Republika Hrvatska

Poslovni broj: Pp-1824/2025-11

Općinski sud u Čakovcu

Prekršajni odjel

Zrinsko-frankopanska 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, po sucu Draženu Bence, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Lehkec, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika SILVEK L j.do.o., kao pravne osobe i GU, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz čl. 229. st. 1. i st. 2. toč. 1. Zakona o radu i čl. 228. st. 1. i 2. toč. 16. Zakona o radu, zastupani po branitelju Ivanu Davidu Ivkoviću, odvjetniku u Čakovcu, pokrenutog optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Ispostava u Čakovcu, pod brojem Klasa: 116-02/25-01/4474, Ur.broj: 443-02-04-11-25-6 od 17. listopada 2025. godine, nakon provedene i zaključene glavne javne rasprave održane u odsutnosti okrivljenika i tužitelja, a u prisutnosti branitelja okrivljenika, u smislu čl. 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), dana 30. srpnja 2026. objavio je, i

p r e s u d i o  j e

1. Okrivljenik: SILVEK L j.d.o.o. sa sjedištem u [adresa], MBS: 070213635, OIB: 68915195902, djelatnost: ugostiteljstvo, broj zaposlenih: 5, posluje s dobiti, prekršajno nekažnjavani, ne vodi se drugi postupak,

- kao pravna osoba,

2. Okrivljenik: MU, sin G i M rođ. C, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.1981. u [adresa], s prebivalištem: [adresa], oženjen, otac dvoje djece, po narodnosti E, državlj. RH, SSS, po zanimanju elektrotehničar, vlasnik i direktor 1. okrivljene pravne osobe Silvek L j.d.o.o., imovinske prilike prosječne, prekršajno kažnjavan za prometne prekršaje, ne vodi se drugi postupak protiv njega.

- kao odgovorna osoba,

k r i v i s u

I. a) što za radnicu CU, rođ. **.**.1998. iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koja je radila na radnom mjestu konobara u caffe baru "Tanker" u Čakovcu, Preloška ulica 167, koji posluje u sklopu poslodavca trgovačkog društva SILVEK L j.d.o.o. sa sjedištem u [adresa], vodili Evidenciju radnika, a koja treba sadržavati i podatke o radnom vremenu, na propisani način, sukladno čl. 13. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca ("Narodne novine" broj: 55/24), odnosno isti nisu upisivali stvarno ostvarene sate rada za razdoblje od 01.07.2025. do 31.07.2025. godine, jer je CU na zapisnik dana 29.09.2025. izjavila da je u caffe baru "Tanker" u Čakovcu, Preloška ulica 167, radila: dana 01.07.2025. od 14,00 do 22,30 sati, dana 05.07.2025. od 6,00 do 14,00 sati, dana 06.07.2025. od 6,00 do 15,00 sati, dana 07.07.2025. od 14,00 do 23,00 sata, dana 08.07.2025. od 14,00 do 23,30 sati, dana 11.07.2025. od 14,00 do 23,00 sati, dana 12.07.2025. od 14,00 do 23,00 sati, dana 13.07.2025. od 6,00 do 14,00 sati, dana 14.07.2025. od 14,00 do 22,00 sata, dana 16.07.2025. od 14,00 do 23,30 sati, dana 17.07.2025. od 14,00 do 23,00 sati, dana 18.07.2025. od 14,00 do 23,30 sati, dana 19.07.2025. od 14,00 do 23,00 sati, dana 20.07.2025. od 14,00 do 23,00 sata, dana 21.07.2025. od 14,00 do 23,30 sati, dana 23.07.2025. od 14,00 do 23,00 sati, dana 24.07.2025. od 14,00 do 23,00 sati, dana 25.07.2025. od 14,00 do 23,30 sati, dana 26.07.2025. od 14,00 do 23,00 sata, dana 27.07.2025. od 14,00 do 23,00 sati, dana 30.07.2025. od 10,00 do 18,00 sati, dana 31.07.2025. od 14,00 do 23,00 sata, dok su okrivljenici u Evidenciji o radnom vremenu radnika Glorie Matanović za mjesec srpanj 2025., koje su dostavili tijekom inspekcijskog nadzora, odnosno u razdoblju od 01.07.2025. do 31.07.2025., evidentirali radno vrijeme navedene radnice koje se razlikuje od radnog vremena koje je evidentirala radnica osobno. U navedenoj Evidenciji okrivljenici su evidentirali da je EU radila: dana 01.07.2025. od 08,00 do 12,00 sati, dana 02.07.2025.od 08,00 do 12,00 sati, dana 03.07.2025. od 8,00 do 12,00 sati, 05.07.2025. od 08,00 do 12,00 sati, dana 06.07.2025. od 10,00 do 12,00 sati, dana 08.07.2025. od 16,00 do 20,00 sati, dana 10.07.2025. od 16,00 do 20,00 sati, dana 12.07.2025. od 16,00 do 20,00 sati, dana 14.07.2025. od 08,00 do 12,00 sati, dana 15.07.2025. od 08,00 do 12,00 sati, dana 16.07.2025. od 08,00 do 12,00 sati, dana 17.07.2025. od 08,00 do 12,00 sati, dana 18.07.2025. od 08,00 do 12,00 sati, dana 20.07.2025. od 08,00 do 10,00 sati, dana 22.07.2025. od 16,00 do 20,00 sati, dana 23.07.2025. od 16,00 do 20,00 sati, dana 24.07.2025. od 16,00 do 20,00 sati, dana 25.07.2025. od 16,00 do 20,00 sati, dana 26.07.2025. od 16,00 do 20,00 sati, dana 28.07.2025. od 08,00 do 12,00 sati, dana 29.07.2025. od 08,00 do 12,00 sati, dana 30.07.2025. od 08,00 do 14,00 sati, dana 31.07.2025. od 08,00 d 14,00 sati,

