REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2570/2024-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Ivani Marangunić, po prijedlogu višeg sudskog savjetnika - specijalista Anje Stjepić, u pravnoj stvari tužitelja KB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Davor Pavičić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Pavičić & partneri, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Dajana Tica, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 25. lipnja 2026., u prisutnosti tužitelja i zamjenika punomoćnika tužitelja te odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 30. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju 2.053,77 EUR (dvije tisuće pedeset tri eura i sedamdeset sedam centi) sa zateznim kamatama od 11. srpnja 2024. do isplate prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužitelj od tuženika traži isplatu zateznih kamata na iznos od 53,77 EUR od 15. siječnja 2024. do 10. srpnja 2024..

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu 2.101,50 EUR (dvije tisuće sto jedan euro i pedeset centi) sa zateznim kamatama od 30. srpnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi, koju je ovom sudu podnio 13. prosinca 2024., navodi da je 5. prosinca 2023. u Zagrebu stradao u prometnoj nesreći kao putnik u vozilu registracijske oznake [registarska oznaka]. Pojašnjava da je za nesreću odgovoran AB, koji nije, upravljajući vozilom registracijske oznake [registarska oznaka], prilagodio brzinu kretanja svog vozila te je pritom udario u stražnji dio vozila u kojem se nalazio tužitelj, prilikom čega je vozilo u kojem se nalazio tužitelj od siline udarca bilo nabačeno na vozilo ispred. Upućuje na to da je vozilo osiguranika tuženika u tom trenutku bilo osigurano kod tuženika na temelju Police broj [broj police]. Tužitelj ističe da je zbog predmetne nesreće zadobio ozljede opisane u priloženoj medicinskoj dokumentaciji, zbog čega mu je pružena medicinska pomoć u Kliničkoj bolnici Dubrava u Zagrebu pa da mu je zbog zadobivenih ozljeda i posljedica prometne nesreće nastala neimovinska šteta. Ističe da mu je nastala imovinska šteta zbog potrebne mu tuđe pomoći i njege poslije štetnog događaja te zbog izgubljene zarade. Pojašnjava da se zbog posljedica štetnog događaja nalazio na bolovanju od 6. prosinca 2023. do 23. prosinca 2023. pa da mu je stoga tijekom navedenog razdoblja isplaćeno 53,77 EUR manje nego što bi to bilo da se nije nalazio na bolovanju. Upućuje na to da mu je zbog predmetnog štetnog događaja nastala šteta u iznosu 2.453,77 EUR (2.400,00 EUR po osnovi neimovinske štete i imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege i 53,77 EUR po osnovi imovinske štete zbog izgubljene zarade). Tužitelj navodi da je tuženiku, prije podnošenja tužbe, uputio odštetni zahtjev i to 11. srpnja 2024., no da je tuženik isti ocijenio neosnovanim. Stoga tužitelj traži donošenje presude kojom će se tuženiku naložiti da tužitelju isplati 2.453,77 EUR sa zateznim kamatama na iznos od 2.400,00 EUR od 11. srpnja 2024. do isplate i na iznos od 53,77 EUR od 15. siječnja 2024. do isplate. Traži i da mu tuženik naknadi troškove parničnog postupka sa zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu čini nespornim postojanje pasivne legitimacije u ovom postupku, zatim nastanak štetnog događaja i odgovornost svog osiguranika za isti. Također, čini nespornim i visinu izgubljene zarade. Ističe da je iz medicinske dokumentacije vidljivo da je tužitelj u prosincu 2023. imao dvije prometne nesreće (nalaz od 5. lipnja 2024.). Pojašnjava da je pozvao tužitelja da mu dostavi svoj zdravstveni karton radi utvrđenja spornih činjenica, odnosno razgraničenja posljedica dvaju štetnih događaja, no da mu tuženik isto nije dostavio. Tuženik u tom smislu osporava postojanje uzročne veze i visinu sveukupno postavljenog tužbenog zahtjeva te tijek zateznih kamata na utuženi iznos. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev te traži da mu tužitelj naknadi troškove parničnog postupka.

