Republika Hrvatska
Poslovni broj Gž-186/2022-4
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Branke Ježek Mjedenjak predsjednice vijeća, Nataše Peršić Brleković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Barbare Bosner članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljica: 1. ZĆ, prije Z, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ŽĆ rođ. ZĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćniku Anti Bogdaniću, odvjetniku u Biogradu na Moru, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko- upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, odlučujući o žalbi tužene izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj P-2486/2019 od 9. studenoga 2021., u sjednici vijeća održanoj 31. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Žalba tužene se prihvaća te se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj P-2486/2019 od 9. studenoga 2021., preinačava u točki I., II. i III. izreke i sudi:
Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljica koji glasi:
„I. Utvrđuje se da je tužiteljica ad. 1. ZĆ, prije Z, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekla valjanu pravnu osnov za stjecanje prava suvlasništva na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za ½ dijela, što je tužena dužna priznati i trpjeti da tužiteljica ad. 1. temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižbu prava suvlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tužene, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude.
II Utvrđuje se da je tužiteljica ad. 2. ŽĆ rođ. ZĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekla valjanu pravnu osnov za stjecanje prava suvlasništva na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za ½ dijela, što je tužena dužna priznati i trpjeti da tužiteljica ad. 2. temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižbu prava suvlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tužene, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude.“
II. Nalaže se tužiteljicama naknaditi parnični trošak tuženoj u iznosu od 199,08 eur u roku od 15 dana.
III. Nalaže se tužiteljicama naknaditi tuženoj trošak žalbenog postupka u iznosu od 165,91 eur u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:
„I. Utvrđuje se da je tužiteljica ad. 1. ZĆ, prije Z, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekla valjanu pravnu osnov za stjecanje prava suvlasništva na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za ½ dijela, što je tužena dužna priznati i trpjeti da tužiteljica ad. 1. temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižbu prava suvlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tužene, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude.
II. Utvrđuje se da je tužiteljica ad. 2. ŽĆ rođ. ZĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekla valjanu pravnu osnov za stjecanje prava suvlasništva na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za ½ dijela, što je tužena dužna priznati i trpjeti da tužiteljica ad. 2. temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižbu prava suvlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tužene, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude.
III. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj naknaditi tužiteljicama ad. 1. i 2. parnični trošak od 5.200,00 kn, u roku od 15 dana.
IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljica ad. 1. i 2. da im tužena Republika Hrvatska naknadi parnični trošak preko iznosa od 5.200,00 kn iz točke III izreke, a do zatraženog iznosa parničnog troška od 8.500,00 kn, tj. za iznos od 3.300,00 kn.“
2. Tužena je pravovremeno podnijela žalbu pobijajući presudu suda prvog stupnja u cijelosti pozivom na sve žalbene razloge iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22. , 114/22. i 155/23. - dalje ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije uz obvezu tužiteljica na naknadu parničnih troškova tuženoj kao i troška sastava žalbe.
2.1. Tužena u žalbi u bitnome navodi da su tužiteljice, svaka u ½ dijela već upisane kao suvlasnice u zemljišnim knjigama predmetne nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to temeljem presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na moru, poslovni broj P1139/2019 od 25. siječnja 2021., a koju su tužiteljice same dostavile u spis slijedom čega da iste nemaju pravni interes za vođenje ove parnice obzirom da su ishodile uknjižbu prava vlasništva na svoje ime. Tužena žalbom ukazuje da nije upisana na predmetnoj nekretnini kao zemljišnoknjižna vlasnica već da je u vlastovnici bila upisana Federativna Narodna Republika Jugoslavija sa pravom koristovnog vlasništva uknjiženog u korist KĆ i dr., a protiv kojih fizičkih osoba su tužiteljice vodile parnični postupak u naprijed navedenom sudskom predmetu.
3. U odgovoru na žalbu tužiteljice osporavaju žalbene navode ističući da presudom poslovni broj P-1139/19 nije bila obuhvaćena tužena radi čega da imaju pravni interes za vođenje ovog postupka pa predlažu odbiti žalbu kao neosnovanu.
4. Žalba tužene je osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužiteljica da se utvrdi da su stekle valjani pravni osnov za stjecanje suvlasništva svaka u 1/2 dijela na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je tužena dužna trpjeti njihovu uknjižbu u zemljišnim knjigama.