b) što radnica CU, koja je radila na radnom mjestu konobara u caffe baru "Tanker" u Čakovcu, Preloška ulica 167, koji posluje u sklopu poslodavca trgovačkog društva SILVEK L j.d.o.o., sa sjedištem u [adresa], radila je dana 12.07.2025. od 14,00 do 23,00 sata, a slijedeći dan, dana 13.07.2025., započela je s radom u 6,00 sati, te joj na taj način okrivljenici nisu omogućili korištenje dnevnog odmora jer radnik tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno,

a što je uočeno na temelju činjeničnog stanja odnosno Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru KLASA: 116-02/25-01/4474, urbroj: 443-02-04-14-25-4 od dana 15. listopada 2025. i Zapisnika o ispitivanju svjedoka CU od dana 29. rujna 2025. godine,

II. čime su počinili prekršaje i to pod:

a) – okrivljena pravna osoba iz čl. 5. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), u svezi čl. 13. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (Narodne novine" br. 55/24) kažnjiv po čl. 229. st. 1. toč. 1. cit. Zakona,

- okrivljena odgovorna osoba iz čl. iz čl. 5. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), u svezi čl. 13. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (Narodne novine" br. 55/24) kažnjiv po čl. 229. st. 1. toč. 1. u svezi st. 2. cit. Zakona,

b) – okrivljena pravna osoba iz čl. 74. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), kažnjiv po čl. 228. st. 1. toč. 16. cit. Zakona,

- okrivljena odgovorna osoba iz čl. 74. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), kažnjiv po čl. 228. st. 1. toč. 16. u svezi st. 2. cit. Zakona,

pa im se temeljem istog propisa, a primjenom čl. 33. i 37. Prekršajnog zakona,

u t v r đ u j e

III. novčana kazna i to:

1. okrivljenoj pravnoj osobi pod:

a u iznosu od 1.200,00 eura (tisuću dvjesto eura),

b u iznosu od 1.000,00 eura (tisuću eura),

2. okrivljenoj odgovornoj osobi pod:

a u iznosu od 500,00 eura (petsto eura),

b u iznosu od 300,00 eura (tristo eura),

te se okrivljenicima primjenom čl. 39. Prekršajnog zakona

i z r i č e

NOVČANA KAZNA i to:

- okrivljenoj pravnoj osobi u ukupnom iznosu od 2.200,00 eura (dvije tisuće dvjesto eura),

- okrivljenoj odgovornoj osobi u ukupnom iznosu od 800,00 eura (osamsto eura).

Okrivljenici su dužni platiti novčanu kaznu temeljem čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona, u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude.

Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u roku koji im je određen za plaćanje.

Ukoliko okrivljenici ne uplate u određenom roku novčanu kaznu ista će se temeljem čl. 34. st. 1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno.