3. U nastavku postupka tužitelj navodi da je u prosincu 2023. doista imao dvije prometne nesreće, no ističe da je ozljede zadobio isključivo u prometnoj nesreći koja je predmet ovog postupka. Upućuje na to da se jedino povodom te nesreće obraćao liječniku pa da raspolaže isključivo medicinskom dokumentacijom vezanom uz predmetnu nesreću. Također, uređuje tužbeni zahtjev na način da pojašnjava po kojoj osnovi i u kojem iznosu mu je nastala šteta. Ističe da mu je neimovinska šteta nastala u iznosu 2.225,00 EUR, dok mu je imovinska šteta nastala u iznosu 228,77 EUR (175,00 EUR po osnovi pružene mu tuđe pomoći i njege i 53,77 EUR po osnovi neto izgubljene zarade).

4. Podneskom od 17. lipnja 2026. (list 128-129 spisa) tužitelj je, nakon izvedenog dokaza medicinskim vještačenjem, specificirao tužbeni zahtjev na način da od tužitelja traži isplatu 2.053,77 EUR, odnosno isplatu 2.000,00 EUR po osnovi neimovinske štete te imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege (s time da po toj osnovi traži isplatu 6,00 EUR po jednom satu pružene tuđe pomoći i njege) te 53,77 EUR po osnovi imovinske štete zbog izgubljene zarade. Stoga predlaže donošenje presude kojom će se tuženiku naložiti da tužitelju isplati 2.053,77 EUR sa zateznim kamatama na iznos od 2.000,00 EUR od 11. srpnja 2024. do isplate i na iznos od 53,77 EUR od 15. siječnja 2024. do isplate. Istim podneskom tužitelj upućuje na to da je specifikacija izvršena cijeneći i stopu inflacije, kao i povećanje troškova života te navodi da su spomenute okolnosti po svojoj naravi odlučne za odmjeravanje pravične novčane naknade za povredu prava osobnosti. U tom smislu ističe da stopa inflacije za razdoblje od lipnja 2020. do travnja 2026. iznosi 37,5 %.

5. Tuženik tijekom postupka osporava tijek zateznih kamata, s obzirom na to da mu tužitelj nije dostavio zdravstveni karton, a za koji navodi da je bio nužan kako bi tuženik bio u prilici razgraničiti ozljede iz prethodnih prometnih nesreća u kojima je tužitelj zadobio ozljede pa da tuženik nije mogao utvrditi opseg i težinu povrede iz predmetnog događaja. Kako tužitelj nije postupio po pozivu tuženika, tako tuženik tvrdi da mu je onemogućeno utvrđivanje njegove obveze pa da stoga zatezna kamata može teći tek od presuđenja.

6. Sud je izveo dokaz čitanjem potvrde Policijske uprave Zagrebačke (list 5-6 spisa), medicinske dokumentacije (list 7-17, 43-49 spisa), izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad (list 18 spisa), obračuna isplaćene plaće (list 19 -20 spisa), ugovora o radu (list 21-22 spisa), odštetnog zahtjeva (list 23-25 spisa) te elektroničke pošte (list 26 spisa), zdravstvenog kartona (list 57-113 spisa) te dokaz medicinskim vještačenjem (list 121-125 spisa) i saslušanjem tužitelja (list 138 spisa).

7. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa po osnovi naknade neimovinske štete (zbog pretrpljene boli, straha i smanjenja životne aktivnosti) i imovinske štete (zbog potrebne mu tuđe pomoći i njege i izgubljene zarade) koju je pretrpio zbog štetnog događaja (prometne nesreće) koji se dogodio 5. prosinca 2023., u kojoj je tužitelj sudjelovao kao putnik u vozilu, a koju je prouzročio osiguranik tuženika.

9. Među strankama nije sporno da se 5. prosinca 2023. doista dogodio štetni događaj, da je tuženik pasivno legitimiran u ovom postupku, zatim da je osiguranik tuženika odgovoran za nastanak predmetnog štetnog događaja , a nije sporna niti visina izgubljene zarade.

10. S druge strane sporna je visina tužbenog zahtjeva u pogledu neimovinske štete i imovinske štete koja je nastala zbog tuđe pomoći i njege tužitelju te tijek zateznih kamata.

