REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2054/2021-70

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Andrijani Markić Jurišić, a po prijedlogu sudskog savjetnika Ivane Zeljko, u pravnoj stvari tužitelja UČ, U, U 10, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Ognjenu Krznariću, odvjetnik uz Odvjetničkog društva KRZNARIĆ & ALITOVIĆ j.t.d. u Zagrebu, Amruševa 8, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 15. lipnja 2026., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Daria Alitovića, odvjetnika iz Odvjetničkog društva KRZNARIĆ & ALITOVIĆ j.t.d. u Zagrebu i tuženika, radi naknade štete, 31. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 isplatiti tužitelju UČ, U, Slanje 10, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 1.873,54 EUR sa zateznom kamatom koja teče od 21. svibnja 2021. pa do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena., a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja UČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u dijelu za isplatu iznosa od 572,00 EUR sa zateznom kamatom od 21. svibnja 2021. pa do isplate.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužba povučena za iznos od 2.199,76 EUR s pripadajućim zateznim kamatama.

II. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 naknaditi tužitelju UČ, U, U 10, OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka u iznosu od 2.462,12 EUR sa zateznom kamatom koja teče od 31. srpnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 30. srpnja 2021. navodi da je dana 26. travnja 2020. u Ludbregu, došlo do prometne nezgode u kojoj su sudjelovali BČ kao vozač osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] i tužitelj kao putnik u osobnom vozilu kojim je upravljala ŽČ, a da je navedenu prometnu nezgodu uzrokovala BČ na način da je zbog oduzimanja prednosti prolaska prednjim dijelom vozila udarila u bočni dio vozila u kojem se kao putnik nalazio tužitelj te da je vozilo registarske oznake [registarska oznaka] koje je prouzročilo nezgodu osigurano kod tuženika policom broj: [broj police]. Navodi da je u opisanoj nezgodi tužitelj zadobio tjelesne ozljede pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji i da su iste kod tužitelja dovele do narušenog tjelesnog i duševnog zdravlja kako je to pobliže opisano u medicinskoj dokumentaciji, a što nedvojbeno ukazuje na činjenicu da je kod tužitelja uslijed stradavanja u naprijed opisanom štetnom događaju došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Tužitelj ovom tužbom potražuje naknadu neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti na tjelesno zdravlje koja se očituje u kvalifikatornim okolnostima - činjenicama pretrpljenih fizičkih bolova te povrede prava osobnosti na duševno zdravlje koje se očituje u kvalifikatornim okolnostima - činjenicama pretrpljenog straha, duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti i radne sposobnosti te duševne boli zbog naruženosti te navodi da je trpio i imovinsku štetu po osnovi tuđe pomoći i njege druge osobe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Na ime pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu i novčane naknade za pretrpljenu imovinsku štetu po osnovi tuđe pomoći i njege iznos od 55.000,00 kn (7.299,75 EUR). Tužitelj također navodi da je postupio sukladno čl. 11. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu te se obratio tuženiku u mirnom postupku radi naknade štete, a koji mu je isplatio ukupan iznos od 20.000,00 kn (2.654,46 EUR) na ime neimovinske štete, slijedom čega potražuje iznos od iznos od 35.000,00 kn (4.645,30 EUR) sa zateznom kamatom od 21. svibnja 2021. do isplate.

1.1. Na ročištu od 20. listopada 2025. (list 180) tužitelj je, priznajući doprinos u omjeru od 15% radi nekorištenja sigurnosnog pojasa, uredio tužbeni zahtjev na način da potražuje na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete (tuđa pomoć i njega) ukupan iznos od 6.000,00 EUR umanjeno za 15% doprinosa (900,00 EUR) te za nesporno plaćeni iznos od 2.654,46 EUR odnosno potražuje daljnji iznos od 2.445,54 EUR sa zateznom kamatom od 21. svibnja 2021.

1.2. Navedenom dispozicijom tužitelj je smanjio tužbeni zahtjev, odnosno djelomično povukao tužbu, a kojem djelomičnom povlačenju tužbe se tuženik nije protivio (pravno shvaćanje sa treće sjednice Građanskog odjela VSRH-a održane 26. travnja 2021. broj: Su-IV-16/2021-8) pa je sud rješenjem utvrdio da je tužba povučena u opisanom dijelu temeljem čl. 193. st. 2. ZPP-a u izreci rješenja.

2. Tuženik, u odgovoru na tužbu, u bitnom priznaje nastanak štetnog događaja te pasivnu legitimaciju, dok ističe prigovor suodgovornosti tužitelja za nastanak predmetnog štetnog događaja u omjeru od 20% zbog nekorištenja sigurnosnog pojasa navodeći da je iz zapisnika MUP-a razvidno da je protiv tužitelja podnesen obvezni prekršajni nalog zbog počinjenja prekršaja iz čl. 163. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (nekorištenje pojasa). Osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva i potvrđuje da je isplatio tužitelju ukupan iznos od 20.000,00 kn (2.654,46 EUR) na ime neimovinske štete i tuđe pomoći i njege te iznos od 5.101,18 kn (677,04 EUR) na ime izgubljene zarade navodeći da isplaćeni iznos tuženik smatra primjerenim obzirom na činjenicu da je tužitelj u navedenom štetnom događaju zadobio tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma dna očne šupljine te kontuziju koljena, a koje ozljede su sanirane te su nakon provedenog liječenja kod tužitelja zaostale trajne posljedice u vrlo malom stupnju. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti, a podredno provođenje kombiniranog sudskomedicinskog i prometnog vještačenja na okolnost da li bi tužitelj zadobio sve ozljede koje se navode u medicinskoj dokumentaciji i u slučaju da je bio vezan sigurnosnim pojasom. Također, predlaže pozvati tužitelja na dostavu cjelokupne medicinske dokumentacije u izvorniku kao i na dostavu preslike cjelokupnog osobnog zdravstvenog kartona kako bi se razlučile ranije bolesti i ozljede od posljedica ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju.

3. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa po osnovi naknade neimovinske i imovinske štete (zbog pružene mu tuđe pomoći i njege) koju je pretrpio zbog štetnog događaja od 26. travnja 2020.