IV. Temeljem čl. 139. st. 3. u svezi čl. 138. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 50,00 (pedeset eura) s v a k i , u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude, u protivnom će se isti naplatiti prisilnim putem.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Područni ured Varaždin, Ispostava u [adresa], pod brojem KLASA: 116-02/25-01/4474, URBROJ: 443-02-04-11-25-6 od 17. listopada 2025. godine, podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika SILVEK L j.d.o.o., kao pravne osobe i GU, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz čl. 229. st. 1. i st. 2. toč. 1. Zakona o radu i čl. 228. st. 1. i 2. toč. 16. Zakona o radu, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.

2. Za dan 05.11.2025. zakazana je glavna rasprava, te je dana 04.11.2025. godine zaprimljena je pisana obrane prvookrivljene pravne osobe u kojoj okrivljenici navode:

Prvookrivljena pravna osoba SILVEK L j.d.o.o. obavještava sud da će ga u ovom postupku braniti Ivan David Ivković, odvjetnik u [adresa].

Dokaz: punomoć koja se prilaže.

Prvookrivljena pravna osoba ovim putem podnosi pisanu obranu jer smatra da je optužni prijedlog Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Ispostava Čakovec, Klasa: 116-02/25-01/4474, Urbroj: 443-02-04-1-25-6 od 17. listopada 2025. činjenično i pravno neosnovan te predlažu sudu odbaciti optužni prijedlog ili okrivljenike osloboditi prekršajne odgovornosti.

Prvookrivljena pravna osoba smatra da je optužni prijedlog u točki 1. nepotpun, te da ga je potrebno odbaciti temeljem 161. Prekršajnog zakona jer ne sadrži sve potrebne podatke, odnosno jer ne sadrži sve potrebne podatke, odnosno jer ne sadrži sve propisano čl. 160. st. 2. Prekršajnog zakona. Tako je čl.160. st. 1. propisano da optužni prijedlog sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja" i "zakonski naziv prekršaja i propis kojim je određen".

U navedenom optužnom prijedlogu nije jasno naveden činjenični opis radnje prekršaja pod točkom 1. kojim su okrivljene osobe počinile prekršaj, niti je jasno određen propis iz kojeg proizlazi prekršaj. U optužnom prijedlogu se za prekršaj pod točkom 1. paušalno navodi: "da su prvo i drugo okrivljeni počinili prekršaj iz čl. 5. Zakona o radu (("Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) broj 93/14, 127/17, 98/19 i 64/23), a u svezi s čl. 13. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca ("Narodne novine broj: 55/24) kažnjiv po čl. 229. st. 1. toč. 1. i st. 2. istog Zakona".

Ovakav optužni prijedlog je nepotpun i nejasan te ne može biti osnova izricanja prekršajne kazne. Navedeno shvaćanje potvrđuje i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u presudi br. Ppž-1466/2021-2 u kojoj u točci 11. i 12. sud u istoj pravnoj situaciji, odnosno za isti prekršaj navodi: "Prema odredbi čl. 229. st. 1. toč. 1. Zakona o radu, proizlazi da se nepropisno vođenje evidencije o radnicima i radnom vremenu može utvrđivati na temelju posebno propisa, dakle, radi se o prekršaju blanketne naravi jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu blanketne norme (propisa) koja dopunjuje biće prekršajnog djela. Iz stanja spisa (list 7-9) i obrazloženju pobijane presude razvidno je da se radilo o kršenju čl. 8. i 10. Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima – dalje Pravilnik), što je izostalo u činjeničnom opisu djela, a time je i zakonski opis djela ostao manjkav.

Kako u konkretnom slučaju u činjeničnom opisu prekršaja nije konkretizirana radnja izvršenja prekršaja niti naveden blanketni propis – Pravilnik kojim se određuje biće prekršajnog djela, u pravu su žalitelji da je na taj način ostvarena povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljene pravne i odgovorne osobe iz čl. 196. st. 1. Prekršajnog zakona jer su okrivljenici proglašeni krivima za djelo koje niti po optuženju niti po činjeničnom opisu djela sadržanom u izreci osporavane presude nije prekršaj". Dakle, kao što proizlazi iz zaključka Visokog prekršajnog suda RH i iz optužnog prijedloga u ovom postupku, Državni inspektorat nije naveo koje su točno odredbe Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima zaposlenim kod poslodavca povrijedili okrivljenici, nije naveo stavak niti točku čl. 13. Pravilnika koja bi bila povrijeđena, već samo paušalno naveo, bez ikakvih drugih dokaza, da nisu upisivani stvarno ostvareni sata rada. Zbog navedenoga okrivljenici predlažu da se optužni prijedlog odbaci.