11. Radi utvrđenja relevantnih činjenica (odnosno da li je tužitelj pretrpio bolove i strah zbog predmetne nesreće, jesu li trajne posljedice istoga umanjile njegovu životnu aktivnost, a koje činjenice predstavljaju kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu naknade neimovinske štete te da li su na eventualno smanjenje životne aktivnosti utjecale posljedice iz štetnog događaja i radi utvrđenja činjenice da li je tužitelju i u kojem opsegu bila potrebna tuđa pomoć i njega), odnosno radi utvrđenja opsega nastale imovinske i neimovinske štete, sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Augustu Mijiću (kirurg).

11.1. Iz nalaza i mišljenja spomenutog vještaka (list 121-125 spisa) proizlazi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio trzajnu ozljedu vratne, grudne i slabinske kralježnice, a da je predmetno ozljeđivanje evidentirano kao trzajna ozljeda vrata pod šifrom S 13. Vještak navodi da se tužitelj po provedenom liječenju žali i dalje na zatiljne glavobolje, vrtoglavice te bolne i ograničene kretnje vrata uz trnjenje obje ruke i jaču križobolju; da se tijekom pregleda vještaka u neurološkom nalazu nalaze dizestezije u predjelu obje šake, da je izražen difuzno blaži hipertonus PVM i gornjeg dijela trapezijusa uz bolnost koja se pojačava na pritisak i udar , da su kretnje vratom ograničene minimalno i bolne, izvedive: inklinacija 300; reklinacija 450; lat.flex.desno 300; lat.flex.lijevo 300; rotacija desno 500, rotacija lijevo 450, zatim da je tijekom pregleda izražena palpatorno bolna PVM slabina , a da je pri antefleksiji trupa pokretljivost slabinske kralješnice smanjena minimalno i iznosi mjereno po K 10/14,5 cm. Vještak navodi da se temeljem priložene medicinske dokumentacije i pregleda ne može utvrditi da su uslijed štetnog događaja zaostale trajne posljedice zadobivenih ozljeda koje bi izazvale potrebu ulaganja pojačanih napora. Ističe da je kod tužitelja tzv. primarni strah (koji se javlja za vrijeme neposredne životne ugroženosti) bio jakog intenziteta i kratkog trajanja , da je tzv. sekundarni strah (tj. strah koji se javlja radi tjelesnih ozljeda i brige za ishoda liječenja) u jakom intenzitetu trajao 2 dana u srednjem 3 dana, a u manjem 7 dana , da je potom kasni strah trajao 30 dana (manifestira se zabrinutošću u situacijama prometa). Vještak navodi da je bol jakog intenziteta trajala oko 2 dana, srednjeg oko 3 dana, manjeg još oko 10 dana, a da naruženosti nema. Pojasnio je da je tužitelju tuđa pomoć druge osobe bila potrebna za vrijeme provedenog liječenja (mirovanje) kod kuće 21 dan po 2 sata dnevno, da je pritom tužitelj morao mirovati i nije mogao raditi uobičajene poslove, a da mu je pomoć bila potrebna i za održavanje osobne higijene, pribavljanje hrane i oko drugih svakodnevnih potreba. Ističe da je liječenje tužitelja završeno 23. prosinca 2023. Vještak je pojasnio da je tužitelj 15. prosinca 2023. sudjelovao u novoj prometnoj nesreći u kojoj je zadobio slične ozljede, a da je tužitelj na bolovanju od 6. do 23. prosinca 2023. bio zbog posljedica koje su zaostale zbog predmetnog štetnog događaja.

11.2. Upućuje se na to da stranke nisu isticali prigovore na nalaz i mišljenja vještaka. Sud stoga nalaz i mišljenje vještaka prihvaća u cijelosti kao jasno, stručno i obrazloženo.

