Poslovni broj: Us I-2582/2024-11

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, uz sudjelovanje zapisničarke Nataše Brajević, u upravnom sporu tužitelja HS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, radi utvrđivanja prava na obnovu i opremanje u ratu oštećene kuće, nakon javne rasprave zaključene 2. srpnja 2026. bez prisutnosti uredno pozvanih stranaka, objavljene 31. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-361-01/22-01/05, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 12. rujna 2024.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-01/22-01/05, URBROJ: 531- 03-4-24-2 od 12. rujna 2024. odbijena je žalba HS, ovdje tužitelja, izjavljena protiv rješenja Zadarske županije, Upravnog odjela za javnu nabavu i upravljanje imovinom, KLASA: UP/I-361-01/20-01/40, URBROJ: 2198-17-03-02/1-22-10 od 13. lipnja 2022., kojim rješenjem je odbijen zahtjev tužitelja za utvrđivanje prava na obnovu i opremanje u ratu oštećene kuće u mjestu [adresa], kao neosnovan.

2. Pravodobno podnesenom tužbom koja je kod ovog suda zaprimljena pod gornjim poslovnim brojem 8. studenoga 2024., a poslana je preporučenom pošiljkom 6. studenoga 2024., tužitelj pobija osporeno rješenje tuženika zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnom ističe kako su upravna tijela zanemarila činjenice koje tužitelju idu u prilog, a čime je povrijeđeno načelo utvrđivanja materijalne istine, propisano odredbom članka 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21, dalje ZUP). Napominje kako je tijekom postupka dokazao svoje pravo vlasništva na predmetnom objektu i to ispravama, odnosno rješenjem o nasljeđivanju iza smrti oca ŽS i majke RS, a iz kojih kako je razvidan pravni slijed. Pojašnjava kako je njegov otac evidentiran posjednikom čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na kojoj nekretnini je većim dijelom položena kuća u vlasništvu tužitelja, dok činjenica da je u posjedovnim evidencijama na čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] evidentiran ŽS ne potvrđuje navode da bi imenovani bio suvlasnik predmetne kuće. Navodi kako su odredbom članka 16. stavak 4. Zakona o obnovi („Narodne novine“, broj 24/96, 54/96, 87/96, 57/00, 38/09, 45/11, 51A/13 i 98/19) taksativno navedeni dokazi o vlasništvu nekretnine koje je podnositelj zahtjeva dužan dostaviti, te s tim u vezi ističe kako je on tijekom postupka dokazao da je vlasnik predmetne kuće sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica], dok je na čest. zgr. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], smještena samo garaža. Drugih suvlasnika kako nema, budući da je tužitelj predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem oca, brata i majke. Zbog navedenog, kako je nejasan zaključak tuženika u obrazloženu osporenog rješenja da je predmetni objekt u suvlasništvu. Nadalje, tužitelj ističe kako je očevidom utvrđeno kako je predmetna kuća sagrađena na čest. zgr. [katastarska čestica], a što kako proizlazi i iz potvrde o kućnom broju, a o kojem dokazu se upravna tijela nisu očitovala. Također, opunomoćenik tužitelja, koji je saslušan u prvostupanjskom postupku, kako je obrazložio na što ŽS polaže pravo. Zaključno, ističe kako je sporno čiju je to tužitelj suglasnost trebao dostaviti, budući da je tijekom provedenog postupka tužitelj dokazao kako je jedini vlasnik predmetne kuće, te ističe kako je u slučaju da nije bilo dovoljno dokaza o vlasništvu predmetnog objekta, prvostupanjsko tijelo tužitelja trebalo pozvati na dostavu daljnjih dokaza, a ne odbiti zahtjev. U dokazne svrhe predlaže saslušanje svjedoka, čije podatke kako će naknadno dostaviti, saslušanje stranaka, te očevid na licu mjesta. Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika.

