolniku bila gotovo u potpunosti istrošena te da su kiša i mokar asfalt u vrijeme nezgode bitno umanjili njenu uočljivost . Osim toga, da je i prekoračena brzina osiguranika tuženika sigurno u uzročno – posljedičnoj vezi s nastankom prometne nezgode.

17. Tuženik navodi da je i sam vještak naveo kako u spisu nema materijalnih tragova temeljem kojih bi se moglo zaključiti kojom brzinom se je osiguranik tuženika kretao neposredno prije prometne nezgode, slijeodm čega da vještakova pretpostavka da se je njegov osiguranik kretao brzinom od 85 km/h nema tehničkog uporišta u spisu.

18. U usmenom iskazu vještak Jakoplić navodi da ostaje u cijelosti kod onoga što je naveo u nalazu i mišljenju. Napominje da je točno da je u kišnim uvjetima koji su bili prisutni u trenutku štetnog događaja bilo otežano uočavanje horizontalne prometne signalizacije koja je nagoviještala vozaču Mercedes vozila da ulazi na cestu s prednošću prolaska. Što se tiče brzine kretanja vozila Citroen neposredno prije prometne nezgode, vještak navodi da je ona mogla biti u rasponu između sudarnih 45 km/h i tehnički maksimalno mogućih 85 km/h. Pod pretpostavkom da je vozač tog vozila reagirao kočenjem u najranijem mogućem trenutku, tada se je kretao brzinom od 85 km/h, a ako se je kretao manjom brzinom od te, to da znači da je kasnio s reakcijom kočenjem nakon što je mogao uočiti vozilo Mercedes da ulazi u raskrižje. Napomenuo je da bi i vozači koji se kreću po cesti s prednošću prolaska trebali prilagoditi svoju brzinu te dati dovoljno vremena vozilima koje dolaze sa sporedne ceste da odreagiraju na činjenicu da ulaze na cestu s prednošću prolaska te da propuste vozila koja se po njoj kreću ili da dovrše radnju uključenja na tu cestu ako su je već započeli. Odgovarajući na pitanja punomoćnika stranaka vještak je odgovorio da bi vozač vozila Citroen izbjegao sudar s Mercedes vozilom da se je kretao unutar propisanog ograničenja brzine kretanja. Nadalje, da ne zna koliko je vremena imao na raspolaganju vozač Mercedes vozila od trenutka kada je mogao i trebao uočiti vozilo Citroen na glavnoj cesti do trenutka sudara, ali s obzirom da je njegova sudarna brzina bila 13,5 km/h, tada da se je, pod pretpostavkom da je tom brzinom i ulazio u raskrižje, mogao zaustaviti u svakom trenutku prije ulaska u kolnik ceste s prednošću prolaska. S obzirom na iznijeti navod da je Merceds bio prepoznatljiv kao opasnost za vozača Citroena u trenutku kada je bio udaljen od raskrižja oko 2 m, vještak je naglasio da se od prosječnog vozača može i treba očekivati da reagira forsiranim kočenjem u trenutku kada mu se neko vozilo nalazi 2 m od križanja na sporednoj cesti, budući da bi to bila reakcija prosječnog vozača u tim okolnostima. Nadalje, vještak je naveo da reakcija izbjegavanja sudara bočnim izmicanjem nije preporučljiva niti se uči vozače u prometnoj školi te da bi u okolnostima ovog slučaja ista bi bila tehnički neizvediva, s obzirom da vozač ne bi stigao obaviti sve provjere koje su potrebne za sigurno bočno izmicanje.

19. Stranke su ostale kod iznijetih prigovora, a tužitelj je predložio saslušati sudionike prometne nezgode te nakon toga ponovno naložiti vještaku izradu nalaza i mišljenja sukladno njihovim iskazima, a podredno obnoviti vještačenje po drugom vještaku.

20. Sud smatra da je vještak kvalitetno i argumentirao otklonio prigovore stranaka, a kako je vještak izvršio postavljeni mu zadatak te nalaz i mišljenje izradio sukladno pravilima konkretne znanosti i struke, na način da su isti jasni, logični i objektivno provjerljivi, to je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Jakoplića, što otklanja potrebu za obnovom vještačenja po drugom vještaku.

21. Isto tako, iskazi sudionika prometne nezgode u konkretnom slučaju ne bi doprinijeli drugačijem utvrđenju činjeničnog stanja, budući da su isti subjektivni, a i ne bi promijenili činjenice koje su objektivno utvrđene provedenim vještačenjem.

22. Dakle, iz svih izvedenih dokaza, kako zapisnika policije o izvršenom očevidu, dopisa policije te nalaza i mišljenja prometnog vještaka, proizlazi da se je vozač Mercedesa, koji je bio osiguran kod tužitelja, kretao po sporednoj cesti (Križna cesta), a vozač Citroena, koji je bio osiguran kod tuženika, po cesti s prednošću prolaska (Trnjanski nasip). Vozač Mercedesa je mogao znati da se nalazi na sporednoj cesti, jer mu je na kolniku bila vidljiva (slabije, ali je bila vidljiva) horizontalna prometna signalizacija u vidu pune zaustavne crte, koja mu je signalizirala da mora stati, a i iz izgleda te obilježja ceste na koju se je htio uključiti mu je moralo biti jasno da je to cesta s prednošću prolaska. U svakom slučaju, sve i ako vozač Mercedesa nije uočio da se nalazi na sporednoj cesti, to ne mijenja objektivnu činjenicu da je u stvarnosti na takvoj cesti nalazio, zbog čega je bio dužan propustiti sva vozila koja se kreću po cesti s prednošću prolaska prije nego li se na istu uključi (čl. 57. st. 4. ZSPC-a), a kako nije tako postupio, time je oduzeo prednost vozaču Citroena i to predstavlja primarni uzrok predmetne prometne nezgode.