11.3. Prema tome, sud iz nalaza i mišljenja vještaka nalazi utvrđenim da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio ozljedu trzajne ozljede vratne, grudne i slabinske kralježnice (evidentirano pod šifrom S 13); da se temeljem priložene medicinske dokumentacije i pregleda ne može ustvrditi da su uslijed štetnog događaja zaostale trajne posljedice zadobivenih ozljeda koje bi izazvale potrebu ulaganja pojačanih napora; da je kod tužitelja tzv. primarni strah (koji se javlja za vrijeme neposredne životne ugroženosti) bio jakog intenziteta i kratkog trajanja , da je tzv. sekundarni strah (tj. strah koji se javlja radi tjelesnih ozljeda i brige za ishoda liječenja) u jakom intenzitetu trajao 2 dana u srednjem 3 dana, a u manjem 7 dana , da je potom kasni strah trajao 30 dana (manifestira se zabrinutošću u situacijama prometa); da je bol jakog intenziteta trajala oko 2 dana, srednjeg oko 3 dana, manjeg još oko 10 dana, a da naruženosti nema; da je tužitelju tuđa pomoć druge osobe bila potrebna za vrijeme provedenog liječenja (mirovanje) kod kuće 21 dan po 2 sata dnevno, da je pritom tužitelj morao mirovati i nije mogao raditi uobičajene poslove, a da mu je pomoć bila potrebna i za održavanje osobne higijene, pribavljanje hrane i druge svakodnevnih potreba; da je liječenje tužitelja završeno 23. prosinca 2023. i da je tužitelj na bolovanju od 6. do 23. prosinca 2023. bio zbog posljedica koje su zaostale zbog predmetnog štetnog događaja.

12. S obzirom na to da tuženik nije imao nikakve primjedbe na nalaz i mišljenje, što je uostalom izričito naveo nakon vještačenja (list 136 spisa), sud nije prihvatio njegov zahtjev za provođenje kombiniranog prometnog-sudskomedicinskog vještačenja (list 51 spisa). S obzirom na to da je tuženik suglasan s procjenom vještaka glede opsega nastale štete u predmetnom štetnom događaju, izvođenje naprijed navedenog dokaza ne bi bilo niti ekonomično, a niti svrsishodno.

13. U ovoj pravnoj stvari došlo je do kumulacije nekoliko povreda prava osobnosti (prava na duševno zdravlje), a s obzirom na činjenicu povezanosti (isprepletenosti) oblika tih povreda sud smatra da je opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve povrede. Prilikom odlučivanja sud je vodio računa i o cilju kojem ta naknada služi te o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

13.1. Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je uzeo u obzir gore navedene i obrazložene kvalifikatorne okolnosti dob tužitelja i inflantorna kretanja od dana podnošenja tužbe pa sve do donošenja odluke u ovom postupku pa po ocjeni ovog suda tužitelju pripada pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti u predmetnom štetnom događaju u iznosu 1.750,00 EUR.

14. Također, tužitelju je trebala tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 42 sata pa je po toj osnovi pretrpio imovinsku štetu.

14.1. Na okolnost načina pružanja takve pomoći i njege sud je izveo dokaz saslušanjem tužitelja (list 138 spisa). Iz iskaza tužitelja proizlazi da mu je tuđu pomoć i njegu pružao njegov suprug, a da mu je pomoć bila potrebna za neke kućanske poslove, za nabavu, odlazak u dućan i slično. Iskaz tužitelja sud prihvaća kao istinit i vjerodostojan jer je tužitelj iskazivao logično i uvjerljivo. Treba reći i da je iskaz tužitelja sasvim u skladu s utvrđenjima suda iz nalaza i mišljenja vještaka. Stoga, sud na temelju iskaza tužitelja nalazi utvrđenim da je tužitelju tuđu pomoć i njegu pružao njegov suprug.

14.2. Sud na temelju čl. 223. ZPP-a nalazi da je primjerena cijena sata tuđe pomoći i njege u konkretnom slučaju 6,00 EUR. Sud je pritom također uzeo u obzir i inflantorna kretanja od dana podnošenja tužbe pa sve do donošenja odluke u ovom postupku. Stoga tužitelj ima pravo na naknadu štete po toj osnovi u iznosu 252,00 EUR.

15. Tužitelj ima pravo i na naknadu imovinske štete po osnovi izgubljene zarade za prosinac 2023., a za koju je sud utvrdio da je u uzročnoj vezi s predmetnim štetnim događajem (točka 11.3. obrazloženja). S obzirom da je visina tijekom postupka učinjena nespornom, tuženik je po spomenutoj osnovi dužan tužitelju isplatiti 53,77 EUR.