3. U odgovoru na tužbu tuženik ističe kako to tijelo u cijelosti ostaje pri odluci i navodima iz osporenog rješenja. Ističe kako je iz dokaza u spisu vidljivo kako je predmetni objekt u suvlasništvu, dok tužitelj uz zahtjev nije priložio suglasnost suvlasnika u skladu s odredbom članka 16. stavak 3. Zakona o obnovi, a ni nakon što ga je prvostupanjsko tijelo u postupku saslušalo, slijedom čega su tužbeni navodi tužitelja neosnovani. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

4. U sporu je održana rasprava 15. listopada 2025. i 2. srpnja 2026. čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje ZUS) dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nisu pristupile uredno pozvane stranke, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 91. stavak 3. u svezi sa odredbom članka 89. stavak 4. stavak ZUS-a održana bez prisutnosti stranaka.

5. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika tijekom dokaznog postupka pregledana je i čitana dokumentacija sadržana u sudskom spisu, te je pregledana i čitana dokumentacija sadržana u spisu tuženog tijela, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu. Ostale dokaze sud pozivom na odredbu članka 49. stavak 3. ZUS-a nije provodio, budući da je činjenično stanje dostatno za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari.

6. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

7. Predmet ovog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, pri čemu je među stranaka sporno utvrđeno činjenično stanje, te s tim u vezi i primjena materijalnog prava.

8. Prema odredbi članka 4. stavak 1. Zakona o obnovi pravo na obnovu pod uvjetima iz ovoga Zakona imaju vlasnici, odnosno suvlasnici u ratu uništenih ili oštećenih stambenih zgrada te zaštićeni najmoprimci u stanovima u tim zgradama kao i vlasnici drugih uništenih ili oštećenih materijalnih dobara, koji su državljani Republike Hrvatske te osobe koje su 1991. godine imale prebivalište u [adresa] (dalje u tekstu: korisnici prava na obnovu).

9. Odredbom članka 5. stavak 1. Zakona o obnovi propisano je kako se pravo iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona može ostvariti: 1. ako postoji uništenje ili oštećenje dobra nastalo prema odredbi članka 1. ovoga Zakona, 2. ako je utvrđen odgovarajući stupanj oštećenja na dobru, 3. ako je korisnik prava na obnovu s obitelji prebivao u stambenoj zgradi, odnosno koristio drugo uništeno ili oštećeno dobro, do početka ratnih operacija na tom području i ako zahtjevu priloži pisanu izjavu da će se nakon obnove s obitelji vratiti, odnosno koristiti obnovljeno dobro, 4. ako korisnik prava do stupanja na snagu ovoga Zakona nije iskoristio pravo na kredit za obnovu ratom uništenog ili oštećenog dobra na temelju propisa, koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, o kreditiranju obnove ratom razorenih ili oštećenih dobara.

10. Odredbom članka 16. stavak 1. Zakona o obnovi propisano je kako pravo na potporu za popravak oštećenja i na potporu za opremanje utvrđuje svojim rješenjem upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, na zahtjev korisnika potpore. Zahtjev se podnosi preko općinskog načelnika odnosno gradonačelnika, na čijem je području obiteljska kuća ili stan koji je predmetom obnove.

Prema stavku 2. te zakonske odredbe zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati: 1. podatke o podnositelju zahtjeva, 2. dokaz nadležne županijske komisije za popis i procjenu ratne štete da je obiteljska kuća ili stan I., II. ili III. stupnja oštećenja, 3. dokaz da je podnositelj zahtjeva bio vlasnikom, odnosno suvlasnikom obiteljske kuće ili stana, odnosno nositeljem stanarskog prava na stanu prije početka oružanih sukoba na tom području, 4. dokaz da je podnositelj zahtjeva prebivao u obiteljskoj kući ili stanu do početka oružanih sukoba na tom području, 5. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da će se podnositelj zahtjeva u obiteljsku kuću ili stan nakon izvršenog popravaka oštećenja vratiti i u njima prebivati s poimence navedenim članovima obitelji, 6. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da podnositelj zahtjeva nije koristio kredit za obnovu obiteljske kuće ili stana na temelju propisa, koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, o kreditiranju obnove, 7. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da obiteljsku kuću ili stan nije obnovio sredstvima donacije, 8. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da do dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnositelj zahtjeva nije ostvarivao pravo na stan ili kuću u mjestu prebivališta ili u drugom mjestu u Republici Hrvatskoj, odnosno da u mjestu prebivališta nema drugu useljivu, kuću ili stan.