4. U tijeku postupka sud je pročitao situacijski plan od 5. svibnja 2020. (list 5), zapisnik o očevidu, Klasa: 211-04/20-P/8512 od 25. svibnja 2020. (list 6-10), presudu Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj 29 K-330/20-2 od 30. rujna 2020. (list 11- 14), odštetni zahtjev od 20. svibnja 2020. (list 15-16), medicinsku dokumentaciju (list 17-24), spis Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj K-330/2020, izveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještacima dr. Tomislavu Trajbaru i dr. Maji Mušura, saslušanjem svjedoka ŽČ i tužitelja, kao i dokaz kombiniranim prometno- sudskomedicinskim vještačenjem po vještacima dipl. ing. Nevenu Erešu i dr. Davoru Mayeru.

5. Sud nije proveo dokazni prijedlog tužitelja u smislu provođenja financijskog vještačenja na okolnost cijene sata tuđe pomoći i njege jer je navedeni dokazni prijedlog bio nepotreban.

5.1. Sud nije proveo dokaz dopunskim medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Tomislavu Trajbaru (list 180) jer tužitelj nije uplatio predujam u danom roku, već se podneskom od 8. prosinca 2025. (list 186) izričito očitovao da je dopuna medicinskog vještačenje bespredmetna.

6. Na ročištu od 11. listopada 2023. (list 131) utvrđeno je da su preslike medicinske dokumentacije koje prileže spisu istovjetne izvornicima koje je tužitelj predočio na ročištu.

7. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

8. Nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i da se tužitelj u mirnom postupku odštetnim zahtjevom obratio tuženiku, koji mu je na ime naknade neimovinske i imovinske štete isplatio ukupan iznos od 2.654,46 EUR.

8.1. S obzirom da između stranaka nisu sporne gore navedene činjenice, iste, sukladno odredbi čl. 221. st. 1. ZPP-a nije bilo potrebno dokazivati, niti ih je sud posebno obrazlagao.

8.2. Također, tužitelj je tijekom postupka, na ročištu od 20. listopada 2025., obzirom na provedeno kombinirano prometno-sudskomedicinsko vještačenje, priznao doprinos tužitelja u omjeru od 15% zbog nekorištenja sigurnosnog pojasa (list 180), slijedom čega navedenu okolnost (ne)vezivanja sigurnosnim pojasom te izvedene dokaze na tu okolnost sud nije posebno obrazlagao.

9. Svjedok ŽČ na ročištu od 11. listopada 2023. (list 130) iskazivala je da se tog dana vozila glavnom cestom od Ludbrega prema Hrastovskom, a da je vozila automobil Mazda 6 koji je bio novi, star možda dva mjeseca. S njom je u vozilu bila njezina svekrva, ovdje tužitelj, koja je sjedila na suvozačkom mjestu, a na stražnjoj su klupi u svojim stolicama sjedile njezina kći stara tri godine i kći njezine šogorice, također stara 3 godine. Svjedok je na pitanje je li tužitelj bio vezan sigurnosnim pojasom odgovorila da su svi, dakle i tužitelj, bili vezani sigurnosnim pojasom jer da nisu, svi bi izletjeli kroz staklo. Navodi da je njezina kći imala najskuplju sjedalicu koju su joj kupili djed i baka i da se od siline udarcu tom sudaru, sjedalica odvojila od stražnje klupe, a to govori da naglasi kolika je bila silina udarca. Navodi da se vozila po glavnoj cesti i u jednom je trenutku samo čula udarac i nakon toga se našla u grabi, dok je to vozilo s kojim se sudarila došlo iz jedne ulice, njoj lijevo i da je ta ulica bila sporedna u odnosu na onu kojom se kretala i imala je znak stop, a da se prije sudara vozila brzinom oko 60 km/h. Navodi da se tu niti ne može brzo voziti oko okuka i da je u trenutku sudara bila trudnica i zbog šoka i svega što se desilo izgubilo dijete. Na pitanje je li joj poznato da je protiv tužitelja izdan kakav prekršajni nalog zbog nekorištenja pojasa, svjedok ČČ odgovorila je da joj navedeno nije poznato.

9.1. Tužitelj je na ročištu od 11. listopada 2023. (list 130-131) iskazivao da je potpuno suglasan s iskazom svjedoka ŽČ, njegove snahe i da bi iskazivao jednako kao ona. Navodi da je druga vozačica došla s njima lijeve strane i zabila se u njih. Na pitanje je li bio vezan sigurnosnim pojasom, tužitelj odgovara da je bio i da je 100% siguran da je. Naime, snaha i on su s unukama bili u dućanu Plodine, tj. snaha je otišla u dućan, a tužitelj je s djevojčicama ostao u autu. Navodi da je unuka trebala obaviti malu nuždu pa ju je tužitelj pustio da to obavi iza automobila. Kada je snaha došla iz dućana, snaha je unuku stavila u stolicu i zavezala ju, a tužitelj je za to vrijeme sjeo na suvozačevo mjesto i vezao se sigurnosnim pojasom, a to je sve bilo ispred dućana Plodine, prije nego su uopće krenuli. Na pitanje kakve posljedice osjeća iza ozljeđivanja u ovom štetnom događaju, tužitelj je naveo da osjeća česte glavobolje, osobito u području sredine čela, iznad nosa, a to je mjesto gdje je udario glavom prilikom sudara, kao i da glavobolje osjeća često, a osobito prilikom promjene vremena. Navodi da ga često boli lijeva noga s tim da na poslu mora često stajati jer radi na mašini, a mora stajati uz nju. Navodi da dok se liječio od ozljeđivanja u ovom štetnom događaju, pomagao mu je muž koji je zbog tog uzeo bolovanje. Nosio je tamne naočale, nije smio na svjetlo, imao je langetu na nozi pa je muž oko svega pomagao, vodio ga na wc. Tužitelj je na ročištu pokazao naruženje pa je sud utvrdio da tužitelj na čelu, iznad lijevog oka, ima vrlo diskretan ožiljak dužine 2 cm koji je neznatno svjetliji od ostalog tkiva, a koji je trenutno pokriven šiškama koje tužitelj ima. Tužitelj je na pitanje kako se osjeća u vezi tog ožiljka odgovorio da se ne brine toliko oko ožiljka jer je njemu najbitnije da je živ, odnosno da su živi. Policajac mu je iza nezgode rekao da nije bilo grabe, da bi se automobil prevrnuo i da tko zna što bi bilo. Na pitanje da li osjeća strah u prometnu nakon ove nezgode, tužitelj je odgovorio da osjeća veliki strah pa zbog toga izbjegava sjediti na suvozačevom sjedištu, a ako se radi o dužoj relaciji, obvezno sjeda na stražnju klupu, a čim vidi nailazak vozila s lijeve strane, osjeća veliki strah. Na pitanje je li protiv njega izdan kakav prekršajni nalog zbog nekorištenja pojasa odgovara da nije, da protiv njega nije vođen nikakav postupak u vezi ove nezgode.