Drugo, Državni inspektorat u točki 1. navodi kako okrivljenici "nisu upisivali stvarno ostvarene sate rada za razdoblje od 1.7.2025. do 31.7.2025." jer je radnica CU predala drugu evidenciju sa svojim vlastitim podacima o radnom vremenu koje je ostvarila, a koja se razlikuju od evidencije poslodavca, ali nisu navedeni ikakvi drugi dokazi i ikakvog obrazloženja zašto Državni inspektorat poklanja vjeru evidenciji radnice, a ne evidenciji poslodavca. Dakle, nema ni jednog dokaza, osim evidencije radnog vremena koju je radnica naknadno izradila sama za sebe, i koju je izradila naknadno kao osvetu poslodavcu za prekid radnog odnosa, kojim bi se moglo utvrditi kako je evidencija poslodavca neispravna, a kako je evidencija koju je predala radnica autentična i ispravna. U takvoj situaciji, trebalo je primijeniti načelo "in dubio pro reo" te uzeti u obzir ono povoljnije za okrivljenika.

Treće, prekršaj naveden pod toč. 2. u optužnom prijedlogu, odnosno optužba da okrivljena pravna osoba nije radnici omogućila korištenje dnevnog odmora između 12. i 13. srpnja 2025. temelji se na netočnoj i falsificiranoj evidenciji radnice, iako je poslodavac priložio ispravnu evidenciju radnog vremena iz koje je razvidno da je radnica imala omogućeno korištenje dnevnog odmora između 12. i 13. srpnja 2025.. Dakle, prekršaj iz toče 2. temelji se na pogrešnoj ocjeni dokaza i činjenica prekršaja iz toč. 1. te okrivljenici predlažu da se za taj prekršaj oslobode prekršajne odgovornosti jer se temelji na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju, odnosno Državni inspektorat prekršaj iz toč. 2. temelji na činjenicama iz točke 1., a koje nisu utvrđene niti su pruženi ikakvi dokazi za njih.

Zbog svega navedenog, okrivljena pravna osoba predlaže odbaciti optužni prijedlog ili okrivljenike osloboditi prekršajne odgovornosti.

2.1. Drugookrivljena odgovorna osoba MU u pisanoj obrani dostavljenoj putem branitelja, u kojoj navodi da smatra da je optužni prijedlog Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Ispostava Čakovec od 17. listopada 2025. činjenično i pravno neosnovan, te predlaže sudu odbaciti optužni prijedlog ili okrivljenike osloboditi prekršajne odgovornosti.

Zbog nepotrebnog ponavljanja, drugookrivljena odgovorna osoba pridružuje se navodima prvookrivljene pravne osobe. Zbog navedenog, drugookrivljena odgovorna osoba predlaže odbaciti optužni prijedlog ili okrivljenike osloboditi prekršajne odgovornosti.

3. Na ročište glavne rasprave dana 5.11.2025. pristupili su drugookrivljenik FU koji izjavljuje da je ujedno i jedini vlasnik prvo okrivljene pravne osobe, te je pristupio branitelj okrivljenika Ivan David Ivković, odvjetnik iz [adresa], time da je pročitana obrane 1. i 2. okrivljenika.

4. Na ročištu glavne rasprave dana 05.02.2026. u prisutnosti okrivljenika i branitelja, ispitana je svjedokinja CU, koja je iskazala da je radila u okrivljenoj pravnoj osobi gdje je 2. okrivljenik odgovorna osoba, negdje od 5. mjeseca 2025. godine. Radila je u cafe baru Tanker u [adresa] koji posluje u sastavu okrivljene pravne osobe. Kao konobar radila je u predmetnom cafe baru i dolaskom na posao je upisivala početak rada i po odlasku je upisala odlazak odnosno završetak radnog vremena. Inače je obavljala i poslove konobara i u cafe baru Brazil koji se nalazi u centru Grada Čakovca. U cafe baru Tanker je radila češće, a u cafe baru Brazil nešto manje. Dakle, u cafe baru Tanker je prije podne radila od 06,00 do 14,00 sati, a u popodnevnoj smjeni je radila od 14,00 do 22,00 ponekad i 23,00 sata. Radila je različito i u jednom i u drugom cafe baru tako da je ponekad radila jutarnju smjenu, a nakon toga idući dan poslijepodnevnu smjenu, no međutim, znalo se dogoditi da ide ponovno u drugi cafe bar u jutarnju smjenu. Dakle, radilo se različito, moguće više dana uzastopno ujutro i više dana uzastopno poslije podne, i to i u jednom i u drugom cafe baru. Na kraju mjeseca evidenciju koju je popunjavala sa početkom i završetkom radnog vremena gdje su se nalazili stvarno ostvareni sati rada predavala je 2. okrivljeniku. Nije joj bio plaćen rad u skladu sa tom evidencijom koliko je sati odradila. Ne sjeća se točno koliko je radila od 01.07. do 31.07.2025., no međutim, taj podatak je predala inspektorici GUG, i imala je evidentirano u mobitelu to stoga što je nakon toga taj papir sa ostvarenim satima rada predala 2. okrivljeniku.