Stavkom 3. te zakonske odredbe propisano je da ako je obiteljska kuća ili stan u suvlasništvu, zahtjev za obnovu podnose svi suvlasnici zajedno ili jedan uz suglasnost ostalih, pri čemu se u skladu sa stavkom 4. dokazom vlasništva smatra: izvod iz zemljišnih ili drugih javnih knjiga u kojima se upisuje vlasništvo nekretnine ili izvod iz katastra, odnosno drugih ovjerenih geodetsko-kartografskih podataka ili akt nadležnog tijela ili ugovor na temelju kojeg se stječe pravo vlasništva, a izn imno ovjerena izjava podnositelja zahtjeva dana pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka.

11. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi kako je upravni postupak pokrenut zahtjevom tužitelja za obnovu i opremanje u ratu oštećene stambene zgrade IV., V. i VI. stupnja oštećenja, u kojem je kao članove obitelji naveo suprugu ĐS, te sinove H i PS, koji je kod prvostupanjskog tijela zaprimljen 22. travnja 2002.

12. Prvostupanjsko rješenje od 13. lipnja 2022. doneseno je u ponovnom postupku nakon što je rješenjem Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje (pravni prednik tuženika) KLASA: UP/II-361-01/19-05/12, URBROJ: 510-05-01-01/01- 20-05 od 2. srpnja 2020. poništen zaključak prvostupanjskog tijela KLASA: UP/I-361- 01/06-01/963, URBROJ: 2198-05-03-06-02 od 1. prosinca 2006. i predmet je vraćen na ponovni postupak, s uputom prvostupanjskom tijelu da službenim putem pribavi dokaze sukladno Zakonu o obnovi na okolnosti koje predstavljaju uvjete za ostvarenje prava (na okolnost vlasništva tužitelja na predmetnom objektu), omogući stranci sudjelovanje u postupku te uz pravilnu primjenu pravila postupka utvrdi činjenično stanje na okolnosti relevantne za donošenje odluke o meritumu stvari te ocjenom već izvedenih dokaza kao i dokaza izvedenih u ponovljenom postupku, pravilnom primjenom odredbi materijalnog prava odluči o zahtjevu tužitelja.

13. U ponovnom postupku:

- saslušan je VS, kao svjedok i punomoćnik HS, za kojeg je u upravnom postupku priložena uredna punomoć za zastupanje, koji je na zapisnik od 11. studenoga 2020. istaknuo kako se kuća nalazi na čest.zgr . 149/1 i 149/3 (u zapisniku omaškom navedeno kako se radi o čest.zem.), K. O. [katastarska općina], na koju okolnost je dostavio potvrdu Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Benkovac, KLASA: 015-08/20-04/277, URBROJ: 541-22-05/3-20-2 od 10. studenoga 2020. kojom se potvrđuje kako je zgradi, izgrađenoj na kat. čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], određen kućni broj 205 . Nadalje na zapisniku od 21. prosinca 2020. imenovani punomoćnik tužitelj je istaknuo kako je čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] bila vlasništvo tužitelja, koji je i u katastarskom operatu upisan kao posjednik. U odnosu na čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] je istaknuo kako je ista bila u vlasništvu tužitelja, kako se na toj čestici nalazi manji dio kuće za koju se traži obnova, a na drugom dijelu kako je ŽS izgradio jaru za stoku, i to uz dozvolu ŽS. Ujedno je pojasnio kako se posjed ES odnosi samo na jaru, ali ne i na kuću. Cijela obitelj ŠS kako je prebivala u [adresa], dok su se ĐS (supruga) i Ž (sin) prijavili na adresi [adresa], zbog eventualnog dobivanja stana ili kredita, budući da je supruga tužitelja radila u Jugoplastici u Benkovcu;

- pribavljeni su verificirani izvaci iz zemljišne knjige (neslužbene kopije) za čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] pregledom kojeg je utvrđeno kako je tužitelj uknjižen kao suvlasnik za ukupno 3/36 dijela (1/18 + 1/36), te za čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], pregledom kojeg je utvrđeno kako je tužitelj uknjižen kao suvlasnik za 3/12 dijela (1/6 +1/12);