9.2. Sud je prihvatio iskaz svjedoka ŽČ i tužitelja kao logične, životno uvjerljive, te međusobno sukladne i sukladne s drugim provedenim dokazima u postupku, osim u dijelu koji se odnosi na vezivanje sigurnosnim pojasom od strane tužitelja. S tim u vezi, sud ponavlja da je tužitelj, nastavno tijekom postupka, na ročištu od 20. listopada 2025. (list 180) priznao doprinos u omjeru od 15% radi nekorištenja sigurnosnim pojasom.

10. Iz nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Nevena Ereša (list 145-148) proizlazi da provedena analiza pokazuje da je vozilo osiguranika tuženika svojim prednjim desnim dijelom naletjelo na prednji dio lijeve bočne strane vozila tužitelja pri čemu je kut među vozilima u trenutku sudara iznosio oko 100-110 stupnjeva uz promjenu brzine vozila tužitelja od oko 25-30 km/h, nakon čega je vozilo tužitelja sletjelo preko sebi desnog ruba kolnika u cestovni jarak.

10.1. Iz nalaza i mišljenja dr. Davora Mayera (list 162-163) proizlazi da je tužitelj stradao u prometnoj nesreći kao suvozač u osobnom vozilu koje se prednjim dijelom svoje lijeve bočne strane sudarilo s drugim vozilom, nakon čega je sletjelo izvan kolnika u jarak, a da je pri dinamici odigravanja prometne nesreće kakva je utvrđena prometnim vještačenjem, tijelo tužitelja u trenutku sudara dvaju vozila naglo poletjelo prema naprijed i ulijevo, kao i da je tužitelj glavom udario o čvrstu prepreku u unutrašnjosti kabine ispred mjesta sjedenja i pritom zadobio ozljede glave. Vještak navodi da iz navedenog slijedi da tužitelj u trenutku nesreće nije bio vezan sigurnosnim pojasom jer bi, u suprotnom, pojas ograničio polijetanje tijela prema naprijed pa bi kontakt glave s preprekom bio izbjegnut. Vještak ističe da su sve ozljede glave/lica (rana razderotina na čelu, krvni podljev oko oka i prijelom gornje čeljusti) posljedica nekorištenja sigurnosnog pojasa, da ih tužitelj ne bi zadobio da je bio vezan pojasom, a da vještak istodobno dopušta mogućnost nastanka ozljede koljena tužitelja i u slučaju vezivanja pojasom.

10.2. Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja vještaka dipl. ing. Nevena Ereša i dr. Davora Mayera obzirom su isti izrađeni u skladu s pravilima struke, a nakon uvida u cjelokupnu dokumentaciju kojom je sud raspolagao u odnosu na dinamiku nastanka štetnog događaja. Tuženik na izrađene nalaze i mišljenja nije imao prigovore, dok je tužitelj na ročištu održanom dana 20. listopada 2025., nakon što je vještak dr. Davor Mayer na ročištu od 20. listopada 2025. nedvojbeno otklonio ranije prigovore tužitelja (list 179), priznao doprinos u omjeru od 15% radi nekorištenja sigurnosnog pojasa.

11. S obzirom da je kombiniranim vještačenjem, kao i nastavno priznanjem tužitelja na ročištu od 20. listopada 2025. (list 180) u odnosu na doprinos u omjeru od 15%, nedvojbeno utvrđeno da tužitelj nije bio vezan sigurnosnim pojasom u štetnom događaju, sud je usvojio prigovor tuženika u odnosu na doprinos tužitelja sadržaju i opsegu štete u smislu odredbe čl. 1092. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. – dalje ZOO) te utvrđuje i nalazi, sukladno nalazu i mišljenju vještaka, da bi tužitelj u slučaju korištenja sigurnosnog pojasa u štetnom događaju, izbjegao sve ozljede glave/lica (rana razderotina na čelu, krvni podljev oko oka i prijelom gornje čeljusti) i do kojih ozljeda glave/lica ne bi došlo da je tužitelj bio vezan sigurnosnim pojasom, dok vještak dr. Davor Mayer ostavlja mogućnost nastanka ozljede koljena tužitelja. Međutim, sud ističe da sama činjenica da tužitelj nije bio vezan sigurnosnim pojasom nije dovela do ozljede glave, već je ista doprinijela uz protupravnu i štetnu radnju osiguranika tuženika pa se u tome ogleda doprinos tužitelja u tom dijelu štete, a kako je to nastavno obrazloženo.

12. Kako je među strankama sporna i visina tužbenog zahtjeva obzirom na prigovor namirenja, to je provedeno medicinsko vještačenje na okolnost visine tužbenog zahtjeva po stalnom sudskom vještaku dr. Tomislavu Trajbaru i dr. Maji Mušura.