16. Dakle, tuženik je u obvezi tužitelju po osnovi neimovinske štete i imovinske štete (zbog tuđe pomoći i njege pružene tužitelju i izgubljene zarade za prosinac 2023.), koja je tužitelju nastala vezano uz predmetni štetni događaj, u okviru postavljenog tužbenog zahtjeva, isplatiti 2.053,77 EUR pa je na temelju čl. 1100. st. 1. i čl. 1089. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23; dalje: ZOO) prihvaćen zahtjev tužitelja za isplatu utuženog iznosa te je odlučeno kao u dijelu točke I. izreke ove presude.

17. Tužitelj ima pravo i na isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos na temelju čl. 12. st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, 155/23; dalje: ZOOP). Treba reći da je ZOOP i u pogledu odlučivanja o zahtjevu za isplatu zateznih kamata lex specialis u odnosu na odredbe ZOO-a koje uređuju spomenutu materiju. Stoga ovaj sud, kada odlučuje o zahtjevu za isplatom zateznih kamata tužitelja protiv tuženika kao osiguratelja po osnovi police obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, primjenjuje odredbe ZOOP-a i to u odnosu na zatezne kamate na iznos neimovinske, ali i na zatezne kamate na iznos imovinske štete, koja je u ovom konkretnom slučaju nastala zbog potrebe tužitelja za tuđom pomoći i njegom te zbog izgubljene zarade. Tužitelj stoga ima pravo na isplatu zateznih kamata od tuženika na temelju čl. 12. st. 6. ZOOP-a.

17.1. Što se tiče navoda tuženika da bi pravo na isplatu zateznih kamata tužitelj (zbog nedostave zdravstvenog kartona i činjenice što tužitelj stoga nije imao mogućnosti procijeniti opseg nastale štete) imao tek od dana donošenja presude, treba reći da činjenica da je tužitelj doista sudjelovao u dvije prometne nesreće proizlazi iz specijalističkog nalaza od 5. lipnja 2024. (list 13 spisa), dok činjenica da se druga nesreća dogodila 13. prosinca 2023. proizlazi iz zdravstvenog kartona i to iz unosa liječnika od 15. prosinca 2023. (list 69 spisa) u kojem je navedeno "u srijedu je ponovno bila u prometnoj nesreći". Dakle, nastanak spomenute nesreće je doista spomenut u zdravstvenom kartonu tužitelja, ali iz istog ne proizlazi da bi se tužitelj obratio liječniku upravo zbog tog drugog štetnog događaja, već proizlazi da se istome obratio (te navedenu činjenicu svom liječniku naveo) prilikom kontrola vezanih uz posljedice predmetnog štetnog događaja, a koja dijagnoza je bila, kako to i vještak navodi, evidentirana pod šifrom S 13 (prva dijagnoza u zdravstvenom kartonu evidentirana 6. prosinca 2023., odnosno svega dan nakon predmetnog štetnog događaja – list 70 spisa). Stav je ovog suda da, upravo zbog činjenice što je u zdravstvenom kartonu spomenut sam nastanak tog drugog štetnog događaja te zbog toga što je iz istoga vidljivo da se tužitelj nije podvrgnuo nekim specifičnim zahvatima ili pregledima u povodu istog (a zbog čega je i logično da ne raspolaže nekom dodatnom medicinskom dokumentacijom u tom smislu) , već je pristupao kontrolama vezano uz predmetni štetni događaj (a prilikom čega je naprosto obavijestio svog liječnika o tom drugom događaju), utvrđenja iz samog zdravstvenog kartona ne bi utjecala na procjenu tuženika da li je i u kojem eventualnom opsegu nastala šteta iz drugog štetnog događaja. Pritom treba cijeniti da je tuženik, odmah nakon podnošenja odštetnog zahtjeva, zahtjev tužitelja odbio u cijelosti kao neosnovan, navodeći da se radi o neznatnoj povredi prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje za što mu ne pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu (list 32 spisa). Stoga je tužitelj, sukladno čl. 12. ZOOP-a pokrenuo parnični postupak. Stoga, slijedom svega navedenog, tužitelj ima pravo na isplatu zateznih kamata na dosuđeni mu iznos i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate.