Glede rada dana 12.07.2025., radila je od 14,00 do 23,00 sati u cafe bar Tanker, a idući dan 13.07.2025. započela je ujutro u 06,00 do 14,00 sati također u cafe baru Tanker, dakle, nakon poslijepodnevne smjene dana 12.07.2025. išla je u jutarnju smjenu 13.07.2025. godine.

Evidenciju rada od 01.07. do 31.07.2025. je poslala inspektorici na email jer je isto kao što je prije opisala fotografirala navedenu evidenciju prije predaje 2. okrivljeniku. Također je dana 1.7.2025. radila od 14,00 do 23,00 sata u cafe baru Tanker, da bi idući dan 2.7. radila u jutarnjoj smjeni od 7,00 do 13,00 sati u cafe baru Brazil. Ponavlja, stvarno ostvarene sate rada koje je za 7. mjesec 2025. predala okrivljeniku u evidenciji koju je ranije upisala nije u cijelosti dobila plaćeno.

Branitelj postavlja pitanje svjedokinji, da li je pokrenula kakav postupak vezano uz neplaćene sate rada, svjedokinja odgovara da je isto prijavila Državnom inspektoratu.

Daljnje pitanje: Kako je u zapisniku Državnog inspektorata navedeno da su sve plaće isplaćene, svjedokinja odgovara da ne zna o tome.

Nadalje, svjedokinja izjavljuje da joj nije jasno ukoliko je inspekcija bila na terenu kako nisu provjeravali fiskalizaciju računa.

Daljnje pitanje: Ukoliko ste radili i jednom i drugom cafe baru, dakle, Tanker i Brazil, kakav dogovor ste imali glede rada u tim ugostiteljskim objektima, svjedokinja odgovara da je bilo rečeno pola radnog vremena u jednom cafe baru, drugu polovicu u drugom cafe baru.

Daljnje pitanje: Kako to da je u evidenciji proizlazilo da ste u Tankeru radili 196 sati u 7. mjesecu 2025., a 15 sati u Brazilu, svjedokinja odgovara da je tako i radila i tako evidentirala.

Također ima saznanja budući je bila na Držanom inspektoratu da njena evidencija koju je vodila i predala 2. okrivljeniku se ne poklapa sa evidencijom rada računovodstva 1. okrivljenika, jer joj je to predočila inspektorica GUG.

Daljnje pitanje: Budući je radno vrijeme cafe bara bilo do 22,00 sata, kako to da ste upisali u evidenciji radili do 23,00 sata i dulje, svjedokinja odgovara da je znala raditi i dulje kao što je i upisala jer su bili gosti, a znao je doći i 2. okrivljenik sa nekim ljudima pa su se zadržali i nakon radnog vremena, a ona je morala raditi.

Daljnje pitanje: Opišite na koji način je došlo do prekida radnog odnosa kod okrivljenika, svjedokinja odgovara da je zadnji radni dan prestao tako što je 2. okrivljenik na nju vikao, prijetio da će joj razbiti telefon, nogama je udarao prazne sanduke i to u cafe baru Brazil, ponižavao ju je radi čega je otišla na bolovanje. Misli da je taj zadnji radni dan bio 7. ili 8.8.2025. nakon čega je bila na bolovanju. Također joj tog dana nije želio otvoriti skladište gdje joj je bio romobil tako da je pješke išla kući. Čitavom tom događaju bila je prisutna majka okrivljenika i jedan njegov prijatelj.

Daljnje pitanje: Zbog čega je došlo do ovakvog ponašanja 2. okrivljenika te zgode, svjedokinja odgovara da nije uočila na mobitelu da bi joj tog dana radno vrijeme trebalo započeti u 13,00 sati, te je došla u svoju smjenu u 14,00 sati, nakon čega je došlo do ovog događaja na kraju radnog vremena tog dana.