12.1. Iz nalaza i mišljenja dr. Tomislava Trajbara (list 81-82) proizlazi da je tužitelj, kao putnik-suvozač u vozilu, zadobio sljedeće teške tjelesne ozljede: višeiverni prijelom očne šupljine lijevo, prijelom šupljine lijeve gornje čeljusti uz krvavi izljev i krvavi izljev u lijevom koljenu, kao i da su nakon propisno provedenog konzervativnog kirurškog liječenja zaostale trajne posljedice u vidu glavobolja i bolova u lijevom koljenom zglobu, a da između nastanka ozljeda i trajnih posljedica postoji direktna uzročno posljedična veza. Vještak ocjenjuje duševne boli zbog smanjenja općih životnih i radnih sposobnosti sa 5% i navodi da će tužitelj u tom opsegu morati ulagati pojačane napore u svom budućem životu i radu. Također, navodi da je primarni strah bio intenzivan i kratkotrajan, da je sekundarni strah zbog brige za zdravlje i ishod liječenja jakog intenziteta tužitelj imao 3 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, a slabijeg intenziteta još 3 tjedna, da je tužitelj fizičke boli jakog intenziteta imao 3 dana, srednjeg intenziteta 10 dana, a slabijeg intenziteta još 4 tjedna, dok kasniji i sadašnji bolovi ulaze u ocjenu pojačanih napora te da je tuđa pomoć u smanjenom opsegu od 4 sata dnevno bila tužitelju potrebna kroz 4 tjedna. Navodi da je liječenje završeno 31. kolovoza 2020.

12.2. Iz nalaza i mišljenja dr. Maje Mušura (list 99-100) proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju, kao suvozač u osobnom automobilu, dobio slijedeće ozljede: višeiverni prijelom krova lijeve očne šupljine (orbite), prijelom lijeve čeljusne kosti / prednji i medijalni zid / sa krvarenjem u sinus maxilaris, ranu razderotinu na čelu, krvavi izljev u lijevom koljenu, kao i da su te ozljede utvrđene CT snimkama neposredno po ozljedi te liječene konzervativno, mirovanjem te kapanjem kapi u nos uz ORL kontrole. Vještak navodi da je uzročno posljedična veza jasna slijedom medicinske dokumentacije, a da su uvidom u zdravstveni karton tužitelja isključene druge ozljede lica osim predmetnog. Nadalje, vještak navodi da su unatoč liječenju, zaostale trajne posljedice s ORL motrišta, da tužitelj trpi duševne boli radi smanjenja životne aktivnosti 3%, da povremeni bolovi na mjestima prijeloma lijeve strane lica, te smanjena ventilacija lijevog čeljusnog sinusa zahtijevaju ulaganje pojačanih napora u budućem životu i radu. Također, vještak ukazuje da je dr. Trajbar ocijenio sveukupno smanjenje životnih aktivnosti tužitelja nakon predmetnog ozljeđivanja sa 5%, a da u tome ORL trajne posljedice participiraju sa 3% i da se ocjena pretrpljenog straha, fizičkih bolova kao i potrebe za tuđom pomoći s ORL motrišta, u cijelosti uklapa u ocjenu vještaka kirurga dr. Trajbara, kao i da je zaostalo naruženje manjeg stupnja, vidljivo ponekad i samo u neposrednom kontaktu pažljivim promatranjem: ožiljak na čelu dužine oko 2 cm.

12.3. Tuženik na predmetne nalaze i mišljenja nije imao prigovora, dok je tužitelj prigovarao istima navodeći da je vještak dr. Trajbar dao ocjenu smanjenja životne aktivnosti odnosno trajnih posljedica u odnosu na ozljede koje je cijenio u svom nalazu od 20. ožujka 2022. godine, i to u vidu glavobolja i bolova u lijevom koljenom zglobu, odnosno da vještak dr. Trajbar na temelju isključivo navedenog daje ocjenu smanjenja životne aktivnosti od 5%, a da je dr. Mušura iz perspektive spec. otorinolaringologinje cijenila ozljede i bolnost lica koje dr. Trajbar, s obzirom na svoju specijalizaciju nije uzeo u obzir te je upravo stoga i provedeno vještačenje i po dr. Mušuri pa da je iz navedenog jasno kako dr. Mušura nije mogla, za danu ocjenu smanjenja životne aktivnosti od 3%, navesti kako ista participira u ocjenu od 5% koju je ranije, za druge ozljede, dao dr. Trajbar. Nadalje, vještakinja dr. Mušura utvrdila je smanjenu prohodnost lijevog sinusa zbog čega će tužitelj morati ulagati pojačane napore, a da sukladno sudskoj praksi i praksi vještaka s obzirom na posljedice ozljeda koje je cijenio dr. Trajbar i ozljeda koje je cijenila dr. Mušura, smanjenje životne aktivnosti treba iznositi 10%. Predlaže vještaku dr. Mušuri obrazložiti zašto je za danu ocjenu smanjenja životne aktivnosti od 3% s ORL aspekta, navela da ista participira u ocjeni smanjenja životne aktivnosti koju je dao dr. Trajbar s kirurškog aspekta, a koja se tiče različitih ozljeda i posljedica te predlaže vještacima objediniti ocjene smanjenja životne aktivnosti od 3% i 5%. U odnosu na ocjenu bolova, smatra kako je navedena ocjena dana prenisko. Naime, iz nalaza od 27. ožujka 2020. godine (nalaz od pregleda četiri mjeseca nakon štetnog događaja) je jasno kako su bolovi zgloba lijevog koljena egzistirali puno dulje, a i sam vještak dr. Trajbar utvrđuje kako ta bolnost i dalje postoji. Nadalje, kao i vezano za smanjenja životne aktivnosti, vještakinja dr. Mušura u obzir je uzela i dodatnu bolnost lijeve strane lica tužitelja pa da stoga nije jasno na koji je način isključivo potvrđena ranije dana ocjena bolova koju je dao dr. Trajbar. Predlaže vještacima dati objedinjenu ocjenu bolova. U odnosu na ocjenu straha navodi da vještaci na gotovo jednako ocjenjuju pretrpljeni strah kao i pretrpljenu fizičku bol, a što se niti približno ne poklapa sa vrstom i težinom ozljeda te tijekom i trajanjem liječenja. Tužitelj nadalje napominje kako vještaci u mišljenju navode kako je tužitelj trpio fizičku bol i strah određeni broj dana u obimu kako je to gore navedeno, a da pritom u mišljenju ne obrazlaže kako je došao do istog, a što su sukladno čl. 260. ZPP-a dužan učiniti. Naime, vještak uvijek mora obrazložiti svoje mišljenje, a isto tako trebao bi obrazložiti i svoj nalaz, jer okolnosti koje je vještak zapazio primjenjujući svoja stručna znanja u velikom broju slučajeva nisu dostupna i zapažanju osoba koje nemaju potrebno stručno znanje, pritom misleći na sud, punomoćnike stranaka kao i same stranke u postupku, odnosno razumljiva su samo osobama određene medicinske struke. Predlaže vještacima dati obrazloženje ocjene trajanja i jačine straha te dati objedinjenu ocjenu straha. U odnosu na naruženje ističe kako se radi o naruženosti koja se s obzirom na mjesto ožiljka – čelo tužitelja, a koje je uvijek uočljiv trećim osobama, te s obzirom na veličinu ožiljka, može smatrati naruženjem barem srednjeg stupnja. U prilog navedenom tužitelj prilaže praksu VSRH koji je na temelju nalaza i mišljenja vještaka utvrdio da „ožiljak na čelu dužine tri cm predstavlja naruženje srednjeg stupnja.“ Predlaže vještacima ponovo dati ocjenu naruženosti.