23. S druge strane, očito je da se je Citroen vozilo kretalo većom brzinom od dopuštene, budući da je maksimalna dopuštena brzina iznosila 50 km/h, s obzirom da se je radilo o naseljenom mjestu, a prometnim znakom nije dopuštena veća brzina (čl. 53. st. 1. ZSPC-a), a izračunom vještaka je utvrđeno da bi se Citroen mogao zaustaviti i izbjeći sudar s Mercedesom pri svim brzinama do 74 km/h pod pretpostavkom da je poduzeo radnju forsiranog kočenja u trenutku kada je najranije mogao uočiti Mercedes kao potencijalnu opasnost, što je bilo 47,4 metara prije mjesta sudara. Iz čega se zaključuje da se je Citroen očito kretao brzinom većom od 74 km/h, a prema procjeni vještaka radilo se je vjerojatno o brzini od 85 km/h.

24. Prekoračenje brzine jest u uzročno – posljedičnoj vezi s predmetnom prometnom nezgodom, međutim ne predstavlja primarni uzrok iste, već doprinos njenom nastanku od strane vozača vozila osiguranika tuženika, koji bi bez tog prekoračenja nezgodu izbjegao.

25. Uvažavajući značaj protupravnih radnji vozača osiguranika parničnih stranaka za nastanak i izbjegavanje predmetne prometne nezgode, ovaj sud smatra da je osiguranik tužitelja pridonio nastanku prometne nezgode u omjeru od 70% (zbog oduzimanja prednosti), a osiguranik tuženika u omjeru od 30% (zbog prekoračenja brzine), slijedom čega su isti dužni u tom omjerima snositi odgovornost za nastalu međusobnu štetu (čl. 1072. st. 2. ZOO-a).

26. Budući da je tužitelj isplatom naknade iz osiguranja, do visine isplaćene naknade, stupio u pravnu poziciju svog osiguranika prema osobi odgovornoj za štetu (čl. 963. st. 1. ZOO-a), to u ovoj parnici ima pravo od tuženika, kao osiguratelja od automobilske odgovornosti vlasnika Citroen vozila, čiji je vozač prekoračio brzinu kretanja, zbog čega nije mogao izbjeći sudar za koji je prvenstveno odgovoran osiguranik tužitelja, potraživati 30% naknađene imovinske štete na vozilu svog osiguranika.

27. Prometnim vještačenjem utvrđeno je da osigurnina koju je tužitelj isplatio svom osiguraniku u iznosu od 15.001,31 EUR, koliko iznosi račun za popravak vozila bez PDV-a koji je izrađen prema tužiteljevom izvidu štete, odgovara troškovima potrebnim za otklanjanje nastale štete u to vrijeme, slijedom čega je tuženik dužan tužitelju isplatiti 30% tog iznosa odnosno iznos od 4.500,39 EUR.

28. Stoga je tužbeni zahtjev valjalo prihvatiti za iznos od 4.500,39 EUR, a odbiti za preostalih 10.500,92 EUR s zateznim kamatama.

29. Na dosuđeni iznos tužitelju pripadaju zatezne kamate od dana kada je u tom iznosu isplatio osigurninu svom osiguraniku (obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka njenog nastanka – čl. 1086. ZOO-a – ali tužitelj ne može zahtijevati isplatu zateznih kamata rije nego li je sam tu štetu isplatio svom osiguraniku), dakle, od 6. travnja 2023., ali kako tužitelj iste potražuje od 7. travnja 2023., a sud odlučuje samo u granicama postavljenog zahtjeva (čl. 2. st. 1. ZPP-a), to su tužitelju zatezne kamate dosuđene od tog datuma.

30. Zatezne kamate obračunavaju se po stopi određenoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a za potraživanja proizašla iz izvanugovornih odnosa.

31. Kako je tužitelj u ovoj parnici uspio u omjeru od 30%, a tuženik u omjeru od 70%, to proizlazi da, nakon što se od uspjeha tuženika oduzme uspjeh tužitelja, pravo na naknadu troškova u ovoj parnici ima tuženik i to u omjeru od 40%, dok će tužitelj svoje troškove morati sam snositi (čl. 154. st. 2. ZPP-a).

32. Prema vrijednosti predmeta spora u iznosu od 15.001,31 EUR i sadržaju postavljenog zahtjeva, tuženiku bi pripadala naknada troškova parničnog postupka za odgovor na tužbu u iznosu od 625,00 EUR (Tbr. 8/1 i Tbr. 46 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /Narodne novine, broj: 138/2023, 107/2025., dalje u tekstu: OT/), za ročište od 5. listopada 2025. u iznosu od 625,00 EUR (Tbr. 9/1 i Tbr. 46 OT-a), za podnesak od 25. lipnja 2026. u iznosu od 625,00 EUR (Tbr. 8/1 i Tbr. 46 OT-a) i za ročište od 24. srpnja 2026. u iznosu od 625,00 EUR (Tbr. 9/1 i Tbr. 46 OT- a), dakle, ukupno b mu pripadalo 2.500,00 EUR, ali kako mu pripada razmjeran iznos u omjeru od 40%, to mu je dosuđena naknada u iznosu od 1.000,00 EUR, dok je preko tog iznosa do zahtijevanog iznosa od 2.500,00 EUR, za iznos od 1.500,00 EUR, zahtjev tuženika valjalo odbiti kao neosnovan.

33. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 31. srpnja 2026.

Sutkinja:

Ivana Manestar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), koja se podnosi putem informacijskog sustava e-Komunikacija ovog suda.

DNA:

- tužitelju po punomoćnici

- tuženiku po punomoćniku