6. Prvostupanjski sud je tijekom postupka proveo dokaze, među kojima i uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu oznake kč. br. [katastarska čestica], u naravi pašnjak površine 1187 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], utvrđujući da je u listu B, vlastovnici, bilo upisano vrhovno vlasništvo u korist Federativne Narodne Republike Jugoslavije te pravo koristovnog vlasništva uknjiženog u korist dvanaest fizičkih osoba u različitim suvlasničkim udjelima te je prema pravomoćnoj presudi istog suda, poslovni broj P-1139/19 od 25.1.2021., s potvrdom pravomoćnosti 9.2.2021., utvrdio da su tužiteljice u odnosu na upisane fizičke osobe ishodovale pravomoćnu presudu svaka za ½ suvlasničkog udjela. Nadalje je, prvostupanjski sud utvrdio cijeneći sve provedene dokaze da je prednik tužiteljica, njihov djed CĆ bio kmet te je obrađivao i koristio č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako u trenutku stupanja na snagu Zakona iz 1946., tako i dugi niz godina nakon toga, te je prema odredbi čl. 1. Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja na dan stupanja na snagu toga zakona 22.11.1946. stekao u pogledu predmetne nekretnine pravo vlasništva, koju su nakon njegove smrti stekli njegovi sinovi SĆ i GĆ temeljem Ugovoru o doživotnom uzdržavanju u jednakom dijelovima, a kojom su raspolagali na način da je svaki svoju polovinu darovao kćerima, i to SĆ ovdje 1. tužiteljici, a GĆ ovdje 2. tužiteljici. Slijedom navedenoga prvostupanjski sud zaključuje da se tužiteljice osnovano mogu pozivati na valjani pravni osnov za stjecanje prava suvlasništva na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] svaka za ½ dijela na temelju odredbe čl. 115. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje ZV). Stoga sud prvog stupnja usvaja tužbeni zahtjev tužiteljica te donosi pobijanu odluku.
7. U donošenju pobijane presude nije počinjena niti jedna od bitnih procesnih povreda iz odredbe članka 354. stavak 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, pa tako niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju neosnovano ukazuje tužena u žalbi s obzirom da presuda nije nerazumljiva, sadrži razlog o odlučnim činjenicama te nema nedostataka zbog kojih se ista ne bi mogla valjano ispitati.
8. Međutim, iako je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje, na isto je pogrešno primijenio materijalno pravo kada je usvojio tužbeni zahtjev u odnosu na tuženu.
9. Naime, odredbom članka 360. stavak 2., 3. i 4. ZV-a propisano je: „(2) Pravo upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na stvari u društvenom vlasništvu osobe koja se do stupanja na snagu ovoga Zakona nije pretvorila u subjekt prava vlasništva, postaje stupanjem na snagu ovoga Zakona pravo vlasništva dotadašnjega nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasništva, osim ako posebnim zakonom nije određeno drukčije.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju na sva stvarna prava.
(4) Za upise prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja u zemljišnim knjigama i u drugim javnim upisnicima koji su provedeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, uzet će se da su upisi prava vlasništva.“
Odredbom članka 362. stavak 1. ZV-a određeno je:
„1) Smatra se da je vlasnik nekretnine u društvenom vlasništvu osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tom nekretninom, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.“
9.1. Polazeći od citiranih zakonskih normi te prema upisu u zemljišnoj knjizi prava korištenja u korist fizičkih osoba, a u odnosu na koje su tužiteljice ishodovale pravomoćnu sudsku presudu poslovni broj P-1139/19 temeljem koje su upisale svoje pravo suvlasništva na predmetnoj nekretnini u zemljišnim knjigama, to je pogrešno prvostupanjski sud zaključio da je tužena pasivno legitimirana u ovoj pravnoj stvari.
10. Budući da tužena nije u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnica kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], niti je slijednica upisanih fizičkih osoba s pravom korištenja, to je žalbu tužene trebalo prihvatiti kao osnovanu te primjenom odredbe članka 373. točka 3. ZPP-a preinačiti prvostupanjsku presudu i odbiti kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljica te odlučiti kao u točki I. izreke ove presude.
11. Obzirom da je prvostupanjska presuda preinačena ovaj sud je primjenom odredbe članka 166. stavak 2. ZPP-a odlučio o troškovima cijelog postupka sukladno odredbi članka 154. stavak 1. u svezi članka 155. ZPP-a, zatraženom prema troškovniku tužene do zaključenja glavne rasprave sukladno odredbi članka 164. stavak 3. ZPP-a te odmjerenim prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/23 – dalje Tarifa).
11.1. Tužena je podneskom od 23.4.2021. zatražila nagradu na ime sastava odgovora na tužbu u iznos od 99,54 eur/ 750,00 kn po odredbi Tbr. 8.1. Tarife te za sudjelovanje na ročištu 15.3.2021. u iznosu od 99,54 eur/ 750,00 kn po odredbi Tbr. 9.1. Tarife. Stoga je tužiteljice valjalo obvezati na naknadu parničnih troškova tuženoj u ukupnom iznosu od 199,08 eur te odlučiti kao u točki II. izreke ove odluke.
12. O troškovima žalbenog postupka odlučeno je primjenom odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a te je tuženoj trebalo priznati na ime sastava žalbe prema odredbi Tbr. 10.1. Tarife zatraženi iznosu od 165,91 eur/ 1.250,00 kn i odlučiti kao u točki III. izreke ove presude.
13. Prvostupanjska odluka u točki IV. izreke kao nepobijana ostaje neizmijenjena.
U Rijeci 31. srpnja 2026.
Predsjednica vijeća
Branka Ježek Mjedenjak