- prijepisi posjedovnih listova 327 i 32, za K. O. [katastarska općina], pregledom kojih je utvrđeno kako je kao posjednik čest. zgr. [katastarska čestica], u površini od 215 m2 upisan ŽS pok. JS (u zemljišnoj knjizi je, među ostalima, kao suvlasnik upisan i JS za 8640/34560 (1/4) dijela), dok je na čest. zgr. [katastarska čestica], u površini od 194 m2, kao posjednik upisan FS. R za cijelo;

- pribavljeno je rješenje o nasljeđivanju iza pok. US doneseno po Javnoj bilježnici Martini Dražini, kao sudskom povjereniku Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, pod poslovnim brojem O-2454/18, UPP/OS-6/19 od 9. travnja 2019., pregledom kojeg je utvrđeno kako ostavinsku masu čine i nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] za 1/12 dijela i čest. zgr. [katastarska čestica] za 960/3450 dijela, a nasljednikom je proglašen tužitelj u cijelosti;

- izvršen je očevid na licu mjesta, o čemu u spisu prileži zapisnik od 14. svibnja 2022., iz kojeg proizlazi kako se kući izgrađenoj na k. č. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] jedva može pristupiti, budući da je sve obraslo u šikaru. Kuća kako je katnica, a u nastavku na k. č. zgr. [katastarska čestica] kako se nalaze jare. Očevidu je prisustvovao punomoćnik tužitelja VS, koji je potpisao zapisnik. Zapisniku su priložene fotografije s očevida.

14. Nadalje, tijekom ranijeg postupka pribavljeno je rješenje o nasljeđivanju iza pok. ŠS pok. R, doneseno po Općinskom sudu u Benkovcu pod poslovnim brojem O-179/89 od 5. prosinca 1989., pregledom kojeg je utvrđeno kako ostavinsku masu čine i čest. zgr. [katastarska čestica], Z.U 248, vlasništvo ostavitelja za 2/6 dijela i čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], vlasništvo ostavitelja za 2/18 dijela. Nasljednicima su proglašeni: supruga RS za 2/4 dijela, sin US za ¼ dijela i tužitelj za ¼ dijela.

15. Također je pribavljeno rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, pod poslovnim brojem Z-11693/2019 od 20. svibnja 2019., o provedbi rješenja o nasljeđivanju iza pok. RS. FS, a iz kojeg proizlazi kako je tužitelj uknjižen za suvlasnički udio ostaviteljice u cijelosti, pa tako i u odnosu na čest. zgr. [katastarska čestica], za 2/12 dijela i čest. zgr. [katastarska čestica] za 1920/34560 (1/18 dijela).

16. Slijedom utvrđenog činjeničnog stanja, prvostupanjsko tijelo je zaključilo kako tužitelj nije dokazao vlasništvo na predmetnim objektom i to nad dijelom koji se nalazi na k. č. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], niti je dostavio suglasnost ostalih suvlasnika, pa je rješenjem od 13. lipnja 2022. odbilo predmetni zahtjev, dok je tuženik osporenim rješenjem potvrdio pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja.

17. Sud je suglasan s utvrđenjem upravnih tijela, budući da i prema ocijeni ovog suda na strani tužitelja postoji zapreka za utvrđivanje prava na obnovu i opremanje u ratu oštećene kuće u [adresa]. Naime, iz priloženih isprava nesporno je kako je tužitelj upisan kao suvlasnik predmetne kuće, dok nije dostavio suglasnost ostalih suvlasnika.

18. Stoga je pravilno, pozivom na mjerodavne odredbe Zakona o obnovi, zahtjev tužitelja odbijen, odnosno utemeljeno je tuženik odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja o odbijanju zahtjeva, dok prigovori tužitelja nisu osnovani, te nisu od utjecaja na drugačiju odluku ovog suda.

19. Slijedom iznijetog, sud je pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno kao u izreci.

20. Odluka o trošku je izostala, budući da isti nije popisan.

U Splitu, 31. srpnja 2026.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

1. HS, [adresa], putem opunomoćenice za primanje pismena u Republici Hrvatskoj: odvjetnica Emica Milošević, J.M. Dalmatinca 1, Zadar

2. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14

3. u spis