Daljnje pitanje: Da li je vaša prijava zapravo bila osveta za takvo ponašanje okrivljenika, svjedokinja iskazuje da nije već smatra da za svoj rad mora biti plaćena, ne misli badava raditi, jer treba uzdržavati obitelj.

Daljnje pitanje: Da li još imate kakve dokaze osim dokaza koje ste pokazali inspektorice vezano uz vaš rad, svjedokinja odgovara da ima i to evidencije o radnom vremenu koje je predočila inspektorici.

Daljnje pitanje: Gdje ste vi ispunjavali te evidencije o radnom vremenu svjedokinja odgovara da je upisivala na mobitel a nakon toga prepisala na papir.

5. Na ročištu glavne rasprave dana 28.07.2026. u prisutnosti branitelja ispitana je svjedokinja GUG, viša inspektorica rada Državnog inspektorata, koja je iskazala da je na temelju predstavke koju je podnijela ČU obavljen inspekcijski nadzor dana 17.09.2025. u TD SILVEK L d.o.o. odnosno u prostorijama cafe bara Tanker, Preloška br. 167, koji posluje u sastavu navedenog trgovačkog društva, gdje je 2. okrivljenik odgovorna osoba prema izvatku iz trgovačkog registra. Na temelju izjave svjedoka CU od dana 29.09.2025. godine, koja je propisano upozorena, razvidno je da je CU radila u cafe baru Tanker od dana 8.5.2025. do 13.09.2025. godine, temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme u nepunom radnom vremenu od 20 sati tjedno. Međutim, navedena je iskazala da je radila više od 20 sati tjedno, a koje poslodavac nije prikazivao u evidenciji o radnom vremenu. Navedena je na uvid dala i evidenciju o radnom vremenu za mjesec srpanj 2025. godine koju je sama vodila, te je ista predala direktoru koji je istu dostavljao računovodstvenom servisu. Evidencije koje joj je CU dostavila drugačije su od evidencija o radnom vremenu koju je dostavio poslodavac tijekom inspekcijskog nadzora. Razlika je u tome da je poslodavac prikazivao da radi 20 sati tjedno, dok je iz njezinih evidencija vidljivo da je radila 40 i više sati tjedno. Mora napomenuti da joj je radnica CU iskazala da je te svoje evidencije predavala okrivljenicima što su isti i prihvaćali. Navedena joj je iskazala da je radila i u TD Brazil" j.d.o.o. u cafe baru Brasil No3 u [adresa].. Pojašnjava, iz izjave svjedokinje proizlazi da je radila u TD SILVEK L više od 40 sati u mjesecu srpnju 2025. godine, i to u cafe baru Tanker, dok je 2-3 dana u mjesecu srpnju 2025. radila u TD Brasil 2 j.d.o.o. u cafe baru Brasil No3 u [adresa]. Dakle, evidencije o radu nisu točno vođene na način kao što je radnica obavljala rad u okrivljenoj pravnoj osobi. Razlikovale su se na način da je službena evidencija okrivljenika vođena na način da je radila 20 sati tjedno u TD SILVEK L j.d.o.o. i 20 sati u TD Brasil 2 j.d.o.o..

S obzirom na evidencije koja joj je predala, dostavljene za mjesec srpanj 2025. razvidno je da je dana 12.07.2025. radila od 14,00 do 23,00 sata, a slijedeći dan 13.07.2025. započela je radom u 6,00 sati, te joj na taj način okrivljenici nisu omogućili korištenje dnevnog odmora. Glede službene evidencije koja joj je dostavljena od okrivljenika nije bilo razvidno naprijed navedeno.

Točni dani rada u 7. mjesecu 2025. su opisani u optužnom prijedlogu pod toč. 1. istog.

Pitanje branitelja: Obzirom na današnji iskaz svjedokinje i suprotno obrani okrivljenika, da li postoji još neki dokaz o tome da li je pravovoljana i evidencija koju je vodio okrivljenik odnosno koju je svjedokinji predložila radnica i na temelju iste iskazivala, svjedokinja odgovara da osim njezine evidencije i njezinog iskaza ne postoji drugi dokaz koji bi upućivao da službena evidencija okrivljenika nije pravovaljana.

Daljnje pitanje: Da li znate zbog čega je došlo do ove prijave CU Državnom inspektoratu, svjedokinja odgovara da nema saznanja.