12.4. Na ročištu održanom 11. listopada 2023. (list 127-132) vještaci su se usmeno očitovali o navedenim prigovorima tužitelja. Vještak dr. Tomislav Trajbar naveo je da je činjenica da je tužitelj zadobio tešku ozljedu i to prvenstveno više kostiju lica koje su liječene konzervativno i da su nakon provedenog liječenja zaostale trajne tegobe koje su vještaci opisali u vještačenju. Smatra da je ocjena od 5% primjerena budući se to uklapa u mišljenje maksilofacijalnog kirurga i njega kao kirurga traumatologa. Navodi da je dr. Maja Mušura ocijenila s 3% trajne posljedice, a isto tako i vještak dr. Tomislav Trajbar. Budući nema aritmetičkog zbrajanja, smatraju ocjenu od 5% primjerenom i napominju da je nakon ozljede koljena sa izljevom klinički nalaz pri njegovom pregledu bio uredan i stoga s te strane nema trajnih posljedica. Vještak dr. Maja Mušura je iskazivala kako se u potpunosti slaže s iskazom dr. Tomislava Trajbara i da u odnosu na primjedbe tužitelja ostaje u cijelosti kod svojeg pisanog nalaza i mišljenja, kao i usuglašenoj ocjeni trajnih posljedica od 5%. Što se tiče ocjene naruženja, navodi da je osobnim pregledom opisala zaostali ožiljak na čelu dužine 2 cm koji je izblijedio, skriven ispod šiški, kose, stoga nije uvijek uočljiv okolini nego povremeno i pažljivim promatranjem te smatra naruženje manjeg stupnja primjerenom ocjene. U odnosu na primjedbe tužitelja na ocjenu bolova i straha, dr. Tomislav Trajbar navodi da su iste donesene temeljem medicinske dokumentacije, iskaza tužitelja i dugogodišnjeg iskustva vještaka, smatra ih primjerenim i kod njih u cijelosti ostaje. Na pitanje posebno tužitelja da obrazloži na koji način je cijenio trajanje potrebe za tuđom pomoći i njegom odgovara jednako kao i u odnosu na ocjenu bolova i straha. Na posebno pitanje tužitelja hoće li u slučaju da tužitelj promijeni frizuru njegovo naruženje biti vidljivije, dr. Maja Mušura je odgovorila samo pažljivim promatranjem jer je ožiljak sam po sebi izblijedio te se uklapa u prirodne bore na čelu tužitelja i da u slučaju dvoumljenja, sud isto može ocijeniti osobnim uvidom. Na pitanje tužitelja da pojasni današnji iskaz da u ocjenu trajnih posljedica kod tužitelja ne ulazi ozljeda koljena, dok u pisanom nalazu i mišljenju vještak navodi da su kod tužitelja zaostale trajne posljedice u vidu glavobolja i bolova u lijevom koljenom zglobu, vještak dr. Tomislav Trajbar odgovorio je da su bolovi subjektivan osjećaj ozljeđenika, da je njemu to tužitelj izjavio prilikom pregleda i zato je to naveo. Na pitanje tužitelja da li može raščlaniti 5% koliko se odnosi na glavobolje, a koliko na bolove u koljenu, vještak dr. Tomislav Trajbar odgovorio je da s kirurške strane bi bilo 3%, a sa strane ORL 3%, kao i da ne može raščlaniti svoju ocjenu za pojedine ozljede. Na posebno pitanje tužitelja da li u ocjenu s ORL strane trajnih posljedica od 3% ulaze povremeni bolovi na mjestu prijeloma lijeve strane lica ulaze i glavobolje s ORL motrišta locirane pretežno u području licu na mjestima prijeloma, ali se iste uvijek modu nadograditi projekcijom bolova i prema ostalim dijelovima glave. Na posebno pitanje tužitelja je li pri davanju ocjene bolova i straha u tu ocjenu uključio i ozljede koje je cijenila dr. Maja Mušura s ORL strane, vještak dr. Tomislav Trajbar odgovorio je potvrdno i da je ocjena kumulativna. Na posebno pitanje tužitelja da se očituje na nalaz spec. fizikalne medicine od 27. kolovoza 2020. u kojem se navodi da je i dalje palpatorna bolnost zglobne pukotine lijevog koljena prisutna, vještak dr. Tomislav Trajbar odgovorio je da se radi o subjektivnim bolovima koji nisu objektivizirani smanjenjem funkcije i koji su povremenog karaktera te se stoga ne mogu ocjenjivati kao zasebna kategorija, nego u sklopu smanjenja životnih aktivnosti. Na posebno pitanje tužitelja jesu li on i vještak dr. Maja Mušura pri davanju njihove ocjene koristili kakve tablice ili su ocjene dali prema vlastitom kliničkom iskustvu, vještak dr. Tomislav Trajbar odgovorio je da su oba navedena kriterija odnosno metodologija ocjenjivanja primijenjeni, dakle i stručna literatura i iskustvo.

12.5. Tužitelj je, nakon iskaza navedenih vještaka, ostao kod prigovora na provedeno medicinsko vještačenje, osobito na ocjenu smanjenja životnih aktivnosti navodeći da je vještak dr. Tomislav Trajbar donio ocjenu od 5%, a vještak dr. Maja Mušura ocjenu od 3% i da su morali objediniti smanjenje životne aktivnosti sigurno na više od 5%, također prigovorio je ocjeni bolova, straha i tuđe pomoći da ista ne prati medicinsku dokumentaciju. Predložio je obnovu vještačenja po oba vještaka.