17.2. Tužitelj je odštetni zahtjev tuženiku podnio 11. srpnja 2024. (list 23-26 spisa) i to u pogledu neimovinske štete i imovinske štete po osnovi potrebne mu tuđe pomoći i njege i izgubljene zarade. Stoga tužitelj ima pravo na isplatu zateznih kamata od 11. srpnja 2024. do isplate pa je odlučeno kao u dijelu točke I. izreke. U preostalom dijelu u kojem tužitelj traži isplatu zateznih kamata na iznos od 53,77 EUR od 15. siječnja 2024. do 10. srpnja 2024. tužbeni zahtjev je odbijen te je odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.

18. Odluka o parničnim troškovima temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a te čl. 155. ZPP- a u vezi s čl. 35. st. 1. ZPP-a, zatim odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23; dalje: Tarifa) te Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23; dalje: Uredba/23) i Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 50/26; dalje: Uredba/26), a donesena je u skladu s vrijednosti predmeta spora i troškovnikom stranaka (list 136 i 140 spisa).

18.1. Tužitelju je priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva u visini 100 bodova (Tbr. 32/1 Tarife), zatim tužbe u visini 100 bodova (Tbr. 7/1 Tarife), trošak sastava dva podneska (od 21. srpnja 2025. i 17. lipnja 2026.) u visini 100 bodova za svaki (Tbr. 8/1 Tarife), zatim trošak dva podneska (od 11. rujna 2025. i 1. listopada 2025.) u visini 25 bodova za svaki (Tbr. 8/4 Tarife) i trošak zastupanja na dva ročišta (održana 4. rujna 2025. i 25. lipnja 2026.) u visini 100 bodova za svako (Tbr. 9/1 Tarife). Dakle, tužitelju je priznat trošak za zastupanje po punomoćniku odvjetniku u visini od ukupno 650 bodova, što pomnoženo sa vrijednošću jednog boda u iznosu 2,00 EUR (Tbr. 54. u vezi s Tbr. 52/3 Tarife) te uvećano za 25% po osnovi PDV-a (Tbr. 46. Tarife) iznosi 1.625,00 EUR. Tužitelju je priznat i trošak medicinskog vještačenja u iznosu 300,00 EUR, kao i trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu 35,50 EUR (Tar. br. 1. st. 1. Uredbe/23) te za presudu u zatraženom iznosu od 141,00 EUR (Tar. br. 2. st. 1. Uredbe/26). Dakle, tužitelju su u ovoj parnici nastali troškovi u ukupnom iznosu 2.101,50 EUR. Prihvaćen je i zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata na odmjerene troškove (list 3 i 134 spisa) od dana donošenja presude do isplate na temelju čl. 151. st. 3. ZPP-a.

18.2. Tužitelju pak s druge strane nije priznat trošak pristupa njegovog punomoćnika na ročište za objavu presude, s obzirom da se, u slučaju da stranka ne pristupi ročištu za objavu, a uredno je o istome obaviještena, presuda odmah nakon ročišta objavljuje na e-Oglasnoj ploči suda te je ista trenutno dostupna strankama u elektroničkom obliku. Također, u tom smislu treba reći da na ročištu za objavu nije potrebna prisutnost stranaka niti može utjecati na postupak pa takav trošak ovaj sud ne smatra potrebnim u ovoj parnici u smislu čl. 155. ZPP-a. Tužitelju nije priznat niti trošak koji je zatražen po osnovi sastava podnesaka od 26. svibnja 2025. (po svom sadržaju požurnica) jer se po mišljenju ovoga suda radi o trošku koji također nije bio potreban u parnici u smislu naprijed spomenute odredbe.

18.3. Zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka je pak odbijen.

18.4. Stoga je o troškovima postupka odlučeno kao u točki III. i IV. izreke ove presude.

U Zagrebu 30. srpnja 2026.

Sudac:

Ivana Marangunić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u roku petnaest dana od dana dostave presude, a o njoj odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

1. Tužitelju – po punomoćniku

2. Tuženiku – po punomoćniku