Nema daljnjih pitanja.

5.1. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao zapisnik Državnog inspektorata od 15.10.2025. sa priloženim evidencijama za 7. mj. 2025. str. 5-11 spisa, preslika radnog vremena za srpanj 2025. str. 15 spisa, obavijest počiniteljima od 15.10.2025. str. 16-18 spisa, potvrde iz prekršajne evidencije za okrivljenika Ministarstva pravosuđa, Odjela za prekršajne evidencije, Zagreb str. 19-22 spisa, te izvod iz trgovačkog registra za okrivljenu pravnu osobu str. 26-29 spisa.

6. Nakon provedenog dokaznog postupka, temeljem obrana 1. i 2. okrivljenika, iskaza svjedokinje CU i GUG, te uvidom u dokumentaciju iz spisa, Sud je utvrdio postojanje krivnje na strani 1. i 2. okrivljenika za prekršaje koji im se stavljaju na teret, proglasio ih krivima i izrekao im kaznu kao u izreci ove presude.

6.1. Materijalnom odredbom čl. 5. Zakona o radu propisano je: (1) Poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni.(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu. (3) Poslodavac je dužan inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti podatke iz stavka 2. ovoga članka. (4) Ministar nadležan za rad (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka. U članku 229. st. 1. toč. 1. Zakona o radu 229. st. 1. toč. 4. Zakona o radu propisana novčana kazna za pravnu osobu u iznosu od 8.090,00 do 13.270,00 eura, dok je u st. 2. cit. članka propisana novčana kazna za odgovornu osobu u iznosu od 920,00 do 1320,00 eura, ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu (članak 5.).

Člankom 13. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca propisano je:

1) Evidencija o radnom vremenu radnika sadrži sljedeće podatke:

1. ime i prezime radnika

2. datum u mjesecu

3. početak rada

4. završetak rada

5. vrijeme i sati zastoja, prekida rada i sl. do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran

6. ukupno dnevno radno vrijeme

7. sati terenskog rada

8. sati pripravnosti

9. vrijeme nenazočnosti na radu:

a) sati korištenja odmora (dnevnog, tjednog i godišnjeg)

b) neradni dani i blagdani utvrđeni zakonom

c) sati spriječenosti za rad zbog privremene nesposobnosti za rad

d) sati plaćenog dopusta i odsutnosti s rada

e) sati očinskog dopusta i dopusta drugog posvojitelja

f) sati neplaćenog dopusta za pružanje osobne skrbi

g) sati neplaćenog dopusta kandidata za Predsjednika Republike Hrvatske, zastupnika u Hrvatski sabor, člana županijske skupštine, gradskog ili općinskog vijeća, župana, gradonačelnika ili načelnika općine i njihove zamjenike

h) sati nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena po zahtjevu radnika

i) sati nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena u kojima radnik svojom krivnjom ne obavlja ugovorene poslove

j) sati nenazočnosti zbog vojne obveze ili služenja u ugovornoj pričuvi

k) sati provedeni u štrajku

l) sati isključenja s rada (lockout).

(2) Osim podataka iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac je dužan voditi i posebne podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa odnosno u vezi s radnim odnosom (sati rada noću, prekovremeni rad, smjenski rad, dvokratni rad, rad u dane blagdana ili neradnih dana utvrđenih zakonom i sl.).

(3) Podatke iz stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga članka poslodavac je dužan voditi samo ako je obveza vođenja tih podataka ugovorena kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, ugovorom o radu ili je uređena pravilnikom o radu.

(4) Poslodavac koji vodi, odnosno koji je dužan voditi podatke iz stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga članka, u evidenciji radnog vremena nije dužan evidentirati podatak o satima korištenja dnevnog i tjednog odmora.

(5) Za radnike kojima je radno vrijeme raspoređeno u jednakom trajanju i jednakom rasporedu po danima, tjednima i mjesecima, poslodavac nije dužan u evidenciji radnog vremena evidentirati podatak o satima korištenja dnevnog i tjednog odmora.

(6) U evidenciji radnog vremena upisuju se samo podaci iz odredbe stavka 1. ovoga članka koji odgovaraju stvarnom stanju u obračunskom razdoblju koje je utvrđeno za isplatu plaće.