12.6. Prema mišljenju ovog suda, vještak dr. Tomislav Trajbar i vještak dr. Maja Mušura svojim su usmenim očitovanjima na ročištu u cijelosti otklonili istaknute prigovore tužitelja.

12.7. Naime, što se tiče ocjene smanjenja životne aktivnosti treba reći da su vještaci takvu ocjenu dali uzimajući u obzir medicinsku dokumentaciju tužitelja iz koje proizlazi kakve ozljede je pretrpio tužitelj i kako je teklo njegovo liječenje, odnosno koje posljedice su u konačnici kod tužitelja zaostale zbog predmetnog štetnog događaja. Jasno je da su vještaci svoju procjenu dali na temelju višegodišnjeg iskustva iz svojih područja, kao i na temelju stručne literature, a važno je reći i uzeti u obzir da su vještaci prije izrade nalaza i mišljenja proveli klinički pregled tužitelja na temelju kojeg su mogli ocijeniti koje su trajne posljedice ostale kod istog nakon predmetnog štetnog događaja. Također, sud napominje da objedinjenje postotka smanjenja životne aktivnosti ovisi o okolnostima konkretnog slučaja, kao i o ocjeni vještaka u svakom konkretnom predmetu, a koju predmetnu ocjenu sud u konkretnom slučaju prihvaća kako je to obrazloženo (tako i VSRH u odluci poslovni broj Revd-2093/2024-2 od 14. siječnja 2025.).

12.8. Nadalje, što se tiče ocjene bolova, treba naglasiti da ocjenu bolova vještak dr. Tomislav Trajbar nije dao uzimajući u obzir definitivne vremenske faze u kojima je tužitelj trpio bolove, već je bolove raščlanio po intenzitetu i ocjenu njihovog trajanja dao u njihovoj ukupnosti, prikazujući ju u danima i tjednima radi lakše procjene nastalih posljedica u pogledu bolova kod tužitelja. Vještak je pritom uzeo u obzir medicinsku dokumentaciju koja se nalazi u spisu, a iz koje je vidljivo u kojem je stanju bio tužitelj nakon predmetnog štetnog događaja, ali i tijekom samog liječenja. Na temelju spomenutog vještak je dao ocjenu u kojem je opsegu i intenzitetu tužitelj nakon nesreće i tijekom liječenja trpio bolove. Dakle, ovaj sud prihvaća ocjenu vještaka i u pogledu ocjene pretrpljenih bolova.

12.9. U odnosu na ocjenu straha treba reći da je vještak dr. Tomislav Trajbar prilikom davanja iste, osim medicinske dokumentacije, proveo klinički pregled i pritom i razgovor s tužiteljem, što je potrebno s obzirom da se strah kod svakog pojedinca očituje na drugačiji način te drugačijim intenzitetom pa čak i u odnosu na iste događaje i okolnosti istih tih događaja. Na temelju istog vještak je dao ocjenu straha koju ovaj sud prihvaća.

12.10. Nadalje, vještak dr. Tomislav Trajbar je ocjenu tuđe pomoći i njege također dao uzimajući u obzir vremenski period u kojem je takva pomoć tužitelju bila potrebna, a koju sud u cijelosti prihvaća.

12.11. U odnosu na naruženje valja navesti da je, neovisno o mišljenju vještaka dr. Maje Mušura (da se radi o naruženju manjeg stupnja, vidljivom ponekad i samo u neposrednom kontaktu pažljivim promatranjem i da se ožiljak uklapa u prirodne bore tužitelja), sud neposrednim opažanjem, uvidom u naruženje tužitelja koji je pristupio ročištu od 11. listopada 2023. (list 131), osobno utvrdio prirodu i opseg naruženja tužitelja te je utvrđeno da tužitelj na čelu, iznad lijevog oka, ima vrlo diskretan ožiljak dužine 2 cm koji je neznatno svjetliji od ostalog tkiva, a koji je pokriven šiškama tužitelja. Neposrednim uvidom sud je potvrdio vještakovu ocjenu: radi se o naruženju koje po objektivnim obilježjima, osobito po lokaciji, dimenzijama, kolornoj kontrasti u odnosu na okolno tkivo lica, ožiljak bez šiški bio bi vidljiv samo pažljivim promatranjem jer je isti neznatno svjetliji od ostalog tkiva te isti ne premašuje razinu lakog stupnja naruženja.

12.12. Naime, stav je ovog suda da vještak dr. Tomislav Trajbar nedvojbeno posjeduje stručno znanje za davanje ocjene bolova, straha i smanjenja životne aktivnosti, kao i potrebe tužitelja za tuđom pomoći i njegom, kao i da vještak dr. Maja Mušura nedvojbeno posjeduje stručno znanje za davanje ocjene smanjenja životne aktivnosti i naruženja. Tužitelj istaknutim prigovorima nalaze i mišljenja vještaka nije doveo u sumnju pa sud stoga prihvaća ocjenu koju su vještaci, na temelju pregleda, cjelokupnog zdravstvenog kartona i medicinske dokumentacije, dali u pogledu pretrpljenih bolova i straha, zatim u pogledu smanjenja životne aktivnosti kod tužitelja, naruženja kojeg je sud utvrdio i osobnim pregledom tužitelja, kao i ocjenu u pogledu potrebe tužitelja za tuđom pomoći i njegom.

12.13. Prema tome, sud na temelju nalaza i mišljenja vještaka dr. Tomislava Trajbara i dr. NČ nalazi utvrđenim da je tužitelj u štetnom događaju zadobio ozljede: višeiverni prijelom očne šupljine lijevo, prijelom šupljine lijeve gornje čeljusti uz krvavi izljev i krvavi izljev u lijevom koljenu, kao i da su nakon propisno provedenog konzervativnog kirurškog liječenja zaostale trajne posljedice u vidu glavobolja i bolova u lijevom koljenom zglobu, a da između nastanka ozljeda i trajnih posljedica postoji direktna uzročno posljedična veza; da objedinjena ocjena smanjenja životnih aktivnosti iznosi 5%; da postoji naruženje manjeg stupnja; da je primarni strah kod tužitelja bio intenzivan i kratkotrajan, da je sekundarni strah zbog brige za zdravlje i ishod liječenja jakog intenziteta tužitelj imao 3 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, a slabijeg intenziteta još 3 tjedna; da je tužitelj fizičke boli jakog intenziteta imao 3 dana, srednjeg intenziteta 10 dana, a slabijeg intenziteta još 4 tjedna, dok kasniji i sadašnji bolovi ulaze u ocjenu pojačanih napora te da je tuđa pomoć u smanjenom opsegu od 4 sata dnevno bila tužitelju potrebna kroz 4 tjedna; liječenje je završeno 31. kolovoza 2020.