(7) Evidenciju iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je obvezan voditi i za radnike koje mu je, u smislu Zakona o radu, privremeno ustupilo s njim povezano društvo i za radnika koje je poslodavcu kao korisniku ustupila agencija za privremeno zapošljavanje, ako je ugovorom o ustupanju radnika preuzeo tu obvezu.

(8) Na sveučilištima, veleučilištima i znanstvenim institutima, za zaposlene nastavnike, suradnike, znanstvenike i umjetnike te u ustanovama predškolskog obrazovanja za zaposlene odgajatelje djece, odnosno zaposlene koji sudjeluju u neposrednom odgojno obrazovnom radu, podaci o radnom vremenu prilagođeni su naravi njihovog rada i na poseban način se evidentiraju samo normirani oblici rada.

(9) Poslodavac može evidenciju o radnom vremenu radnika iskazati na svojem tipiziranom obrascu.

6.2. Materijalnom odredbom čl. 74. Zakona o radu propisano je: (1) Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslodavac je dužan punoljetnom radniku koji radi na sezonskim poslovima, a koji se obavljaju u dva navrata tijekom radnog dana, osigurati pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje osam sati neprekidno. (3) Radniku iz stavka 2. ovoga članka, mora se omogućiti korištenje zamjenskog dnevnog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg dnevni odmor nije koristio, odnosno koristio ga je u kraćem trajanju.

U čl. 228. st. 1. toč. 16. cit. članka propisana je novčana kazna 4110,00 do 7960,00 za pravnu osobu, te je u st. 2. cit. članka propisana novčana kazna od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka za poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu pravne osobe ako radniku ne omogući korištenje dnevnog odmora na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (članak 74.)

6.3. Okrivljenici u obranama ne priznaju djela prekršaja koja im se stavljaju na teret optužnim prijedlogom. Međutim, ocjenjujući dokaznu snagu izvedenih dokaza sud ne prihvaća ovakve obrane okrivljenika, već iste otklanja kao neuvjerljive, neargumentirane i isključivo usmjerene prema izbjegavanju prekršajne odgovornosti. Nadalje, suprotno tome sud u cijelosti prihvaća iskaze svjedoka CU i OU u pogledu odlučnih činjenica vezanih uz počinjenje prekršaja od strane okrivljenika, glede radnice CU. Naime, iskazi ispitanih svjedokinja su logični, neproturječni i objektivni, te čine zaokruženu cjelinu načina rada radnice CU kod okrivljenika, gdje joj je onemogućeno korištenje dnevnog odmora, te je nepropisno vođena evidencija o radnom vremenu radnice CU, a kako je to opisano u izreci ove odluke. Sve naprijed opisano potvrđuje i dokumentacija iz spisa, a ponajprije Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru sa prilozima, str. 5-11, te preslika evidencije o radu str. 15 spisa. Slijedom naprijed navedenog je nedvojbeno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika za terećena prekršajna djela.

7. Stoga je sud okrivljenike proglasio krivima i kod odmjere novčane kazne okrivljenicima uzeta je u obzir težina prekršaja, te sve okolnosti koje utječu na visinu kazne, pa je temeljem čl. 33. i 37. Prekršajnog zakona sud okrivljenicima izrekao novčane kazne ispod Zakonom propisanih minimalnih novčanih kazni za te prekršaje, smatrajući da će se i ovakvim kaznama postići svrha kažnjavanja, imajući u vidu olakotne okolnosti na strani okrivljenika i to, dosadašnju nekažnjavanost 1. okrivljenika, te dosadašnju nekažnjavanost 2. okrivljenika za istovrsni prekršaj prema potvrdama iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, a kao posebno olakotno, da počinjenim prekršajima nisu nastupile teže štetne posljedice djela.

8. Izreka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 139. st. 3. u svezi čl. 138. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, a troškovi su odmjereni u paušalnom iznosu razmjerno složenosti postupka i imovnom stanju okrivljenika u iznosu od 50,00 (pedeset eura), svakome od okrivljenika, jer su ih prouzročili počinjenim prekršajima.

U Čakovcu, 30. srpnja 2026.

Zapisničarka

Sudac

Ljiljana Lehkec

Dražen Bence

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba Visokom prekršajnom sudu Zagreb, u roku od 8 dana od primitka presude, a dostavlja se u dva primjerka Općinskom sudu u Čakovcu, Prekršajni odjel, Zrinsko-frankopanska 9.

DOSTAVNA NAREDBA:

1. Okrivljenicima,

2. Branitelju,

3. Tužitelju,

4. Za spis,

5. Za izvršenje.