13. Na temelju izvedenih dokaza sud nalazi utvrđenim da je tužitelju u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno čl. 19. st. 2. ZOO-a čime mu je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade tužitelju sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO-a.

14. U ovoj pravnoj stvari došlo je do kumulacije nekoliko povreda prava osobnosti (prava na tjelesno i duševno zdravlje), a s obzirom na činjenicu povezanosti (isprepletenosti) oblika tih povreda, sud smatra da je opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve povrede. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO-a kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Nadalje, svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu sami za sebe biti dovoljan razlog koji opravdava dosuditi tužitelju pravičnu novčanu naknadu.

15. Prilikom odlučivanja sud je vodio računa i o cilju kojem ta naknada služi te o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

16. Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je cijenio jačinu i trajanje fizičkih bolova, zatim karakter, težinu i lokalitet ozljeda, neugodnosti prilikom liječenja (imobilizacija langetom, liječenje kod liječnika različitih specijalnosti), dob tužitelja, kao i intenzitet i trajanje pretrpljenog straha.

16.1. Nadalje, sud je imao u vidu da je tuženik istaknuo prigovor doprinosa tužitelja nastanku štetnog događaja od 20% (list 33) kojeg obrazlaže tvrdnjom o tome da tužitelj ne bi zadobio određene ozljede da je bio vezan sigurnosnim pojasom, a kako je to i utvrđeno prihvaćenim kombiniranim nalazom i mišljenjem prometnog i sudskomedicinskog vještaka te priznanjem tužitelja na ročištu od 20. listopada 2025. (list 180). Naime, iz prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka dr. Davora Mayera proizlazi da tužitelj ne bi zadobio sve ozljede glave/lica (rana razderotina na čelu, krvni podljev oko oka i prijelom gornje čeljusti) da je kritične zgode koristio sigurnosni pojas, a da bi istodobno nastanak ozljede koljena, uz ovakvu dinamiku prometne nesreće, mogao zadobiti i u slučaju da je koristio sigurnosni pojas. Sukladno navedenom, ovaj sud smatra da je tužitelj nekorištenjem sigurnosnog pojasa u skladu sa odredbom čl. 163. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20. dalje - ZOSPC), kritične zgode svakako doprinio ozljeđivanju, odnosno zadobivanju naprijed navedenih ozljeda (koje bi bile izbjegnute da je bio vezan) pa je taj doprinos ocijenjen u omjeru od 20% (čl. 1067. st. 3. ZOO-a). Navedeno imajući u vidu da je za nastanak štetnog događaja primarno isključivo odgovorno vozilo osigurano kod tuženika, ali isto tako da tužitelj ne bi pretrpio sve ozljede glave/lica da je bio vezan sigurnosnim pojasom.

16.2. Treba reći da su orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete mijenjani u lipnju 2020. (Su-IV-47/2020-5), uz obrazloženje VSRH da su za izmjenu korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena u odnosu na početnu 2002. pa je stoga valjalo uzeti u obzir navedene učinke koji su uslijedili nakon 2020. i prethodili donošenju ove presude (isti stav o navedenom pitanju zauzimaju i primjerice ŽS u DU u odluci poslovni broj Gž-546/2023-2 od 6. studenog 2024., ŽS u ZG u odlukama poslovni broj Gž-3137/2024-2 od 25. srpnja 2024. i Gž- 5040/2024-2 od 18. prosinca 2024. i dr.). Također, napominje se da Orijentacijski kriteriji ne mogu predstavljati matematičku formulu koja pukim automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade te su nužna odstupanja od iznosa navedenih u kriterijima, a što proizlazi iz odredbe čl. 1100. ZOO-a prema kojima se novčana satisfakcija određuje prema svim okolnostima svakog konkretnog slučaja (tako i VSRH u odluci poslovni broj Rev-x 645/2018-2 od 3. svibnja 2022.).

16.3. Stoga, po ocjeni ovoga suda, tužitelju pripada pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti u predmetnom štetnom događaju u iznosu od 5.100,00 EUR.

17. Tužitelj ima pravo na naknadu štete na ime tuđe pomoći (čl. 1095. st. 1. ZOO- a) i onda kada mu je ta pomoć besplatno pružana od članova obitelji. Da je tužitelju nedvojbeno bila potrebna tuđa pomoć koju mu je pružao njegov muž utvrđeno je na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Tomislava Trajbara te iskaza tužitelja. Stoga se ta naknada određuje po neto zaradi osobe koja bi u mjestu u kojem je tuđa pomoć i njega pružena bila sposobna pružiti takvu uslugu, a ako takva osoba ne postoji, visina naknade štete dosuđuje se prema slobodnoj ocjeni primjenom čl. 223. ZPP-a (tako i VSRH u odluci poslovni broj Rev-1053/2025-2 od 3. prosinca 2025.). Sud je kao primjerenu odredio cijenu jednog sata tuđe pomoći i njege u mjestu tužitelja, a prema prilikama, običajima i troškovima života, u iznosu od 5,00 EUR iz čega proizlazi da visina štete za pružanje tuđe njege i pomoći iznosi 560,00 EUR (112,00 x 5,00).

18. Stoga, po ocjeni ovoga suda, tužitelju pripada naknada neimovinske štete i imovinske štete (tuđa pomoć i njega) u ukupnom iznosu od 5.660,00 EUR (5.100,00 EUR + 560,00 EUR).

19. Naknada neimovinske štete i imovinske štete (tuđa pomoć i njega) utvrđuje se i dosuđuje u situaciji kada je već jedan dio isplaćen u mirnom postupku, a postoji suodgovornost (doprinos) tužitelja, na način da se prvo od ukupno utvrđene naknade neimovinske štete oduzme iznos koji predstavlja postotak doprinosa tužitelja ili suodgovornosti, a zatim se od tako dobivenog iznosa oduzima iznos koji je isplaćen na ime naknade neimovinske štete u mirnom postupku (tako i VSRH u odluci poslovni broj Rev 472/2022-2 od 30. kolovoza 2022.).

19.1. Dakle, kako je utvrđen doprinos tužitelja nastaloj šteti u omjeru od 20%, tuženik je dužan naknaditi tužitelju štetu u iznosu od 4.528,00 EUR, a kako je nesporno već isplatio iznos od 2.654,46 EUR, to je preostao iznos od 1.873,54 EUR po toj osnovi i u tom dijelu tužbeni zahtjev je prihvaćen, a u preostalom dijelu za iznos od 572,00 EUR tužbeni zahtjev je odbijen kao djelomično neosnovan.

20. Dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate (čl. 29. st. 1. ZOO-a).

21. Glede zahtjeva za zateznim kamatama na dosuđenu naknadu štete valja napomenuti da je odredbom čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14. – dalje ZOOP) propisano da, u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz st. 1. ovoga čl., oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Dakle, budući da tuženik u mirnom postupku nije ispunio svoju obvezu iz čl. 12. st. 1. ZOOP-a, dužan je sukladno odredbi st. 4. istog članka tužitelju na iznos naknade štete platiti zateznu kamatu od dana nakon dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa je odlučeno kao u izreci.

22. Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23., 69/26. – dalje ZOO/26).

23. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a, a isti troškovi odmjereni su sukladno vrijednosti predmeta spora i postavljenom zahtjevu za naknadu troškova postupka i Tbr. 52. st. 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23. – dalje OT) te na sve obavljene radnje odvjetnik ima pravo obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost.

23.1. Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a sud utvrđuje da je u pogledu visine tužbenog zahtjeva, tužitelj uspio sa 76,61% svog zahtjeva. U odnosu na uspjeh dokazivanja u pogledu osnove neimovinske i imovinske štete, uspjeh tužitelja je 100%. Stoga sud ocjenjuje da je ukupno gledano tužitelj u ovom postupku uspio u omjeru od 88,31%. Tuženik je uspio u omjeru od 11,69%. Kad se od ukupnog uspjeha tužitelja oduzme uspjeh tuženika kao stranke koja je u manjoj mjeri uspjela u postupku dobije se omjer od 76,62%.

23.2. Slijedom navedenog, tužitelju je valjalo priznati troškove postupka, kao potrebne za vođenje parnice, koji se sastoje troška sastava odštetnog zahtjeva (Tbr. 32. toč. 1. OT), tužbe (Tbr. 7. toč. 1. OT), troška sastava obrazloženih podnesaka od 23. siječnja 2023., 6. lipnja 2025. i 8. prosinca 2025. (sve Tbr. 8. toč. 1. OT), troška zastupanja na ročištima od 3. veljače 2022., 11. listopada 2023., 20. listopada 2025. i 15. lipnja 2026. (sve Tbr. 9. toč. 1. OT), za svaku radnju po 100 bodova. Dakle, ukupno 900 bodova, pa s obzirom na vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. OT) uvećano za pripadajući PDV 25% (Tbr. 46. OT), navedeno iznosi ukupno 2.250,00 EUR.

23.3. Tužitelju primjenom čl. 155. ZPP-a nije dosuđen trošak sastava podneska od 14. srpnja 2022. jer njime tužitelj zapravo požuruje postupanje suda i navodi da će se očitovati na nalaz i mišljenje dr. Trajbara nakon dostave nalaza i mišljenja vještaka otolaringologa. U konkretnom slučaju, ne radi se o obrazloženom podnesku, kao niti o podnesku koji bi bio potreban za postupak jer se tužitelj mogao, a kako mu je to i prethodno naloženo od strane suda, u podnesku od 14. srpnja 2022. već očitovati na nalaz i mišljenje dr. Trajbara. Tužitelju primjenom čl. 155. ZPP-a također nije dosuđen trošak sastava podneska od 12. lipnja 2024. jer njime tužitelj samo potvrđuje primitak nalaza i mišljenja dipl. ing. Ereša i navodi da će se očitovati na predmetni nalaz i mišljenje po primitku nalaza i mišljenja dr. Davora Mayera, slijedom čega je razvidno da se ne radi o obrazloženom podnesku, kao i da se ne radi o podnesku koji bi bio potreban za postupak jer se tužitelj mogao u podnesku od 12. lipnja 2024. očitovati na nalaz i mišljenje dipl. ing. Ereša, a kako mu je to i prethodno naloženo od strane suda 23.4. Ujedno je tužitelju u cijelosti valjalo priznati trošak predujma medicinskog vještačenja u iznosu od 398,16 EUR (predujam za medicinsko vještačenje po dr. Tomislavu Trajbaru i predujam za vještačenje po vještaku dr. Maji Mušura), trošak pristupa navedenih vještaka na ročište u iznosu od 66,36 EUR, trošak predujma za kombinirano prometno-sudskomedicinsko vještačenje u iznosu od 132,72 EUR, kao i trošak pristupa vještaka na ročište u iznosu od 50,00 EUR jer je navedeno bilo neophodno za postupak bez obzira na uspjeh (tako i VSRH u odlukama poslovni broj Rev 994/2021, Rev 1265/2022, Rev 660/2021, Rev 291/2015-2). Dakle, ukupno 647,24 EUR.

23.5. Tužitelju je dosuđen plaćeni trošak sudske pristojbe na tužbu u već plaćenom iznosu od 46,45 EUR te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 72,23 EUR jer tužitelj može platiti polovicu sudske pristojbe u roku od 3 dana.

23.6. Dakle, ukupno 1.814,88 EUR (76,62% od 2.368,68 EUR), kao i iznos od 647,24 EUR (točka 23.4. obrazloženja), tužitelju pripada iznos od 2.462,12 EUR zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate, sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a i čl. 29. ZOO/26.

24. Stoga je odlučeno kao u izreci presude i rješenja.

U Zagrebu 31. srpnja 2026.

Sudac:

Andrijana Markić Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave presude, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. tuženiku